EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.2.2016.

COM(2016) 49 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina

{SWD(2016) 23 final}

UVOD: POTPUNO ISKORIŠTAVANJE MOGUĆNOSTI UPP-A I SKLADIŠTENJA NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU

U Okvirnoj strategiji Europske komisije za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom 1 jasno se navodi želja EU-a da ostvari prelazak na održiv, siguran i konkurentan energetski sustav. U ovom su kontekstu od ključne važnosti energetska učinkovitost kao „zaseban izvor energije” i razvoj niskougljičnih izvora energije.

Kako je istaknuto u Stanju energetske unije 2 , i dalje postoje veliki geopolitički izazovi povezani s osiguravanjem sigurnih i otpornih zaliha fosilnih goriva, posebno u pogledu robe u odnosu na koju EU uvelike ovisi o uvozu. U tom kontekstu ključni je cilj daljnja diversifikacija opskrbe EU-a prirodnim plinom, posebno zato što će se domaća proizvodnja u EU-u sljedećih desetljeća nastaviti smanjivati. Ranjivost zbog sve veće ovisnosti o uvozu može se ublažiti i ako plinski sustav ostane fleksibilan i bude se mogao prilagođavati promjenama u opskrbi. Cilj je strategije iskoristiti mogućnosti ukapljenog prirodnog plina (UPP) i skladištenja plina kako bi se povećala raznolikost i fleksibilnost plinskog sustava EU-a te kako bi se time pridonijelo ključnom cilju energetske unije koji se sastoji od sigurne, otporne i konkurentne opskrbe plinom.

Kad je riječ o UPP-u, mogućnosti znatnog (50 %) povećanja globalne opskrbe u sljedećih nekoliko godina i posljedično niže cijene velika su prilika za EU, posebno u pogledu sigurnosti i otpornosti plina. Iako je tržište plina u većini država članica razvijeno i likvidno, iz Europske strategije energetske sigurnosti iz 2014. 3 i Komunikacije o kratkoročnoj otpornosti europskoga plinskog sustava 4 jasno je da četiri države članice iz baltičke, srednjoistočne i jugoistočne europske regije uvelike ovise o jednom dobavljaču pa su stoga ranjive na prekide u opskrbi.

Te države članice trebaju brzo razviti pristup različitim energetskim izvorima, a dostupnost UPP-a mogla bi biti važan doprinos u tom pogledu, pored postojećih plinovoda, skladištenja plina, razvoja južnog plinskog koridora i likvidnih plinskih čvorišta na Sredozemlju. Od ključne su važnosti i mjere energetske učinkovitosti i izvori s niskim emisijama ugljika kao što su obnovljivi izvori energije, a treba s oprezom ulagati u infrastrukturu za ukapljeni prirodni plin ili plinsku infrastrukturu kako bi se izbjegao rizik od ovisnosti o određenoj tehnologiji ili neupotrebljivoj imovini u okviru infrastrukture za fosilna goriva.

UPP može donijeti koristi i u pogledu konkurentnosti jer tržišta postaju izloženija izazovima konkurencije međunarodnih dobavljača. U nekim slučajevima te promjene mogu imati veliki učinak, kao u slučaju Litve.

Kako bi iskoristio sve mogućnosti koje nudi pristup rastućem međunarodnom tržištu UPP-a i postao privlačno tržište za dobavljače, EU mora učiniti tri stvari:

Prvo, mora osigurati nužnu infrastrukturu kako bi dovršio unutarnje tržište i svim državama članicama omogućio da imaju koristi od pristupa međunarodnim tržištima UPP-a, izravno ili preko drugih država članica. To je posebno hitno za države članice koje pretjerano ovise o jednom dobavljaču.

Drugo, EU mora dovršiti unutarnje plinsko tržište kako bi slanjem odgovarajućih cjenovnih signala privukao UPP tamo gdje je on potreban te omogućio potrebna ulaganja u infrastrukturu.

