EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 7.3.2016.
COM(2016) 114 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o provedbi Kodeksa prakse europske statistike i koordinaciji s Europskim statističkim sustavom
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 7.3.2016.
COM(2016) 114 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o provedbi Kodeksa prakse europske statistike i koordinaciji s Europskim statističkim sustavom
1.Uvod
Odbor za statistički program 2005. odobrio je Kodeks prakse europske statistike (Kodeks) 1 , a Odbor za Europski statistički sustav izmijenio ga je 2011. donošenjem Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici 2 .
Samoprocjena s obzirom na načela Kodeksa pokrenuta je 2005.. Nakon toga od 2006. do 2008. provedeni su stručni pregledi u državama članicama, zemljama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) te u Eurostatu. Tim su se pregledima procjenjivali institucionalno okruženje i prakse diseminacije zavoda za statistiku (načela od 1. do 6. i 15.) 3 . U izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću iz 2008. 4 zaključeno je da „potpuna usklađenost s Kodeksom i dalje predstavlja izazov za gotovo sve zavode za statistiku i Eurostat”, iako postoje „općenito visoke razine usklađenosti koje se nadopunjavaju dinamičnim napretkom u pogledu poboljšanja”. Izvješćem je predviđen novi krug stručnih pregleda „...unutar sljedećih pet godina prema naputku Europskog savjetodavnog odbora za upravljanje statističkim podacima, posebno u pogledu područja primjene te s obzirom na troškove i koristi”. I u posebnom izvješću br. 12. // 2012. 5 Europskog revizorskog suda o poboljšanjima postupka izrade pouzdane i vjerodostojne europske statistike preporučen je novi krug stručnih pregleda.
Stoga je krajem 2013. pokrenut novi krug stručnih pregleda u 28 država članica, četiri zemlje EFTA-e i u Eurostatu, unutar sljedećih pet godina kako je predviđeno u prethodno navedenom izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću. Njihov je cilj ponajprije bio poboljšati učinkovitost i vjerodostojnost Europskog statističkog sustava (ESS), povećati njegov kapacitet za izradu europske statistike, uvjeriti dionike u kvalitetu europske statistike i pouzdanost ESS-a te pružiti izrađivačima statistika uvid u dotadašnji napredak.
Ovaj krug stručnih pregleda na brojne se načine razlikovao od prethodnog. Kao prvo, svih petnaest načela Kodeksa i koordinacijska uloga nacionalnih zavoda za statistiku u okviru njihovih statističkih sustava podvrgnuti su pregledu sličnom reviziji. Kao drugo, pregledi su bili usredotočeni na pitanja u kojima je bio potreban daljnji napredak. Kao treće, uz nacionalne zavode za statistiku procijenjeno je i nekoliko drugih nacionalnih tijela nadležnih za izradu europske statistike, iako ne u istoj mjeri kao sami nacionalni zavodi za statistiku. Kao četvrto, evaluacije su proveli nezavisni stručnjaci, pri čemu je Europski savjetodavni odbor za upravljanje statističkim podacima pregledao Eurostat. Izvješća 6 predstavljaju stavove i nalaze stručnjaka te se u njima daju preporuke za poduzimanje mjera. Predmetne zemlje i Eurostat odgovorili su na te preporuke, osmišljavajući mjere poboljšanja koje će se provoditi u skladu s tim.
2.Glavni nalazi i preporuke po pitanjima
Sažetak prednosti i preporuka
U izvješćima o stručnim pregledima naglašen je niz prednosti. Sljedeći aspekti posebno su se pokazali kao prednosti:
U izvješćima je naglašena čvrsta pravna osnova koja pruža potporu široko priznatoj i neospornoj stručnoj neovisnosti, nepristranosti i objektivnosti statističkih tijela. Koordinacija s drugim nacionalnim tijelima također se smatra prednošću za niz nacionalnih zavoda za statistiku, kao i njihove jasne ovlasti za prikupljanje podataka.
Visoko osposobljeni, motivirani i predani zaposlenici pridonose visokoj razini vjerodostojnosti i povjerenja koje uživaju nacionalni zavodi za statistiku. Ipak, daljnja smanjenja ljudskih i financijskih resursa, zajedno s dodatnim mjerama isplativosti, mogu ugroziti njihovu sposobnost da se nose s budućim izazovima.
