EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.4.2016.
COM(2016) 231 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU
Prvo izvješće o napretku provedbe Izjave EU-a i Turske
1.Uvod
Prošlog su mjeseca europski čelnici poduzeli odlučne mjere kako bi prekinuli nekontrolirani priljev migranata koji je stvorio neodrživu humanitarnu krizu. Cilj im je bio kombinacijom mjera na što je moguće bližoj točki ulaska u EU, a to su grčki otoci, te bliskom suradnjom EU-a i Turske, odvratiti migrante i tražitelje azila od ulaska u EU nezakonitim rutama. Na taj bi se način trebao ponovno uspostaviti zakonit i uređen sustav prihvata.
Time je nastala nova faza u odnosima EU-a i Turske, utjelovljena 18. ožujka 2016. u Izjavi EU-a i Turske koja se nadovezuje na zajednički akcijski plan dogovoren 29. studenoga 2015.
Izbjegličku krizu treba promatrati i u širem kontekstu trenutačnih sukoba u regiji i terorističkih prijetnji. Isto tako, napori koje poduzimamo zajedno s Turskom u rješavanju tog zajedničkog izazova dobar su primjer naše globalne suradnje sa zemljom koja je kandidat za članstvo i strateški partner.
Nakon pokretanja zajedničkog akcijskog plana u studenome 2015. naša je suradnja s Turskom, u koju je uložena nova energija, dovela do sveobuhvatnijeg zalaganja s većim naglaskom na strategiji. Ovo izvješće, kojim se prati provedba Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka te se slijedi njezin ustroj, ujedno je i četvrto izvješće o provedbi zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske.
U skladu s Izjavom EU-a i Turske od 20. ožujka 2016. svi novi nezakoniti migranti i tražitelji azila koji na grčke otoke stižu iz Turske i čiji su zahtjevi za azil proglašeni neprihvatljivima trebali bi se vratiti u Tursku. Ta privremena i izvanredna mjera osmišljena je da bi se okončala ljudska patnja i da bi se jasno pokazalo da od krijumčarske rute nema koristi. Pri provedbi mjera potrebno je osigurati potpuno poštovanje prava EU-a i međunarodnog prava te je naglašeno da će se i dalje u potpunosti poštovati mjere zaštite izbjeglica, a grčka će nadležna tijela svaki zahtjev za azil pojedinačno obraditi i postojat će pravo žalbe. U skladu s Izjavom, EU će iz Turske u EU preseliti jednog sirijskog izbjeglicu za svakog sirijskog izbjeglicu koji s grčkih otoka bude vraćen u Tursku. U okviru postojećih obveza prioritet imaju migranti koji prethodno nisu nezakonito ušli ili pokušali ući u EU. Potpuna provedba programa „1 za 1” ključna je kako bi se olakšalo stanje u Turskoj, a EU dokazao ustrajnost u ispunjavanju svoje obveze da žrtvama sirijske krize omogući zakonit put u EU.
Trenutačno stanje
Nakon Izjave EU-a i Turske broj migranata koji dolaze iz Turske u Grčku znatno se smanjio: tijekom tri tjedna uoči provedbe Izjave EU-a i Turske na grčke je otoke nezakonito stiglo 26 878 osoba, a u tri tjedna nakon Izjave zabilježeno je manje od 5847 nezakonitih dolazaka. Krijumčari sve teže uspijevaju nagovoriti migrante da prijeđu iz Turske u Grčku.
Pojačana koordinacija i potpora Komisije
Europsko vijeće naglasilo je da je provedba Izjave s Turskom zajednička odgovornost EU-a i da zahtijeva zajedničko djelovanje na razini EU-a. Konkretno, to znači dosad nezabilježenu potporu naporima grčke vlade u pogledu logistike, materijala i stručnog znanja. Predsjednik Juncker odmah je glavnog direktora Službe za potporu strukturnim reformama imenovao EU-ovim koordinatorom i osnažio postojeći tim Komisije na terenu u Grčkoj. EU-ov koordinator odgovoran je za podršku koju grčkim nadležnim tijelima pružaju Komisija, agencije EU-a i ostale države članice EU-a. On koordinira i aktivnosti država članica u pogledu provedbe programa preseljenja iz Turske. Podupiru ga koordinacijski tim koji je zadužen za ukupno strateško usmjeravanje i odnose s ključnim dionicima, operativna skupina nadležna za analizu svih mjerodavnih podataka, planiranje i angažiranje stručnjaka iz država članica te tim koji se bavi preseljenjem.
Upravljački odbor, kojim predsjedaju Komisija, Grčka, Europski potporni ured za azil (EASO), Frontex, Europol, predstavnici Nizozemske (predsjedništvo Vijeća), Francuska, Ujedinjena Kraljevina i Njemačka, nadzire provedbu Izjave u pogledu vraćanja i preseljenja te rješava uska grla.