Treće, EU mora pojačati napore usmjerene na blisku suradnju s međunarodnim partnerima u cilju promicanja slobodnih, likvidnih i transparentnih globalnih tržišta UPP-a. To znači intenziviranje dijaloga s postojećim i budućim dobavljačima i drugim velikim potrošačima UPP-a u cilju uklanjanja prepreka trgovini UPP-om na globalnim tržištima.

Osim poboljšanja sigurnosti i tržišnog natjecanja, UPP-om se u nekim slučajevima može umanjiti utjecaj na okoliš i time podržati EU-ov cilj održivosti. Ključni je sektor u tom pogledu promet u kojem će se UPP sve više upotrebljavati kao alternativa brodskim gorivima u pomorskom prometu i dizelu u teretnim vozilima kao što su kamioni. Nadalje, UPP manjeg opsega može imati ulogu u smanjenju utjecaja na okoliš u opskrbi toplinskom i električnom energijom, na primjer industrije ili drugih kupaca u udaljenim područjima i/ili područjima koja nisu povezana na mrežu i koja trenutačno ovise o fosilnim gorivima koja više zagađuju okoliš.

Promjenjivo stanje na tržištima plina podrazumijeva i promjenu za skladišta plina u EU-u, koja imaju ključnu ulogu u optimizaciji uporabe plinske infrastrukture i uspostavi ravnoteže sustava. Otporna skladišta dovoljne veličine od ključne su važnosti za energetsku sigurnost i otpornost u vrijeme velikog poremećaja u opskrbi.

Međutim, kao i u slučaju UPP-a, trenutačno se ne iskorištava puni potencijal skladištenja za doprinos plinskoj sigurnosti i otpornosti. Ulaganja u skladišta plina ometaju prepreke kojima se smanjuje prekogranična dostupnost skladištenog plina između država članica i nepovoljni tržišni uvjeti. Dobit iz operacija skladištenja izložena je pritisku, što bi moglo ugroziti ne samo buduća planirana ulaganja već i postojeće razine skladišnog kapaciteta.

U ovoj strategiji, kojom se ispunjava obveza iz Okvirne strategije o energetskoj uniji i koja je pripremljena nakon savjetovanja s brojnim dionicima 5 , detaljnije se razmatraju navedena pitanja i donose zaključci o posebnim mjerama koje bi mogle biti potrebne.

1.DOVRŠENJE INFRASTRUKTURE KOJA NEDOSTAJE

Infrastruktura za UPP

EU je u razdoblju od više desetljeća izgradio raširenu plinsku mrežu koja se proteže po cijelom kontinentu. Osim što ima veliku domaću proizvodnju, EU je plinovodima povezan i s nekima od najvećih svjetskih izvora opskrbe plinom, uključujući Rusiju, Norvešku i Alžir.

Postojeći terminali EU-a za UPP osiguravaju dovoljan ukupni kapacitet za uplinjavanje, a planiraju se i novi dodaci 6 . Međutim, terminali u EU-u nisu najbolje raspoređeni i to je jedan od glavnih čimbenika koji pridonosi ranjivosti opskrbe određenih država članica koje imaju tek nekoliko dobavljača plina, ili ih uopće nemaju. Istovremeno, postojeći terminali u Europi posljednjih su godina imali relativno nisku stopu iskorištenosti 7 zbog viših azijskih cijena UPP-a kojima se teret odvlači od Europe i konkurencije plina iz plinovoda.

Problem suboptimalne distribucije terminala za UPP može se riješiti izgradnjom novih terminala na odgovarajućim lokacijama ili poboljšanjem pristupa postojećim terminalima. Većom povezanošću s likvidnim čvorištima na kojima se trguje plinom iz postojećih terminala za UPP ili iz plinovoda povećala bi se sigurnost opskrbe onih država članica koje trenutačno imaju pristup samo ograničenom broju izvora opskrbe te bi se pridonijelo prekograničnoj integraciji tržišta.

