EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.1.2016.

COM(2016) 5 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o odgovoru na Izvješće Stručne skupine na visokoj razini o ex post ocjenjivanju Sedmog okvirnog programa

{SWD(2016) 1 final}
{SWD(2016) 2 final}

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o odgovoru na Izvješće Stručne skupine na visokoj razini o ex post ocjenjivanju Sedmog okvirnog programa

1. Uvod

Prema Odluci o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) 1 , neovisni stručnjaci do kraja 2015. provode vanjsko ocjenjivanje osnove, provedbe i postignuća programa. U tu je svrhu u rujnu 2014. osnovana vanjska Stručna skupina na visokoj razini (High Level Expert Group – HLEG). Ona je 19. studenoga 2015. dostavila svoje izvješće Komisiji 2 . U ovoj se Komunikaciji iznose zaključci i preporuke Stručne skupine na visokoj razini te odgovor Komisije. Priložen joj je radni dokument službi Komisije (SWD) u kojemu su službe Komisije ocijenile 7. okvirni program u odnosu na njegovu učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, dosljednost i dodanu vrijednost EU-a, u skladu sa zahtjevima za „bolju regulativu”.

S izglasanim proračunom od 55 milijuna EUR 7. okvirni program bio je jedan od najvećih transnacionalnih konkurentnih programa za istraživanje i tehnološki razvoj u svijetu. Glavni predmet tog okvirnog programa bila je znanost, osobito promicanje zajedničkog istraživanja i izvrsnosti. Posljednjih je godina trajanja programa veći naglasak bio na inovacijama i sudjelovanju malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi). Kako bi olakšala dodjelu bespovratnih sredstava i upravljanje sredstvima, Komisija je provela razne mjere za smanjenje administrativnog opterećenja.

2. Glavni zaključci o postignućima 7. okvirnog programa

Sedmim okvirnim programom promicala se izvrsnost jer su najbolji istraživači iz EU-a i izvan njega sudjelovali u više od 25 000 interdisciplinarnih, zajedničkih projekata na visokoj razini koji su urodili vrhunskim istraživačkim rezultatima. No 50 % tih projekata i dalje je u tijeku. Stoga se ex post ocjenom 7. okvirnog programa ne može dati potpuna slika njegovih rezultata i utjecaja. Dosad je objavljeno 170 000 publikacija koje se odnose na projekte u okviru programa. Udio publikacija objavljenih u prestižnim časopisima iznad je prosjeka EU-a i SAD-a. Više od 1700 patenata i 7400 primjera iskorištavanja u komercijalne svrhe dosadašnji su rezultati projekata 7. okvirnog programa 3 . Revolucionarna istraživanja promicalo je Europsko istraživačko vijeće (ERC). Broj publikacija u vrhunskim znanstvenim časopisima u kojima se spominju sredstva ERC-a te broj Nobelovih nagrada i Fieldsovih medalja koje su dobili korisnici sredstava ERC-a dokaz su da su bespovratna sredstva ERC-a postala prepoznatljivo obilježje izvrsnosti u znanosti.

Sedmi okvirni program bio je otvoren svijetu: uključivao je sudionike iz 170 zemalja. Zahvaljujući njemu povećalo se sudjelovanje EU-a i pridonijelo se uspostavi europskog istraživačkog prostora. Sedmim okvirnim programom stvorene su prekogranične, interdisciplinarne, međusektorske mreže: na svakom projektu koji je dobio sredstva iz programa u prosjeku surađuje 11 organizacija iz šest različitih zemalja i devet različitih regija. Programom se potaknulo usklađivanje nacionalnih politika i sustava za istraživanje i inovacije. U većini država članica EU-a program je pridonio izvrsnosti u znanosti, suočavanju s društvenim izazovima i postavljanju standarda koji se odnose na mehanizme za financiranje istraživanja i selekcijske postupke.

Zahvaljujući 7. okvirnom programu poboljšali su se osposobljavanje i dugoročna mobilnost istraživača, povećala se kvaliteta doktorskih studija te su se poboljšali radni uvjeti za istraživače u EU-u. U okviru aktivnosti Marie Curie pružena je potpora za 50 000 istraživača, uključujući 10 000 kandidata za doktora znanosti iz 140 zemalja. Programom se poticala mobilnost istraživača u Europi. Nadalje, doprinijelo se održivom zapošljavanju istraživača u Europi i većem sudjelovanju istraživačica i međunarodnih istraživača u istraživačkim timovima koji su korisnici sredstava.