Prednosti su uočene u sustavima, alatima, metodama i interakciji s korisnicima. Ipak, u izvješćima se upućuje na potrebu za poboljšanjem administrativnih i operativnih struktura, primjerice uvođenjem revizija kvalitete i zasebnih timova ili upravitelja za kvalitetu.
Prednosti nacionalnih zavoda za statistiku također leže u jasnoj pravnoj osnovi za ostvarivanje pristupa administrativnim podacima te za veću suradnju s vlasnicima administrativnih podataka. Međutim, u izvješćima se i dalje preporučuje uključivanje nacionalnih zavoda za statistiku u većoj mjeri u osmišljavanje i razvoj metoda i alata za administrativne baze podataka.
Ostvaren je znatan napredak u ograničavanju broja statistika koje još nisu objavljene i u reguliranju privilegiranog pristupa njima (pod embargom). Dostupnost modernih alata, tehnika vizualizacije te podataka s interneta i s društvenih mreža dodatne su prednosti u području diseminacije.
Osim toga, u izvješćima se spominju inicijative, kao što su interni pregledi kvalitete, obvezne tehničke specifikacije za podnošenje podataka, integrirani sustavi za upravljanje odnosima s korisnicima, barometri opterećenosti davatelja podataka i mreže za razmjenu iskustava. Aktivno sudjelovanje članica ESS-a na međunarodnoj statističkoj sceni smatra se prednošću za cijeli sustav.
Iz stručnih pregleda proizišlo je 707 preporuka, u prosjeku 21 po zemlji/Eurostatu. U tablici 1. u nastavku naveden je pregled preporuka kojima se zahtijeva poduzimanje mjera kako bi se ostvarila usklađenost ili, ako usklađenost već postoji, kako bi se poboljšala provedba.
Iako nije prikladno raditi usporedbe s prethodnim krugom stručnih pregleda zbog razlika u opsegu i upotrijebljenoj metodologiji, potrebno je naglasiti da se samo 9 % (65) preporuka odnosi na neusklađenost s Kodeksom. Većina se odnosi na nepristranost i diseminaciju (22) te stručnu neovisnost (20). Međutim, te bi se brojke trebale tumačiti s oprezom budući da je preporukama obuhvaćen širok raspon pitanja različite važnosti, od izmjena statističkog zakonodavstva do postavljanja logotipa na web-mjesto ili u publikacije.
|
Tablica 1: Preporuke stručnjaka prema pitanjima |
|||
|
Pitanje |
Ukupan broj preporuka |
Za poboljšanje provedbe Kodeksa |
Za ostvarivanje usklađenosti s Kodeksom |
|
Ukupno |
707 |
642 |
65 |
|
1. Upravljanje i pravni aspekti; koordinacija |
216 |
194 |
22 |
|
1.1. Upravljanje i pravni aspekti |
95 |
73 |
22 |
|
1.1.1. Stručna neovisnost |
88 |
68 |
20 |
|
1.1.2. Ovlasti za prikupljanje podataka |
4 |
3 |
1 |
|
1.1.3. Pravni aspekti povjerljivosti |
3 |
2 |
1 |
|
1.2. Koordinacija |
121 |
121 |
0 |
|
2. Primjerenost resursa i isplativost |
103 |
99 |
4 |
|
2.1. Resursi |
42 |
38 |
4 |
|
2.2. Osposobljavanje |
14 |
14 |
0 |
|
2.3. Isplativost |
47 |
47 |
0 |
|
3. Kvaliteta i metodologija |
168 |
158 |
10 |
|
3.1. Predanost kvaliteti |
64 |
59 |
5 |
|
3.2. Metodologija i zaštita povjerljivosti |
46 |
43 |
3 |
|
3.3. Kvaliteta rezultata i interakcija s korisnicima |
58 |
56 |
2 |
|
4. Smanjenje opterećenosti i administrativni podaci |
68 |
61 |
7 |
|
4.1. Smanjenje opterećenosti |
22 |
22 |
0 |
|
4.2. Administrativni podaci |
46 |
39 |
7 |
|
5. Nepristranost i diseminacija |
152 |
130 |
22 |
|
5.1. Nepristranost |
36 |
22 |
14 |
|
5.2. Diseminacija: dostupnost i jasnoća |
85 |
78 |
7 |
|
5.3. Diseminacija mikropodataka |
31 |
30 |
1 |
Prikaz nalaza u nastavku strukturiran je prema skupinama pitanja. Stručnjaci su ta pitanja utvrdili na temelju strukture Kodeksa, iako grupiranje nije jednako onome iz Kodeksa.
