EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.1.2016.

COM(2016) 29 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Izvješće o općem sustavu povlastica kojim je obuhvaćeno razdoblje 2014. – 2015.

{SWD(2016) 8 final}

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Izvješće o općem sustavu povlastica kojim je obuhvaćeno razdoblje 2014. – 2015.

1.Uvod

1.1.Opći sustav povlastica (OSP)

Od 1971. u okviru općeg sustava povlastica EU-a („OSP”) zemljama u razvoju pomaže se u njihovim nastojanjima da smanje siromaštvo i promiču dobro upravljanje i održivi razvoj. Osiguranjem povlaštenog pristupa tržištu EU-a u okviru OSP-a pruža se pomoć u stvaranju dodatnih prihoda međunarodnom trgovinom. Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica 1 („Uredba o OSP-u”) pravni je okvir za OSP. Sustav je u skladu s pravom WTO-a jer je uveden u okviru takozvane „klauzule ovlaštenja” kojom se omogućuje izuzeće od načela „najpovlaštenije države” WTO-a.

1.2.Tri dogovora u okviru OSP-a

Uredbom o OSP-u izmijenjen je OSP kako bi se povlastice u okviru OSP-a bolje usmjerile na zemlje koje imaju najveće potrebe, a posebno najnerazvijenije zemlje i druge zemlje u razvoju s niskim i nižim srednjim dohotkom. Izmjenama OSP-a znatno je smanjen broj zemalja korisnica sa 178 na 92 2 . Zemlje koje je Svjetska banka razvrstala kao zemlje s višim srednjim ili višim dohotkom isključene su iz povlastica u okviru OSP-a. Isključene su i zemlje koje se koriste dogovorom o povlaštenom pristupu tržištu s EU-om kojim se daje najmanje ista razina carinskih povlastica za posebno cijelu trgovinu.

Kako bi se učinkovito obuhvatile trgovinske, razvojne i financijske potrebe zemalja u razvoju, u okviru OSP-a postoje tri različita dogovora o povlasticama: opći dogovor u okviru OSP-a i dva posebna dogovora.

−U okviru općeg dogovora („standardni OSP”) zemljama s niskim ili nižim srednjim dohotkom, koje se ne koriste drugim povlaštenim pristupom trgovini na tržištu EU-a, odobravaju se smanjenja carina za oko 66 % svih tarifnih oznaka EU-a. Trenutačno postoji 30 zemalja korisnica standardnog OSP-a.

−U okviru posebnog dogovora o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje („OSP+”) odobrava se potpuna suspenzija carina za u osnovi istih 66 % carinskih oznaka, kao u okviru standardnog OSP-a, za zemlje koje su posebno osjetljive u smislu diversifikacije svojih gospodarstava i obujma uvoza. Zauzvrat, zemlje korisnice moraju potvrditi i učinkovito provesti 27 ključnih međunarodnih konvencija koje su navedene u Prilogu VIII. Uredbi o OSP-u. Tim su konvencijama obuhvaćena ljudska i radna prava, zaštita okoliša i dobro upravljanje. Trenutačno postoji 13 zemalja korisnica sustava OSP+.

−U okviru posebnog dogovora „Sve osim oružja” (EBA, engl. Everything But Arms) odobrava se puni pristup bez carina i kvota za sve proizvode, osim oružja i streljiva, za zemlje koje je UN razvrstao kao najnerazvijenije zemlje. Trenutačno postoji 49 zemalja korisnica EBA-e.

U 2014. povlastice u okviru OSP-a odobrene su za uvoz od gotovo 50,8 3  milijardi EUR kako slijedi: uvoz od 27,3 milijarde EUR iz zemalja na koje se primjenjuje standardni OSP, uvoz od oko 6,5 milijardi EUR iz zemalja korisnica sustava OSP+ i uvoz od 17 milijardi EUR iz zemalja na koje se primjenjuje EBA. Sve pojedinosti sadržane su u tablicama 1. – 4. ovog Izvješća.

Na slikama 1. i 2. prikazan je pregled uvoza u okviru triju dogovora OSP-a.

1.3.Cilj ovog Izvješća

Uredbom o OSP-u od Komisije se zahtjeva da svake dvije godine, počevši od 1. siječnja 2016., Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o funkcioniranju OSP-a.

Izvješćem je potrebno obuhvatiti učinke svih triju povlaštenih dogovora OSP-a tijekom prethodne dvije godine 4 . Međutim, u Uredbi o OSP-u zahtijeva se da se u izvješću posebna pozornost usmjeri na sustav OSP+. U izvješću je potrebno detaljno opisati potvrđivanje relevantnih konvencija, izvješćivanje o njima i njihovu učinkovitu provedbu u zemljama korisnicama 5 .