Na 7. okvirni program odnosilo se oko 7 % ukupnih javnih rashoda za istraživanje i inovacije u EU-u. Međutim, značajan je njegov izravan gospodarski utjecaj na npr. BDP i zapošljavanje, kao i utjecaj uslijed povećavanja privatnih sredstava i sredstava država članica. Procijenilo se da će rezultat programa biti povećanje BDP-a za oko 20 milijardi EUR godišnje tijekom idućih 25 godina kao posljedica neizravnih gospodarskih učinaka te stvaranje 130 000 istraživačkih radnih mjesta godišnje i 160 000 drugih radnih mjesta 4 . Postoje dokazi i o pozitivnim mikroekonomskim učincima: poduzeća koja sudjeluju u programu izvijestila su o razvoju inovativnih proizvoda, postupaka i usluga te o većem prometu, produktivnosti i konkurentnosti. Rezultati ekonometrijskih analiza 5 pokazuju da su MSP-ovi koji su sudjelovali u 7. okvirnom programu bili 38 % uspješniji od kontrolne skupine kad je riječ o rastu zaposlenosti i prihodima od poslovanja. Ipak, kako ističe Stručna skupina, još je prerano za završnu procjenu utjecaja projekata u okviru programa na tržište.

Sedmim okvirnim programom strateški su uključeni industrija i MSP-ovi 6 . I velika poduzeća i MSP-ovi u velikom su broju sudjelovali u okviru javno-privatnih partnerstva, uključujući zajedničke tehnološke inicijative (ZTI-ji) i ugovorna javno-privatna partnerstva, te putem posebnih instrumenata namijenjenih MSP-ovima 7 . Time se pridonijelo europskoj konkurentnosti temeljenoj na inovacijama.

Sedmi okvirni program bavio se europskim društvenim izazovima u područjima kao što su zdravlje, energija, promet i sigurnost te se njime pomoglo suočavanju s globalnim izazovima kao što je održivi razvoj. Kad je riječ o ravnopravnosti spolova naglasak je premješten s promicanja pojedinih znanstvenica na omogućivanje strukturnih promjena u institucijama.

Ukupni udio žena među ocjenjivačima u 7. okvirnom programu bio je nešto viši od utvrđenog cilja od 40 %. Usto, 38 % prijavljene radne snage u okviru programa bile su žene.

3. Preporuke Stručne skupine i odgovor Komisije

U ovom se dijelu iznosi odgovor Komisije na preporuke Stručne skupine, koje se temelje na rezultatima njezine ocjene 7. okvirnog programa 8 . 

 

Preporuka (a): Osigurati da je naglasak na ključnim izazovima i mogućnostima u globalnom kontekstu

Komisija se slaže s općom namjerom preporuka Stručne skupine.

Obzor 2020. usmjeren je na rješavanje velikih društvenih izazova. Usto, pristupom koji se temelji na izazovima promiče se stvarna primjena novostečenog znanja. Kako bi se osigurala stvarna primjena istraživačkih rezultata, u Obzoru 2020. primjenjuje se sveobuhvatni pristup istraživanju i inovacijama, što podrazumijeva potporu cijelom inovacijskom lancu od pionirskih istraživanja do aktivnosti bliskih tržištu, npr. putem pilot-aktivnosti i demonstracijskih aktivnosti. Nadalje, u okviru Obzora 2020. povećavaju se ulaganja u pionirska istraživanja putem aktivnosti odozdo prema gore. Struktura Obzora 2020. dovoljno je fleksibilna za suočavanje s novim i neočekivanim izazovima.

U okviru Obzora 2020. potiče se kontinuirani, strukturirani dijalog s privatnim sektorom putem uspostavljenih platformi uključujući europske tehnološke platforme, okrugle stolove industrije u kontekstu digitalne industrijske strategije te formalne savjetodavne skupine za sva programska područja. Putem zajedničkih tehnoloških inicijativa (ZTI-ji) i ugovornih javno-privatnih partnerstava (JPP) u okviru Obzora 2020. privatni sektor ima stratešku ulogu u oblikovanju i provedbi sveobuhvatnih istraživačkih programa u ključnim industrijskim sektorima te u mobilizaciji znanja i financijskih sredstava potrebnih za tu svrhu. ZTI-ji u okviru Obzora 2020. imaju koristi od niza značajki specifičnih za provedbu kojima se smanjuje birokracija za poduzeća pa oni stoga bolje ispunjavaju svoju svrhu. Otvorenost, transparentnost i učinkovitost ZTI-ja procijenit će se u kontekstu njihovih privremenih ocjena koje će se provesti do lipnja 2017.

Programom Obzor 2020. uvelike se povećavaju mogućnosti za inovativne MSP-ove jer se 20 % od ukupnih sredstava za društvene izazove i cilj „vodeći položaj u tehnologijama razvoja i industrijskim tehnologijama” dodjeljuje MSP-ovima; isto se čini i putem Instrumenta za MSP-ove, instrumenta „Brži put do inovacija” te javno-javnih partnerstava u okviru programa Eurostars. Vrlo velik broj prijava ukazuje na to da MSP-ovi smatraju da se uslugama i umrežavanjem na europskoj razini dobiva znatna dodana vrijednost.

