EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.2.2016.

COM(2016) 112 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM REVIZORSKOM SUDU, VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Odgovori država članica na godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014.

{SWD(2016) 48 final}

SADRŽAJ

1.    Opseg izvješća    

2.    Ključne značajke godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2014.    

3.    Sažetak odgovorâ država članica    

3.1.    Rezultati mjerenja uspješnosti    

3.2.    Vrste mjerljivih pogrešaka    

3.3.    Dobro financijsko upravljanje    

4.    Zaključak    

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Odgovori država članica na godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014.

1.Opseg izvješća

U skladu s člankom 162. stavkom 5. Financijske uredbe 1 , nakon objave godišnjeg izvješća Suda za financijsku godinu 2014., Komisija je propisno obavijestila države članice o pojedinostima izvješća.

Te su informacije predstavljene u obliku dopisa i tri priloga koje treba ispuniti svaka država članica te popratnih smjernica o pripremi i predstavljanju odgovora na upitnike. Prilog I. bio je upitnik o stavcima koji se odnose na pojedinačne države članice; prilog II. bio je upitnik o rezultatima revizije, koji se odnose na svaku državu članicu, a prilog III. bio je upitnik o aktualnim rezultatima u vezi s podijeljenim upravljanjem za jamstvenu izjavu iz 2014. (DAS 2014).

U ovogodišnjem izvješću utvrđene su tri glavne teme. Te teme su sljedeće: (1) rezultati mjerenja uspješnosti (2) vrste mjerljivih pogrešaka – povrede pravila o državnoj potpori i pravila javne nabave (3) dobro financijsko upravljanje. Izvješće je popraćeno i radnim dokumentom službi (SWD) kojim su obuhvaćeni odgovori država članica na prilog I. i prilog III.

2.Ključne značajke godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2014.

Za godišnje izvješće za 2014. godinu Sud je prilagodio svoj revizijski pristup i strukturu izvješća. Glavna promjena u pristupu jest kvantifikacija teških povreda pravila javne nabave i odgovarajuće prilagodbe brojki iz 2013. i 2012. kako bi se osigurala usporedivost rezultata. 2 U novoj strukturi izvješća, poglavljima od 5. do 9., odražavaju se naslovi višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. (VFO).

U rezultatima revizije Suda za 2014. navedeno je da u računovodstvenoj dokumentaciji nije bilo znatnog pogrešnog prikazivanja te je Sud stoga dao pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije 3 , kao što je to već činio od 2007. U pogledu rashoda Sud je utvrdio da je procijenjena stopa pogreške od 4,4 % za plaćanja u 2014. slična stopi od 4,5 % u 2013. 4 Osim naslova 5. VFO-a („Administracija”), rashodi za sve ostale naslove sadržavali su znatne pogreške. Za „Konkurentnost”, „Koheziju” i „Globalnu Europu” procijenjene stope pogreške bile su 5,6 %, 5,7 %, odnosno 2,7 %, što u svakom slučaju predstavlja povećanje u odnosu na usporedive rezultate u 2013. 5 Međutim za „Prirodne resurse” procijenjena stopa pogreške bila je 3,6 %, što je manje u odnosu na usporedive rezultate za 2013. „Kohezija” je najviše doprinijela ukupnoj stopi pogreške, a nakon nje slijede „Prirodni resursi”, „Konkurentnost” te „Globalna Europa”. Grafikon u nastavku prikazuje doprinos ukupnoj procijenjenoj stopi pogreške u 2014. po naslovima VFO-a. 6

U izvješću Suda utvrđene su i dvije vrste programa potrošnje, programi za isplatu materijalnih prava i programi nadoknade troškova, u kojima se pojavljuju jasno prepoznatljivi obrasci rizika. 7 Prema izvješću, među pogreškama utvrđenima za 2014. prevladavaju pogreške povezane s prihvatljivošću u programima nadoknade troškova. Među pogreške u kategoriji nadoknade troškova uglavnom se ubrajaju teške povrede pravila javne nabave tijekom natječajnog postupka i tijekom provedbe ugovora. Među uobičajene pogreške u programima za isplatu materijalnih prava ubrajaju se slučajevi u kojima poljoprivrednici prijavljuju poljoprivredne površine većima od stvarnih i administrativne pogreške koje utječu na plaćanja poljoprivrednicima. 8 Na grafikonu u nastavku prikazan je doprinos ukupnoj procijenjenoj stopi pogreške po vrstama.