Stoga su u ovom izvješću obuhvaćena sva tri elementa OSP-a: standardni OSP, EBA, s posebnim osvrtom na OSP+. 6

2.Dogovor o standardnom OSP-u

Popis zemalja korisnica OSP-a izmijenjen je nekoliko puta kako bi se uzeo u obzir izlazak zemalja iz OSP-a u skladu s kriterijima iz članka 4. Uredbe o OSP-u (tj. zemlje koje je Svjetska banka razvrstala kao zemlje s visokim ili visokim srednjim dohotkom tijekom razdoblja od tri uzastopne godine ili koje su se počele koristiti dogovorom o povlaštenom pristupu tržištu EU-a kojim se osiguravaju iste ili povoljnije carinske povlastice).

Popis zemalja korisnica izmijenjen je i kako bi se uključile zemlje koje su nedavno ispunile uvjete za dodjelu OSP-a. Točnije:

−Iran i Azerbajdžan izašli su 23. veljače 2014. 7

−Hrvatska je prestala biti zemlja koja ispunjava uvjete, a time i zemlja korisnica nakon pristupanja EU-u 8  

−Južni Sudan i Mjanmar uključeni su 1. siječnja 2014. 9

−Kina, Ekvador, Tajland i Maldivi uklonjeni su s popisa 1. siječnja 2015. 10

−Bocvana, Kamerun, Cote d'Ivoire, Fidži, Gana, Kenija, Namibija i Svazi uključeni su 1. listopada 2014. 11

Sljedećih 30 zemalja koriste se standardnim OSP-om 12 :

−Afrika: Bocvana*, Kamerun, Cote d'Ivoire, Republika Kongo, Kenija, Gana, Namibija, Nauru, Nigerija, Svazi

−Azija: Kirgistan, Indija, Indonezija, Šri Lanka, Vijetnam, Tadžikistan, Turkmenistan**, Uzbekistan

−Australija i Pacifik: Kukovi Otoci, Fidži, Maršalovi Otoci, Mikronezija (Savezne Države), Niue, Tonga

−Europa: Ukrajina

−Bliski istok: Irak, Sirija

−Južna Amerika: Kolumbija**, Honduras**, Nikaragva**

Kako je prikazano na slikama 3. i 4. u nastavku, izlazak Kine imao je velik utjecaj na opseg sustava. Kao rezultat toga, promijenjeni su pragovi za uklanjanje proizvoda s popisa iz Priloga VI. 13 i pragovi osjetljivosti iz Priloga VII. 14 .

Popis odjeljaka proizvoda koji su podrijetlom iz zemlje korisnice standardnog OSP-a koja je postala previše konkurentna (i za koju se povlastice stoga suspendiraju) pregledava se svake tri godine 15 . Sljedeći popis primjenjivat će se od 1. siječnja 2017.

U tablici 2. u nastavku 16 prikazana je vrijednost ukupnog uvoza, uvoza koji ispunjava uvjete i povlaštenog uvoza 17  u EU iz zemlje korisnice standardnog OSP-a. Uvoz koji ispunjava uvjete blago se smanjio (s 43,5 milijardi EUR u 2013. na 38,7 milijardi EUR u 2014.) unatoč malom smanjenju ukupnog uvoza. Štoviše, opća stopa korištenja u 2014. iznosila je 70,3 %, odnosno bila je nešto niža od stope od 71,5 % u prethodnoj godini. Stopa korištenja znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Na slici 5. u nastavku vidljivo je da je Indija daleko najveća korisnica standardnog OSP-a, a slijede je Vijetnam i Indonezija. U 2014. te su tri zemlje korisnice zajedno činile 87,8 % ukupnog uvoza iz zemalja korisnica povlastica u okviru standardnog OSP-a.

3.Dogovor o EBA-i

Sljedećih 49 zemalja korisnice su dogovora o EBA-i:

−Afrika: Angola, Burkina Faso, Burundi, Benin, Čad, Demokratska Republika Kongo, Srednjoafrička Republika, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Ekvatorska Gvineja, Gvineja Bisau, Komori, Liberija, Lesoto, Madagaskar, Mali, Mauritanija, Malavi, Mozambik, Niger, Ruanda, Sijera Leone, Senegal, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sveti Toma i Prinsipe, Togo, Tanzanija, Uganda, Zambija

−Azija: Afganistan, Bangladeš, Butan, Kambodža, Laos (Narodna Demokratska Republika), Mjanmar/Burma, Nepal, Timor Leste, Jemen

−Australija i Pacifik: Kiribati, Američka Samoa 18 , Solomonski otoci, Tuvalu, Vanuatu

−Karibi: Haiti.

