EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.1.2016.
COM(2016) 23 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza: sljedeći koraci prema postizanju učinkovitog oporezivanja i veće porezne transparentnosti u EU-u
{SWD(2016) 6 final}
1.Pravedno i učinkovito oporezivanje dobiti poduzeća: temelj jedinstvenog tržišta
Jedinstveno tržište jedno je od najvećih europskih postignuća, čija je svrha omogućiti slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Njime se smanjuje birokracija za stručnjake i poduzeća koji posluju preko granica. Osiguravaju se veći izbor i niže cijene za potrošače. Omogućuje ljudima da putuju, žive, rade i studiraju gdje god žele. Komisija je stoga odredila prioritet razvoja dubljeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta koje je od temeljne važnosti za stvaranje uspješnog gospodarstva koje svima koristi.
Kako je utvrđeno u Akcijskom planu za pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća u EU-u 1 , za zdravo jedinstveno tržište potreban je pošten, učinkovit i sustav oporezivanja dobiti poduzeća koji pogoduje rastu i utemeljen je na načelu da bi trgovačka društva trebala plaćati poreze u zemlji u kojoj ostvaruju dobit. To se načelo ugrožava agresivnim poreznim planiranjem. Većina poduzeća ne primjenjuje agresivno porezno planiranje i zbog toga su nepovoljnom položaju na tržištu u odnosu na poduzeća koja ga primjenjuju. Agresivnim ponašanjem tih trgovačkih društava narušavaju se cjenovni signali i omogućuju im se niži troškovi kapitala kojima se narušava jednakost uvjeta na jedinstvenom tržištu. Ta pojava posebno utječe na mala i srednja poduzeća.
Države članice u međuvremenu su pretrpjele znatne gubitke prihoda zbog agresivnog poreznog planiranja nekih trgovačkih društava. Drugi manje agresivni i manje mobilni porezni obveznici moraju snositi veći teret. Budući da Europa izlazi iz teške gospodarske krize, razumljivo je da su građani nezadovoljni što moraju snositi teže porezno opterećenje dok određene korporacije izbjegavaju plaćanje svojeg dijela, i to ponekad uz dobrovoljno ili prisilno sudjelovanje nacionalnih vlada. Ovom se nejednakom podjelom tereta negativno utječe na poštenje u oporezivanju, smanjuje opći moral poreznih obveznika i ugrožava društveni ugovor između građana i njihovih vlada Europski parlament izrazio je zabrinutost europskih građana tražeći zaustavljanje takve prakse.
Države članice slažu se i razumiju da se oporezivanje ne može zanemariti ako žele snažnije jedinstveno tržište. Koordinirani pristup provedbi poreznih sustava koji pogoduju rastu i uklanjanju prekograničnih problema od ključne je važnosti za potpuno funkcionalno jedinstveno tržište, uspješnu uniju tržišta kapitala i privlačenje ulaganja u EU. Države članice sada su toga svjesne i zahtijevaju da se zaustavi agresivno porezno planiranje 2 . Za to je potreban zajednički pristup na razini EU-a ili uvođenje općih i posebnih odredbi o suzbijanju izbjegavanja poreza u Uniji kojima će biti obuhvaćene unutarnje mjere i zajednička djelovanja protiv unutarnjih prijetnji od smanjenja porezne osnovice.
2.Agresivno porezno planiranje: globalni problem koji treba rješavati na razini EU-a i globalnoj razini
Jednostrano djelovanje država članica ne bi bilo odgovarajući način za rješavanje problema agresivnog poreznog planiranja i moglo bi stvoriti dodatne probleme. Na jedinstvenom tržištu utemeljenom na slobodnom kretanju robe, osoba, usluga i kapitala neusklađene mjere protiv premještanja dobiti mogu donijeti više štete nego koristi. Različitim nacionalnim pristupima suzbijanju prekograničnog problema mogu se stvoriti „rupe” u zakonima koje se mogu iskoristiti za agresivno porezno planiranje. Pravilima u jednoj državi članici može se umanjiti učinkovitost pravila u drugim državama članicama. Nadalje, zbog neusklađenog pristupa mogu nastati nesigurnost i administrativno opterećenje za poduzeća.