3.Sažetak odgovorâ država članica

3.1.Rezultati mjerenja uspješnosti

U poglavlju 3. godišnjeg izvješća „Ostvarivanje rezultata s pomoću proračuna EU-a” 9 Sud analizira uspješnost iz perspektive strategije Europa 2020. i preispituje značajke uspješnosti uvedene novim VFO-om za razdoblje 2014. – 2020. Države članice upitane su upotrebljavaju li već zajedničke pokazatelje uvedene za pet fondova EU-a, odnosno namjeravaju li ih upotrebljavati. Prema odgovorima gotovo sve države članice već upotrebljavaju ili planiraju upotrijebiti zajedničke pokazatelje za četiri fonda (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EPFRR, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo – EFPR, Europski socijalni fond – ESF i Europski fond za regionalni razvoj – EFRR). Postotak država članica koji je naveo da za kohezijski fond upotrebljava zajedničke pokazatelje iznosi 57 %, dok je njih 14 % navelo da uporaba zajedničkih pokazatelja nije primjenjiva. Tablica u nastavku sadržava pojedinosti povezane s odgovorima država članica.

U pogledu uporabe dodatnih ili dopunskih pokazatelja, nekoliko država članica, Francuska, Grčka, Litva, Luksemburg, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina 10 , odgovorilo je da su upotrijebile pokazatelje za pojedine programe ili dodatne pokazatelje koje su često određivala upravljačka tijela i uključila ih u okvir uspješnosti operativnog programa. U nekim slučajevima zajedničke pokazatelje dopunjuju pokazatelji na nacionalnoj razini. Primjerice, Poljska za EFRR/KF/ESF Poljska 11 upotrebljava:

„mnoštvo pokazatelja na razini projekta sa zajedničkog popisa ključnih pokazatelja koji je pripremio ministar regionalnog razvoja. Popisom su obuhvaćeni zajednički pokazatelji na europskoj razini određeni uredbama o fondovima i ključni pokazatelji određeni na nacionalnoj razini.”

Portugal 12 je istaknuo činjenicu da su pokazatelji, koji se trebaju upotrijebiti za razdoblje 2014. – 2020. za operativne programe sa sličnim ciljevima, usklađeni te da „osim popisa zajedničkih pokazatelja Zajednice postoji i popis usklađenih nacionalnih pokazatelja”.

Države članice dostavile su i popise ili detaljnije informacije o različitim pokazateljima za pojedine programe upotrijebljenima za različite fondove. Švedska 13 je navela da za devet programa EFRR-a postoji oko trideset pet pokazatelja ostvarenja te „oko trideset pokazatelja uspješnosti koji su povezani s prioritetima ulaganja i posebnim ciljevima u okviru programâ”. Danska 14 je dostavila popis pokazatelja učinka, ostvarenja i rezultata za EPFRR, ESF i EFPR. Slovačka 15 je navela pokazatelje koje je sastavilo središnje koordinacijsko tijelo, kojima su pokriveni različiti programi te je dostavila i popis pokazatelja za europske strukturne i investicijske fondove (fondove ESI).

Naposljetku, države članice upitane su bi li mogle dostaviti smislene podatke o dostupnim pokazateljima za uporabu u preispitivanju u sredini programskog razdoblja VFO-a zakazanom za 2017. Neke države članice, među ostalim Danska, Francuska i Grčka 16 , izvijestile su da nije moguće dostaviti sadržajne podatke do 2017. uglavnom zato što bi razina provedbe za određene operativne programe bila preniska i podaci ne bi bili od značenja. Grčka 17 je navela sljedeće:

„Informacije o ostvarenju nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020. bit će dostupne u izvješću o napretku ESS-a 18 u 2017. (i 2019.). Međutim s obzirom da provedba operativnih programa neće dati rezultate prije podnošenja izvješća u 2017., ne očekuje se da će bitni podaci biti dostupni za preispitivanje u sredini programskog razdoblja VFO-a”.