U tablici 3. u nastavku 19 prikazana je vrijednost ukupnog uvoza, uvoza koji ispunjava uvjete i povlaštenog uvoza u EU iz zemlje korisnice EBA-e. Povećali su se uvoz koji ispunjava uvjete (sa 17,4 milijarde EUR u 2013. na 19,5 milijardi EUR u 2014.) i stopa korištenja (s 83,1 % na 87,1 %). Stopa korištenja ponovno se znatno razlikuje od zemlje do zemlje. Na slici 6. u nastavku vidljivo je da je Bangladeš daleko najveći korisnik EBA-e, a slijedi ga Kambodža. U 2014. te su dvije zemlje korisnice zajedno činile 85,4% ukupnog uvoza iz zemalja korisnica povlastica u okviru EBA-e.

4.Dogovor o sustavu OSP+

4.1.Zemlje korisnice sustava OSP+

U okviru sustava OSP+ osiguravaju se dodatne carinske povlastice zemljama u razvoju koje su osjetljive zbog nepostojanja raznolikosti pri izvozu u EU te zbog nedovoljne integracije unutar međunarodnog trgovinskog sustava. Dogovorom se tim zemljama pruža potpora u učinkovitoj provedbi 27 ključnih međunarodnih konvencija o ljudskim i radnim pravima, zaštiti okoliša i dobrom upravljanju 20 .

Da bi podnijela zahtjev za povlastice u okviru sustava OSP+, zemlja je obvezna unaprijed potvrditi tih 27 konvencija. Štoviše, podnositelji zahtjeva za primjenu sustava OSP+ moraju preuzeti pisanu obvezu 21  potvrđivanja tih konvencija i njihove učinkovite provedbe. Podnositelji zahtjeva moraju bez rezerve prihvatiti i zahtjeve za izvješćivanje predviđene tim konvencijama te pristati na suradnju u nadzornom postupku EU-a koji vodi Europska komisija.

U razdoblju izvješćivanja 2014. – 2015. obuhvaćeno je ukupno 14 zemalja korisnica sustava OSP+ 22 . Armenija, Bolivija, Kabo Verde, Kostarika, Ekvador 23 , Gruzija, Mongolija, Pakistan, Paragvaj i Peru dobili su status zemlje korisnice sustava OSP+ 1. siječnja 2014. 24 Salvador, Gvatemala i Panama dobili su status zemlje korisnice sustava OSP+ 28. veljače 2014. 25 , a Filipini 25. prosinca 2014. 26  

Kostarika, Gvatemala, Salvador, Panama i Peru prestali su biti zemlje korisnice sustava OSP/OSP+ 27 1. siječnja 2016. jer se koriste povlaštenim pristupom tržištu u okviru bilateralnih trgovinskih sporazuma. Slično tome, Gruzija će prestati biti zemlja korisnica sustava OSP/OSP+ 1. siječnja 2017. 28 Komisija je 25. studenoga 2015. odlučila Kirgistanu odobriti status zemlje korisnice sustava OSP+ 29 ; Odluku trenutačno preispituju Europski parlament i Vijeće.

U tablici 4. u nastavku prikazana je vrijednost ukupnog i povlaštenog uvoza u EU iz zemalja korisnica sustava OSP+. Ukupni se povlašteni uvoz u okviru sustava OSP+ povećao (s 5,99 milijardi EUR u 2013. na 6,48 milijardi EUR u 2014.). Budući da je nekoliko zemalja korisnica počelo primjenjivati nove sporazume o slobodnoj trgovini s EU-om 30 , ukupna se stopa korištenja neznatno smanjila (sa 69,7 % u 2013. na 66,1 % u 2014.). S obzirom na te dogovore o pristupu tržištu koji su nedavno postali dostupni, stopa korištenja znatno se razlikovala od zemlje do zemlje. Kako je prikazano na slici 7. u nastavku, u 2014. Pakistan i Filipini zajedno su činili 87,8 % povlaštenog uvoza u okviru sustava OSP+.