Neusklađeni pristup može dovesti do loših poteza država članica. Države članice u nekim slučajevima nisu voljne djelovati jer se boje da bi se mogle dovesti u nepovoljan položaj u tržišnom natjecanju. Umjesto toga, neke države članice reagiraju na problem tako da još jače nastoje privući ili zadržati dobiti multinacionalnih poduzeća na svojim državnim područjima, a to ponekad čine povlaštenim poreznim režimima ili pojedinačnim poreznim presudama kojima se odobrava selektivna prednost, što je u sukobu s pravilima EU-a o državnim potporama. Međutim, štetnim tržišnim natjecanjem u području oporezivanja stvaraju se veći poticaji za premještanje dobiti trgovačkih društava te se dodatno smanjuju poreznih prihodi država članica ili one se odvraćaju od poreznih politika koje pogoduju rastu. Iako trenutačno postoje ciljana djelovanja protiv povlaštenih režima i pojedinačnih poreznih odluka u skladu s pravilima o državnim potporama, to treba nadopuniti zakonodavnim mjerama.
Agresivno porezno planiranje globalni je problem koji treba rješavati na europskoj i međunarodnoj razini. Mnoge države članice shvatile su da jednostrano djelovanje nije dovoljno. Brojne uključene strane slažu se da je potreban koordinirani odgovor na problem agresivnog poreznog planiranja kako bi se osiguralo ravnopravno tržišno natjecanje u području oporezivanja.
3.Nema vremena za uobičajeno poslovanje: potreba za političkom ambicijom i pravnom sigurnošću
Komunikacijom Komisije od 17. lipnja 2015. o „pravednom i učinkovitom sustavu oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: pet ključnih područja djelovanja” uspostavljena je osnova za djelovanje u području agresivnog poreznog planiranja. Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) temelj je Akcijskog plana jer bi se njome reformirala osnovica korporativnog oporezivanja i osiguralo holističko rješenje problema premještanja dobiti u Europi. Time bi se stvorilo i bolje porezno okruženje za poduzeća zahvaljujući smanjenju poreznih opterećenja.
U iščekivanju donošenja budućeg revidiranog prijedloga CCCTB-a, u što kraćem roku, u Akcijskom planu iz lipnja predviđene su druge mjere usmjerene na osiguranje učinkovitog oporezivanja u mjestu ostvarenja dobiti stvaranjem boljeg poreznog okruženja za poduzeća, ostvarivanjem daljnjeg napretka u pogledu porezne transparentnosti i jačanjem alata EU-a za koordinaciju. Te su mjere usko povezane s projektom skupine G20/OECD-a o smanjenju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti (BEPS) koji se u trenutku objave Akcijskog plana još uvijek provodio. Otada je ostvaren znatan napredak u pogledu mnogih od tih mjera. Međutim, u nekim područjima akcijskog plana djelovanje na razini EU-a ovisilo je o okončanju projekta G20/OECD-a.
Izvješća G20/OECD-a 3 objavljena su u listopadu 2015. i od država članica sada se očekuje da provedu mnoge od tih preporuka na način koji je u skladu sa zakonodavstvom EU-a. Mnoge su države članice izjavile da planiraju provoditi ta rješenja što prije, ali postoji opasnost da će to učiniti na različite načine ili da će različito tumačiti mjere iz projekta BEPS koje je donio OECD.
To nije dovoljno. U EU-u se djelovanja u obliku mjera za suzbijanje izbjegavanja poreza moraju poduzeti na jasan i dosljedan način u cilju jačanja zajedničkog stajališta država članica protiv izbjegavanja poreza, podržavajući slobode iz Ugovora i tržišno natjecanje u EU-u.
EU može i trebao nastaviti raditi na tome da države članice razviju zajednički standard. EU ima na raspolaganju alate koji se mogu upotrebljavati za osiguravanje koordinirane provedbe mjera za suzbijanje izbjegavanja poreza u svim državama članicama jačanjem uzajamnih obrana protiv zlouporabe i pružanjem veće pravne sigurnosti za poduzeća. EU posebno može osigurati zajednički pristup donošenjem pravnih instrumenata. To je u primjereno u nekim okolnostima, primjerice kad se obrambene mjere odnose na nacionalno zakonodavstvo. Zakonodavstvo može u određenoj mjeri biti fleksibilno kako bi se državama članicama omogućilo da uzmu u obzir različite okolnosti, ali njime bi se u najmanju ruku moglo osigurati da su u cijeloj Uniji uspostavljeni minimalni standardi. Zakonodavstvom EU-a pridonijelo bi se uspostavi ravnopravnosti država članica u području oporezivanja i ograničila bi se narušavanja kojima se ugrožava jedinstveno tržište.