Programom rada Obzora 2020. za 2016. – 2017. nastoji se osigurati veća dostupnost sredstava za inovativna poduzeća povećanjem mogućnosti koje pruža Europski fond za strateška ulaganja (EFSI). Kako bi se pojednostavnio pristup sredstvima za inovacijske svrhe, Komisija će istražiti mogućnost osnivanja Europskog vijeća za inovacije.

U skladu s preporukom (a) Obzor 2020. snažno je usmjeren na hvatanje u koštac s velikim društvenim izazovima, njime se nastoji potaknuti kontinuiran, strukturirani dijalog s privatnim sektorom te dati tom sektoru stratešku ulogu, kao i povećati uključenost inovativnih MSP-ova. Osim toga, Komisija će poduzeti sljedeće: provesti novo strateško usmjeravanje Obzora 2020. kako bi se što više povećao njegov doprinos „otvorenim inovacijama”, „otvorenoj znanosti” i „otvorenosti svijetu”, što više povećati sinergije između istraživanja i inovacija u okviru tematskih prioriteta područja društvenih izazova te novih digitalnih i ključnih tehnologija i infrastrukture razvoja, istražiti potrebu za Europskim vijećem za inovacije i mogućnost njegova osnivanja kao način poticanja inovacija i pojednostavnjenja postojećih instrumenata, ocijeniti ZTI-je do lipnja 2017., među ostalim, s obzirom na njihovu otvorenost, transparentnost i učinkovitost, olakšati razradu važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, čime se može potaknuti široka uporaba istraživanja u starijim tehnologijama 9 .

Preporuka (b): Uskladiti europske instrumente i programe za istraživanje i inovacije

Komisija se slaže da je potrebno bolje usklađivanje europskih instrumenata i programa za istraživanje i inovacije.

Okvirni programi mogu imati važnu ulogu u usklađivanju nacionalnih strategija i programa za istraživanje. Trebalo bi uskladiti i razne instrumente EU-a kako bi se počeli rješavati društveni izazovi s kojima se Europa suočava i osiguralo kontinuirano ulaganje u sektore u kojima je Europa vodeća u svijetu.

Kad je riječ o usklađivanju nacionalnih strategija i programa za istraživanje, u okviru Obzora 2020. dodatno se jačaju instrumenti koji su već razvijeni u sklopu 7. okvirnog programa, primjerice aktivnost ERA-NET Co-fund i inicijative na temelju članka 185., kako bi se objedinili resursi u državama članicama, definirali zajednički strateški istraživački programi, izbjeglo udvostručavanje, proveli zajednički pozivi na podnošenje prijedloga itd. Nadalje, Komisija je uspostavila instrument za političku podršku u okviru Obzora 2020. kako bi državama članicama pomogla u provedbi učinkovitih reformi, u skladu s prioritetima europskog istraživačkog prostora.

Radi postizanja usklađenosti s programima strukturnih fondova EU-a, Komisija će nastaviti rad na nacionalnim i regionalnim strategijama pametne specijalizacije kojima se omogućuje objedinjenje resursa i postizanje kritične mase u pogledu zajedničkih prioriteta. U poduzetničkom procesu otkrivanja za razvoj i napredak strategija pametne specijalizacije koji se temelji na pristupu odozdo prema gore sudjelovat će ključni dionici u području istraživanja i inovacija. Postoji potreba za jasnim objašnjenjem načina na koji funkcioniraju različiti programi financiranja u EU-u. U tu je svrhu Komisija izradila vodič za tvorce politika i provedbena tijela kako bi se podržale sinergije i kombinacija različitih sredstava 10 te je pokrenula novi portal za sudionike s detaljnim smjernicama za podnositelje projektnih prijedloga o načinu prijave i upravljanja projektom u okviru Obzora 2020. Usto, niz ZTI-ja potpisalo je memorandume o razumijevanju s upravljačkim tijelima Europskog fonda za regionalni razvoj čime se uspostavio okvir za strukturiranu suradnju.

Komisija je nedavno pokrenula program o „pečatu izvrsnosti” kojim će se državama članicama i njihovim regijama omogućiti da priznaju oznaku kvalitete dodijeljenu perspektivnim projektnim prijedlozima podnesenima u okviru Obzora 2020. te će se promicati njihov pristup različitim izvorima financiranja kao što su ESIF te drugi nacionalni, regionalni i privatni programi za ulaganja 11 . 

Putem Obzora 2020. i dalje će se podupirati širok pristup inovacijama, uključujući društvene inovacije.

Komisija se slaže sa Stručnom skupinom da bi druge politike i propisi trebali biti poticajni za inovacije. U tom će kontekstu poseban alat za istraživanje i inovacije u okviru smjernica za procjenu učinka Komisijina paketa za „bolju regulativu” omogućiti Komisiji da osigura „primjerenost za inovacije” svojih novih zakonodavnih prijedloga. Osim toga, Komisija istražuje uvođenje „sporazuma o inovacijama” na razini EU-a radi uklanjanja postojećih regulatornih nejasnoća koje sprečavaju inovacije u partnerstvima s dionicima 12 .