   

4.2.Nadzor provedbe sustava OSP+

4.2.1.Svrha i cilj nadzora provedbe sustava OSP+

Sustav OSP+ alat je koji se temelji na poticajima, a kojim se zemljama korisnicama nastoji pružiti potpora u učinkovitoj provedbi 27 međunarodnih konvencija. Kako je utvrđeno u Uredbi o OSP-u, početno razdoblje primjene sustava OSP+ traje 10 godina (tj. primjenjivat će se do 31. prosinca 2023. 31 ). To je dugotrajan postupak. Nedostatci koji obično onemogućuju učinkovitu provedbu konvencija često se odnose na pitanja za koja su potrebna srednjoročna do dugoročna rješenja. Konvencijama u okviru sustava OSP+ obuhvaćeno je široko područje pitanja kao što su ljudska i radna prava, zaštita okoliša, klimatske promjene i borba protiv droga i korupcije. Osim toga, nedostatci su često rezultat niza složenih i međusobno povezanih pitanja kojima su obuhvaćene društvene, kulturne, povijesne, sigurnosne ili gospodarske promjene. Budući da je riječ o zemljama u razvoju, očekuje se da će se zemlje korisnice suočiti s izazovima u provedbi, posebno u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju.

S obzirom na prethodno navedeno, izmijenjenim nadzorom provedbe sustava OSP+ pruža se snažan poticaj zemljama korisnicama sustava OSP+ kako bi poboljšale svoju provedbu i izvješćivanje. Za to je potrebno preuzimanje obveza, ne samo kratkoročno, nego tijekom srednjoročnog i dugoročnog razdoblja, što se u nadzoru provedbe sustava OSP+ nastoji prikazati u potpunosti.

4.2.2.Promicanje međunarodnih standarda

Sustav OSP+ u skladu je s obvezom koju je EU preuzeo u pogledu podržavanja i jačanja provedbe međunarodnog prava, kako je navedeno u Ugovoru o Europskoj uniji. Time se nastoji osigurati da zemlje korisnice ispunjavaju svoje obveze koje proizlaze iz potvrđivanja međunarodnih konvencija. U okviru sustava OSP+ od zemalja korisnica se ne zahtjeva da donose ili provode standarde EU-a. Naprotiv, od njih se zahtjeva da ispune obveze koje su već preuzele u okviru tih međunarodnih konvencija.

Stoga je cilj Komisije poboljšati suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama (npr. Međunarodnom organizacijom rada („ILO”) i Ujedinjenim narodima („UN”)) kako bi osigurala da se u nadzoru i ocjeni provedbe sustava OSP+ koje provodi EU stalno uzimaju u obzir njihova stajališta i iskustva. Važna je bliska suradnja s lokalnim uredima međunarodnih organizacija u zemljama korisnicama.

Ta je uključenost posebno važna s obzirom na dugi ciklus izvješćivanja o brojnim konvencijama koje su navedene u Prilogu VIII. Uredbe o sustavu OSP+. Na primjer, izvješća UN-a izdaju se svakih 4 – 5 godina, što je dulje od dvogodišnjeg ciklusa izvješćivanja o provedbi sustava OSP+. Aktivna uključenost relevantnih međunarodnih organizacija stoga je posebno korisna između ciklusa izvješćivanja.

Nadalje, stručno znanje tih organizacija može biti vrlo korisno u projektima suradnje u zemljama korisnicama. Komisija i ILO trenutačno pokreću pilot-projekt u okviru sustava OSP+ koji se odnosi na izgradnju kapaciteta u Pakistanu, Mongoliji, Gvatemali i Salvadoru. Komisija će nastaviti blisko surađivati s međunarodnim organizacijama tijekom provedbe sustava OSP+, uključujući u okviru posebnih projekata.

Konačno, zahvaljujući sustavu OSP+ EU može konstruktivno razgovarati o obvezama zemalja korisnica prema tim konvencijama u okviru relevantnih međunarodnih organizacija, kao što je Tripartitni odbor ILO-a za primjenu standarda ili Upravno tijelo ILO-a.

4.2.3.Postupak nadzora provedbe sustava OSP+

Uredbom o OSP-u zahtjeva se poboljšani nadzor EU-a u pogledu toga poštuju li zemlje korisnice sustava OSP+ svoje obveze. Stoga su u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje („EEAS”) službe Komisije uspostavile strukturirani nadzorni postupak: stalan „dijalog u okviru sustava OSP+” s nadležnim tijelima zemalja korisnica u obliku godišnjih popisa pitanja („sustav bodovanja”).

Kad zemlja korisnica uđe u sustav OSP+, Komisija sastavlja početnu procjenu njezina poštovanja obveza u okviru sustava OSP+ (prvi službeni sustav bodovanja). U okviru tog sustava bodovanja navode se glavni nedostatci koje su utvrdila nadzorna tijela uspostavljena na temelju međunarodnih konvencija. Time se započinje stalan dijalog u okviru sustava OSP+ tijekom kojeg Komisija zemlju korisnicu upućuje na područja navedena u sustavu bodovanja.

Kad god je to moguće, u okviru dijaloga upotrebljavaju se postojeće političke i institucionalne veze između EU-a i zemalja korisnica 32 . Popis pitanja ažurira se svake godine, a od zemalja korisnica očekuje se da dokažu velike napore koje ulažu u rješavanje utvrđenih problema.