U drugim slučajevima zakonodavstvo možda nije odgovarajuće, primjerice ako se odnosi na porezne ugovore. U tim slučajevima Preporuka Komisije mogla bi biti bolje sredstvo za davanje smjernica o pristupu spojivom sa zakonodavstvom EU-a. U drugim bi područjima moglo biti primjereno upotrijebiti druge alate koje imamo na raspolaganju u EU-u, kao što je Zajednički forum o transfernim cijenama, Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja ili Platforma za dobro porezno upravljanje.
Sad je potrebno raditi na razvoju okruženja za oporezivanje dobiti poduzeća u EU-u kojim se promiču tržišno natjecanje i gospodarstvo koje pogoduje rastu. Što je duže čekanje, to je veći rizik od nastanka različitih pristupa kojima se uzrokuje veće administrativno opterećenje i nesigurnost za poduzeća te narušava jedinstveno tržište. Ne smije se gubiti vrijeme. Države članice detaljno su istražile ta pitanja u EU-u i OECD-u. Tijekom tog postupka provedena su opsežna savjetovanja s poduzećima, NVO-ima i skupinama stručnjaka te su oni izrazili svoja stajališta. Europski parlament dostavio je svoja izvješća o agresivnom poreznom planiranju. Svi su elementi sada na stolu. Vrijeme je za djelovanje.
4.Učinkovito oporezivanje: Osiguravanje plaćanja poreza u mjestu gdje je nastala vrijednost
Kako je navedeno u Akcijskom planu iz lipnja 2015., poduzeća koja imaju koristi od jedinstvenog tržišta i na njemu ostvaruju dobit trebala bi plaćati porez na tu dobit unutar EU-a, na mjestu obavljanja gospodarske aktivnosti. Međutim, jasno je da su neka trgovačka društva prekinula tu vezu jer premještaju dobit iz mjesta gdje je ona ostvarena u države članice u kojima postoje niske stope poreza i povlašteni režimi te u treće zemlje koje nisu povezane sa stvarnim mjestom obavljanja gospodarske aktivnosti. Nekima od poticaja koji se nude odabranim poduzećima mogla bi se prekršiti pravila EU-a o državnim potporama i taj se problem može riješiti kontrolom državnih potpora. Komisija je aktivno progonila slučajeve povrede tih pravila. Istovremeno se strategijama agresivnog poreznog planiranja često iskorištavaju širi sustavni problemi kao što je neusklađenost između nacionalnih poreznih zakonodavstava te postojećeg zakonodavstva EU-a o oporezivanju dobiti poduzeća 4 u cilju plaćanja niskog stvarnog iznosa poreza (ili potpunog izbjegavanja plaćanja poreza) u mjestu gdje je ostvarena dobit. Europski parlament, mnoge države članice i dionici tražili su promjene, zbog čega je predanost osiguranju učinkovitog oporezivanja dobiti u EU-u od ključne važnosti za Akcijski plan iz lipnja.
EU ima na raspolaganju različita sredstva za provedbu tog programa i već je ostvaren napredak u pogledu niza inicijativa za osiguranje učinkovitog oporezivanja dobiti na jedinstvenom tržištu.
Novim smjernicama G20/OECD-a o transfernim cijenama trebalo bi se pridonijeti povezivanju dobiti s gospodarskim djelatnostima kojima je ostvarena dobit. Komisija je revidirala mandat Zajedničkog foruma o transfernim cijenama (JTPF) 5 , koji već sudjeluje u ispitivanju najboljih načina za nastavak rada skupine G20/OECD-a u području BEPS-a u cilju razvoja učinkovitije i dosljednije primjene pravila unutar EU-a kojima se odražava jedinstveno tržište. JTPF se više puta pokazao sposobnim za pružanje sveobuhvatnih pragmatičnih rješenja za probleme uzrokovane praksom EU-a o transfernim cijenama i trebao bi nastaviti ostvarivati dobre rezultate. Komisija će pratiti provedbu novih pravila u državama članicama i razmotriti jesu li potrebna stroža pravila za sprečavanje manipulacija.
Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja 6 uspostavila je postupak praćenja kojim će se osigurati da države članice primjenjuju revidirani pristup poreznog režima za patente. Ako države članice ne budu primjenjivale novi pristup na odgovarajući način, Komisija će razmotriti uvođenje zakonodavstva kojim će se osigurati njegova ispravna primjena.
Ministri financija iz EU-a razgovarali su o učinkovitom oporezivanju i dogovorili se da će kratkoročno usmjeriti napore na novu klauzulu o borbi protiv zlouporabe u Direktivi o kamatama i licencijama 7 . Nastavit će se na tome raditi i Komisija je uvjerena da se može postići dogovor.
Europa sada ima priliku napredovati u određenim područjima i poduzeti mjere u pogledu drugih struktura za agresivno porezno planiranje o kojima se razgovaralo u okviru OECD-a i u raspravama među institucijama. O tim se strukturama dalje raspravlja u radnom dokumentu službi Komisije kojim je popraćen ovaj paket te u Studiji Komisije o agresivnom poreznom planiranju. OECD i druge institucije EU-a označile su sljedeće moguće dodatne mjere kojima bi se moglo pridonijeti suzbijanju agresivnog poreznog planiranja:
ograničavanje odbitka kamata, jednog od glavnih instrumenata za premještanje dobiti,
uklanjanje negativnih učinaka hibridnih neusklađenosti kako zbog njih ne bi došlo do dvostrukog neoporezivanja,
jačanje pravila o kontroliranim stranim društvima kojima se osigurava učinkovito oporezivanje dobiti u državama s niskim porezima ili bez poreza,
provedba pravila o oporezivanju dobiti nakon prijenosa u drugu državu (izlazno oporezivanje),
zabrana izuzeća određenih prekograničnih korporativnih primitaka u slučaju nepostojanja učinkovitog oporezivanja u drugoj državi (pravila o prijelazu),
uvođenje općih pravila o suzbijanju zlouporabe diljem EU-a i
izmjena pravila kako bi se poduzećima otežalo umjetno izbjegavanje oporezive prisutnosti u državama članicama ili zlouporaba ugovora o oporezivanju (stalna poslovna jedinica i zlouporaba ugovora).
Pristupom tim mjerama na razini EU-a pojačala bi se veza između stvaranja dobiti i oporezivanja u EU-u. Zbog toga su od objave Akcijskog plana rasprave Vijeća bile usmjerene na traženje zajedničkog rješenja za ta pitanja, a države članice ostvarile su vrijedan napredak. Rasprave su pojačane objavom izvješća o BEPS-u, koja su povezana s nekoliko takvih mjera.
Komisija je uvjerena da bi se zajedničkim rješenjima o kojima se raspravlja u Vijeću znatno pojačale sposobnosti država članica za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja u iščekivanju rezultata CCCTB-a. U Akcijskom planu iz lipnja navedeno je da će Komisija osigurati da dogovor o tim pitanjima može postati pravno obvezujući. Ovaj paket stoga uključuje Direktivu o suzbijanju izbjegavanja poreza kojom Komisija izvršava svoje obećanje donošenjem zakonodavnog prijedloga za one elemente koji se mogu provoditi u nacionalnim zakonodavstvima prije sporazuma i uvođenja CCCTB-a. Njime se također odgovara na rezolucije Europskog parlamenta da Komisija treba donijeti zakonodavne prijedloge o tim mjerama za suzbijanje izbjegavanja poreza.
Međutim, neka pitanja ne bi bila primjerena za samostalnu direktivu. Točnije, u Direktivu nisu uključena pitanja koja se više odnose na ugovore o oporezivanju. Ipak, sada je potreban koordinirani pristup za sprječavanje negativnih prelijevanja. Komisija stoga predstavlja Preporuku o provedbi mjera koje se odnose na stalne poslovne jedinice i o izvješću skupine G20/OECD-a o zlouporabi ugovora o oporezivanju. U tom kontekstu Komisija je zabrinuta da izvješće skupine G20/OECD-a uključuje kao mogućnost klauzulu o ograničenju koristi, iako se zna da to možda nije primjereno u svim regijama. Tim se klauzulama ograničavaju koristi ugovora o oporezivanju na subjekte u vlasništvu rezidenata samo jedne države članice i stoga bi se moglo smatrati da su štetne za jedinstveno tržište jer se njima obeshrabruju prekogranična ulaganja. Ta pravila mogla bi biti problematična za uniju tržišta kapitala. Ako države članice u svoje ugovore o oporezivanju uključe pravila utemeljena na mogućnosti G20/OECD-a za test glavne svrhe, trebale bi to učiniti na način koji je u skladu sa zakonom. U tu se svrhu potiče države članice da upotrijebe dodatni tekst uključen u Preporuku.