I Portugal 19 i Poljska 20 istaknuli su činjenicu da su već imali uspostavljen sustav sveobuhvatnog izvješćivanja, čime se osiguralo redovito kvalitetno izvješćivanje. No, kako je Poljska istaknula 21 :

„Neće biti moguće sažeti učinak fondova EU-a u financijskoj perspektivi za razdoblje 2014. – 2020. dok se ne ostvari zadovoljavajući napredak; 2017. bi bila prerana faza za izradu sažetka zaključaka.”

Nekoliko drugih država članica, primjerice, Austrija, Hrvatska, Češka, Irska i Slovenija 22 bile su sigurne da bi se do 2017. mogli dostaviti smisleni podaci za programe u okviru nekih fondova. Češka 23 je izvijestila da će:

„moći dostaviti pouzdane podatke na temelju sustava uspostavljenog u Češkoj za izvješćivanje o pregledu stanja, napretku i razvoju događaja”.

I Hrvatska je navela da će dostaviti sveobuhvatne podatke te da se osim toga:

„mogu upotrijebiti rezultati evaluacija, što bi trebalo doprinijeti poboljšanom i mogućem pojednostavnjenju sustava upravljanja i kontrole”.

3.2.Vrste mjerljivih pogrešaka – povrede pravila o državnoj potpori i pravila javne nabave

U godišnjem izvješću za 2014. godinu Sud je naveo da su u 14 projekata u okviru EFRR-a/KF-a u osam država članica prekršena pravila EU-a o državnoj potpori. Prema izvješću Suda izmjerene pogreške za povrede pravila o državnoj potpori čine otprilike 1,5 postotnih bodova procijenjene pogreške za regionalnu i urbanu politiku. 24 Od država članica zatraženo je da dostave informacije o povredama pravila o državnoj potpori i o svim poduzetim preventivnim mjerama.

Prema odgovorima država članica, u nekim slučajevima, primjerice Francuske, Latvije i Slovenije 25 , nije bilo sustavnih problema ili nedostataka u vezi s pravilima o državnoj potpori u nadležnosti fondova ESI, iako je moglo biti izoliranih slučajeva kršenja. Bugarska 26 je istaknula dva takva slučaja neusklađenosti, a oba su utvrđena tijekom provedbe revizija. Prvi je bio u operativnom programu „Razvoj konkurentnosti bugarskog gospodarstva u razdoblju 2007. – 2013.”, a drugi u upravljačkim sustavima uspostavljenima u okviru inicijative „Zajednička europska sredstva za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća” (JEREMIE). U oba slučaja revizorsko tijelo savjetovalo je upravljačko tijelo i financijske posrednike o odgovarajućim korektivnim mjerama.

Iako sustavni problemi ili nedostaci nisu bili rašireni, neke države članice izvijestile su o poduzetim preventivnim mjerama.

Mađarska 27 je navela sljedeće:

„U slučaju poziva na podnošenje prijedloga i prioritetnih projekata, preliminarno ispitivanje sukladnosti s pravilima o državnoj potpori provodi ured za nadzor državne potpore koji radi u okviru ureda predsjednika vlade ili, u okviru provjera prve razine, posrednička tijela / upravljačka tijela na temelju izjava ponuditeljâ.”

Francuska 28 je istaknula činjenicu da je CGET 29 poduzeo razne mjere u kontekstu programskog razdoblja 2014. – 2020., među ostalim nacionalni program osposobljavanja i stvaranje mreže regionalnih stručnjaka u području pravila o državnoj potpori.

Luksemburg i Slovenija 30 uputili su na kontrolne popise koji su ključan dio njihovih preventivnih mjera, a Španjolska 31 je navela da osim kontrolnih popisa upotrebljava i „matricu procjene rizika”.

Sud je prilagodio način na koji kvantificira teške povrede pravila javne nabave, a pogreške u nabavi glavni su izvor pogreške za „Gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju” 32 . Od država članica tražilo se da dostave informacije o mjerama propisanima na nacionalnoj razini za procjenu i kvantificiranje neusklađenosti s pravilima nabave. Neke države članice, Irska, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska i Slovenija 33 , navele su da nacionalno zakonodavstvo postoji i da je zakonodavstvo EU-a u mnogim slučajevima preneseno ili je služilo kao temelj za nacionalno zakonodavstvo. U Litvi 34 ured za javne nabave preuzima opću odgovornost za pomoć u osiguravanju pravilne provedbe operativnog programa u skladu sa zahtjevima propisa EU-a i sprječava nepravilnosti. Latvija 35 je navela sljedeće:

„Nabave se provode u skladu s nacionalnim zakonodavstvom koje je sastavljeno na temelju / prenošenjem odredbi zakonodavstva EU-a.”