U skladu s Uredbom o OSP-u u postupku nadzora provedbe sustava OSP+ uzimaju se u obzir stajališta velikog broja izvora osim nadzornih tijela uspostavljenih na temelju međunarodnih konvencija, uključujući civilno društvo, socijalne partnere, Europski parlament i Vijeće. U zemljama korisnicama uključen je i velik broj dionika. Nije riječ samo o središnjoj državi, nego i o lokalnim ili regionalnim nadležnim tijelima, civilnom društvu (npr. socijalnim partnerima, nevladinim organizacijama), poslovnim udruženjima i lokalnim uredima međunarodnim organizacija.

U okviru svojeg nadzora Komisija može sudjelovati na lokalnim radionicama ili terenskim posjetima industrijama. Uspostavljanje kontakta s lokalnim dionicima, posebno tijekom posjeta u cilju nadzora provedbe sustava OSP+, važno je ne samo radi prikupljanja izravnih informacija, nego i kako bi se bolje razumjeli način funkcioniranja sustava OSP+ te očekivanja EU-a od zemalja korisnica. Time se lokalnim dionicama pomaže da ispune svoju konstruktivnu ulogu i pruže pomoć lokalnim i središnjim nadležnim tijelima u ispunjenju svojih obveza u okviru konvencija. Točnije, od gospodarskih subjekata, kao izravnih korisnika carinskih povlastica, očekuje se da imaju ključnu ulogu u pružanju potpore u provedbi konvencija.

Tijekom ovog prvog razdoblja izvješćivanja interakcija sa civilnim društvom u zemljama korisnicama bila je vrlo pozitivna. Civilno društvo općenito je izrazilo snažnu potporu sudjelovanju svoje zemlje u sustavu OSP+. Nekoliko je puta posebno pozdravilo nadzor provedbe sustava OSP+ i povećanu mogućnost koja se time nudi u pogledu isticanja ključnih pitanja ljudskih i radnih prava pred nadležnim tijelima. Komisija će stoga nastaviti suradnju s lokalnim dionicima tijekom nadzora te će je nastojati proširiti gdje je to moguće.

4.2.4.Projekti pomoći i razvojni projekti

U izvješćima međunarodnih nadzornih tijela, ključnom izvoru za sustav bodovanja, ne navode se samo nedostatci i elementi napretka, nego i ograničenja kojima se zemlju korisnicu može ometati ili spriječiti u provedbi konvencije. To je važno jer niz tih ograničenja možda nije pod kontrolom ili izravnim utjecajem javnih tijela, čime se mogu objasniti neki nedostatci. Iako je jasno da je država obvezna u potpunosti ispuniti svoje međunarodne obveze, u nadzoru koji provodi Komisija potrebno je uzeti u obzir čimbenike kao što su nedostatak resursa, siromaštvo, prirodne katastrofe ili izostanak kontrole nad određenim područjima u slučaju oružanog sukoba. Komisija je 2015. s ILO-om pokrenula zajedničke projekte koji se odnose na jačanje administrativnih kapaciteta zemalja korisnica sustava OSP+ u cilju učinkovite provedbe temeljnih konvencija ILO-a i izvješćivanja o njima. Tijekom sljedećeg razdoblja izvješćivanja Komisija će nastaviti razmatrati načine pružanja potpore zemljama korisnicama kako bi se ta ograničenja uklonila s pomoću stručnog znanja, tehničke pomoći i posebnih projekata koji se odnose na izgradnju kapaciteta.

4.2.5.Unutarnja organizacija zemalja korisnica u pogledu sustava OSP+

Način na koji su se zemlje korisnice organizirale kako bi riješile pitanja obuhvaćena konvencijama u okviru sustava OSP+ bio je prva naznaka političke predanosti postupku provedbe sustava OSP+. Konvencijama su često obuhvaćene nadležnosti različitih državnih ministarstava i agencija koji mogu imati različite razine resursa i utjecaja.

Zemlje korisnice stoga se moraju koordinirati na razini središnje države te jedinica lokalne i regionalne samouprave. Neke su zemlje korisnice odlučile uspostaviti posebne radne skupine za sustav OSP+ koje vode visoki dužnosnici (npr. Pakistan), dok su druge dale prednost koordinaciji na ad hoc osnovi u okviru ministarstva trgovine ili vanjskih poslova (npr. Filipini, Gvatemala). Očekuje se da će s vremenom ta koordinacija postati učinkovitija. Posjeti Komisije u svrhu nadzora provedbe sustava OSP+, uz pomoć delegacija EU-a, pokazali su korisnima u tom pogledu 33 . Napori zemalja korisnica u pogledu koordinacije provedbe sustava OSP+ i relevantnih konvencija važan su i nužan alat za poboljšanje provedbe na terenu. Komisija će stoga i dalje posebnu pažnju posvećivati koordinaciji.