Izvješća sadržavaju i stavove nacionalnih zavoda za statistiku i Eurostata u slučajevima u kojima su njihovi stavovi suprotni stavovima stručnjaka. Nacionalni zavodi za statistiku i Eurostat osmislili su mjere poboljšanja kao odgovor na preporuke 7 koje su objavljene zasebno.
2.1. Upravljanje i pravni aspekti; koordinacija
U ovom odjeljku razmatra se neovisnost statističkih tijela te su obuhvaćena sljedeća specifična pitanja: imenovanje i razrješenje čelnih ljudi statističkih tijela; pitanja u vezi s programima rada; ovlasti za prikupljanje podataka; pravni aspekti povjerljivosti; i koordinacijska uloga nacionalnih statističkih zavoda.
2.1.1. Upravljanje i pravni aspekti, uključujući pravne i postupovne aspekte povjerljivosti
Iz izvješća o stručnim pregledima proizašla su dva glavna pitanja u vezi s upravljanjem: potreba za revizijom statističkih zakona kako bi se omogućila veća stručna neovisnost u vezi s imenovanjem i razrješenjem čelnih ljudi statističkih tijela te potreba za poboljšanjem savjetovanja s dionicima. Može se javiti potreba za zakonodavnim ili institucionalnim promjenama kako bi se mogle provesti brojne preporuke iz ovog područja. Provedba ovih preporuka stoga je u nadležnosti relevantnih nacionalnih tijela umjesto u nadležnosti nacionalnih zavoda za statistiku.
Stručnjaci su se u svojim izvješćima naročito usredotočili na neovisnost čelnih ljudi statističkih tijela. U nedavno donesenim izmjenama Uredbe (EZ) br. 223/2009 8 dodatno se naglašava potreba za neovisnošću. Od država članica zahtijeva se poduzimanje mjera kako bi se nacionalne prakse i postupci uskladili s novim europskim pravnim okvirom. Stoga postoji potreba za provođenjem daljnjih mjera kako bi ESS u potpunosti bio usklađen s načelom 1. Točnije, postupke je potrebno izmijeniti tako da i. se imenovanje čelnih ljudi statističkih tijela temelji na stručnim kompetencijama i otvorenim postupcima odabira; ii. se odrede jasni kriteriji za razrješenje tih osoba te da se ti kriteriji primjenjuju; iii. su čelni ljudi statističkih tijela jedini nadležni za odlučivanje o statističkim metodama, postupcima te sadržaju i vremenu statističkih objava. Rezultati zadnjeg kruga stručnih pregleda u suprotnosti su s rezultatima iz razdoblja od 2006. do 2008. prema kojima se smatralo da je stručna neovisnost u potpunosti zadovoljena. Razlozi tomu bili su: i. razlika u metodologiji upotrijebljenoj za provođenje stručnih pregleda; ii. uključenje drugih nacionalnih tijela u tijela koja su se pregledavala; i iii. promjene zbog kojih su postroženi zahtjevi u pogledu neovisnosti čelnih ljudi statističkih tijela.
Statistička tijela u pravilu su dijelovi državne administracije. Kako bi se ostvarila potpuna neovisnost definirana Kodeksom, nužno je osigurati da je nadzor koji provodi ministarstvo ili bilo koji drugi nadzor isključivo administrativne naravi te da nema implikacija na provođenje politike. Alternativa je učiniti zavode za statistiku potpuno neovisnima.
Za članice ESS-a općenito je utvrđeno da poštuju Kodeks u onoj mjeri koja se odnosi na zahtjev za uspostavljanje i provođenje višegodišnjih i godišnjih programa rada. Utvrđen je samo jedan slučaj nepoštovanja.
Podaci dobiveni od korisnika statistika važni su kako bi se osiguralo da je izrada statistika učinkovita te da statistike zadovoljavaju potrebe korisnika. Trebalo bi osnovati savjetodavne ili konzultantske odbore ili razjasniti njihove uloge ako su već osnovani te im omogućiti primjerene resurse. To će pomoći nacionalnim zavodima za statistiku u donošenju informiranih odluka o trenutačnom i budućem radu.
Utvrđena je usklađenost s načelima 2. i 5. koja se odnose na prikupljanje podataka odnosno na pravne aspekte povjerljivosti. Međutim, postoji prostor za napredovanje uvođenjem daljnjih mjera zaštite kojima bi se osiguralo da se povjerljivi statistički podaci ne upotrebljavaju u administrativne svrhe.
