14.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 246/447

—

uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2014.,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za financijsku godinu 2013. (COM(2015) 505) i priložene radne dokumente službi Komisije (SWD(2015) 194 i SWD(2015) 195),

—

uzimajući u obzir godišnja tematska izvješća (1) Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji decentraliziranih agencija za financijsku godinu 2014.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (2), a posebno njezin članak 208.,

—

uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (3),

—

uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4), a posebno njezin članak 110.,

—

uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0080/2016),

A.

budući da ova Rezolucija za svako tijelo u smislu članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 sadrži horizontalne primjedbe priložene odlukama o razrješnici u skladu s člankom 110. Delegirane uredbe (EU) br. 1271/2013 i člankom 3. Priloga V. Poslovniku Parlamenta,

1.

ponavlja važnost zadaća koje agencije izvršavaju i njihova izravnog učinka na svakodnevni život građana Unije; ponavlja također važnost neovisnosti agencija, osobito regulatornih agencija i onih s funkcijom neovisnog prikupljanja informacija; podsjeća da je glavni razlog za uspostavu agencija bila provedba neovisnih tehničkih ili znanstvenih procjena;

2.

napominje iz sažetog prikaza rezultata godišnjih revizija Revizorskog suda za 2014. godinu, koje je Revizorski sud proveo nad agencijama i drugim tijelima Unije („sažetak Revizorskog suda”), da je proračun agencija za 2014. iznosio otprilike 1,9 milijardi EUR, što predstavlja smanjenje od otprilike 5 % u usporedbi s 2013. te otprilike 1,4 % općeg proračuna Unije; ističe da otprilike 63 % (1,2 milijarde EUR) potječe od financijskih sredstava Unije, dok je ostatak prihod od naknada ili iz drugih izvora;

3.

prima na znanje da agencije zapošljavaju 6 578 stalno i privremeno zaposlenih službenika, što predstavlja povećanje od 0,64 % u usporedbi s prethodnom godinom i 14 % ukupnog broja službenika Unije ovlaštenih općim proračunom Unije; primjećuje nadalje da u agencijama radi i otprilike 3 200 ugovornog ili upućenog osoblja; ističe da je povećanje broja osoblja ponajprije zabilježeno u onim agencijama kojima su dodijeljene dodatne zadaće, koje imaju nadzorne zadaće u financijskom sektoru te u izvršnim agencijama koje imaju dodatne zadaće u okviru programa Obzor 2020. i ostalih programa;

4.

podsjeća na to da su Parlament, Vijeće i Komisija u srpnju 2012. usvojili zajednički pristup za decentralizirane agencije („Zajednički pristup”), politički sporazum o budućem upravljanju agencijama i njihovoj reformi; prima na znanje da je Komisija odgovorna za praćenje tog sporazuma;

5.

potvrđuje izvješće Komisije o napretku u provedbi Zajedničkog pristupa te zajedničke napore koje su poduzele Komisija i decentralizirane agencije, a koji su doveli do vidljivog napretka; smatra da će se time postići uravnoteženije upravljanje, bolja učinkovitost i odgovornost te veća usklađenost; nadalje, prima na znanje od mreže agencija Unije („Mreža”) da su agencije dobro napredovale u smislu provedbe mjera predviđenih u okviru Zajedničkog pristupa te su postigle stopu dovršetka mjera iz plana koje se odnose na pojedinu agenciju od 99 %;

6.

u tom smislu pozdravlja smjernice koje je Komisija objavila uz savjetovanje s agencijama o pokazateljima uspješnosti radi evaluacije rezultata koje su ostvarili izvršni direktori agencija te smjernice koje je Komisija izradila za donošenje provedbenih pravila agencija u vezi sa zapošljavanjem rukovodećeg osoblja; očekuje da će te smjernice pomoći agencijama u pojednostavljenju postupaka čime će uštediti vrijeme i resurse;

7.