4.2.6.Zaključak o prvom razdoblju nadzora provedbe sustava OSP+ (2014. – 2015.)

Kako je prethodno opisano, nadzor počinje nakon što zemlja korisnica uđe u sustav OSP+. Pregled nedostataka za svaku od konvencija u okviru sustava OSP+, kako ih utvrde međunarodna nadzorna tijela, čini osnovu za stalan nadzor svake zemlje korisnice. Od zemalja korisnica očekuje se da dokažu velike napore koje ulažu u poboljšanje provedbe 27 ključnih konvencija i u rješavanje tih nedostataka. Nadzorom su obuhvaćeni svi aspekti provedbe 27 konvencija, uključujući rasprave o ograničenjima kapaciteta ili napretku. Nadalje, u nadzoru provedbe sustava OSP+ postojeći pravni i administrativni okvir u zemljama korisnicama uzima se u obzir kao dio osnovnog stanja.

Prvo razdoblje nadzora bilo je proces učenja za sve zemlje korisnice, ali i za Komisiju. Unatoč tome, sve su zemlje korisnice pokazale snažnu predanost postupku provedbe sustava OSP+ u smislu političke volje te uvođenja institucionalnih i zakonodavnih reformi. Točnije, zemlje korisnice pokazale su visoku razinu suradnje s Komisijom pravovremenim dostavljanjem odgovora na godišnje dokumente o bodovanju, dopuštanjem posebnih posjeta u svrhu nadzora provedbe sustava OSP+ i uspostavljanjem posebnih struktura za upravljanje sustavom OSP+. Štoviše, sve su zemlje korisnice poduzele korake, iako ponekad postupne, u cilju bolje provedbe svojih obveza u skladu s konvencijama u okviru sustava OSP+ na terenu, uključujući dostavljanjem nekoliko zakašnjelih izvješća za pojedinu zemlju.

U priloženom Radnom dokumentu službi navedena je sveobuhvatna procjena pojedinačnih zemalja korisnica, uključujući pozitivne promjene i ograničenja u zemlji zbog kojih sposobnost zemlje korisnice da ostvari učinkovitu provedbu može biti ograničena. Procjena se provodi za svaku konvenciju posebno, uz ukupnu procjenu za pojedine skupine konvencija (ljudska prava, radna prava, okoliš, dobro upravljanje). U ovoj fazi, uzimajući u obzir raznolikost 27 ključnih konvencija u okviru sustava OSP+ i kratko prvo razdoblje izvješćivanja (18 mjeseci), nije se smatralo primjerenim ili realnim kvantificirati napredak osim u očitim referentnim vrijednostima (npr. pravovremeno podnošenje nacionalnih izvješća). Pokušaj pripisivanja standardizirane, mjerljive vrijednosti rezultatima zemalja korisnica mogao bi biti obmanjujući i, u određenoj mjeri, proizvoljan.

Međutim, alati za nadzor nastavit će se poboljšavati. Točnije, tijekom sljedećeg razdoblja izvješćivanja bit će važno da zemlje korisnice preuzmu odgovornost za postupak i da budu proaktivnije u rješavanju pitanja navedenih u sustavu bodovanja. Komisija će veću pozornost usmjeriti na prioritete zemalja članica u pogledu njihova djelovanja, rokova za rješavanje nedostataka te resursima koji su na raspolaganju za provedbu. U tom će pogledu Komisija poboljšati svoju suradnju sa zemljama korisnicama u cilju utvrđivanja prioriteta djelovanja.

To je i glavni razlog izmjene sustava OSP+. Nakon što se osigura potpuna usklađenost s kriterijima za ulazak u sustav, u okviru sustava OSP+ zemljama korisnicama odobravaju se trgovinski poticaji na osnovi njihova postupnog poboljšanja provedbe relevantnih konvencija. Stoga se od zemalja korisnica sustava OSP+ očekuje da stalno poboljšavaju svoje rezultate. Međutim, uzet će se u obzir pojedinačne okolnosti i ograničenja zemalja korisnica. U tom je pogledu u Uredbi o OSP-u navedeno da se povlastice mogu privremeno opozvati ako zemlja korisnica ne poštuje svoju obvezu 34 .