2.1.2. Koordinacija unutar statističkog sustava
Koordinacija unutar statističkog sustava nije dio područja primjene Kodeksa. Međutim, uključena je u njegovu provedbu kako bi se odredila razina koordinacije koju nacionalni zavodi za statistiku omogućavaju unutar svojih nacionalnih statističkih sustava te kako bi se stoga mogao dodatno pojačati ESS.
Većina preporuka iz ovog područja odnosi se na korake koji bi se mogli poduzeti kako bi se općenito pojačala koordinacijska uloga nacionalnih zavoda za statistiku. Kako bi učinkovita koordinacija bila moguća, koncept službene statistike mora biti razjašnjen, a izrađivači službene statistike moraju biti određeni tamo gdje to već nije učinjeno. Trebala bi postojati jasna pravna osnova za koordinaciju, uključujući odgovarajuće institucionalne mehanizme. Moraju biti osigurani i potrebni ljudski i financijski resursi, a s drugim nacionalnim tijelima moraju se sklopiti ugovori u pisanom obliku kako bi se pružila potpora provedbi tog zakonodavstva u praksi. Koordinaciju je potrebno organizirati na temelju zajedničkih ciljeva i godišnjih statističkih programa koji se odnose na sva tijela unutar nacionalnog statističkog sustava (NSS). Trebala bi se objavljivati izvješća o provedbi tih nacionalnih statističkih programa.
Štoviše, potreban je daljnji rad kako bi se osigurala kvaliteta europske statistike koju izrađuju druga nacionalna tijela. Prema izmijenjenoj Uredbi (EZ) br. 223/2009 nacionalni zavodi za statistiku nadležni su za koordinaciju praćenja kvalitete na nacionalnoj razini. Osim toga, trebali bi pružati smjernice, standarde i modele poslovnih procesa na razini cijelog NSS-a te biti jedina kontaktna točka Komisije za europsku statistiku.
2.2. Primjerenost resursa i isplativost
Primjerenost ljudskih i financijskih resursa važno je pitanje u cijelom ESS-u te je kao takvo naglašeno u izvješću Komisije za 2008. To pitanje predstavlja ozbiljan rizik za budućnost ESS-a. Unatoč stalnom manjku resursa ESS-u je pošlo za rukom s pomoću reformi i mjera učinkovitosti nositi se s rastućom potrebom za sve više statističkih podataka. Međutim, stručnjaci naglašavaju da mnogi nacionalni zavodi za statistiku rade pod pritiskom, što često ide na štetu poboljšanju metodologije i nacionalnih statističkih zahtjeva (vidi i točku 2.3.1. u nastavku). Kako bi se osiguralo da se i dalje može izrađivati pouzdana europska statistika, stručnjaci uglavnom potiču osiguravanje primjerenih ljudskih i financijskih resursa za nacionalne zavode za statistiku, s obzirom na to da će nacionalnim zavodima za statistiku biti teško ispunjavati daljnje zahtjeve europske statistike bez ugrožavanja kvalitete.
Suočeni s tim poteškoćama mnogi nacionalni zavodi za statistiku teško privlače i zadržavaju visokokvalificirane zaposlenike. Budući da se situacija razlikuje među zemljama, općenito se preporučuje daljnje unaprjeđenje upotrebe ljudskih resursa odgovarajućim programima osposobljavanja, prijenosom vještina, internom mobilnosti, dijeljenjem znanja, povećanim osposobljavanjem u drugim nacionalnim tijelima i razmjenom zaposlenika unutar NSS-ova.
Isplativost je usko povezana s učinkovitom upotrebom resursa (načelo 10.). Iako nisu prijavljeni slučajevi neusklađenosti, općenita isplativost može se poboljšati na više načina, uključujući: i. uvođenje modela statističkih poslovnih procesa, kao što je generički model statističkih poslovnih procesa; ii. upotrebu standardnih alata za obradu podataka; iii. širu upotrebu administrativnih podataka; i iv. moguće prenošenje nadležnosti s drugih nacionalnih tijela, posebno onih malih, na nacionalni zavod za statistiku.
Trenutačno se poduzima nekoliko inicijativa ESS-a u cilju boljeg uravnoteženja rastuće potražnje za europskom statistikom s dostupnim resursima. Te inicijative stoga bi trebale pomoći u poboljšanju usklađenosti s načelima 3. i 10. Njihovi posebni ciljevi uključuju: pojednostavnjivanje europskog zakonodavstva, određivanje prioriteta u pogledu statističkih potreba u Europskom statističkom programu, razvoj metodologija kako bi se omogućili zajednički alati i instrumenti te osiguranje da se zahtjevi europske statistike redovno pregledavaju s pomoću poboljšane koordinacijske uloge Eurostata.