Suradnja EU-a i Turske u sprečavanju nezakonite migracije
Zbog trenutačnih operacija Frontexa i NATO-a pojačane su aktivnosti ranog upozoravanja i nadzora te razmjena operativnih informacija s grčkom i turskom obalnom stražom. Frontex trenutačno otkriva 80 – 90 % brodova koji s turske obale isplovljavaju s migrantima. Cilj je iskoristiti aktivnosti NATO-a u Egejskome moru kako bi se dodatno povećala visoka stopa otkrivanja i ubrzala razmjena informacija o krijumčarenju migranata, njihovim rutama i metodama. Turska obalna straža, čiji se kapacitet u Egejskome moru povećava uz financijsku pomoć EU-a u iznosu od 14 milijuna EUR nabavom brzih brodova za spašavanje i mobilnih radarskih sustava, trebala bi biti u stanju učinkovitije sprečavati krijumčarenje migranata iz Turske. Turska nacionalna policija i žandarmerija uspostavile su posebne jedinice za suzbijanje krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima, a veće kazne za krijumčare poslane su parlamentu na odobrenje. Nedavno ostvaren pozitivan napredak jest koordinacija razmjene podataka i aktivnosti koje se odnose na zajedničku analizu rizika između tijela nadležnih za upravljanje granicama i ostalih tijela, uključujući uspostavu nacionalnog Centra za koordinaciju i zajedničku analizu rizika.
Suradnja se ostvaruje i razmjenom časnikâ za vezu. Frontexov časnik za vezu započeo je s radom 1. travnja 2016. u Turskoj kako bi se intenzivirala razmjena informacija, zajednički analitički rad i posebne aktivnosti, a u sjedištu Frontexa uskoro će biti i turski časnik za vezu. Europol i turska nacionalna policija potpisali su 21. ožujka sporazum u okviru kojeg će službenik iz Turske biti upućen u Europol, gdje će se posebno baviti borbom protiv organiziranoga kriminala, krijumčarâ i terorizma. Delegacija EU-a u Ankari, međunarodne organizacije i časnici za vezu za imigracije poslani iz država članica također pridonose mreži suradnje s Turskom. Na primjer, policijski službenici za vezu moći će se izravno obratiti uredima za vezu, koje će Turska uskoro uspostaviti, kako bi se razmijenile informacije o sumnjivim putnim ispravama.
Važno je da su migranti koji možda planiraju nezakonito krenuti u Grčku upoznati s odredbama Izjave EU-a i Turske. Komisija je uspostavila međuinstitucijsku radnu skupinu za strategiju informiranja migranata kako bi otkrila kanale kojima se tražitelji azila i migranti koriste radi informiranja, kako bi ciljano definirala glavne poruke te odredila njihov sadržaj i proširila ih. Kako bi se tvrdnje krijumčara dovele u sumnju, upotrebljavaju se protuargumenti. Turska je jedna od pet zemalja odabranih za pilot-fazu. Komisija surađuje i s organizacijama kao što je UNHCR (Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice), koji je snimio niz videozapisa na kojima žrtve krijumčara i trgovaca ljudima prepričavaju svoje doživljaje. Komunikacijski plan obuhvaća društvene medije, audiovizualne medije i letke (na arapskom, paštunskom, urdskom i perzijskom jeziku) kojima se migrantima objašnjavaju posljedice Izjave. Frontex na grčke otoke postavlja stalnog službenika za informiranje, a EASO aktivno obavještava migrante o premještanju. Učinkovitom kampanjom EU-a moraju se suzbiti netočne informacije o Izjavi.
2.Vraćanje svih novih nezakonitih migranata iz Grčke u Tursku
U prvoj točki Izjave predviđa se vraćanje svih novih nezakonitih migranata i tražitelja azila koji prelaze iz Turske na grčke otoke i čiji su zahtjevi za azil proglašeni neprihvatljivima. Kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije o sljedećem operativnim koracima u suradnji EU-a i Turske u području migracija od 16. ožujka 2016., načini vraćanja provode se strogo u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz prava EU-a i međunarodnog prava te potpuno poštujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. Postupak je započeo.
Trenutačno stanje
Vraćanje nezakonitih migranata započelo je 4. travnja. Iz Grčke u Tursku vraćeno je ukupno 325 osoba koje su nezakonito ušle u EU nakon 20. ožujka i nisu podnijele zahtjev za azil, i to 240 Pakistanaca, 42 Afganistanca, 10 Iranaca, 7 Indijaca, 5 Bangladešana, 5 Iračana, 5 Kongoanaca, 4 Šrilančana, 2 Sirijca, 1 Somalijac, 1 Bjelokošćanin, 1 Marokanac, 1 Egipćanin i 1 Palestinac. Ukupno su u 2016. u okviru grčko-turskog bilateralnog sporazuma o ponovnom prihvatu i vraćena 1292 migranta, i to najviše u ožujku.
Kako bi se olakšalo vraćanje i osigurao nastavak tog procesa, potreban je znatan niz pravnih i logističkih mjera.
2.1. Pravne mjere
Kako bi se osiguralo potpuno poštovanje prava EU-a i međunarodnog prava, Grčka i Turska provele su niz pravnih promjena. Grčka je 3. travnja donijela zakon kojim se utvrđuju potrebne zakonske odredbe za punu primjenu pojma sigurne treće zemlje i sigurne prve države azila te kojim se osiguravaju ubrzani postupci razmatranja zahtjeva za azil, uključujući postupke žalbe. Trenutačno je u funkciji 20 žalbenih odbora koji će do kraja 2016. preispitati sve otvorene zahtjeve za azil u drugom stupnju. U skladu s nedavno donesenim nacionalnim zakonom ti će odbori biti nadležni i za preispitivanje svih žalbi podnesenih protiv prvostupanjskih odluka nakon 4. travnja tijekom prijelaznog razdoblja od 6 mjeseci dok se ne uspostave i ne započnu s radom novo žalbeno tijelo i novi žalbeni odbori. Tekući se projekti prilagođuju, posebno projekt potpore odborima koji rješavaju zakašnjele žalbe, kako bi ti odbori pomogli u rješavanju povećane količine posla na otocima. Uspostava dodatnih odbora u budućnosti te uporaba telekonferencija i videokonferencija tijekom postupka azila u svim stupnjevima predviđena je nacionalnim zakonodavstvom.