U skladu s preporukom (b) Komisija putem provedbe Obzora 2020. nastoji osigurati usklađivanje nacionalnih strategija i programa za istraživanje te olakšati sinergije između projekata u okviru Obzora 2020. i relevantnih strategija pametne specijalizacije. Osim toga, Komisija će poduzeti sljedeće: iskoristiti instrument za političku podršku te potporu za izgradnju kapaciteta u okviru kohezijske politike za pomoć državama članicama u provedbi učinkovitih reformi njihovih istraživačkih i inovacijskih sustava, nastaviti poticati sinergije između Obzora 2020., strukturnih fondova i programa LIFE te o tome izvijestiti u kontekstu privremene ocjene Obzora 2020.; promicat će se i potencijalne sinergije s Europskim fondom za strateška ulaganja, osigurati da su Komisijini prijedlozi „primjereni za inovacije” primjenom smjernica za „bolju regulativu”, osobito „alata za istraživanje i inovacije” iz smjernica za procjenu učinka, provjeriti regulatorno stanje u EU-u kako bi se utvrdile postojeće regulatorne nejasnoće koje sprečavaju inovacije a time i ostvarenje potencijala za stvaranje gospodarske vrijednosti u Europi, poboljšati okvirne uvjete za bolje inovacijske ekosustave u EU-u, istražiti mogućnost uspostave „sporazuma o inovacijama” kao novog načina uklanjanja regulatornih nejasnoća te u cilju potpore razvoju i uvođenju inovacija, što bi moglo pomoći u izgradnji povjerenja ulagača.

Preporuka (c): Učinkovitije integrirati ključne komponente okvirnih programa

Komisija se slaže sa Stručnom skupinom da bi fragmentacija i nedostatak povezanosti u okvirnim programima ugrozili njihovu učinkovitost i sustavnost. Očekuje se da bi se zbog strukture Obzora 2020. koja počiva na tri prioriteta trebale poboljšati učinkovitost i djelotvornost programa. Ta tri prioriteta obuhvaćaju i međusektorska pitanja, čime se izbjegavaju nepovezanost i fragmentacija. Primjerice, „plavi rast” i „internet stvari” međusektorske su inicijative za koje je potrebna koordinacija između programskog područja „društveni izazovi” i cilja „vodeći položaj u tehnologijama razvoja i industrijskim tehnologijama” (LEIT). Obzorom 2020. potiču se veze između posebnih programa i financijskih instrumenata te se omogućuje prijenos sredstava između različitih potprograma.

Kako bi se povećali zadovoljstvo i učinkovitost korisnika, upravljanje bespovratnim sredstvima u okviru Obzora 2020. delegirano je četirima izvršnim agencijama. Podjela rada između Komisije i izvršnih agencija navedena je i jasno definirana u delegiranim aktima. Ustroj upravljačkih struktura izvršnih agencija osigurava njihovu transparentnost, a Komisiji omogućuje primjeren nadzor. Posebno se osiguravaju učinkovitost i djelotvornost veze za povratne informacije putem koje izvršne agencije šalju rezultate projekata Komisiji za potrebe izrade politike.

Komisija je predana dosljednoj primjeni jedinstvenog skupa pravila za sudjelovanje u Obzoru 2020. i širenje rezultata među svim subjektima koji provode program. U Komisiji je uspostavljen zajednički centar za podršku za pomoć u koordinaciji i provedbi programa. Centar pruža usluge u područjima pravne pomoći, ex post revizije, sustava i operacija IT-a, poslovnih procesa, informacija i podataka o programu za sve glavne uprave koje se bave istraživanjem, izvršne agencije i zajednička poduzeća koji provode Obzor 2020. Učinkovita koordinacija među svim subjektima koji provode Obzor 2020. stalni je izazov i jedan od prioriteta Komisije na koji Komisija svakodnevno nastoji odgovoriti.

Za trajanja 7. okvirnog programa provedeno je nekoliko mjera za pojednostavnjenje upravljanja prijedlozima i bespovratnim sredstvima te za smanjenje administrativnog opterećenja. Procjenjuje se 13 da će se promjenama u sustavu izračuna troškova u 7. okvirnom programu uštedjeti 551 milijun EUR u tom programu u usporedbi sa 6. okvirnim programom. Međutim, Europski revizorski sud u svojem je godišnjem izvješću iz 2014. zaključio da stalna visoka stopa pogreške odražava rizike specifične za strukturu i provedbu 7. okvirnog programa. To je bio važan podatak za oblikovanje Obzora 2020. zbog čega su uvelike pojednostavnjeni pravila o financiranju, postupci i IT.