2.3. Kvaliteta i metodologija
Europska statistika mora se temeljiti na visokokvalitetnoj, ispravnoj metodologiji i odgovarajućim statističkim postupcima (načela 4., 7. i 8.).
2.3.1. Predanost kvaliteti
ESS bi općenito trebao više ulagati u sveobuhvatne sustave upravljanja kvalitetom, od smjernica i alata za kvalitetu i sustavnog dokumentiranja statističkih procesa do standardnih postupaka osiguranja kvalitete i redovitih revizija kvalitete. U izvješćima o stručnim pregledima navodi se i potreba za osnivanjem zasebnih jedinica za kvalitetu i metodologiju koje imaju dovoljan broj kvalificiranih zaposlenika. U izvješćima su naglašeni rizici koje situacije u kojima su ljudski resursi preopterećeni predstavljaju za buduću kvalitetu i pouzdanost europske statistike, posebno s obzirom na potencijalne posljedice na sustavan rad na kvaliteti. S obzirom na to primjereni resursi trebali bi biti dodijeljeni za rad na kvaliteti unutar globalne raspodjele (vidi i točku 2.2.).
2.3.2. Metodologija i zaštita povjerljivosti
ESS je u najvećoj mjeri usklađen s načelima Kodeksa u vezi s metodologijom. Samo je jedna preporuka (od 32) dana u vezi s usklađenosti. Ipak, u izvješćima se preporučuje poboljšanje metodologije za razvoj, ažuriranje i primjenu standardnih smjernica u pogledu pitanja kao što su testiranje upitnicima, upravljanje greškama povezanima s uzorkovanjem i greškama koje nisu povezane s uzorkovanjem, uređivanje, pravila dodjeljivanja i vrednovanja, sezonske prilagodbe te politika ocjenjivanja i revizije. Potrebno je i uže surađivati sa znanstvenom zajednicom u pogledu metodološkog rada.
U izvješćima o stručnim pregledima naglašen je niz pitanja povezanih sa zaštitom povjerljivosti, uglavnom u područjima u kojima bi se mogle poboljšati tehnike zaštite, no općenita usklađenost u ovom je području zadovoljavajuća. Glavna pitanja koja bi trebalo riješiti jesu utvrđivanje postupaka potrebnih za praćenje upotrebe mikropodataka te uvođenje dodatnih mjera zaštite kako bi se osiguralo da se povjerljivi statistički podaci ne upotrebljavaju u administrativne svrhe.
2.3.3. Kvaliteta rezultata i interakcija s korisnicima
ESS je usklađen s Kodeksom u područjima kvalitete rezultata i interakcije s korisnicima. Jedine dvije preporuke (od 58) u slučajevima u kojima se smatralo da usklađenost još nije ostvarena odnosile su se na politiku revizija i kalendare statističkih objava.
Stručnjaci posebno upućuju na potrebu za praćenjem i poboljšanjem pravodobnosti i točnosti statističkih objava te za kalendarima objava prilagođenima korisniku koji bi se trebali redovito ažurirati.
U preporukama se poziva i na veću predanost ispunjavanju potreba korisnika. Trebali bi se poduzeti koraci za jačanje svijesti među korisnicima te izgradnju otvorenijeg odnosa s medijima.
2.4. Smanjenje opterećenosti i administrativni podaci
Problemi koje su stručnjaci otkrili uglavnom se odnose na trajne prepreke pristupu administrativnim podacima i njihovoj upotrebi. Odnose se i na obavještavanje i uključivanje nacionalnih zavoda za statistiku u uspostavljanje, izmjenjivanje ili ukidanje izvora administrativnih podataka u ranim fazama (pokazatelji 2.2., 8.1., od 8.7. do 8.9.). Iako je za većinu nacionalnih zavoda za statistiku propisana mogućnost pristupa administrativnim podacima odnosno postoje drugi odgovarajući mehanizmi koji im omogućavaju pristup, u praksi je moguće da im pristup bude tek nevoljko omogućen.