Glavno je pitanje svake nove infrastrukture tržišna održivost. Kad je riječ o terminalu za UPP, to može ovisiti o njegovu pristupu većem broju tržišta, a ne samo nacionalnom tržištu 8 . Nadalje, pojava plutajućih jedinica za skladištenje i uplinjavanje (FSRU) kao troškovno učinkovitih rješenja također je promijenila dinamiku ulaganja u kapacitet za uvoz 9 . Iz primjera plutajuće jedinice za skladištenje i uplinjavanje Klaipėda razvidno je da sama mogućnost novog izvora UPP-a na tržištu može biti poticaj za unaprjeđenja u pogledu sigurnosti opskrbe plinom i konkurentnosti cijena 10 .

Čak i ako je poslovna struktura stabilna, mogu se javiti izazovi u pogledu financiranja terminala za UPP ili drugih infrastrukturnih ulaganja. Terminali za UPP u načelu bi se trebali financirati tarifama, ali u nekim slučajevima rizik ulaganja snose sudionici na tržištu 11 . Sredstvima EU-a može se nadoknaditi lošija tržišna održivost terminala koji su posebno važni za sigurnost opskrbe. Dodatni izvor dugoročnog financiranja za infrastrukturu za UPP mogu biti zajmovi Europske investicijske banke, uključujući one u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI). Međutim, svejedno je važno uzeti u obzir sve ekonomske čimbenike s obzirom na nove terminale i donijeti najisplativija rješenja 12 .

Infrastruktura za skladištenje

Ukupni kapaciteti za skladištenje plina u EU-u stabilno su rasli posljednjih 10 godina što je zajedno s drugim mehanizmima fleksibilnosti, kao što su nesmetana prekogranična trgovina, fleksibilnost kapaciteta plinovoda i sve veća dostupnost UPP-a, pridonijelo višku kapaciteta u nekim područjima i manjim razlikama između ljetnih i zimskih cijena plina. Dostupnost i vrsta infrastrukture za skladištenje znatno se razlikuju u EU-u, ovisno o kombinaciji energetskih izvora, portfelju opskrbe i geološkom stanju 13 .

U načelu bi se većom međusobnom povezanošću i regionalnom suradnjom moglo pridonijeti boljoj i učinkovitijoj uporabi skladišta. Nadalje, neke zemlje u susjedstvu EU-a, kao što je Ukrajina, imaju znatan skladišni kapacitet koji bi se u načelu mogao dalje razvijati i povezati na plinsku mrežu EU-a 14 . Kada bi taj kapacitet bio dostupan za opskrbu EU-a, EU bi mogao optimizirati vlastite količine skladištenog plina.

Iako se trenutačni skladišni kapacitet čini dovoljnim, još treba prilagoditi međusobno povezivanje i uređivanje kako bi se poboljšala njegova prekogranična i šira regionalna dostupnost.

Povezivanje UPP-a i skladišta s tržištima

Novom Uredbom o TEN-E-u 15 , koja je donesena 2013. zajedno s Instrumentom za povezivanje Europe, uspostavljen je stabilan europski okvir politike za potporu plinskoj infrastrukturi EU-a (uključujući transport, terminale za UPP i skladištenje), utvrđivanje projekata koji su potrebni Europi i osiguravanje njihove pravovremene provedbe 16 . 

Provedbu politike TEN-E-a dodatno su osnažile skupine na visokoj razini u čijem su fokusu regije koje su na temelju ispitivanja otpornosti na stres za plin provedenom u EU-u 2014. identificirane kao ranjive regije i okončanje situacije na Pirenejskom poluotoku kao „energetskom otoku” 17 . Te su skupine dogovorile ograničen broj ključnih projekata od zajedničkog interesa koji bi se trebali što hitnije provoditi.

Infrastruktura u EU-u važna za strategiju o UPP-u i skladištenju. Poveznice koje nedostaju: infrastruktura koju treba izgraditi/pojačati u cilju poboljšanja veza terminala za UPP s unutarnjim tržištem. Plave točkice označavaju postojeće terminale za UPP.