Turska je 6. travnja donijela zakon kako bi pojasnila da sirijski državljani koji se vraćaju na temelju novih dogovora mogu zatražiti i dobiti privremenu zaštitu, što se odnosi na već prijavljene i neprijavljene Sirijce u Turskoj. Osim zakonodavnih promjena, Turska je dopisom od 12. travnja 2016. zajamčila da će svi vraćeni Sirijci dobiti privremenu zaštitu. Trenutačno se raspravlja i o pružanju zaštite za nesirijce.
Vraćanje osoba odvija se na temelju postojećeg bilateralnog sporazuma o ponovnom prihvatu između Grčke i Turske. Komisija je ostvarila daljnji napredak u pogledu sporazuma između EU-a i Turske o ponovnom prihvatu koji će već 1. lipnja (prvotno je bio predviđen 1. listopada 2017.) zamijeniti bilateralni sporazum. Zajednički odbor EU-a i Turske za ponovni prihvat donio je 1. travnja odluku o tome da odredbe o ponovnom prihvatu državljana trećih zemalja stupe na snagu već 1. lipnja 2016., a počet će se primjenjivati čim ih odobri turski parlament. Komisija će i dalje pratiti provedbu sporazuma u pogledu turskih državljana i pripreme za ponovni prihvat državljana trećih zemalja te će održati sljedeći sastanak prije kraja travnja. Turska je i s Njemačkom sklopila bilateralni provedbeni protokol uz sporazum između EU-a i Turske o ponovnom prihvatu, a trenutačno o takvim instrumentima pregovara s Bugarskom i Grčkom.
2.2. Operativne mjere
Komisija je prethodnih tjedana blisko surađivala s grčkim i turskim nadležnim tijelima kako bi osigurala potrebna poboljšanja u pogledu praktičnih i logističkih rješenja te ljudskih resursa radi neometane provedbe vraćanja. Komisija pomaže grčkim nadležnim tijelima pružanjem stručnog znanja i financijske pomoći iz proračuna EU-a, koordiniranjem operacija na terenu kojima upravlja koordinator EU-a te korištenjem potporom iz drugih država članica i agencija EU-a.
Kao prvi korak, grčka su nadležna tijela u roku od tjedan dana premjestila na kopno većinu migranata koji su do 20. ožujka stigli na otoke. Uz potporu Komisije i Frontexa, žarišne se točke (hotspots) preuređuju kako bi se lakše provodila brza vraćanja migranata s otokâ u Tursku te kako bi se službenici nadležni za vraćanja i azil lakše uključili u infrastrukturu i način rada žarišnih točaka. Istovremeno, iako se broj dolazaka iz Turske znatno smanjio, svi novi dolasci dodatno opterećuju već pretrpane prihvatne kapacitete, osobito zato što je potrebno posvetiti posebnu pažnju djeci i ranjivim skupinama te zajamčiti osnovne usluge kao što su čišćenje, opskrba hranom i liječnička pomoć.
Donedavno je mali broj pristiglih u Grčku tražio azil u toj zemlji. Međutim, zbog izvjesnosti brzog vraćanja u Tursku, broj zahtjeva za azil u Grčkoj porastao je u protekla dva tjedna na gotovo 2000. Dugi postupci stvorili bi dodatan teret za već ionako preopterećenu grčku službu za azil. Stoga će se sada na otocima provoditi ubrzani postupci u svim fazama, od početnih intervju do žalbi, u skladu sa zahtjevima Direktive o postupcima azila.
Radi pružanja daljnje potpore grčkim nadležnim tijelima, EASO i Frontex objavili su 19. ožujka dva dodatna poziva za stručnjake. Sve su države članice dostavile podrobne podatke, među ostalim o broju stručnjaka stavljenih na raspolaganje. Preliminarni plan:
|
|
pratitelji
|
stručnjaci za vraćanje i ponovni prihvat
|
|
Frontexov poziv
|
1500
|
50
|
|
preuzete obveze
|
739
|
57
|
|
odabrani stručnjaci
|
724
|
57
|
|
raspoređeni stručnjaci
|
318
|
21
|
|
|
službenici za azil
|
usmeni prevoditelji
|
|
EASO-ov poziv
|
472
|
400
|
|
preuzete obveze
|
470
|
86
|
|
odabrani stručnjaci
|
124
|
84
|
|
raspoređeni stručnjaci
|
63
|
67
|
Na temelju toga EASO na otoke postupno raspoređuje službenike za azil – 32 službenika raspoređeno je početkom travnja, a njih 60 raspoređeno je do 18. travnja. Očekuje se da se do sredine svibnja dosegne kapacitet koji će moći obraditi 200 slučajeva dnevno. Odabir usmenih prevoditelja poseban je problem zbog vještina i relativno rijetkih jezičnih kombinacija koje se zahtijevaju: iako su se kombinacijom prevoditelja koje su osigurale države članice (86), angažiranjem vanjskih usmenih prevoditelja akreditiranih za institucije EU-a (32) i EASO-ova poziva kratkoročno ispunile potrebe, postoji opasnost da prevoditelja neće biti dovoljno ako se u nadolazećim danima i tjednima broj slučajeva poveća. Trenutačno je raspoređeno 67 usmenih prevoditelja, a u tijeku su rasprave između Komisije, EASO-a i grčke službe za azil o tome kako osigurati da broj prevoditelja prati porast kapaciteta za obradu azila.