Problemi povezani s pristupom administrativnim evidencijama imaju znatan utjecaj na opterećenost davatelja podataka (načelo 9.). Više od 15 % preporuka povezanih s pristupom administrativnim evidencijama odnosilo se na usklađenost s Kodeksom. Bilo koji strateški pristup rješavanju ovog pitanja trebao bi stoga obuhvatiti pravne ili administrativne mehanizme, uključujući ugovore u pisanom obliku sklopljene s vlasnicima administrativnih podataka kojima se nacionalnim zavodima za statistiku omogućuje neograničen pristup svim administrativnim podacima koji su im potrebni za izradu europske statistike, uključujući porezne evidencije. Općenito bi trebalo zagovarati promjenu stavova kako bi se kompiliranje službene statistike počelo smatrati jednim od razloga za postojanje administrativnih registara. Statistička tijela trebala bi biti u mogućnosti utjecati na odluke povezane s različitim aspektima administrativnih podataka, a posebno s konceptima koji se upotrebljavaju, njihovim opsegom, postupcima njihova prikupljanja, kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje njihove prikladnosti za statističke potrebe te njihovim osmišljavanjem.
Stručnjaci preporučuju i niz drugih mjera osmišljenih za smanjenje opterećenosti davatelja podataka bez ugrožavanja potreba korisnika. Te mjere uključuju dijeljenje podataka, utvrđivanje statističkog potencijala novih izvora podataka, posebno velikih podataka, te redovito mjerenje, praćenje i izvješćivanje o opterećenosti davatelja podataka.
2.5. Nepristranost i diseminacija
Iako su podaci dostupni na internetu, a istraživačkoj zajednici omogućen je pristup mikropodacima u skladu s Kodeksom (načelo 15. i pokazatelj 5.6.), činjenica da se pristup prije objavljivanja omogućava privilegiranim korisnicima, primjerice predmetnim vladinim ministrima (pokazatelj 6.7.) i dalje je problem u nekim zemljama. U izvješćima se preporučuje da prava pristupa prije objavljivanja budu strogo regulirana te dodijeljena samo kao iznimka. Situacija bi se u takvim slučajevima trebala pažljivo pratiti, a informacije o dodijeljenim pravima trebale bi biti javno dostupne. U tu svrhu, kalendari godišnjih objava, kojima su obuhvaćene sve statističke objave i veće revizije koje imaju fiksne datume, trebali bi se objavljivati dovoljno rano. Promjene i kašnjenja trebalo bi objasniti.
Stručnjaci posebno preporučuju poboljšavanje kanala i tehnika diseminacije. Preporučuju izdavanje detaljnijih i posebno izrađenih analiza, osiguravanje modernih alata za vizualizaciju i diseminaciju, nadogradnju ili preoblikovanje internetskih stranica te poboljšanje opsega i pravodobnosti podataka. Nacionalna web-mjesta trebala bi imati više sadržaja na engleskom jeziku kako bi bila pristupačnija drugim korisnicama ESS-a.
NSS-ovi moraju više raditi na tome da diseminacija statistike bude nepristrana. Glavno je pitanje osigurati da se sva službena i europska statistika širi s pomoću jednog internetskog portala ili kreiranjem poveznica na web-mjestu nacionalnog zavoda za statistiku kako bi korisnici mogli steći cjelovitu sliku o službenoj statistici.
Konačno, trebalo bi dodatno proširiti mrežu sigurnih centara i funkcija za udaljeni pristup te poboljšati funkcije kako bi se omogućio bolji pristup mikropodacima za potrebe istraživanja.
2.6. Suprotni stavovi
U pregledima se upotrebljavala metodologija slična reviziji, stoga izvješća sadržavaju i stavove statističkih tijela u onim slučajevima u kojima se ti stavovi razlikuju od nalaza i preporuka stručnjaka. Kako je prikazano u tablici 2. u nastavku, stavovi statističkih tijela bili su suprotni stavovima stručnjaka u 39 slučajeva. Za slučajeve u kojima su se mišljenja razlikovala u pravilu nisu osmišljene mjere poboljšanja. U usporedbi s ukupnim brojem preporuka (707) broj je pitanja po kojima su stavovi suprotni ograničen. To znači da su stručnjaci bili uspješni u utvrđivanju pitanja koja se mogu poboljšati.
Daleko najveći broj suprotnih stavova (18 od 39) odnosio se na područje upravljanja i pravnih aspekata, točnije na stručnu neovisnost. Za razliku od stručnjaka statistička tijela u tim su slučajevima smatrala da su postojeće zakonodavstvo ili drugi mehanizmi dostatni za osiguranje stručne neovisnosti. To se posebno odnosilo na zapošljavanje i razrješenje čelnih ljudi statističkih tijela. U tim slučajevima tvrdilo se da su postupci u skladu s općim politikama nacionalnih tijela kojima statistička tijela pripadaju.