U strategiji za UPP i skladištenje utvrđen je podskup tih projekata kojima se posebno pridonosi ostvarenju njezinih ciljeva (vidjeti kartu) 18 . Izradom modela 19 pokazalo se da bi se provedbom tih ključnih projekata od zajedničkog interesa prekinula ovisnost o jednom izvoru te bi se svim državama članicama osigurao pristup UPP-u preko terminala ili neizravno 20 preko spojnih plinovoda i/ili pristupa likvidnim plinskim čvorištima. Provedba tih projekata dovela bi do stvarne sigurnosti opskrbe plinom i cjenovnog natjecanja na tržištima EU-a. Točnije:

Skupina za plinsku povezanost središnje i jugoistočne Europe (CESEC) utvrdila je šest ključnih prioritetnih projekata kojima će se svim zemljama u regiji omogućiti pristup UPP-u duž dva glavna koridora od terminala na Krku prema istoku i od Grčke prema sjeveru, 

Skupina za Plan za međusobno povezivanje baltičkog energetskog tržišta (BEMIP) utvrdila je šest ključnih prioritetnih projekata kojima se pridonosi pristupu UPP-u i skladištima u regiji povezivanjem triju baltičkih država i Finske na europsku mrežu i

skupina na visokoj razini za jugozapadnu Europu utvrdila je dva projekta kojima bi se mogla ukloniti uska grla i povezati regionalna tržišta.

Nadalje, u analizi je više puta istaknut manjak raznolikosti opskrbe u Irskoj te Cipar i Malta kao energetski otoci.

EU i države članice trebali bi se obvezati da će brzo donijeti konačne odluke o ulaganjima u vezi s tim prioritetnim projektima čijom će se provedbom osigurati da cijeli EU ima pristup plinu iz više izvora. Time će se uvelike pridonijeti pristupačnoj i sigurnoj opskrbi plinom za sve građane EU-a. Komisija će u svojem godišnjem Izvješću o stanju energetske unije opisati napredak i navesti potrebne dodatne mjere za svaki pojedini projekt.

2.DOVRŠETAK UNUTARNJEG PLINSKOG TRŽIŠTA: TRŽIŠNI, PRAVNI I REGULATORNI ASPEKTI

Pretvoriti EU u privlačno tržište za UPP

Osim dovoljne infrastrukture, potrebna su i likvidna tržišta plina koja dobro funkcioniraju ako potrošači iz EU-a žele imati koristi od potencijala UPP-a u pogledu diversifikacije i, barem kratkoročno i srednjoročno, vrlo konkurentne alternative plinu iz plinovoda.

Ostvaren je znatan napredak u provedbi postojećeg zakonodavstva EU-a u području energije, posebno Trećeg energetskog paketa i mrežnih kodeksa 21 . Nastavkom provedbe svih odredbi trebao bi se osigurati nastanak potpuno funkcionalnog unutarnjeg tržišta plina.

Treći energetski paket primjenjuje se na postojeće terminale za UPP, kao i na postojeće plinovode. Iako se ovim pristupom vanjske ulazne točke u unutarnje tržište nastoje učiniti fleksibilnijima a pristup treće strane smatra se regulatornom normom, velik broj terminala za UPP trenutačno je izuzet iz pristupa trećih strana 22 . U tom bi pogledu nacionalna regulatorna tijela trebala učiniti sljedeće:

nastaviti osiguravati jednake uvjete za postojeće terminale,

omogućiti uvođenje novih usluga, uključujući one povezane s novim tehnologijama na terminalima za UPP i

nastaviti primjenjivati transparentne i djelotvorne tržišne mehanizme za dodjelu kapaciteta na izuzetim terminalima za UPP u cilju privlačenja ulaska novih sudionika na plinska tržišta EU-a.

Zalihe UPP-a na europskim se tržištima najlakše mogu razmjenjivati preko likvidnih plinskih čvorišta na kojima postoji velik broj prodavača i kupaca, a plin dolazi iz nekoliko izvora. Trenutačno samo ograničen broj država članica EU-a ima dovoljno likvidna tržišta 23 . U drugim dijelovima Europe tržišta plina znatno su manje razvijena: središnja, jugoistočna i jugozapadna regija nemaju dovoljno likvidna vlastita tržišta i ne mogu pristupiti tržištima na sjeverozapadu. Postoji rizik da će zemlje u srednjoistočnoj i jugoistočnoj regiji propustiti prednosti pristupa međunarodnim tržištima UPP-a te tržišnom natjecanju na tržištu plina općenito.