Kako bi se provela vraćanja svih migranata koji su nezakonito stigli nakon 20. ožujka, pomoć grčkoj policiji pružaju stručnjaci država članica EU-a za ponovni prihvat koje je rasporedio Frontex. Osim toga, na grčke je žarišne točke raspoređeno ukupno 25 turskih časnika za vezu, dok je na mjesta ulaska u Tursku raspoređeno pet grčkih časnika za vezu kako bi se osigurala učinkovita komunikacija u stvarnom vremenu između ureda za ponovni prihvat s obje strane te koordinacija podataka o operacijama vraćanja. Raspravlja se i o ubrzanim operativnim dogovorima Grčke i Turske kojima bi se omogućilo vraćanje većeg broja migranata. Frontex je osigurao prijevozna sredstva za vraćanja, uključujući 24 autobusa, pet trajekata i jedan čarter-zrakoplov te 339 dodatnih službenika za Lezbosu i Hiosu radi potpore postupku ponovnog prihvata.
2.3. Financijska pomoć EU-a
Dogovoreno je da bi se troškovi operacija vraćanja trebali financirati iz proračuna EU-a i u tu se svrhu planira osigurati oko 280 milijuna EUR. Osim toga, Frontex na raspolaganju u 2016. ima 66,5 milijuna EUR za financiranje operacija vraćanja u državama članicama. Trenutačno se raspravlja o pružanju dodatnog financiranja Frontexu i EASO-u povećanjem njihova operativnog proračuna ili sredstvima za hitne slučajeve iz Fonda za azil, migracije i integraciju te iz Fonda za unutarnju sigurnost. Na zahtjev je dostupna i dodatna pomoć za hitne slučajeve.
Grčka je od 2015. već primila 181 milijun EUR sredstava za hitne slučajeve, uz 509 milijuna EUR koji su Grčkoj dodijeljeni u okviru njezina nacionalnog programa. Dodatna sredstva predviđena za Grčku namijenjena su za prihvatne centre, operacije vraćanja i dodatno osoblje. Nužno je osigurati održiv kapacitet grčke službe za azil. U tom se kontekstu vode rasprave o dodatnoj financijskoj potpori za povećanje broja osoblja u grčkoj službi za azil, zapošljavanje usmenih prevoditelja, operacijsku potporu grčkoj policiji na vanjskim granicama i za potrebne prilagodbe radi potpore odborima koji rješavaju zakašnjele žalbe.
|
Ključni izazovi i sljedeći koraci
Nastavak ubrzanog opsežnog proširenja kapaciteta grčke službe za azil u pojedinačnom rješavanju zahtjeva za azil uz omogućavanje odgovarajućih žalbenih postupaka i pravovremenu obradu svih zahtjeva za azil.
Pojačavanje pomoći država članica u obliku dugoročnog raspoređivanja stručnjaka EASO-a i Frontexa, posebno usmenih prevoditelja.
Povećanje kapaciteta za zadržavanje i zatvorenih prihvatnih kapaciteta proporcionalno povećanju broja podnositelja zahtjeva za azil, osiguravajući pritom odgovarajuće uvjete u tim kapacitetima.
Praćenje i eventualna prilagodba svih postupaka u žarišnim točkama koji se odnose na vraćanja.
Posvećivanje posebne pažnje djeci i ranjivim skupinama u žarišnim točkama te nastavak turskog utvrđivanja ranjivih skupina i pružanje skrbi.
Nastavak pripreme za potpuno stupanje na snagu sporazuma između EU-a i Turske o ponovnom prihvatu 1. lipnja 2016.
|
3.Preseljenje „jedan za jedan” iz Turske u EU
Trenutačno stanje
Uz potporu Komisije, agencija EU-a, drugih država članica i UNHCR-a uspostavljen je mehanizam za osiguravanje trenutačne provedbe programa. Prva preseljenja iz Turske nakon Izjave dogodila su se 4. i 5. travnja, kada su 74 sirijska tražitelja azila preseljena u Njemačku, Finsku i Nizozemsku. Dosad su iz Turske sveukupno preseljena 103 sirijska državljana, i to u Njemačku, Finsku, Nizozemsku i Švedsku.
3.1. Pravne mjere
Preseljenja prema programu „1 za 1” prvo će se odvijati na temelju obveza koje su države članice preuzele u srpnju 2015. Komisija je prošli tjedan izvijestila da je od prvotno dogovorena 22 504 mjesta slobodno još 16 800 mjesta, no dio mjesta zauzet će se preseljenjima iz Jordana i Libanona. Sve dodatne potrebe za preseljenjem pokrit će se sličnim dobrovoljnim sporazumom do najviše 54 000 osoba. Komisija je 21. ožujka predložila da će osigurati 54 000 mjesta, prvotno predviđenih za premještanje, u svrhu zakonitog ulaska sirijskih izbjeglica iz Turske u EU preseljenjem, humanitarnim prihvatom ili drugim zakonitim putem, kao što su dodjeljivanje humanitarnih viza ili stipendija, programi spajanja obitelji i slično. Komisija izražava nadu da će Vijeće po hitnom postupku prihvatiti predloženu odluku. Time bi najveći broj preseljenja iznosio oko 70 800.