Ostatak suprotnih stavova bio je relativno ravnomjerno raspoređen na ostale kategorije pitanja, s po četiri suprotna stava navedena za svaku kategoriju. U svakom od triju područja, zaštiti povjerljivosti, diseminaciji mikropodataka i koordinaciji, stavovi tijela bili su suprotni stavovima stručnjaka u trima slučajevima. Preporuke stručnjaka osporene su u slučaju nedovoljne zaštite povjerljivosti i diseminacije mikropodataka. Statistička tijela navela su rizike koje bi prihvaćanje preporuka predstavljalo za smanjenje opterećenja, isplativost ili metodologiju. Suprotni stavovi navedeni u pogledu koordinacije odnosili su se na pojedine zemlje.
|
Tablica 2: Suprotni stavovi o preporukama stručnjaka |
||
|
Pitanje |
Preporuke |
Suprotni stavovi |
|
Ukupno |
707 |
39 |
|
1. Upravljanje i pravni aspekti; koordinacija |
216 |
21 |
|
1.1. Upravljanje i pravni aspekti |
95 |
18 |
|
1.1.1. Stručna neovisnost |
88 |
16 |
|
1.1.2. Ovlasti za prikupljanje podataka |
4 |
1 |
|
1.1.3. Pravni aspekti povjerljivosti |
3 |
1 |
|
1.2. Koordinacija |
121 |
3 |
|
2. Primjerenost resursa i isplativost |
103 |
3 |
|
2.1. Resursi |
42 |
1 |
|
2.2. Osposobljavanje |
14 |
0 |
|
2.3. Isplativost |
47 |
2 |
|
3. Kvaliteta i metodologija |
168 |
7 |
|
3.1. Predanost kvaliteti |
64 |
2 |
|
3.2. Metodologija i zaštita povjerljivosti |
46 |
4 |
|
3.3. Kvaliteta rezultata i interakcija s korisnicima |
58 |
1 |
|
4. Smanjenje opterećenosti i administrativni podaci |
68 |
3 |
|
4.1. Smanjenje opterećenosti |
22 |
2 |
|
4.2. Administrativni podaci |
46 |
1 |
|
5. Nepristranost i diseminacija |
152 |
5 |
|
5.1. Nepristranost |
36 |
1 |
|
5.2. Diseminacija: dostupnost i jasnoća |
85 |
1 |
|
5.3. Diseminacija mikropodataka |
31 |
3 |
3.Mjere poboljšanja
Nacionalni zavodi za statistiku i Eurostat razvili su akcijske planove poboljšanja kao odgovor na preporuke stručnjaka. Ti planovi slijede SMART pristup 9 . Njihova je provedba dovela do 929 mjera poboljšanja.
Provedba mjera poboljšanja pratit će se na godišnjoj razini. Nacionalni zavodi za statistiku i Eurostat izvješćuju o svojem napretku, a informacije koje dostave potom se uvrštavaju u Eurostatovo godišnje izvješće o napretku koje predaje Odboru za Europski statistički sustav te u godišnja izvješća koja Europski savjetodavni odbor za upravljanje statističkim podacima predaje Europskom parlamentu i Vijeću. Kako bi se zadržao zamah, sve mjere poboljšanja trebalo bi provesti do kraja 2019., nakon čega će Eurostat pripremiti posebno izvješće za Odbor za Europski statistički sustav.
4.Zaključci i sljedeći koraci
Krajnji je cilj procjena provedenih u ovom krugu stručnih pregleda pojačati statističke sustave na nacionalnoj i europskoj razini, čime se povećava pouzdanost i vjerodostojnost europske statistike te se ESS-u omogućava nošenje s budućim izazovima. Donošenjem Oduke Komisije 10 o poboljšanoj ulozi Eurostata u koordinaciji izrade europske statistike, donošenjem Uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 u svibnju 2015. kojom se znatno jača neovisnost nacionalnih statističkih tijela i njihova uloga u koordinaciji te napretkom u pogledu programa Vizija ESS-a 2020. 11 isto se tako naglašava važnost ovog kruga stručnih pregleda kao ključnog alata u moderniziranju ESS-a. Iako je provedba sama po sebi vrijedna jer je potaknula članice ESS-a da pomno razmotre svoje politike, prakse i postupke, njezin se puni učinak neće osjetiti dok ne dođe do daljnjeg napretka u provedbi preporuka.