podsjeća da je načelo jedne godine jedno od tri glavna računovodstvena načela, zajedno s načelom jedinstva i načelom ravnoteže, koji su nužni za osiguravanje učinkovite provedbe proračuna Unije; prima na znanje iz sažetka Revizorskog suda da je visoka razina prenesenih rezerviranih odobrenih sredstava i dalje jedan od najčešćih problema u upravljanju proračunom i financijama koji utječe na 28 agencija; međutim, ističe da su prijenosi često djelomično ili potpuno opravdani zbog višegodišnje prirode operativnih programa agencija te nužno ne upućuju na nedostatke u planiranju i provedbi proračuna, niti da su uvijek u suprotnosti s proračunskim načelom jedne godine; prima na znanje činjenicu da su prijenose proizašle iz tih operativnih programa agencije u većini slučajeva unaprijed planirale i priopćile Revizorskom sudu, čime se olakšava jasno razlikovanje između planiranih i neplaniranih prijenosa;

8.

prima na znanje da je u osam slučajeva Revizorski sud zabilježio visoku razinu storniranja prijenosa iz prijašnjih godina; primjećuje da takvi prijenosi upućuju na to da su prenesena odobrena sredstva dodijeljena na temelju precijenjenih potreba ili da nisu bila opravdana; potiče te agencije da poduzmu mjere kako bi se taj problem u budućnosti izbjegao; utvrđuje preko Mreže da razina storniranja pokazuje u kojoj su mjeri agencije pravilno predvidjele svoje financijske potrebe te je bolji pokazatelj dobroga proračunskog planiranja nego razina prijenosa; utvrđuje preko Mreže da su dotične agencije provele razne mjere za poboljšanje svojih sustava proračunskog nadzora i za rješavanje tog problema;

9.

podsjeća agencije da je u Delegiranoj uredbi (EU) br. 1271/2013 (okvirna financijska uredba) predviđeno da konsolidirano godišnje izvješće o radu (CAAR), u kojem se nalaze informacije iz godišnjih izvješća o radu, izvješća o unutarnjim i vanjskim revizijama te financijskih izvještaja, bude do 1. srpnja svake godine poslano Komisiji, Revizorskom sudu i tijelu nadležnom za davanje razrješnice; poziva agencije koje to još nisu učinile da u svoje konsolidirano godišnje izvješće o radu uvrste detaljne informacije o unutarnjim i vanjskim revizijama;

10.

utvrđuje preko Mreže da praktična provedba okvirne financijske uredbe za agencije u mnogo slučajeva predstavlja izazove u pogledu učinkovite i pojednostavljene potrošnje proračuna, osobito u područjima nabave, višegodišnjeg programiranja, neizravnog upravljanja bespovratnim sredstvima i složene dokumentacije za konsolidacijski paket financijskih izvještaja; poziva Komisiju i Mrežu da dodatno istraže mogućnosti pojednostavnjenja pravila, uzimajući u obzir različite potrebe agencija;

11.

sa zadovoljstvom primjećuje da završni financijski izvještaji svih decentraliziranih agencija vjerno i u svim značajnim aspektima prikazuju njihovo financijsko stanje na dan 31. prosinca 2014. te rezultate poslovanja i novčane tokove za tu dovršenu godinu, u skladu s odredbama primjenjivih financijskih uredbi i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije;

12.

primjećuje sa zadovoljstvom da su za sve decentralizirane agencije transakcije povezane s godišnjom računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. zakonite i pravilne u svim značajnim aspektima;

13.

zabrinut je što se neke agencije djelomično financiraju iz industrijskih naknada, jer bi te financijske veze mogle utjecati na njihovu neovisnost; poziva sve agencije da uvedu mjere za očuvanje neovisnosti njihovih unutarnjih i vanjskih aktivnosti;

14.

utvrđuje preko Mreže da je 93 % agencija izjavilo da dijele usluge s drugim agencijama i institucijama; napominje da 75 % agencija ima sporazume o suradnji, radne dogovore i memorandume o suglasnosti za suradnju s drugim agencijama, institucijama i državama članicama; prima na znanje da se opći sporazumi provode na godišnjoj osnovi i s konkretnijim pojedinačnim mjerama u područjima administrativnih usluga i određenih operativnih usluga; potiče agencije da i dalje dijele zajedničke usluge ondje gdje to dovodi do uštede troškova i povećane učinkovitosti; naglašava da bi u slučaju zajedničkih usluga troškove trebalo jednako podijeliti među uključenim agencijama ili institucijama kako ne bi samo jedna strana morala podnijeti cjelokupni trošak usluge;

15.

predlaže da Parlament, Vijeće i Komisija razmisle o tome da nove agencije koje bi mogle biti potrebne u budućnosti smjeste blizu ostalih agencija kako bi lakše mogle dijeliti usluge;