3.2. Operativne mjere
Kako bi se ubrzala provedba programa „1 za 1” u pogledu preseljenja, u bliskoj suradnji Komisije, država članica, EASO-a, UNHCR-a i Turske izrađeni su standardni operativni postupci koji će se uskoro dovršiti. Sustavom se predviđa da Turska UNHCR-u dostavi popis kandidata za preseljenje i da UNHCR sudjeluje u pronalaženju sirijskih izbjeglica koji se žele preseliti, pri čemu će procijeniti njihovu ranjivost i uputiti ih u određenu državu članicu. Države članice donosit će konačnu odluku o odabiru osoba za preseljenje te će provoditi vlastite sigurnosne provjere.
Za učinkovitu provedbu programa „1 za 1” u okviru Izjave EU-a i Turske nije samo potrebna dobra koordinacija, već i zajednička predanost. Nužno je da države članice na brz, održiv i predvidiv način pridonesu preseljenju. Potrebno je osigurati pomno praćenje kako bi se broj i stopa preseljenja sirijskih izbjeglica iz Turske u EU odgovarali broju vraćenih sirijskih izbjeglica iz Grčke u Tursku. Države članice moraju pri planiranju svojih obveza preseljenja to imati na umu, uzimajući u obzir potrebu predvidivog djelovanja u odnosu na UNHCR i pojedinačne kandidate za preseljenje. Isto tako, moraju znatno skratiti uobičajeni postupak preseljenja (s obično 12 mjeseci na svega nekoliko tjedana). Komisija će prema potrebi nastojati rješavati uska grla i osigurati pravilnu koordinaciju operacija.
|
Ključni izazovi i sljedeći koraci
Nastavak brzog, održivog i predvidivog postupka preseljenja iz Turske u EU, vodeći pritom računa o tome da broj i stopa preseljenja odgovaraju broju vraćenih sirijskih izbjeglica iz Grčke u Tursku.
Donošenje predložene odluke o korištenju 54 000 mjesta u svrhu preseljenja, a ne premještanja, kako je prvotno planirano.
Dovršetak i puna provedba standardnih operativnih postupaka za program „1 za 1”.
Turska mora osigurati dovršetak započetih postupaka azila kako bi se izbjeglički status dodijelio onima koji ispunjavaju uvjete.
|
4.Sprečavanje otvaranja novih morskih ili kopnenih ruta nezakonitih migracija
Jedan je od glavnih ciljeva Izjave EU-a i Turske zaustavljanje nezakonitih migracijskih tokova na istočnosredozemnoj ruti. Zbog zaustavljanja tokova na jednoj ruti mogao bi rasti pritisak na drugim rutama. Krijumčari će i dalje iskorištavati ranjive migrante i tražiti nove rute. Trenutačno nema naznaka o nastanku novih ruta kao izravne posljedice Izjave EU-a i Turske te nastojanja da se kontroliraju tokovi na istočnosredozemnoj ruti. Stanje se pozorno prati.
Među najizglednijim mogućim alternativnim rutama jesu grčko-albanska kopnena granica, grčko-talijanska i albanska morska ruta, kopnena granica između Turske i Bugarske/Grčke, grčko-bugarska kopnena granica i srednjosredozemna ruta. Komisija i Frontex pozorno prate promjene migracijskih tokova preko Crnog mora i Ukrajine, na arktičkoj ruti (granice između Finske, Norveške i Rusije) te na zapadnosredozemnoj ruti. Zasad nisu primijećene veće promjene ruta. Frontex u okviru Europskog sustava nadzora granica razmjenjuje obavijesti o sigurnosnim nezgodama i operacijske informacije te provodi analizu rizika kako bi se odmah utvrdila moguća promjena migracijskih ruta. Za nadziranje Jadranskog mora i Sredozemlja upotrebljavaju se razni instrumenti nadzora. Frontexova operacija Triton u srednjem Sredozemlju proširena je na dio Jadranskog mora između Grčke, Italije i Albanije. U okviru operacije Triton provodi se i zračni nadzor između Italije i Albanije.
5.Dobrovoljni humanitarni program prihvata
Kako bi dobrovoljni humanitarni program prihvata, dogovoren s Turskom u skladu s preporukom Komisije, bio aktivan sad kad prestaju nezakoniti prelasci između Turske i EU-a, ili su se barem znatno i održivo smanjili, radi se na operacionalizaciji tog programa dovršavanjem standardnih operativnih postupaka u suradnji s državama članicama EU-a i pridruženim državama te s turskom stranom. I u Vijeću se raspravlja o dobrovoljnom doprinosu država članica programu.
6.Liberalizacija viznog režima
Iako je na sastanku na vrhu EU-a i Turske 29. studenoga 2015. turskim nadležnim tijelima već iznesen ambiciozan plan liberalizacije viznog režima do jeseni 2016., Izjavom EU-a i Turske puna provedba plana liberalizacije viznog režima u odnosu na sve uključene države članice ubrzana je kako bi se vize za turske državljane ukinule najkasnije do kraja lipnja 2016. budu li ispunjena sva mjerila.