 

Stoga je od ključne važnosti da države članice, u suradnji s nacionalnim regulatornim tijelima, poduzmu sve nužne mjere za dovršetak unutarnjeg tržišta plina, uklanjanje preostalih regulatornih, tržišnih i pravnih prepreka i osiguraju pristup tih tržišta učinkovitim regionalnim čvorištima za plin. Regionalni pristup u nekoliko se slučajeva 24 pokazao djelotvornim za usmjeravanje država na pravi put u cilju poboljšanja funkcioniranja tržišta; u te regionalne inicijative trebalo bi uključiti prioritete ove strategije kako bi EU postao privlačno tržište za UPP.

Skladištenje plina na unutarnjem tržištu

Regionalni kontekst u velikoj mjeri utječe na potrebu za skladišnim kapacitetom i dostupnost tog kapaciteta te na ulogu skladištenja u opskrbi plinom i energetskoj sigurnosti. Zbog toga se pristupi uređivanju skladištenja znatno razlikuju među državama i regijama.

Slično tomu, diljem EU-a razlikuju se i tarife za prijenos do skladišta i od skladišta. U nekim slučajevima dobavljači moraju platiti dva puta, kada utiskuju plin i kada ga izvlače. Zbog takvih bi struktura tarifa skladištenje plina moglo biti manje privlačno, pa čak i nekonkurentno, ako su tarife neopravdano visoke. Stoga bi u okviru razvoja mrežnih kodeksa za cijeli EU trebalo razmotriti pitanje tarifa za prijenos do skladišta i od skladišta kako bi se osigurali jednaki uvjeti između konkurentnih instrumenata fleksibilnosti, a strukture tarifa trebale bi se temeljiti na troškovima.

Treba razmotriti i tehnološke aspekte skladištenja kako bi se osiguralo da nova skladišta i plinska infrastruktura mogu u budućnosti prihvatiti različite vrste plina, uključujući biometan i druge obnovljive plinove. Time bi se trebala omogućiti veća uporaba skladišta za bioplin i prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Međutim, operatori skladišta suočavaju se sa smanjenjem razlika između ljetnih i zimskih cijena plina zbog čega su skladišta manje profitabilna i skladištenje postaje osjetljivo na svako povećanje troškova.

Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti skladištenja kao fleksibilnog instrumenta i kako bi se osigurala učinkovita uporaba infrastrukture, regulatori bi trebali dopustiti operatorima skladišta da razviju i pružaju nove usluge kojima se može trgovati na sekundarnim tržištima i u drugim državama te ih u tome poticati. Takvim rješenjima i mehanizmima ne bi trebalo provoditi diskriminaciju među korisnicima skladišta. Tržišnim natjecanjem između operatora osigurat će se da pružatelji skladišta i njihovi klijenti mogu dogovoriti uvjete ugovora koji na najpovoljniji način odražavaju njihove potrebe. Stogom provedbom pravila tržišnog natjecanja osigurat će se da to zaista bude tako.

Strategija EU-a o skladištenju trebala bi uključivati i bolje povezana regionalna tržišta jer bi skladištenje još uvijek moglo imati koristi od sinergija na unutarnjem tržištu energije. Države članice morat će blisko surađivati na regionalnoj razini u cilju učinkovite uporabe skladišta te će se morati dogovarati sa susjednim zemljama. Pojačanom regionalnom suradnjom povećat će se povjerenje u pogledu dostupnosti i pristupačnosti skladišta izvan državnog područja određene države članice.

U tom kontekstu, i uzimajući u obzir suradnju između država članica i regija, dodjela skladišnog i prijenosnog kapaciteta na točkama međusobnog povezivanja ne čini se uvijek dovoljno usklađenom i zbog toga bi moglo doći do problema zagušenosti. U pogledu skladišnog i prijenosnog kapaciteta na točkama međusobnog povezivanja, postupcima dodjele trebalo bi se operatorima omogućiti da ih rezerviraju istovremeno i dovoljno unaprijed, čime bi se moglo pridonijeti optimizaciji regionalne uporabe skladišta. Komisija potiče države članice da na tome pitanju bolje surađuju i savjetuju se sa susjednim zemljama.