ESS je općenito pokazao visoku razinu usklađenosti s Kodeksom. Statistička tijela rade na stabilnim pravnim osnovama, njihova vjerodostojnost i neovisnost općenito su široko priznati te uživaju visoku razinu povjerenja. Iako postoji znatna zabrinutost oko resursa, važna su prednost ESS-a vrlo profesionalni, obrazovani i motivirani zaposlenici. Metodologije koje se upotrebljavaju i kvaliteta statistike poboljšale su se zahvaljujući daljnjoj standardizaciji i usklađivanju procesa. Ipak, još uvijek preostaje niz izazova, posebno u vezi s poboljšanjem i prilagodnom provedbe Kodeksa diljem ESS-a.
Iako se ovlasti statističkih tijela i njihove aktivnosti određuju na temelju njihove pravne osnove, neke aspekte i prakse trebalo bi pojačati ili revidirati. To se posebno odnosi na razvoj jasnih, transparentnih i objektivnih postupaka za zapošljavanje i razrješenje čelnih ljudi statističkih tijela. Iako se nekoliko statističkih tijela nije složilo sa stručnjacima, navodeći da oni slijede opće administrativne postupke, to bi se pitanje valjalo dalje razmatrati.
Pristup administrativnim podacima i njihova učinkovita upotreba ključni su za ostvarivanje isplativosti i smanjenje opterećenosti davatelja podataka. Iako je usklađenost sa zakonodavstvom ostvarena u tom području, s obzirom na to da pravne osnove nacionalnih zavoda za statistiku općenito omogućavaju pristup, i dalje postoje praktične prepreke u stvarnom ostvarivanju pristupa. Korak naprijed koji su stručnjaci primijetili u nizu zemalja jest uključivanje statističkih tijela u donošenje odluka o svim planiranim promjenama registara, ukidanju registara ili osmišljavanju novih registara.
Postoje različitosti u koordinaciji službene statistike, djelomično zbog toga što su NSS-ovi centralizirani u različitoj mjeri, a i zbog veličine pojedinih zemalja. Nekoliko statističkih tijela ima čvrstu pravnu osnovu te učinkovite i prepoznate ovlasti za koordinaciju rada drugih nacionalnih tijela. Međutim, u drugim slučajevima koordinacija je neformalna, temeljena na ad hoc dogovorima i osobnim kontaktima. To se može smatrati prihvatljivim, posebno u manjim zemljama, ali uređenja te vrste ne omogućuju dodjeljivanje ovlasti potrebnih za osiguranje kvalitetne europske statistike nacionalnim zavodima za statistiku. Kako bi nacionalni zavodi za statistiku mogli učinkovito koordinirati svoje nacionalne sustave, koordinacijsku ulogu trebalo bi stoga temeljiti na nužnim pravnim odredbama i institucionalnim mehanizmima.
Metodologiji i kvaliteti pridonijela je povećana suradnja na razini ESS-a, uvođenjem usklađenih i standardiziranih alata i postupaka te opsežnijeg dijeljenja znanja i iskustva.
Resursi su problematično područje. Sva statistička tijela optimizirala su ili optimiziraju upotrebu resursa nizom mjera, uključujući određivanje prioriteta, upotrebu administrativnih podataka i uvođenje automatskog prikupljanja podataka. Ipak, novi i stroži zahtjevi politike znače da se za ESS smatra da je blizu kritičnog praga u pogledu uravnoteženja rastućih statističkih potreba i ograničenja resursa. Stručnjaci gotovo jednoglasno naglašavaju da je osiguranje primjerenih sredstava, uz istovremeno održavanje fleksibilnosti načina na koji članice ESS-a troše te resurse, od najveće važnosti za zaštitu kvalitete europske statistike.
Zaključno, ovaj krug stručnih pregleda ukazao je na dinamičan razvoj u ESS-u zadnjih godina te na važnost europske suradnje za njegov rad. Kao odgovor na preporuke nacionalni zavodi za statistiku i Eurostat pripremili su akcijske planove poboljšanja u kojima su utvrđene praktične mjere za poboljšanje rezultata. Provedba će se pozorno pratiti na godišnjoj razini, počevši od proljeća 2016., te bi trebala biti dovršena do kraja 2019. O budućim će se mjerama odlučiti s obzirom na stečena znanja i razmijenjeno iskustvo.