Nakon drugog izvješća o napretku Turske u ispunjavanju zahtjeva plana liberalizacije viznog režima („drugo izvješće”), u nekoliko su područja poduzete mjere provedbe tog plana, primjerice donošenje propisa o provedbi zakona o strancima i međunarodnoj zaštiti te propisa o međuinstitucionalnoj suradnji i koordinaciji u području upravljanja granicama; ratifikacija sporazuma o ponovnom prihvatu s Pakistanom; potpis triju dodatnih protokola Konvencije Vijeća Europe o izručenju; te sporazum između Turske i Europola radi imenovanja turskog službenika za vezu. Također, kao što je opisano u Poglavlju 2. o vraćanju, znatno se poboljšala praktična provedba obveza Turske i Grčke o ponovnom prihvatu.
Komisija će 4. svibnja predstaviti svoje treće izvješće o napretku i, pod uvjetom da Turska poduzme potrebne mjere za ispunjavanje preostalih mjerila, izvješću će biti priložen zakonodavni prijedlog kojim se Turska stavlja na popis zemalja za koje vrijedi bezvizni režim.
U tom smislu Komisija poziva Tursku da nastavi s intenzivnim naporima da ispuni sva mjerila plana, a osobito da pozornost i napore usredotoči na sljedeće:
rješavanje oko 140 000 otvorenih zahtjeva za azil; odluke o novim zahtjevima za azil treba registrirati u razumnom roku i donijeti u zakonskom roku
poduzimanje potrebnih mjera da se svim izbjeglicama osigura zakonit pristup tržištu rada, sličnih mjerama donesenima u siječnju za izbjeglice iz Sirije u režimu privremene zaštite
revidiranje turske vizne politike, posebno jačanje i uvođenje viza za državljane zemalja visokog stupnja migracijskog rizika koji se trenutačno koriste bezviznim režimom s Turskom
dopuštanje bezviznog i nediskriminirajućeg pristupa turskom državnom području za građane svih država članica EU-a
usklađivanje zakonodavnog okvira o zaštiti podataka sa standardima EU-a radi jačanja suradnje između EU-a i Turske u području javnog reda i sigurnosti
poduzimanje potrebnih mjera za ispunjavanje svih preostalih mjerila o zaštiti temeljnih prava, kako je opisano u drugom izvješću
daljnje poboljšavanje provedbe sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske prema svim državama članicama, uključujući ponovni prihvat turskih državljana te učinkovit prihvat državljana trećih zemalja u okviru postojećih bilateralnih obveza o ponovnom prihvatu
utvrđivanje uvjeta za učinkovitu provedbu odredbi sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu državljana trećih zemalja od 1. lipnja 2016
7.Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj
Osim 1 milijarde EUR iz proračuna EU-a, 16 država članica dostavilo je potvrde o doprinosu u vrijednosti od 1,61 milijarde EUR, od ukupno 2 milijarde koliko je obećano za razdoblje 2016. – 2017. Od ukupno 250 milijuna EUR predviđenih iz proračuna EU-a za Instrument za izbjeglice u Turskoj („Instrument”) u 2016. prvi ugovori u vrijednosti od 77 milijuna EUR potpisani su 4. ožujka, a prva plaćanja obavljena 18. ožujka.
Ubrzana je priprema programa i projekata u okviru Instrumenta. Pristup ubrzanju provedbe Instrumenta obuhvaća različite sastavnice financiranja navedene u nastavku. Zajednička procjena potreba EU-a i Turske očekuje se do kraja travnja, a 12. svibnja bit će predstavljena Upravljačkom odboru. Bliskom suradnjom s turskim ministarstvima osigurat će se maksimalno sudjelovanje turskih nadležnih tijela, ključno za uspješnu provedbu.
Humanitarna pomoć
Prve tri sastavnice odnose se na humanitarnu pomoć:
1)kratkoročno osigurati nastavak i razmjerno povećanje postojeće humanitarne pomoći EU-a Turskoj s pomoću 165 milijuna EUR iz proračuna Komisije: prvi obrok od 90 milijuna EUR ugovoren je do sredine travnja sa 16 partnera. Drugi obrok u iznosu od 75 milijuna EUR bit će ugovoren do kraja srpnja. Te aktivnosti obuhvaćaju osnovne potrebe i uključuju aktivnosti posebno usmjerene na zaštitu ranjivih skupina, primjerice zaštita djece, zdravlje žena i obrazovanje u hitnim slučajevima.
2)razviti redovit integrirani sustav prijenosa sredstava elektroničkom karticom za pokrivanje osnovnih potreba najranjivijih izbjeglica mjesečnim prijenosima na razini kućanstva. Tim mjesečnim prijenosima omogućit će se da izbjeglice pokriju najhitnije potrebe u pogledu stana i hrane, a mogu se upotrijebiti i za omogućivanje pristupa obrazovanju i zdravstvu. Taj sustav, poznat kao mreža socijalne zaštite u hitnim slučajevima, glavno je sredstvo humanitarne pomoći u okviru Instrumenta i osigurava predvidivo, dostojanstveno, isplativo i učinkovito pružanje pomoći kojim se potiče stabilizacija životnih uvjeta najugroženijih izbjeglica.
3)poduprijeti zaštitu i posebnu dopunsku nenovčanu pomoć (isporukom neprehrambene pomoći te hitne pomoći kao što su šatori, madraci itd.) najugroženijim izbjeglicama, bili smješteni u logoru ili ne. To može uključivati neformalno obrazovanje i dopunske zdravstvene projekte (vidjeti u nastavku). Za hitne i neočekivane humanitarne potrebe predviđena su i pričuvna sredstva.