Paket o suzbijanju izbjegavanja poreza uključuje i Komunikaciju u kojoj su utvrđeni koraci za usklađeniji pristup EU-a trećim zemljama u poreznim pitanjima. Time će se nadopuniti već predviđene mjere suzbijanja izbjegavanja poreza. Ispituje se na koji način EU može bolje promicati međunarodne standarde dobrog upravljanja u poreznim pitanjima i dalje podržati treće zemlje u zadovoljavanju tih standarda.
U ovoj se Komunikaciji predstavljaju ažurirani kriteriji EU-a o dobrom upravljanju u skladu s najnovijim međunarodnim događajima na kojima bi se trebale temeljiti sve vanjske politike EU-a o poreznim pitanjima. Njome se nastoji unaprijediti uporaba međunarodnih sporazuma EU-a za promicanje dobrog upravljanja u području poreza i zagovara se pružanje jače potpore zemljama u razvoju u području oporezivanja dobiti poduzeća.
U skladu s obvezom iz Akcijskog plana iz lipnja 2015. u Komunikaciji je opisan i novi postupak EU-a za procjenu i sastavljanje popisa trećih zemalja u svrhu oporezivanja. U tome se odražavaju mnoge od mjera koje su Odbori Europskog parlamenta TAXE I ECON utvrdili kao ključne za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja u kojem sudjeluju treće zemlje.
5.Transparentnost: osiguravanje učinkovitog pristupa poreznim informacijama
Transparentnost je ključni element u osiguravanju pravednijeg oporezivanja,i u EU-u i na međunarodnoj razini. Ako žele suzbijati agresivno porezno planiranje, države članice moraju imati pristup informacijama o porezu plaćenom u drugim jurisdikcijama. Komisija je u ožujku 2015. iznijela prijedlog za postizanje veće transparentnosti prema poreznim upravama automatskom prekograničnom razmjenom informacija o poreznim mišljenjima. Tim prijedlogom, koji je Vijeće donijelo u prosincu 2015., pridonijet će se osiguranju učinkovitije suradnje između poreznih tijela i pomoći vladama da bolje zaštite svoje porezne osnovice.
Međutim, potrebno je više raditi na osiguranju pravednijeg oporezivanja na jedinstvenom tržištu. Unatoč nedavnom donošenju prijedloga o automatskoj prekograničnoj razmjeni poreznih mišljenja poreznim upravama još uvijek mogu često nedostajati informacije potrebne kako bi se moglo utvrditi jesu li poduzeća provodila umjetno premještanje znatnih iznosa prihoda u porezno povoljnija okruženja s pomoću transfernih cijena ili slične prakse. G20/OECD preporučili su zemljama da razmjenjuju više informacija između poreznih tijela, uključujući informacije po državama o tome koliko poreza plaća trgovačko društvo te na koliku dobit. Te su informacije od ključne važnosti za ocjenjivanje i reviziju praksi kojima se ponekad bave velika multinacionalna poduzeća.
Ta pravila trebala bi se jednako primjenjivati diljem EU-a kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti između država članica i izbjegla administrativna opterećenja koja bi mogla nastati ako poduzeća moraju prijavljivati različite vrste informacija u svakoj državi članici. Komisija stoga priprema prijedlog za provedbu izvješćivanja po državama G20/OECD-a na razini EU-a na temelju postojećeg zakonodavnog okvira za razmjenu informacija, i to na temelju izmjena Direktive o administrativnoj suradnji (DAC). Uključivanjem izvješćivanja po državama u DAC države članice imat će koristi od postojećih odredbi Direktive o administrativnoj suradnji, čime bi se olakšala razmjena informacija između poreznih uprava.