U skladu s preporukom (c) Komisija osigurava dosljednost među različitim prioritetima Obzora 2020., među ostalim putem međusektorskih pitanja, te je uspostavila učinkovite mehanizme za koordinaciju s izvršnim agencijama i dosljednu primjenu jedinstvenog skupa pravila. Osim toga, Komisija će poduzeti sljedeće: nastaviti utvrđivati i provoditi mjere pojednostavnjenja, završiti ocjenu rada izvršnih agencija REA-e i ERCEA-e do prvog tromjesečja 2016., u skladu sa zakonskom obvezom.

Preporuka (d): Približiti znanost građanima

Komisija se slaže sa Stručnom skupinom da su uključivanje javnosti u program te, općenitije, aktivno sudjelovanje građana u znanosti važni. Građani i drugi važni dionici uključeni su u provedbu Obzora 2020. razvijanjem programa za odgovorno istraživanje i inovacije te pružanjem veće potpore aktivnostima namijenjenima informiranju javnosti.

Komisija je provela niz mjera za bolje informiranje o utjecaju i važnosti potpore EU-a u obliku bespovratnih sredstava za istraživanja i inovacije. U okviru Obzora 2020. korisnici sredstava EU-a za istraživanja i inovacije obvezni su proaktivno se obraćati nespecijaliziranoj publici kako bi istaknuli utjecaj svojeg rada na društvo 14 . Primjerice, svrha je Europske noći istraživača 15 povećati osviještenost građana o istraživanju i inovacijama.

Usto, Komisija će još više raditi na informiranju javnosti o rezultatima i utjecaju istraživanja te će povećati svoju vidljivost i prisutnost u društvenim medijima. Baza priča o uspjehu ostvarenom za trajanja okvirnog programa dostupna je na internetu 16 te se redovito ažurira kako bi se prikazao utjecaj znanosti na živote građana.

Nadalje, Komisija je uvela još slobodniji pristup stručno pregledanim znanstvenim publikacijama koje se odnose na 7. okvirni program 17 . U okviru Obzora 2020. Komisija je uvela obvezu slobodnog pristupa znanstvenim publikacijama, čime se otvara put potpunoj transparentnosti u pogledu inovacija i postignuća ostvarenih zahvaljujući sredstvima EU-a. Usto, Komisija provodi pilot-projekt o otvorenom pristupu istraživačkim podacima iz Obzora 2020. koji uključuje otvoren pristup kao zadani način rada (uz mogućnost njegova isključenja) te planove za upravljanje obveznim podacima.

Transparentnost i uključivanje građana u kreiranje politika EU-a još su jedno od ključnih načela plana Komisije za „bolju regulativu”. Pri oblikovanju Obzora 2020. provedeno je opširno savjetovanje s dionicima, a Komisija će ih i dalje uključivati u ocjenjivanje i oblikovanje okvirnih programa.

U skladu s preporukom (d) Komisija je približila znanost građanima tako što ih je uključila u oblikovanje Obzora 2020., provodila ciljane i međusektorske aktivnosti Obzora 2020. s naglaskom na veće sudjelovanje građana te ih bolje informirala o utjecaju koji znanost može imati na njihove živote. Osim toga, Komisija će poduzeti sljedeće: još više otvoriti pristup istraživačkim publikacijama i podacima, u skladu s planom za bolju regulativu, uključiti građane u utvrđivanje programâ za istraživanja i inovacije usmjerenih na korisnike, osobito pri pripremi novih okvirnih programa i posebnih programa rada.

Preporuka (e): Uspostaviti strateško praćenje i ocjenjivanje programa

Paketom za „bolju regulativu” uvodi se sustavan i dosljedan pristup za sva ocjenjivanja koja provode službe Komisije te će se osigurati čvrsta kontrola kvalitete Komisijinih ocjena i korištenje rezultatima ocjenjivanja u budućem kreiranju politika. Smjernicama za „bolju regulativu” u pogledu ocjenjivanja jamči se kontrola kvalitete ugovornih ocjenjivanja koja se provodi putem upravljačkih odbora i standardiziranih obrazaca za procjenu kvalitete. Komisija će uložiti dodatne napore da poboljša kvalitetu i dosljednost podataka u raznim postupcima, uključujući praćenje i ocjenjivanje, kako bi osigurala transparentne i točne zbirke podataka u svrhu donošenja odluka na temelju dokaza.

U okviru Obzora 2020. definirani su ključni pokazatelji uspješnosti, pokazatelji za međusektorska pitanja – uključujući ona o spolovima i međunarodnoj suradnji – te posebni ciljevi za, među ostalim, održivost, borbu protiv klimatskih promjena i MSP-ove koji omogućuju sustavnu i redovitu usporedbu postignuća Obzora 2020. sa stanjem na početku programa.