Mjere: Komisija poziva države članice da osiguraju primjereni fizički pristup skladištu, uključujući u pogledu kapaciteta u prijenosnoj mreži, Komisija potiče države članice da surađuju sa susjednim zemljama u cilju optimizacije regionalne uporabe skladišta i cilj je Komisije optimizirati uporabu skladišta dovršenjem i prilagodbom mrežnih kodeksa, prema potrebi.

Optimizacija uloge skladišta za sigurnost opskrbe plinom

Iako se dostupan skladišni kapacitet u EU-u čini primjerenim, mogao bi se javiti rizik da će se lokacije morati zatvoriti ako količina plina u skladištima nastavi opadati. U većini slučajeva bilo bi tehnički nemoguće ponovno otvoriti skladišni kapacitet pa bi takvo zatvaranje bilo trajno. Rizik može nastati zbog činjenice da tržište ne nagrađuje u potpunosti prednosti sigurnosti opskrbe plinom pohranjenim za krizne situacije 25 . Neke države članice rješavaju taj problem uporabom strateških rezervi i obvezama skladištenja. Dok se količine izdvojene kao strateške rezerve trajno povlače s tržišta, obvezom skladištenja propisano je da sudionici na tržištu u određenom razdobljima moraju skladištiti određenu minimalnu količinu plina, posebno zimi 26 . 

Međutim, kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi plinskog sustava zbog kojih bi se smanjila opća konkurentnost plina u odnosu na druga goriva, te bi obveze trebale biti podložne strogim uvjetima koji su detaljno propisani u regionalnim procjenama rizika, planovima prevencije i interventnim planovima, kako je predloženo u Uredbi o sigurnosti opskrbe 27 . Države članice posebno bi trebale osigurati da takve mjere nemaju negativan utjecaj na mogućnost drugih država članica da osiguraju opskrbu svojih kupaca ili na razvoj nacionalnih tržišta plina.

Kako bi se osiguralo da svi sudionici na tržištu u državama članicama imaju pristup dovoljnom skladišnom kapacitetu na regionalnoj razini, Komisija će raditi na uklanjanju postojećih prepreka, uključujući regulatornih, zbog kojih skladištenje ne može konkurirati kao instrument fleksibilnosti opskrbe i kako bi osigurala, u kontekstu regionalnih planova prevencije i interventnih planova, da ono može ostvariti svoj puni potencijal.

Mjere: Na temelju predložene revizije Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom, Komisija poziva države članice da optimiziraju učinkovitost i djelotvornost uporabe skladišta preko granica s pomoću regionalnih planova prevencije i interventnih planova i Komisija poziva države članice da poduzmu mjere u kontekstu tih planova kako bi olakšale dostupnost skladišta na široj regionalnoj razini i pristup tim skladištima.

3.EU KAO SUDIONIK NA MEĐUNARODNIM TRŽIŠTIMA UPP-A

Na međunarodnim tržištima UPP-a doći će do velikih promjena zbog znatnog kapaciteta za ukapljivanje iz Australije i Sjedinjenih Država u razdoblju do 2020. i mogućnosti znatne buduće opskrbe iz drugih izvora, uključujući Sredozemlje 28 . Očekuje se da će cijene UPP-a sljedećih nekoliko godina biti niže nego u posljednje vrijeme i stoga se očekuje i povećanje uvoza u EU.

Veće i likvidnije globalno tržište UPP-a prilika je za EU. Međutim, globalizacija tržišta UPP-a ima i važnu vanjskopolitičku dimenziju. EU kao glavni uvoznik UPP-a (na drugom mjestu nakon Japana) ima snažan interes za promicanje slobodnih, likvidnih i transparentnih tržišta UPP-a diljem svijeta. U tu svrhu EU mora blisko surađivati s međunarodnim partnerima i na međunarodnim forumima kako bi osigurao da se sudionike na tržištu ne sprječava u uspostavi poslovnih odnosa (primjerice teritorijalnim ograničenjima) i da nema ograničenja slobodne trgovine – u uobičajenim tržišnim uvjetima ili u slučaju vanjskih šokova. Instrumenti EU-a za energetsku diplomaciju, koji su opisani u Akcijskom planu za energetsku diplomaciju, trebali bi se aktivno upotrebljavati u bilateralnim i multilateralnim kontekstima za ostvarenje ovog cilja, kako je utvrđeno u mjerama u nastavku.