Istovremeno, Komisija trenutačno analizira na koji bi način multinacionalna poduzeća mogla objaviti određene računovodstvene i porezne informacije razvrstane po državama. Takva povećana transparentnost oporezivanja dobiti poduzeća mogla bi dovesti multinacionalna poduzeća pod povećalo javnosti, čime će se pomoći učinkovitom oporezivanju dobiti na mjestu njezina nastanka i učvrstiti povjerenje javnosti. Osim toga, time bi se moglo pridonijeti poštenju sustava oporezivanja na jedinstvenom tržištu zahvaljujući suzbijanju praksi izbjegavanja plaćanja poreza i s time povezanih poreznih strategija država članica, a pridonijelo bi se i smanjenju nepoštenih razlika u tretmanu multinacionalnih i drugih poduzeća. Usporedno s time bit će potrebna inicijativa kojom će se uzeti u obzir potreba za zaštitom stvarnih poslovnih tajni i promicanjem ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja za poduzeća koja posluju na globalnoj razini. Komisija razmatra mogućnosti za to u okviru trenutačne procjene učinka te namjerava nakon njezina završetka predstaviti zakonodavnu inicijativnu na proljeće ove godine.
6.Uklanjanje rizika od dvostrukog oporezivanja
Priznajući zabrinutost poduzeća da bi se mjerama za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja moglo nenamjerno uzrokovati dvostruko oporezivanje ili sporove između poreznih uprava oko porezne osnovice, mjere uključene u paket o suzbijanju izbjegavanja poreza osmišljene su na način kojima će se rizik od dvostrukog oporezivanja svesti na najmanju moguću mjeru. Na primjer, u Direktivi o suzbijanju izbjegavanja poreza objašnjava se da bi, u slučaju da zbog primjene pravila dođe do dvostrukog oporezivanja, porezni obveznici trebali dobiti poreznu olakšicu za porez plaćen u drugoj zemlji. Ovo opće načelo popraćeno je tamo gdje je to moguće specifičnim pravilima, kao u slučaju odredbi o kontroliranim stranim društvima. Nadalje, kako je utvrđeno u Akcijskom planu iz lipnja, Komisija planira iznijeti i prijedlog o jačanju postupaka za rješavanje sporova. U tijeku je procjena učinka u vezi s rješavanjem sporova i predviđa se da će prijedlog biti predstavljen na ljeto.
7.Sljedeći koraci
Nakon njegova donošenja, CCCTB-om bi se spriječilo agresivno porezno planiranje u EU-u. Uspostava CCCTB-a stoga ostaje Komisijin cilj. Nedavno je zaključeno javno savjetovanje o revidiranom prijedlogu CCCTB-a i Komisija je na dobrom putu da nove zakonodavne prijedloge donese u jesen 2016. Komisija će poticati države članice da brzo donesu prijedlog. Europa će to jedva dočekati. Paket o suzbijanju izbjegavanja poreza predstavlja pragmatičan pristup kojim se objedinjavaju ključne inicijative potrebne za jačanje učinkovitog oporezivanja i transparentnosti na jedinstvenom tržištu. Njime će se dati zamah postojećem postupku reformi, zadržat će se pritisak na države članice da djeluju i pridonijeti pretvaranju obveza na visokoj razini u zakonodavno djelovanje gdje god bude moguće.
Paket se sastoji od sljedećih inicijativa 8 :
Prijedlog direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza,
Preporuka o pitanjima povezanima s ugovorom o oporezivanju,
Prijedlog direktive o provedbi izvješćivanja po državama G20/OECD-a ,
Komunikacija o vanjskoj strategiji,
Radni dokument službi Komisije koji uključuje dodatnu analizu i kojim se podupiru ove inicijative.
Te su inicijative posljedica opsežnih i konstruktivnih rasprava u Vijeću te u skupini za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja i platformi za skupine za dobro upravljanje u području oporezivanja te nedavno objavljenim izvješćima skupine G20/OECD-a o BEPS-u. Komisija je također zahvalna Europskom parlamentu na vrijednim poreznim izvješćima i bavila se mnogim preporukama uključenima u rezolucije.
Budući da su te mjere u skladu s obvezama država članica, trebalo bi biti moguće osigurati rani dogovor o ovom paketu. Mjerama se osigurava potreban okvir za ostvarivanje stvarnih koristi kojima će se pridonijeti zaštiti jedinstvenog tržišta i stvara se dosljedan i koordinirani pristup EU-a oporezivanju dobiti poduzeća – među nama i prema ostatku svijeta. Države članice moraju iskoristiti ovu priliku za prevladavanje razlika i pridonijeti poštenijem i učinkovitijem sustavu oporezivanja u EU-u.