Naposljetku, Irska 36 je navela sljedeće:

„Nadalje, u odnosu na pitanje nadzora nad dodjeljivanjem vladinih ugovora, praksa javne nabave podložna je reviziji i provjeri prema Zakonu o izmjenama Zakona o ispitivaču računa i glavnom revizoru iz 1993. i Zakonu o reformi lokalne uprave iz 2014., a računovodstveni službenici odgovorni su za nastale troškove”.

Sud je u izvješću istaknuo slučajeve nepoštovanja pravila nabave u određenim državama članicama. 37 Od predmetnih država članica zatraženo je da dostave informacije o mogućim manjkavostima i nedostacima u njihovim sustavima unutarnje kontrole koji su mogli uzrokovati te nepravilnosti te da dostave informacije o poduzetim korektivnim mjerama. Bugarska i Francuska 38 istaknule su da su nepravilnosti uzrokovane složenim postupcima javne nabave i nedostatkom stručnog osoblja koje se bavi tim problemima nabave. Rumunjska 39 je izvijestila sljedeće:

„Sustavi unutarnje kontrole u području javne nabave na razini korisnika rascjepkani su, djelomično suvišni i više usredotočeni na formalne aspekte u vezi s pravilnošću postupka te ne omogućuju objektivnu procjenu aspekata kvalitete.”

Kako bi popravila stanje uvela je „nacionalnu strategiju za javnu nabavu za razdoblje 2014. – 2020.” kojom su „predviđene mjere za osiguravanje redovitosti i kvalitete postupka javne nabave”.

Francuska, Poljska i Španjolska 40 napomenule su da su posebni programi osposobljavanja za osoblje koje se bavi nabavom bili ključna mjera za osiguravanje boljeg upravljanja pitanjima nabave.

3.3.Dobro financijsko upravljanje

Države članice i dalje ulažu trud u promicanje dobrog financijskog upravljanja opsežnom uporabom pojednostavnjenih mogućnosti financiranja, poboljšanjem provjera upravljanja i boljim izvješćivanjem o financijskim instrumentima.

U poglavlju 6. 41 Sud preporučuje da bi države članice trebale bolje iskoristiti mogućnosti utvrđene u Uredbi o zajedničkim odredbama i Uredbi o ESF-u za programsko razdoblje 2014. – 2020. u vezi s pojednostavnjenim mogućnostima financiranja.

Većina država članica, među ostalim Cipar, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litva, Luksemburg i Ujedinjena Kraljevina 42 , navela je da su pojednostavnjene mogućnosti financiranja bile u najvećoj mogućoj mjeri u uporabi u različitim fondovima u programskom razdoblju 2014. – 2020. Litva 43 je navela da je upravljačko tijelo u 2015. organiziralo konferenciju pod naslovom „Mogućnosti primjene pojednostavnjenog postupka za pokrivanje rashoda u razdoblju 2014. – 2020.” kako bi sudionike obavijestilo o:

„mogućnostima primjene pojednostavnjenog postupka za pokrivanje rashoda i njegovih koristi u postupku upravljanja strukturnim fondovima EU-a.”

Grčka 44 je istaknula da je osposobljavala sva tijela za uporabu pojednostavnjenih mogućnosti financiranja te im je o tome pružila aktualne informacije, dok je Poljska 45 navela da, iako je predviđena uporaba pojednostavnjenih mogućnosti financiranja, „njihova uporaba nije obavezna te konačnu odluku o tome donosi svako upravljačko tijelo.”

Švedska 46 je istaknula da je za ESF uspostavila model pojednostavnjenja i da „vlada aktivno promiče pojednostavnjenje.”

Naposljetku, Portugal 47 je uspostavio centar za pojednostavnjenje u okviru agencije za razvoj i koheziju (AD&C). Cilj tog centra jest „obavijestiti upravljačka tijela o važnim aspektima u tom području radi promicanja široke uporabe pojednostavnjenih mogućnosti financiranja u različitim kohezijskim fondovima (EFRR, ESF i Kohezijski fond)”.