Tijekom sljedećeg razdoblja izvješćivanja (2016. – 2017.) Komisija će nastaviti nadzirati zemlje korisnice na strukturiran način. Do sljedećeg pregleda razmotrit će aktivnosti odgovora, ako je potrebno, uključujući mogućnost otvaranja ispitnog postupka ako zemlja korisnica ne poštuje svoju obvezu u okviru sustava OSP+.

4.2.7.Prilog ovom Izvješću: Radni dokument službi o sustavu OSP+

U Uredbi o OSP-u zahtijeva se da se u ovom izvješću posebna pozornost usmjeri na funkcioniranje sustava OSP+. Stoga je ovom Izvješću priložen Radni dokument službi koji se odnosi na Posebni dogovor EU-a o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP+) kojim je obuhvaćeno razdoblje 2014. – 2015. koji su zajedno izradile službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje („EEAS”).

U Radnom dokumentu službi detaljnije je opisano funkcioniranje sustava OSP+ nakon stupanja Uredbe o OSP-u 978/2012 na snagu 1. siječnja 2014. Radni dokument uključuje i detaljnu procjenu pojedinačnih zemalja korisnica sustava OSP+ u pogledu provedbe konvencija u okviru sustava OSP+ i izvješće o korištenju sustava OSP+ među zemljama korisnicama.

5.Buduća izvješća Komisije

U Uredbi o OSP-u od Komisije se zahtijeva da Europskom parlamentu i Vijeću podnese izvješće o primjeni Uredbe o OSP-u pet godina nakon stupanja na snagu Uredbe o OSP-u, tj. do studenoga 2017. U njemu će se prikazati cijeli sustav OSP-a tijekom petogodišnjeg razdoblja, odnosno od 2012. do 2017. Uzet će se u obzir posljedice sustava na razvojne, trgovinske i financijske potrebe zemalja korisnica. Komisija će procijeniti i potrebu pregleda sustava, uključujući OSP+ i odredbe o privremenom opozivu carinskih povlastica, pri čemu se, kad god je moguće, podnosi zakonodavni prijedlog. Nadalje, izvješće se uključivati detaljnu analizu utjecaja Uredbe o OSP-u na trgovinu i carinske prihode EU-a, uz poseban osvrt na utjecaj na zemlje korisnice. Konačno, ovim će se izvješćem, koje će se objaviti do studenoga 2017., obuhvatiti i posebne promjene tijekom drugog ciklusa izvješćivanja o sustavu OSP+ (2016. – 2017.).

6.Tablice sa statističkim informacijama o zemljama korisnicama OSP-a od 1. siječnja 2015.

Tablica 1. – Vrijednost povlaštenog uvoza za sve zemlje korisnice OSP-a (u tisućama EUR)

Tablica 2. – Vrijednost povlaštenog uvoza u EU prema zemljama korisnicama standardnog OSP-a (u tisućama EUR)

Tablica 3. – Vrijednost povlaštenog uvoza u EU prema zemljama korisnicama EBA-e (u tisućama EUR)*

* „Ukupan uvoz” uključuje cjelokupan uvoz, uključujući proizvode na koje se automatski primjenjuju nulte stope carine prema načelu najpovlaštenije države. „Uvoz koji ispunjava uvjete za EBA-u” odnosi se samo na proizvode obuhvaćene sustavom EBA na koje se nulta stope prema načelu najpovlaštenije države ne primjenjuje na drugi način.

Tablica 3. (nastavak) – Vrijednost povlaštenog uvoza u EU prema zemljama korisnicama EBA-e (u tisućama EUR)

Tablica 4. – Vrijednost povlaštenog uvoza u EU prema zemljama korisnicama sustava OSP+ (u tisućama EUR)*

* Kostarika, Gvatemala, Salvador, Panama i Peru prestat će biti zemlje korisnice sustava OSP+ u siječnju 2016. Uvoz u okviru sustava OSP+ iz tih zemalja znatno se smanjio 2014. odnosno 2015. jer su se te zemlje koristile povlasticama koje su dostupne u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Središnje Amerike. Slično tome, Gruzija se od 2014. koristi detaljnim i sveobuhvatnim sporazumom o slobodnoj trgovini (DCFTA) te se očekuje da će se upotreba sustava OSP+ smanjivati do 1. siječnja 2017. kad će zemlja izaći iz sustava OSP+.

(1) SL L 303, 31.10.2012., str. 1.

(2) Osim ako je drukčije navedeno, u ovom je izvješću prikazano stanje na dan 1. prosinca 2015. Nadalje, podaci iz ovog izvješća odnose se samo na zemlje korisnice OSP-a od 1. siječnja 2015.

(3) Podatci Eurostata od 1. rujna 2015.