16.

prima na znanje mišljenje Mreže o spajanju agencija; podsjeća da međuinstitucijska radna skupina za decentralizirane agencije ima nadležnost preispitati učinkovitost u tom pogledu; potiče Komisiju da pokrene dugoročnu analizu učinka o spajanju decentraliziranih agencija koji djeluju u okviru istog širokog područja politike ili obavljaju iste zadaće;

17.

pozdravlja smjernice za postupke javne nabave među agencijama i za sudjelovanje agencija u postupcima javne nabave koje vodi Komisija; prima na znanje prednosti koje stvaranje sinergija i zajednički postupci javne nabave u okviru Zajedničkog pristupa imaju ne samo za agencije, već i za Komisiju; u tom kontekstu izražava žaljenje jer Komisija planira agencijama početi naplaćivati administrativne naknade za svoje usluge; podsjeća Komisiju da agencije primaju sredstva iz istog proračuna Unije te da bi te naknade mogle rezultirati slabijim sudjelovanjem u zajedničkim postupcima javne nabave; poziva Komisiju da ponovno razmotri uvođenje naknada za agencije za postupke javne nabave koje vodi Komisija;

18.

podsjeća da se točkom 27. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (5) zahtijeva progresivno smanjenje broja osoblja za 5 % u svim institucijama, tijelima i agencijama koje će se provesti između 2013. i 2017.; prima na znanje da je većina agencija već postigla ili premašila smanjenje od 5 % na temelju svojih planova radnih mjesta iz 2012.; podsjeća da je Komisija počela s provedbom smanjenja od 5 % u svojem planu radnih mjesta iz 2013., temeljeći izračun na razini radnih mjesta iz 2012; navodi da je Komisija na agencije primijenila dodatni rez od 5 % osoblja kako bi stvorila fond za preraspodjelu iz kojeg bi radna mjesta dodijelila agencijama kojima su povjerene nove zadaće ili koje su u fazi osnivanja; poziva Komisiju da provede SWOT analizu mandata i godišnjih programa rada agencija kako bi donijela utemeljenu odluku o tome kojim agencijama je potrebno dodatno osoblje, a kojima nije;

19.

ponavlja stajalište Parlamenta u vezi s proračunskim postupkom da osoblje koje se plaća iz industrijskih naknada, te slijedom toga nije financirano iz proračuna Unije, ne bi trebalo biti zahvaćeno godišnjim smanjenjem od 1 % koje provodi Unija; potiče Komisiju da razlikuje agencije koje se prvenstveno financiraju iz proračuna Unije i da iznese poseban okvir za one agencije koje se uglavnom financiraju iz industrijskih naknada, koje trebaju biti razmjerne troškovima usluga koje obavlja dotična agencija;

20.

potiče sve agencije da provode politiku rodne uravnoteženosti na višim rukovodećim funkcijama; napominje da je statistika u određenim agencijama osobito nezadovoljavajuća; poziva Mrežu da tijelu nadležnom za davanje razrješnice dostavi detaljno izvješće o koracima koji se poduzimaju kako bi se osigurala rodna uravnoteženost u višem rukovodstvu u svim decentraliziranim agencijama; nadalje, potiče države članice da provode politiku rodne uravnoteženosti pri imenovanju članova odbora;

21.

utvrđuje preko Mreže da više od 80 % svih decentraliziranih agencija primjenjuje strategiju za borbu protiv prijevara; napominje da su tri od četiri preostale agencije planirale razviti i usvojiti strategiju za borbu protiv prijevara tijekom 2016., dok četvrta, Europski policijski ured, primjenjuje načela i standarde definirane u strategiji Komisije za borbu protiv prijevara, zajedno sa snažnim financijskim modelom koji sadrži kontinuirane aktivnosti provjere ex ante i ex post; prima na znanje da sve donesene strategije uzimaju u obzir metodologiju i smjernice strategija za borbu protiv prijevara Europskog ureda za borbu protiv prijevara;

22.