Kao i prethodnih godina, u odnosu na regionalnu politiku, zapošljavanje i socijalna pitanja 48 Europski revizorski sud izvijestio je da je za velik dio transakcija s mjerljivim pogreškama tijelima država članica na raspolaganju stajalo dovoljno informacija za sprječavanje, otkrivanje i ispravljanje pogrešaka prije slanja potvrde o rashodima Komisiji. Od država članica tražilo se da pruže informacije o tome jesu li uspostavile mjere za poboljšanje provjera upravljanja i povećanje učinkovitosti pregleda provedenih prije slanja potvrde o rashodima Komisiji.

Luksemburg 49 je u vezi s nekim od provedenih poboljšanja provjera upravljanja dostavio popis mjera u okviru EFRR-a i ESF-a kojim su obuhvaćeni novi ex post kontrolni popis, smjernice, osposobljavanje i sastanci s ciljem podizanja svijesti o pojednostavnjenim mogućnostima financiranja.

Portugal 50 je uputio na provedbu akcijskog plana u određenim slučajevima te osim toga izvijestio da tijelo za ovjeravanje provodi niz provjera prije podnošenja zahtjeva za plaćanje Europskoj komisiji. Ako postoje dvojbe o:

„zakonitosti i pravilnosti rashoda koje treba ovjeriti, predmetni iznosi odbijaju se kao mjera predostrožnosti dok se ta pitanja ne riješe.”

I Španjolska 51 je izvijestila da su akcijski planovi provedeni te:

„Uvedena su poboljšanja u postupke odabira i potvrđivanja izjava o nadoknadi, poboljšanje kontrolnih popisa, revidiranje dokumenata nabave za različita lokalna tijela i tako dalje.”

Cipar 52 je izvijestio da je većina pogrešaka bila

„uglavnom u ugovorima o izgradnji koje su izvršavale lokalne vlasti i ugovorima o razvoju softvera koje su izvršavala javna sveučilišta te da se javne naručitelje upućuje središnjem odboru za izmjene i potraživanja radi preispitivanja zahtjevâ za izmjenu takvih ugovora, davanja smjernica i mišljenja, kao i radi posredovanja za rješavanje sporova s predmetnim izvođačima radova.”

U vezi s kvalitetom izvješćivanja o financijskim instrumentima, neke države članice (primjerice, Cipar, Slovenija i Švedska 53 ) odgovorile su da su slijedile smjernice Komisije, upotrebljavale nove obrasce te da u određenim slučajevima poboljšanja nisu bila potrebna zbog dobre kvalitete izvješćivanja.

Druge države članice navele su ostvarena poboljšanja. Francuska 54 je u studenome 2015. osnovala radnu skupinu za financijske instrumente s ciljem praćenja napretka tih instrumenata i osiguravanja konsolidacije informacija. Bugarska 55 je uspostavila opsežan sustav polugodišnjeg i godišnjeg izvješćivanja za financijski instrument JESSICA.

4.Zaključak

Komisija se već obvezala izvršavati proračun EU-a usmjeren na rezultate i to je u skladu s „potpuno novim pristupom” za ulaganja i potrošnju EU-a na čije je zauzimanje Sud pozvao u godišnjem izvješću za 2014. 56 Jedna od glavnih značajki tog novog pristupa jest uspješnost koja se procjenjuje na temelju načelâ dobrog financijskog upravljanja. 57

Svojim odgovorima na priloge države članice iskazale su neprekinutu predanost dobrom financijskom upravljanju aktivnim promicanjem uporabe pojednostavnjenih mogućnosti financiranja, poboljšavanjem provjera upravljanja i izvješćivanjem o financijskim instrumentima. Prema navodima mnogih država članica pitanja nabave rješavaju se i usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU-a. Među mjerama poduzetim radi ispravljanja otkrivenih nedostataka u području javne nabave jesu programi osposobljavanja, češće provjere na terenu i povrati iznosa, kao što su potvrdile Češka, Hrvatska, Belgija, Finska i Njemačka. 58