4.ODRŽIVOST I UPORABA UPP-A KAO ALTERNATIVNOG GORIVA U PROMETU, ZA TOPLINSKU I ELEKTRIČNU ENERGIJU

Kako je navedeno u uvodu, UPP-om se u nekim slučajevima može smanjiti trenutačan utjecaj na okoliš, primjerice u sektoru prometa kad zamjenjuje goriva kao što su dizel ili teško loživo ulje. Uporabom UPP-a u kamionima i brodovima mogu se smanjiti emisije različitih onečišćujućih tvari, a u području plovidbe na taj se način sektoru može omogućiti da zadovolji zahtjeve za smanjenje sadržaja sumpora i dušika u brodskim gorivima u kontrolnim područjima emisija. U oba slučaja uporabom UPP-a mogu se smanjiti emisije stakleničkih plinova, posebno kada se umiješa tekući biometan, uz uvjet da su emisije biometana smanjene na najmanju moguću mjeru (vidjeti u nastavku). Slične se tvrdnje mogu primijeniti i na uporabu UPP-a manjih razmjera za toplinsku i električnu energiju pa bi EU trebao i dalje podupirati širenje UPP-a kao alternativnog goriva u slučajevima u kojima zamjenjuje konvencionalna goriva koja više onečišćuju, a ne zamjenjuje obnovljive izvore energije, u skladu s dugoročnim ciljevima održivosti.

Točan utjecaj na okoliš ovisit će o nizu čimbenika u različitim točkama opskrbnog lanca UPP-a i trebalo bi ih ocjenjivati zasebno za svaki pojedini slučaj. Glavni je čimbenik u tom pogledu (za plinovode i uporabu prirodnog plina općenito) količina emisija metana pa bi proizvođači i operatori svih objekata za opskrbu UPP-om ili tehnologija za UPP trebali nastojati smanjiti takve emisije, a time i opći utjecaj stakleničkih plinova pri uporabi UPP-a.

Drugi je ključni čimbenik dugoročna dostupnost alternativa s nižim emisijama ugljika. Obnovljivi izvori energije i/ili energetska učinkovitost mogu biti vrlo ekonomična rješenja u mnogim slučajevima i takve bi se mogućnosti trebale pažljivo razmotriti zajedno s odlukama o infrastrukturi za UPP – posebno u interesu izbjegavanja rizika od ovisnosti o određenoj tehnologiji ili neupotrebljivoj imovini. Više podataka o navedenim pitanjima dostupno je u radnom dokumentu službi priloženom ovoj Komunikaciji.

ZAKLJUČCI

Stvaranje likvidnih i konkurentnih tržišta kako bi se omogućila prisutnost i tržišno natjecanje UPP-a i opskrba novim plinom na prethodno izoliranim tržištima od temeljne su važnosti za ostvarivanje ciljeva energetske unije. Iz Komisijine analize može se zaključiti da će se potpunom provedbom ključnih projekata od zajedničkog interesa, koje su istaknule skupine na visokoj razini, ukloniti, ili barem ublažiti, glavne slabe točke koje su utvrđene ispitivanjem otpornosti na stres za plin. Stoga je od ključne važnosti brzo izgraditi infrastrukturu koja nedostaje i poduzeti potrebne mjere za promicanje likvidnih i konkurentnih tržišta, među ostalim mjere za pristup UPP-u i promicanje novih likvidnih čvorišta u središnjoj, jugoistočnoj, baltičkoj i jugozapadnoj regiji i na Sredozemlju.