potvrđuje mišljenje agencija da je povjerenje građana Unije u europske institucije, agencije i tijela od iznimne važnosti; napominje da su agencije uvele niz konkretnih mjera i alata za odgovarajuće rješavanje rizika od stvarnih i uočenih sukoba interesa; poziva agencije da razmotre strategiju kako se približiti građanima Unije; napominje da su sve agencije već donijele politike za sprečavanje i rješavanje sukoba interesa te da su te politike u skladu sa smjernicama Komisije za sprečavanje i rješavanje sukoba interesa u decentraliziranim agencijama EU-a; napominje da te politike, među ostalim, obuhvaćaju mjere za otkrivanje mogućih rizika u ranoj fazi, utvrđivanje najboljih praksi u drugim tijelima kao što su Komisija, druge agencije i Europski ured za borbu protiv prijevara, te politike o sukobima interesa za osoblje i suradnike koje nisu obuhvaćene Pravilnikom o osoblju; poziva agencije da razmotre prednosti i nedostatke zajedničkih pravilnika o upravljanju sukobima interesa;

23.

poziva na opće poboljšanje prevencije korupcije u javnom sektoru i borbe protiv nje, a posebno u institucijama Unije, uporabom sveobuhvatnog pristupa počevši od veće dostupnosti dokumenata za javnost i strožih pravila o sukobu interesa, uvođenja i jačanja registara transparentnosti i pružanja dostatnih sredstava za primjenu mjera za provedbu zakona te poboljšanja suradnje među državama članicama i s relevantnim trećim zemljama;

24.

napominje sa zabrinutošću da neke agencije tek trebaju usvojiti smjernice o zviždačima; zahtijeva da sve institucije i agencije EU-a koje to još nisu učinile hitno uvedu interna pravila o zviždačima i usuglase zajednički pristup svojim obvezama uz naglasak na zaštiti zviždača; poziva institucije i agencije da posebnu pažnju posvete zaštiti zviždača u kontekstu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustava i poslovnih informacija (poslovnih tajni) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja, koja se uskoro treba usvojiti; poziva Komisiju da promiče zakonodavstvo o minimalnoj razini zaštite zviždača u EU-u; poziva institucije i agencije da zajamče kako dužnosnici nisu samo formalno obvezni prijaviti nepravilnosti svih vrsta već da utvrde i odgovarajuću zaštitu za zviždače; poziva institucije i agencije da bez odgode primjene članak 22.c Pravilnika o osoblju;

25.

prima na znanje preko Mreže da se 16 agencija (52 %) koristi uslugama stručnih skupina, znanstvenih panela i odbora te gotovo sve uzimaju u obzir pitanja navedena u istrazi na vlastitu inicijativu Europskog ombudsmana (OI/6/2014/NF) pokrenutoj 12. svibnja 2014. o njihovim politikama raspodjele osoblja za te skupine; potiče one agencije koje te čimbenike još nisu uzele u obzir da to odmah učine; poziva agencije da primjene nova pravila o stručnim skupinama koja bi Komisija trebala donijeti;

26.

potvrđuje da 29 agencija (više od 90 %) primjenjuje politike o objavljivanju životopisa i izjava o financijskim interesima svojih članova upravnih odbora, rukovodećeg osoblja te vanjskih i unutarnjih stručnjaka; nadalje, primjećuje da 23 agencije (74 %) objavljuje svoje životopise i izjave o financijskim interesima na svojim internetskim stranicama; sa zabrinutošću napominje da neke od agencija imaju problema s objavljivanjem životopisa ili izjava o financijskim interesima svojih članova upravnih odbora jer ne postoji mehanizam kojim se članovi upravnih odbora obvezuju predati te dokumente; potiče članove upravnih odbora agencija koji još nisu predali dokumente kojima se potvrđuje nepostojanje sukoba interesa da to odmah učine kako bi se ti dokumenti objavili na internetskim stranicama dotičnih agencija radi povećanja transparentnosti;

27.

traži da sve institucije EU-a primjenjuju članak 16. Pravilnika o osoblju objavljujući svake godine informacije o bivšim višim dužnosnicima i popis sukoba interesa; traži od svih institucija i agencija Unije da procijene kompatibilnost zaposlenja izvan institucija EU-a nakon rada u tim institucijama i agencijama ili situaciju u kojoj javni službenici i bivši zastupnici u Europskom parlamentu nakon rada u javnom sektoru pronađu zaposlenje u privatnom sektoru (pitanje „rotirajućih vrata”) i mogući sukob interesa te da odrede jasna razdoblja „mirovanja funkcije”, kojima bi se barem trebalo obuhvatiti razdoblje za koje su odobrene prijelazne naknade;