(4) Članak 40. Uredbe o OSP-u. Osim ako je drukčije navedeno, u ovom je izvješću prikazano stanje na dan 1. prosinca 2015.

(5) Članak 14. Uredbe o OSP-u.

(6) Potpuno izvješće o primjeni cjelokupne Uredbe o OSP-u dostavit će se Europskom parlamentu i Vijeću pet godina nakon stupanja na snagu Uredbe o OSP-u (tj. do studenoga 2017.).

(7) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 154/2013 od 18. prosinca 2012. (SL L 48, 21.2.2013., str. 1.)

(8)

 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1421/2013 od 30. listopada 2013. (SL L 355, 31.12.2013., str. 1.)

(9) Isto kao 8.

(10) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1015/2014 od 22. srpnja 2014. (SL L 283, 27.9.2014., str. 20.)

(11) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1016/2014 od 22. srpnja 2014. (SL L 283, 27.9.2014., str. 23.)

(12) *do 31. prosinca 2015., Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1015/2014; ** do 31. prosinca 2016., Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1979 (SL L 289/3, 5.11.2015., str. 3.)

(13) Pragovi za uklanjanje proizvoda s popisa iz Priloga VI. Uredbi o OSP-u promijenjeni su Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/1978 od 28. kolovoza 2015. (SL L 289/1, 5.11.2015., str. 1.)

(14)  Prag osjetljivosti iz Priloga VII. Uredbi o OSP-u, koji se upotrebljava za procjenu integracije zemalja podnositeljica zahtjeva, povećan je s 2 % na 6,5 % Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/602 od 9. veljače 2015. (SL L 100/8, 17.4.2015., str. 8.)

(15) Trenutačni popis odjeljaka proizvoda koji su uklonjeni s popisa naveden je u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 1213/2012 od 17. prosinca 2012. (SL L 348, 18.12.2012., str. 11.)

(16) Vidi odjeljak 6. u nastavku

(17) Uvoz koji ispunjava uvjete i ukupan uvoz razlikuju se jer se OSP ne primjenjuje na sve proizvode, nego samo na one koji su navedeni u Prilogu V. Uredbi o OSP-u te jer su odjeljci proizvoda uklonjeni s popisa u skladu s člankom 8. Uredbe o OSP-u. Povlašteni uvoz čini uvoz koji ispunjava uvjete, a za koji su povlastice u okviru OSP-a stvarno upotrijebljene.

(18)  Do 1. siječnja 2019., Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1979/2015. Američka Samoa će tada postati zemlja korisnica standardnog OSP-a jer je UN više ne smatra najnerazvijenijom zemljom.

(19) Vidi odjeljak 6. u nastavku.

(20) Prilog VIII. Uredbi o OSP-u

(21) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 155/2013 od 18. prosinca 2012. (SL L 48, 21.2.2013., str. 5.)

(22) Komisija je 25. studenoga 2015. odlučila Kirgistanu odobriti status zemlje korisnice sustava OSP+ (C(2015) 8213). Odluku trenutačno razmatraju Vijeće i Europski parlament.

(23) Ekvador je prestao biti zemlja korisnica sustava OSP/OSP+ 1. siječnja 2015. Vidi Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1015/2014.

(24) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1/2014 od 28. kolovoza 2013. (SL L 1, 4.1.2014., str. 1.)

(25) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 182/2014 od 17. prosinca 2013. (SL L 57/1, 27.2.2014., str. 1.)

(26) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1386/2014 od 19. kolovoza 2014. (SL L 369/33, 24.12.2014., str. 33.)

(27) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1015/2014

(28) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1979

(29) (C(2015) 8213)

(30) Sporazum o pridruživanju između EU-a i Središnje Amerike, Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Perua

(31) Članak 43. stavak 3. Uredbe o OSP-u. Datum isteka ne primjenjuje se na sustav EBA-e za koji datum isteka nije određen.

(32) Zbog različitih ciljeva koji se nastoje postići u okviru svake od 27 konvencija, sustavom OSP+ obuhvaćen je niz područja koja obično nisu dio trgovinske politike, kao što su ljudska prava, radna prava, zaštita okoliša itd. Ta su područja politika u nadležnosti različitih službi Komisije i EEAS-a. Kao rezultat toga, pitanja u okviru sustava OSP+ postavljana su u postojećim bilateralnim dijalozima sa zemljama korisnicama u različitim oblicima kao što su, na primjer, trgovinski dijalozi, dijalozi o ljudskim pravima, zajedničke komisije itd.

(33)  Time se može pridonijeti i boljoj uključenosti i položaju nadležnih ministarstava i agencija, kao što ministarstva i agencije nadležni za rad i okoliš.

(34) Članak 15. Uredbe o OSP-u.