Druga i treća sastavnica humanitarnog odgovora provest će se u srpnju i listopadu 2016. u procijenjenom iznosu od 435 milijuna EUR. Aktivnosti pružanja humanitarne pomoći u okviru Instrumenta provodit će se u skladu sa zakonodavstvom EU-a o humanitarnoj pomoći i u skladu s načelima utvrđenima u Europskom konsenzusu o humanitarnoj pomoći.
Obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i socijalno-ekonomska potpora
Nekoliko sastavnica usredotočit će se na ta područja
1)Ugovoriti do kraja travnja dodatnih šest projekata vrijednih 76 milijuna EUR već utvrđenih Uzajamnim fondom EU-a za Siriju. Dva dodatna projekata vrijedna 88 milijuna EUR pripremaju se za moguće ugovaranje do kraja srpnja. Ti projekti namijenjeni su olakšavanju života sirijskih izbjeglica i domaćeg stanovništva, a uključuju naglasak na više i neformalno obrazovanje te strukovno obrazovanje i osposobljavanje, psiho-socijalnu potporu i zdravstvo. Komisija će nastaviti provoditi financiranje usklađeno u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Siriju, u području pristupa tržištu rada, mjera zajednice, dodjeli manjih potpora i drugih integracijskih i socijalnih mjera.
2)Na temelju Instrumenta donesena je posebna mjera od 60 milijuna EUR za troškove hrane, zdravstvene skrbi i smještaja vraćenih migranata u Turskoj. Radi učinkovitosti, djelotvornosti, održivosti i suradnje ova će se mjera provesti izravnim sporazumom s turskim ministarstvom unutarnjih poslova. Primjenjuje se od 4. travnja, datuma početka pune provedbe Izjave EU-a i Turske.
3)Na temelju Instrumenta Komisija će osmisliti i posebnu mjeru za obrazovanje i zdravstvenu skrb izbjeglica.
4)Komisija će surađivati i s međunarodnim financijskim institucijama kako bi osigurala njihovu uključenost u područjima infrastrukture i socijalno-ekonomske potpore.
|
Ključni izazovi i sljedeći koraci
Preostalih 12 država članica u proljeće dostavlja potvrde o doprinosu.
Provjera potpune provedbe već pokrenutih projekata osiguranja hrane i obrazovanja te posebne mjere potpore vraćenim migrantima.
Ugovaranje šest dodatnih projekata do kraja travnja 2016.
Na temelju zajedničke procjene potreba EU-a i Turske, ubrzanje pripreme programa i projekata do kraja srpnja 2016.
Uvođenje daljnjih humanitarnih akcija od srpnja do listopada 2016.
Posebne mjere i akcije u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Siriju, povezane s obrazovanjem, zdravstvom i drugim ciljanim područjima.
|
8.Modernizacija carinske unije
U svibnju 2015. Europska komisija i turska vlada dogovorile su se o početku postupka modernizacije proširenja carinske unije. Komisija je u kolovozu 2015. pokrenula procjenu utjecaja
, a u 2016. namjerava pripremiti pregovaračke smjernice. Javna rasprava počela je 16. ožujka, a traje do 9. lipnja 2016.
9.Pristupni proces
Napreduje rad na poglavlju 33. (Financijske i proračunske odredbe) jer Komisija smatra da zaključci njezina analitičkog izvješća iz 2008. i dalje vrijede te stoga preporučuje otvaranje tog poglavlja. Vijeće je zatražilo od Turske da dostavi svoja pregovaračka stajališta. Komisija će Vijeću podnijeti nacrt zajedničkog stajališta do kraja travnja 2016.
Nastavljaju se ubrzane pripreme za približavanje otvaranju još pet poglavlja, ne dovodeći u pitanje poziciju država članica u skladu s postojećim pravilima. Komisija potvrđuje namjeru da u proljeće dovrši sve povezane pripremne dokumente te da ih Vijeću predaje kako slijedi:
Očekuje se skora finalizacija pripremnih radova za područje energije (poglavlje 15.). Ažurirano analitičko izvješće Komisija će predati do kraja travnja 2016.
U ključnim područjima pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti (poglavlja 23. i 24.) provode se stručna savjetovanja s ciljem održavanja sastanka pododbora krajem travnja. Tim poglavljima obuhvaćen je niz ključnih pitanja, uključujući temeljna prava kao što su sloboda govora, pravosuđe, borba protiv korupcije, migracije i azil, vizni režim, upravljanje granicama, policijska suradnja te borba protiv organiziranog kriminala i terorizma. EU od Turske očekuje da poštuje najviše standarde u pogledu demokracije, vladavine prava, poštovanja temeljnih sloboda, uključujući slobodu izražavanja. Komisija će u svibnju 2016. izdati ažurirano analitičko izvješće.
U pogledu obrazovanja i kulture (poglavlje 26.) Turska je 24. ožujka predala ažurirano pregovaračko stajalište, a Komisija će do kraja travnja 2016. na temelju toga finalizirati ažurirani nacrt zajedničkog stajališta.
Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) trenutačno ažurira analitičko izvješće o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici (poglavlje 31.) za objavu do kraja travnja 2016.
10.Humanitarni uvjeti u Siriji
Zajednički cilj EU-a i Turske ostaje rješavanje humanitarne situacije u Siriji i sprečavanje daljnjeg raseljavanja, a to zahtijeva blisku suradnju EU-a i Turske radi mobiliziranja pomoći i osiguravanja humanitarnog pristupa ugroženima u Siriji.