28.

naglašava da je potrebno poboljšati integritet i etički okvir boljim primjenjivanjem kodeksa ponašanja i etičkih načela kako bi se ojačala zajednička i učinkovita kultura integriteta u svim institucijama i agencijama EU-a;

29.

poziva institucije i agencije EU-a koje imaju kodeks ponašanja, uključujući Parlament, da unaprijede provedbene mjere kao što su provjere izjava o financijskom interesu;

30.

poziva sve agencije da se koriste okvirom koji će se uspostaviti novim međuinstitucijskim sporazumom o obveznom registru transparentnosti te da ga upotrijebe kao vodič za njihovu interakciju s organizacijama i samozaposlenim osobama uključenim u donošenje i provedbu politike Unije radi stvaranja veće transparentnosti aktivnosti lobiranja;

31.

napominje da se načela „vrijednost za novac” i „dodana vrijednost EU-a” također odnose i na agencije koje bi trebale jamčiti da građani budu dobro obaviješteni o rezultatima aktivnosti agencija; napominje da je postizanje rezultata važno; naglašava da mnoge agencije u svoje godišnje izvještaje ne uključuju eksplicitno informacije o učinkovitosti i djelotvornosti njihovih aktivnosti na odgovoran način; ponavlja da je važno da Mreža postane članica nove međuinstitucionalne radne skupine o uspješnosti kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje proračunskih načela koja se temelje na uspješnosti i koja su usmjerena na rezultate te kako bi se utvrdila moguća poboljšanja modela izvedbe koji se trenutačno primjenjuju u agencijama; zahtijeva da Revizorski sud omogući ocjenu uspješnosti i rezultata agencija na vrijeme za reviziju višegodišnjeg financijskog okvira za 2016.;

32.

prima na znanje preko Mreže da su gotovo sve agencije na svojim internetskim stranicama objavile izjavu da su agencije Unije, uz iznimku Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, koje navodi da je nezavisno savjetodavno tijelo Parlamenta, Vijeća i Komisije; nadalje, primjećuje da je 50 % agencija na svojim internetskim stranicama objavilo informacije na svim jezicima Unije, četiri su agencije omogućile informacije na 23 jezika Unije, 22 % daje informacije na najmanje dva jezika, a 9 % agencija ima internetske stranice dostupne samo na engleskom jeziku, pri čemu neke to planiraju proširiti i na njemački jezik; nadalje, utvrđuje da trenutačno nije moguć cjelovit višejezični pristup za sve agencije jer su za to potrebna dodatna sredstva; poziva agencije da razmotre uporabu društvenih medija, istraživanja i fokusnih skupina radi mjerenja osviještenosti javnosti i način kako bi mogle poboljšati svoje komunikacijske strategije u budućnosti;

33.

prima na znanje izjavu Mreže da se agencije snažno obvezuju da će povećati svoju prisutnost u društvenim medijima; prima na znanje da samo nekoliko agencija nije prisutno u društvenim medijima ali da žele sudjelovati u takvoj komunikaciji u bliskoj budućnosti; primjećuje da promidžbene aktivnosti u društvenim medijima obuhvaćaju izvješća, događanja, prilike za zapošljavanje i postupke javne nabave; osim toga, napominje da su aktivnosti u društvenim medijima integrirane s drugim komunikacijskim alatima agencija;

34.

poziva agencije da dodatno povećaju napore i poboljšaju svoje komunikacijske politike, da povećaju svoju vidljivost kroz razne društvene medije kako bi se podigla razina osviještenosti o njihovim aktivnostima i postignućima te postiglo to da građani budu podrobno informirani o njihovu radu;

35.

napominje da je na temelju doprinosa agencija Komisija izradila smjernice sa standardnim odredbama za sporazume o sjedištu između decentraliziranih agencija i država članica domaćina; napominje da su od siječnja 2016. četiri agencije i dalje u postupku pregovora sa svojim državama članicama domaćinima, u usporedbi s 10 agencija u prethodnoj godini; ponavlja važnost tih sporazuma za agencijsko poslovanje i sigurnost; potiče agencije i države članice koje nisu sklopile sporazum o sjedištu da to učine bez daljnje odgode;