Međutim, potrebne su godine prije no što se novo znanje stečeno u okviru jednog projekta ili portfelja projekata vrednuje u obliku novih proizvoda, postupaka i usluga te prije no što ono ostavi traga na području gospodarstva, društva i okoliša. Trenutačno je u tijeku više od 50 % projekata 7. okvirnog programa. Komisija će stoga i dalje izvješćivati o rezultatima programa u godišnjim izvješćima o praćenju Obzora 2020. Osim toga, Komisija će u skladu s člankom 32. Uredbe o Obzoru 2020. izvijestiti o dugoročnom učinku prethodnih okvirnih programa u okviru privremene ocjene Obzora 2020.

Ključne podatke za praćenje i ocjenu pružaju korisnici okvirnih programa putem standardnih obrazaca ili anketa za izvješćivanje o projektima; prikupljaju ih i voditelji projekata i znanstvenici na projektu u Komisijinim službama i agencijama. Komisija istražuje upotrebu novih tehnologija u pretraživanju i povezivanju postojećih podataka te praćenju pojedinih istraživača, prometa poduzeća i zaposlenosti. Nadalje, Komisija istražuje primjenu novih metodologija ocjenjivanja za izvješćivanje o širim socioekonomskim učincima okvirnih programa. Novim metodologijama informacijske tehnologije trebalo bi se poduprijeti praćenje i ocjenjivanje kao i dobivanje povratnih informacija o rezultatima istraživanja za izradu politike te za vanjske korisnike. Trebalo bi povezati dostupne informacije i vanjske baze podataka (komercijalne baze i baze s otvorenim pristupom) kako bi se smanjilo opterećenje u pogledu izvješćivanja za sudionike, automatizirali postupci te poboljšala kvaliteta podataka i pouzdanost analiza. Istodobno, korisnici bi trebali nastaviti izvješćivati o rezultatima i učinku nakon finalizacije projekata radi ocjene dugoročnog socioekonomskog učinka.

Naposljetku, kako bi se poduprla ocjenjivanja na nacionalnoj razini, Komisija je pokrenula i dijalog s državama članicama za promicanje ocjenjivanja učinka okvirnih programa EU-a na nacionalnoj razini.

U skladu s preporukom (e) Komisija je uspostavila sustav praćenja i ocjenjivanja u okviru Obzora 2020. koji se temelji na ključnim pokazateljima uspješnosti. Osim toga, Komisija će poduzeti sljedeće: osigurati kvalitetu i dosljednost podataka radi jačanja sustava praćenja i ocjenjivanja, u skladu sa zahtjevima za„bolju regulativu”, istražiti upotrebu novih alata za pretraživanje teksta i podataka te primjenu metodologije ocjenjivanja i obveza izvješćivanja i nakon završetka projekata kako bi se poboljšali i razvili skupovi podataka pomoću kojih će se moći pratiti i ocjenjivati dugoročni socioekonomski učinak okvirnih programa EU-a, povezati podatke s vanjskim bazama podataka u svrhu dopune i poboljšanja kvalitete skupova podataka, poduprijeti države članice u nacionalnom ocjenjivanju učinka okvirnih programa EU-a, poboljšati potporu koju u okviru Obzora 2020. dobiva baza znanja za kreiranje politika na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, uključujući konkurentnost MSP-ova.

3. Izgledi

Sedmi okvirni program dijelom je pridonio ostvarivanju prioriteta Junckerove Komisije razvojem zajedničke baze znanja i tehnologija te inovativnim rješenjima u područjima koje obilježavaju paneuropski izazovi, primjerice u području okoliša, prometa, energetike, jedinstvenog digitalnog tržišta, zdravlja, sigurnosti hrane i njezine opskrbe. Sedmi okvirni program bio je globalni program sa sudionicima iz 170 zemalja i financiranim projektima u svim područjima koja su bila obuhvaćena ciljevima održivog razvoja. Tim se programom poticao rast i stvaranje radnih mjesta, osobito tijekom financijske i gospodarske krize, a pomoglo se i u nastavku provedbe istraživačkih i inovacijskih aktivnosti na nacionalnoj razini.

Komisija pozdravlja preporuke Stručne skupine. Ona stoga predano nastavlja s radom na aktualnom i budućem okvirnom programu kako bi se osigurao naglasak na kritičnim izazovima i mogućnostima u istraživanju i inovacijama u Europi, uskladili instrumenti i programi za istraživanje i inovacije u EU-u, poticala unutarnja dosljednost i sinergije okvirnih programa, građani i dionici uključili na otvoren i transparentan način te kako bi se pratili i ocijenili rezultati i učinci programâ kao temelj za buduće kreiranje politika.

Komisija će izvijestiti o napretku u provedbi preporuka Stručne skupine u okviru privremene ocjene Obzora 2020., koja treba biti donesena do kraja 2017.

(1)

     Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.).

(2)

     Vidjeti http://ec.europa.eu/research/evaluations/index_en.cfm.

(3)

     Podaci CORDA-e od 1. prosinca 2015.