Kada to omogućuju geološki uvjeti, skladištenje ima važnu ulogu za uspostavljanje ravnoteže između uobičajenih dnevnih i sezonskih promjena u ponudi i potražnji. Međutim, mogla bi se poboljšati učinkovitost i djelotvornost uporabe skladišta u drugim državama članicama i na regionalnoj razini u uobičajenim tržišnim uvjetima i u kriznim situacijama. To bi trebalo uključiti u buduće regionalne planove prevencije i interventne planove u okviru predložene revizije Uredbe o sigurnosti opskrbe.

Mjere navedene u ovoj Komunikaciji obuhvaćaju samu bit energetske unije i njima bi se mogao ostvariti cilj sigurnih i konkurentnih tržišta plina u EU-u, ali će to iziskivati odlučno djelovanje, posebno na razini država članica i regionalnoj razini. Komisija će u svojem godišnjem izvješću o stanju energetske unije izvijestiti o napretku ostvarenom u odnosu na navedene strateške ciljeve za UPP i skladištenje te navesti jesu li potrebne dodatne mjere.

(1)

 COM(2015) 80

(2)

 COM(2015) 572

(3)

 COM(2014) 330

(4)

COM(2014) 654 

(5)

U okviru toga Komisija je provela tromjesečno javno savjetovanje – rezultati se detaljnije objašnjavaju u radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ovoj Komunikaciji.

(6)

Tablica u kojoj je prikazan uvozni kapacitet postojećih i planiranih terminala za UPP nalazi se u odjeljku 4. radnog dokumenta službi (SWD(2016) 23).

(7)

 20 % u odnosu na globalni prosjek od 33 %. Vidjeti radni dokument službi:

(8)

 Dobar je primjer projekt na Krku u Hrvatskoj.

(9)

Zbog nižih troškova ulaganja i kraćeg vremena čekanja. Svih šest posljednjih uspostavljenih terminala UPP-a bili su FSRU-i.

(10)

 Vidjeti odjeljak 4. radnog dokumenta službi.

(11)

 Izuzeti terminali, vidjeti i odjeljke 3. i 4. radnog dokumenta službi.

(12)

 Državna potpora u načelu ne bi bila dopuštena ako je nedovoljna iskorištenost postojećih relevantnih infrastruktura znak da nije potrebna nova infrastruktura.

(13)

     Vidjeti odjeljak 5. radnog dokumenta službi.

(14)

     Vidjeti i odjeljak 5. radnog dokumenta službi.

(15)

Uredba (EU) br. 347/2013 o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, SL L 115, 25.4.2013., str.39. – 75.

(16)

 Drugi Unijin popis projekata od zajedničkog interesa donesen je 18. studenoga 2015. C(2015) 8052 završna verzija

(17)

U Desetogodišnjem planu za razvoj mreže iz 2015. Pirenejski poluotok naveden je kao područje koje nije dovoljno integrirano s ostatkom EU-a i stoga je izloženo nestabilnosti cijena na globalnom tržištu UPP-a.

(18)

 Detaljni popis i opisi projekata nalaze se u odjeljku 7. radnog dokumenta službi.

(19)

 Rezultati modeliranja za UPP i skladištenje i dodatni podaci nalaze se u odjeljku 8. radnog dokumenta službi.

(20)

 Na temelju modela može se zaključiti i da je potrebno dovršiti koridor sjever-jug u srednjoj Europi kako bi se omogućilo slobodnije kretanje plina u svim smjerovima.

(21)

 Strogo se provode i pravila tržišnog natjecanja, čime se sprječava narušavanje unutarnjeg tržišta plina i pojačava sigurnost opskrbe.

(22)

 Vidjeti odjeljak 4. radnog dokumenta službi.

(23)

Tim tržištima pokriveno je otprilike 75 % ukupne potražnje EU-a za plinom (izvor: ACER na temelju ciljnog modela za plin).

(24)

 Posebno BEMIP, CESEC i jugozapadna Europa

(25)

Vidjeti odjeljak 5. radnog dokumenta službi.

(26)

Više pojedinosti nalazi se u odjeljku 6. radnog dokumenta službi.

(27)

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća 994/2010.

(28)

 Vidjeti odjeljak 2. radnog dokumenta službi.