36.

usmjerava pozornost na važnost društvenih aspekata sporazuma o sjedištu agencija s državama domaćinima, npr. predvidljivost socijalnih i životnih uvjeta osoblja (školarine, pitanje statusa itd.);

37.

sa zabrinutošću napominje da neke agencije imaju dva sjedišta te smatra ključnim da bi se sva dvostruka sjedišta koja nemaju nikakvu operativnu dodanu vrijednost prvom prilikom trebala ukinuti;

38.

traži od institucija i tijela Unije da primjenjuju isključivo mjere koje se odnose na diskreciju i isključenje u javnoj nabavi, s odgovarajućim provjerama podobnosti koje bi se provodile u svakoj situaciji i da primjenjuju kriterije za isključenje kako bi u poduzeća isključila slučaju bilo kakvog sukoba interesa, što je od ključne važnosti za zaštitu financijskih interesa Unije;

39.

podsjeća Revizorski sud na to da su se u točki 54. Zajedničkog pristupa Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili da svi aspekti eksternaliziranih vanjskih revizija „ostaju u punoj odgovornosti Europskog revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave”; od Komisije traži da hitno potvrdi da se Zajednički pristup još uvijek primjenjuje; izražava duboko žaljenje što je novi revizijski pristup koji obuhvaća revizore iz privatnog sektora rezultirao administrativnim opterećenjem od 85 % za agencije, što je izjednačeno s 13 000 dodatnih sati ili s prosjekom od 3,5 ekvivalenata punog radnog vremena u usporedbi s prethodnom revizijom koju je proveo Revizorski sud; izražava žaljenje što je vrijeme utrošeno na javnu nabavu i administraciju ugovora o reviziji stvorilo više od 1 400 radnih sati dodatnog posla za decentralizirane agencije te što je ukupni dodatni rashod revizija za vanjski privatni sektor u 2014. iznosio 550 000 EUR; poziva Revizorski sud da omogući bolje smjernice privatnim revizorima kako bi se znatno smanjilo povećano administrativno opterećenje;

40.

poziva sve institucije i agencije EU-a da unaprijede svoje postupke i prakse kojima se nastoje zaštititi financijski interesi Unije i da aktivno doprinose postupku davanja razrješnice usmjerenom na rezultate;

41.

predlaže da Parlament, Vijeće i Komisija razmisle o spajanju manjih agencija koje obavljaju slične ili povezane zadaće; tvrdi da bi to dugoročno stvorilo uštede povezane s učinkovitošću;

42.

navodi da bi godišnja izvješća o institucijama i agencijama Unije mogla imati važnu ulogu u pridržavanju pravila o transparentnosti, odgovornosti i integritetu; poziva institucije Unije da uvrste standardno poglavlje o tim komponentama u svoja godišnja izvješća;

43.

prima na znanje istodobnu objavu planova kojima započinje revizija uredbi na kojima se temelji uspostava triju tripartitnih agencija Unije: CEDEFOP-a, EU-OSHA-a i Eurofounda; naglašava da se u okviru revizija trebaju očuvati ključne uloge tih iznimno uglednih agencija, kao i njihov tripartitni karakter, čime se osigurava aktivno sudjelovanje predstavnika nacionalnih tijela, sindikata i poslodavaca u njihovu upravljanju i funkcioniranju;

44.

ponovno potvrđuje da se raspravom o nacrtu godišnjih programa rada i višegodišnjih strategija agencija u za to nadležnim odborima Parlamenta doprinosi osiguravanju toga da programi i strategije odražavaju stvarne političke prioritete, ali naglašava da je potrebno uskladiti proračunski ciklus EU-a sa strategijom Europa 2020. kako bi se uspješnost svake agencije, u kontekstu njezina doprinosa ostvarenju ciljeva Europe 2020., mogla u cijelosti pratiti i o njoj podnositi detaljna izvješća;

45.

prima na znanje dobre prakse u pogledu suradnje agencija u području životnih i radnih uvjeta, strukovne izobrazbe i sigurnosti i zdravlja na radu, kojima se najbolje postižu sinergija i suradnja te poboljšava komplementarnost; osim toga, pozdravlja i potiče nastavak razmjene dobrih primjera iz prakse između Komisije i agencija;

46.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi agencijama koje podliježu ovom postupku razrješnice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).