(4)

     Izvješće Stručne skupine, str. 59. – 60.

(5)

     Panteia, svibanj 2014.

(6)

     Izvješće Stručne skupine, str. 6.

(7)

     Vidjeti Prilog 15. radnom dokumentu službi Komisije.

(8)

Dodatne informacije, koje obuhvaćaju i nedostatke programa, mogu se pronaći u priloženom radnom dokumentu službi Komisije. Za dodatne pojedinosti o preporukama Stručne skupine vidjeti http://ec.europa.eu/research/evaluations/index_en.cfm?pg=home . Ovoj Komunikaciji priložene su preporuke o 7. okvirnom programu Euratoma te odgovor Komisije.

(9)

Vidjeti Komunikaciju 2014/C 188/02.

(10)

  http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/guides/synergy/synergies_en.pdf .

(11)

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5801_en.htm.

(12)

Radni dokument službi Komisije „Bolja regulativa za ulaganja na razini EU-a koja su usmjerena na inovacije”, SWD(2015) 298 završna verzija.

(13)

Studija „Utjecaj promjena u sustavu izračuna troškova u 7. okvirnom programu (EZ i Euratom) na proračun u usporedbi sa 6. okvirnim programom (EZ i Euratom) te njegovi učinci na administrativno opterećenje za sudionike”, 2015.

(14)

     Vidjeti članak 38. sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju u okviru Obzora 2020.

(15)

http://ec.europa.eu/research/mariecurieactions/about-msca/actions/researcher-night/index_hr.htm.

(16)

  http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/newsroom/551 . 

(17)

U ovom trenutku 54 % znanstvenih publikacija koje se odnose na 7. okvirni program ima otvoren pristup.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.1.2016.

COM(2016) 5 final

PRILOG

Posebne preporuke o neizravnim aktivnostima 7. okvirnog programa Euratoma i odgovor Komisije

 

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o odgovoru na Izvješće Stručne skupine na visokoj razini o ex post ocjenjivanju Sedmog okvirnog programa

{SWD(2016) 1 final}
{SWD(2016) 2 final}

Posebne preporuke o neizravnim aktivnostima 7. okvirnog programa Euratoma i odgovor Komisije 1

Preporuke u pogledu osnove: Trebalo bi utvrditi sinergije između istraživanja u području fisije i fuzije te osigurati kontinuitet između kratkoročnih ciljeva i dugoročnih ciljeva nuklearnog istraživanja. Komisija bi trebala usmjeriti istraživanje i na najperspektivnije napredne nuklearne tehnologije.

Komisija se slaže da se sinergije između istraživanja fuzije i fisije povećavaju kako se fuzija sve više približava konačnom cilju stvaranja električne energije. Postoje važne sinergije u područjima sigurnosti, materijala, uklanjanja topline te softvera za daljinsko upravljanje i modeliranje, a u tom je području potrebno dodatno unaprijediti ITER i buduće demonstratore fuzijskih i fisijskih tehnologija.

Komisija naglašava da je u dvogodišnjim programima rada Euratoma naglasak na provedbi ciljeva koje je Vijeće postavilo za program za istraživanja i osposobljavanje Euratoma (2014. – 2018.), tj. na poboljšanju nuklearne sigurnosti i zaštite te zaštite od zračenja kao i potencijalnom doprinosu dugoročnoj dekarbonizaciji energetskog sustava.

Komisija ističe da se u skladu s Uredbom Vijeća 1314/2013 o uspostavi programa za istraživanja i osposobljavanje Euratoma (2014. – 2018.) istraživanjem fisije mora poduprijeti siguran rad postojećih i budućih sustava reaktora i postrojenja za gorivni ciklus. Time će se lakše osigurati da države članice primjenjuju najviše standarde sigurnosti, zaštite zbrinjavanja otpada i neširenja nuklearnog oružja. Usto će se pomoći da EU zadrži tehnološko vodstvo u području nuklearne energije, uključujući putem projekta ITER, kako bi se osigurala energetska i tehnološka neovisnost EU-a.

Preporuke o provedbi: Operacija Zajednički europski torus (JET) smatra se jednom od glavnih doprinosa Euratoma ITER-u. Euratom bi trebao nastaviti podupirati platforme za tehnologiju fisije, razvijati suradnju između istraživanja u nuklearnom i nenuklearnom području te osigurati redovito ažuriranje planova istraživanja. Trebalo bi postići ravnotežu između novih i ustaljenih dionika u istraživanju, a potrebno je i smanjiti birokraciju povezanu s prijavom projekta.

Komisija priznaje da se projektom JET uvelike pridonijelo uspjehu ITER-a a time i krajnjem cilju – fuzijskoj električnoj energiji. Financiranje rada i iskorištavanja JET-a važan je dio programa za istraživanja i osposobljavanje Euratoma (2014. – 2018.). Moguće financiranje JET-a u 2019. i 2020. potrebno je razmotriti u okviru odluke Vijeća o budućem programu Euratoma za istraživanja za te dvije godine.