Prema ovogodišnjim odgovorima država članica razvidna je i sve veća svijest o potrebi stvaranja učinkovite kulture uspješnosti i usredotočavanja na rezultate. Gotovo sve države članice izvijestile su da za mjerenje uspješnosti upotrebljavaju zajedničke i posebne pokazatelje, pokazatelje za različite fondove, i to na nacionalnoj i regionalnoj razini. No, niske razine provedbe programa mogle bi značiti da smisleni podaci o uspješnosti možda neće biti dostavljeni na vrijeme za preispitivanje u sredini programskog razdoblja VFO-a u 2017. Smisleniji podaci vjerojatno će biti dostupni u skladu s okvirima uspješnosti mnogih programa zakazanih za 2018. ili 2019. Latvija 59 daje sažetak stanja u sljedećoj izjavi:

„Količina podataka o postignutim rezultatima može se razlikovati među različitim prioritetnim osima, ovisno o predmetnom fondu, o tome jesu li ispunjeni uvjeti ex ante i o razvoju zakonskih propisa na nacionalnoj razini.”

Danska u zaključnoj izjavi podsjeća na očitu sveukupnu predanost država članica uspješnosti i proračunu EU-a usmjerenom na rezultate 60 :

„Važan aspekt zadovoljavajućeg izvršenja proračuna EU-a jest postizanje rezultata i osiguravanje da se tim rezultatima podupru sveobuhvatni politički ciljevi. Stoga je za Dansku važno da težište ostane na uspostavi okvira za sustav usmjeren na rezultate s većim težištem na rezultate i učinak projekata EU-a. Stoga imamo pozitivno mišljenje o većoj usmjerenosti godišnjeg izvješća na navedeno.”

(1) Članak 162. stavak 5.: Čim Revizorski sud proslijedi godišnje izvješće, Komisija odmah obavješćujepredmetne države članice o pojedinostima tog izvješća koje se odnose na upravljanje sredstvima zakoja su one odgovorne. Države članice dužne su odgovoriti Komisiji u roku od šezdeset dana, a Komisija tada prosljeđuje sažetak odgovorâ Revizorskom sudu, Europskom parlamentu i Vijeću do 28. veljače sljedeće godine.

(2) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014., str. 20. i 21.

(3) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014., str. 15.

(4) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014., str. 17.

(5) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014., str. 26. i 27.

(6) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014., str. 22.

(7) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014., str. 19.

(8) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda, str. 22. i 23.

(9) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda, str. 83.

(10) SWD str. 149., 159., 171., 175., 204., 207.

(11) SWD str. 180.

(12) SWD str. 186.

(13) SWD str. 206.

(14) SWD str. 144.

(15) SWD str. 196.

(16) SWD str. 144., 149., 159.

(17) SWD str. 159.

(18) ESS – europski statistički sustav

(19) SWD str. 186.

(20) SWD str. 180. i 181.

(21) SWD str. 181.

(22) SWD str. 107., 122., 130., 164., 201.

(23) SWD str. 130.

(24) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014., str. 182.

(25) SWD str. 152., 170., 203.

(26) SWD str. 120. i 121.

(27) SWD str. 169.

(28) SWD str. 153.

(29) CGET – Commissariat général à l'égalité des territoires (Povjerenstvo za ravnopravnost teritorija)

(30) SWD str. 170. i str. 203.

(31) SWD str. 205.

(32) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda, str. 176.

(33) SWD str. 165, 169., 172., 179., 183., 202. i 203.

(34) SWD str. 172.

(35) SWD str. 169.

(36) SWD str. 165. i 166.

(37) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda, str. 240.

(38) SWD str. 116., 150.

(39) SWD str. 191.

(40) SWD st. 150. i 151., 181. i 182., 205.

(41) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda, str. 203.

(42) SWD str. 129., 148., 153., 158., 163., 170., 174., 176., 209.

(43) SWD str. 174. i 175.

(44) SWD str. 161.

(45) SWD str. 184.

(46) SWD str. 207.

(47) SWD str. 188.

(48) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda, str. 185. i 202.

(49) SWD str. 176.

(50) SWD str. 188.

(51) SWD str. 203.

(52) SWD str. 128.

(53) SWD str. 128., 202., 206.

(54) SWD str. 150.

(55) SWD str. 115.

(56) Govor predsjednika Europskog revizorskog suda Caldeire pred Odborom za proračunski nadzor (CONT), Bruxelles, 10. 11. 2015.

(57) Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda, str. 84.

(58) SWD str. 55., str. 122–126., str. 64.

(59) SWD str. 168.

(60) SWD str. 211. i 212.