Od Komunikacije Komisije objavljene 16. ožujka 2016. EU i Turska nastavili su osiguravati znatna sredstva za humanitarni odgovor. EU je glavni donator: od početka krize EU i države članice osigurale su ukupno 5,7 milijardi EUR. To uključuje 3,8 milijardi EUR humanitarne pomoći, od čega je 1,3 milijarde EUR iz proračuna EU-a – od toga je 45 % za aktivnosti spašavanja života u Siriji, prvenstveno za područja pod opsadom i teško dostupna područja, u suradnji s više od 20 humanitarnih organizacija. Unutar Sirije i dalje je najveći humanitarni problem pristup ugroženima: i EU i Turska i dalje su aktivne u humanitarnoj radnoj skupini Međunarodne skupine za potporu Siriji kako bi se osigurao potpun i neometan pristup svim dijelovima Sirije te riješili problemi birokratskih prepreka u Siriji. Od početka ove godine radna skupina posredovala je u olakšavanju dostave humanitarne pomoći za gotovo 450 000 ljudi. Turska će uloga biti ključna za olakšavanje registriranja i izdavanja vize lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama koje djeluju prekogranično, kao i za omogućivanje dostave humanitarne pomoći iz Turske u sva potencijalno dostupna prekogranična područja u Siriji.
Da bi to bilo učinkovito, nužno je pružanje prekogranične pomoći iz susjednih zemalja, uključujući Tursku. Tijekom 2015. iz Turske je u Siriju dostavljeno 27 % humanitarne pomoći EU-a. To je i dalje prioritet, uključujući pomoć za spašavanje oko 60 000 ljudi na sjeveru Sirije duž granice s Turskom. EU pozdravlja pomoć Turske tim područjima.
EU će prema potrebi nastaviti pružanje humanitarne pomoći diljem Sirije. U 2016. EU je dodijelio početnih 140 milijuna EUR za aktivnosti spašavanja života, a prednost i dalje imaju teško dostupna područja. Bliska suradnja s Turskom ostaje ključna za širenje pristupa diljem Sirije.
11. Zaključak
Izjava EU-a i Turske počela je davati rezultate. Velik pad broja nezakonitih migranata i tražitelja azila koji prelaze iz Turske u Grčku pokazuje da je Izjava djelotvorna i da se poslovni model krijumčara može suzbiti. Uspješnom provedbom izjave šalje se snažna poruka migrantima da ukrcavanje na brod u Turskoj i ugrožavanje vlastita života nije pravi način za dolazak u Europu. Preseljenje je zakonit i siguran put. EU i države članice moraju ustrajati na provedbi i pozornom praćenju alternativnih migracijskih ruta. Komisija je spremna na brzo djelovanje pojave li se nove rute.
Ostvaren je dobar napredak u provedbi Izjave. Zajednički napori grčkih i turskih tijela, Komisije, država članica i agencija EU-a doveli su do napretka u utvrđivanju okvira za obradu sve većeg broja zahtjeva za azil u Grčkoj, sigurno vraćanje nezakonitih migranata u Tursku, osiguranje zaštite tražitelja azila u Turskoj prema potrebi, te za otvaranje zakonita puta u Europu – preseljenjem.
Iako je u početnoj fazi provedbe Izjave mnogo postignuto, još je mnogo toga nužno učiniti. Nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu jer tek treba riješiti jedan od najvećih problema: svakodnevnu provedbu operacija vraćanja i preseljenja u skladu s pravilima EU-a i međunarodnim pravilima. Komisija ostaje u potpunosti uključena u provedbu svih elemenata u daljnjim fazama – ubrzanjem isplata u sklopu Instrumenta i pokretanjem projekata pomoći izbjeglicama iz Sirije u Turskoj. Komisija će podupirati Tursku u aktivnostima koje još mora provesti kako bi ispunila sva preostala mjerila plana za liberalizaciju viznog režima u skladu s Izjavom. Potrebni su daljnji napori Turske kako bi osobe koje trebaju međunarodnu zaštitu dobile potporu koja im je potrebna, među ostalim i s pomoću Instrumenta. U kontekstu potpore Grčkoj, države članice trebaju povećati napore – ne samo da bi se poboljšala obrada zahtjeva za azil na otocima, nego i da bi Grčkoj pomogli u rješavanju humanitarne situacije, posebno brzom provedbom obveze premještanja.
Komisija smatra da se sljedećim koracima treba posebno hitno posvetiti:
Sve države članice trebale bi preuzeti više obveza i izvršavati preuzete obveze kako bi se ostvarila potrebna potpora EASO-u i Frontexu. Sada pozornost treba posebno obratiti na razmještanje potrebnih usmenih prevoditelja.
Kako bi se osigurala brza provedba procesa preseljenja, sve države članice morale bi se više obvezati i ostvariti veće prihvaćanje.
Europski parlament i Vijeće moraju brzo dovršiti postupak donošenja odluke o prijedlogu Komisije od 21. ožujka 2016. kako bi se 54 000 mjesta izvorno predviđenih za premještanje iskoristilo za preseljenje.
Turska mora poduzeti potrebne mjere za ispunjavanje preostalih mjerila iz plana liberalizacije viznog režima do kraja travnja kako bi se najkasnije do kraja lipnja 2016. ukinule vize za turske državljane.
Onih 12 država članica – Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Grčka, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Španjolska – koje još nisu dostavile potvrdu o doprinosu za Instrument, sad bi to trebale učiniti.
Komisija će početkom lipnja 2016. predstaviti svoje drugo izvješće o napretku u provedbi Izjave EU-a i Turske.