Komisija priznaje da platforme za tehnologiju fisije imaju presudnu ulogu u postizanju dugoročnih istraživačkih ciljeva i razvoju europskih inicijativa za zajedničko planiranje.

Komisija je i dalje odlučna da izvrsnost u znanosti ostane ključan faktor za dobivanje potpore iz programa Euratoma. Međutim, ona primjećuje i razlike u razini sudjelovanja država članica u projektnim prijedlozima u okviru programa fisije.

Zajedničkim istraživačkim programima trebali bi se poduprijeti i prijenos i širenje stručnog znanja. Na taj se način naglašava izvrsnost EU-a u primjenama povezanima s fisijom, osobito u području nuklearne sigurnosti i upravljanja radioaktivnim otpadom, te se istovremeno teži novim spoznajama u npr. društvenim i humanističkim znanostima. Nadalje, posebnim istraživanjima, npr. istraživanjem sigurnosti diversifikacije goriva za VVER reaktore, odgovara se i na istraživačke potrebe novih država članica.

Mjerama pojednostavnjenja uvedenima za trajanja 7. okvirnog programa Euratoma smanjilo se administrativno opterećenje za podnositelje prijava te olakšao pristup informacijama u usporedbi sa 6. okvirnim programom.

Preporuke o postignućima: U okviru programa Euratoma za fuziju trebao bi se provesti plan fuzije, a u samom bi programu veći naglasak trebao biti na istraživanju materijala u suradnji s disciplinama izvan nuklearnog područja. U istraživanjima Euratoma potrebno je zadržati postojeće vještine i osigurati njihov razvoj. U istraživanju fisije koje provodi Euratom trebalo bi staviti veći naglasak na napredne gorivne cikluse te razdvajanje i transmutaciju kako bi se smanjilo opterećenje objekata za geološko odlaganje nuklearnog otpada. Istraživanje Euratoma u području zaštite od zračenja trebalo bi povezati s medicinskim istraživanjem u okviru Obzora 2020. te se osvrnuti na prednosti i rizike novih nuklearnih tehnologija u medicini. U kontekstu trenutačnih i budućih prioriteta trebalo bi razmotriti reviziju infrastruktura za fisiju.

Plan za fuziju jedan je od ključnih elemenata europske strategije za razvoj fuzije kao pouzdanog načina za komercijalnu proizvodnju električne energije bez ugljika do otprilike sredine stoljeća. Komisija je 2014. potpisala petogodišnji sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava s Europskim konzorcijem za razvoj energije fuzije (EUROfusion) koji upravo provodi zajednički program u skladu s tim planom. Istraživanje materijala jedna je od glavnih tema plana za fuziju te ono tvori ključni dio zajedničkog programa.

U programu Euratoma priznaje se i važnost obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se pripremilo za iskorištavanje ITER-a te projektiranje i izgradnju demonstracijske elektrane, u planu za fuziju i zajedničkom programu već se daje prioritet osposobljavanju nove generacije znanstvenika i inženjera za rad u području fuzije. Slično tome, u programu fisije obrazovanje i osposobljavanje oduvijek su bili glavna tema ciljanih aktivnosti putem poziva za podnošenje prijedloga te ključni element većih zajedničkih projekata.

Kad je riječ o naprednim gorivnim ciklusima te razdvajanju i transmutaciji, smanjenjem životnog vijeka radioaktivnog otpada putem tih procesa povećava se nuklearna sigurnost te se tako doprinosi općem cilju programa Euratoma.

Prethodne mjere u okviru programa Euratoma za fisiju obuhvaćale su brz razvoj i uvođenje medicinskih tehnologija putem primjene ionizirajućeg zračenja te posebne izazove koje one predstavljaju u pogledu zaštite pacijenata i medicinskog osoblja od zračenja.

Infrastruktura za istraživanje fisije, kao što su istraživački reaktori i laboratoriji za nuklearnu medicinu, ključna je u osiguravanju sigurnog rada nuklearnih sustava, u stalnoj opskrbi medicinskim radioizotopima te u održavanju izvrsnosti u znanosti i nuklearnih kompetencija u Europi. U okviru programa Euratoma za razdoblje 2014. – 2018. Komisija je pokrenula nekoliko mjera koje se odnose na goruća pitanja povezana s infrastrukturom za istraživanje fisije, kao što su sigurnost opskrbe istraživačkih reaktora gorivom te opskrbe medicinskim radioizotopima npr. molibdenovim izotopom 99Mo, te na dostupnost prikladnih kapaciteta za ozračenje neutronima u svrhu ispitivanja materijala i za druge primjene.

 

(1)

Za potpun popis 32 preporuke vidjeti izvješće odbora Euratoma na visokoj razini.