28.12.2016

Službeni list Europske unije

C 487/92

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište

(COM(2016) 176 final)

(2016/C 487/15)

Izvjestitelj:

Gundars STRAUTMANIS

Zahtjev za savjetovanje	Europska komisija, 19.4.2016.
Pravni temelj	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini	7.9.2016.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju	21.9.2016.
Plenarno zasjedanje br.	519.
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani)	159/1/3

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO općenito pozdravlja dokument Komisije jer on predstavlja početnu točku za planove i inicijative za promicanje normizacije IKT-a. Njime se utvrđuju prioritetna područja i glavne mjere, kao i vremenski raspored (program) tih mjera.

1.2.

EGSO smatra da bi normizacija trebala doprinijeti povećanju dodane vrijednosti, osiguravanju radnih mjesta u svim područjima i poboljšanju dobrobiti društva u cjelini. Stoga je posebno važno utvrditi prioritetna područja u kojima treba provesti normizaciju, uključujući sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), kako bi se riješila ta pitanja od ključne važnosti za sve dionike. Iz toga slijedi da je ta komunikacija Komisije doista neophodna te je jasno zašto je njezina izrada od ključne važnosti za daljnju normizaciju IKT-a, a time i za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta.

1.3.

EGSO želi iznijeti niz preporuka koje bi mogle doprinijeti poboljšanju komunikacija i popratnih dokumenata koje je Komisija sastavila.

1.3.1. Preporuka 1.

EGSO preporučuje da Komisija u budućim komunikacijama i drugim popratnim dokumentima svim dionicima skrene pozornost na to da pristup normizaciji IKT-a treba biti uravnotežen jer norme mogu predstavljati ograničavajući faktor za kreativnost.

1.3.2. Preporuka 2.

EGSO preporučuje da se poduzmu koraci kako bi se osigurala dosljednost između prioritetnih područja normizacije IKT-a koja se u Komunikaciji Komisije i u godišnjem Kontinuiranom planu normizacije IKT-a različito zovu. Kako bi se ostvarila dosljednost različitih dokumenata i svih međusobno povezanih tekstova, potrebno je koristiti jedinstvenu terminologiju.

1.3.3. Preporuka 3.

Imajući u vidu važnost zadaće utvrđivanja prioriteta za normizaciju IKT-a EGSO preporučuje da se pruži više informacija o razlozima, metodologiji i rezultatima u vezi s odabirom prioritetnih područja.

1.3.4. Preporuka 4.

Kako bi svi dionici mogli bolje razumjeti provedbu Komunikacije Komisije te kako bi se osigurala njezina dosljednost, EGSO preporučuje pružanje informacija o aktivnostima koje se ponavljaju, s ciljem da se dopuni ili nastavi rad pokrenut tim dokumentom.

1.3.5. Preporuka 5.

Kako bi svi dionici mogli biti sigurni da se Komisija pri sastavljanju Komunikacije nije ograničila samo na pitanja izravno povezana s prioritetima normizacije IKT-a te da je procijenila i posljedice koje ti prioriteti mogu imati na različita društvena pitanja (vidjeti članak 11. UFEU-a), EGSO preporučuje da Komisija u buduće komunikacije uključi konkretne detalje u vezi sa sudjelovanjem različitih dionika i društvenim posljedicama pristupa koji se primjenjuje na području normizacije IKT-a, čiji se utjecaj na društvo u cjelini već osjeća.

1.4.

Iako u cjelini podupire Komunikaciju Komisije, EGSO ipak predlaže da se razmotri sljedeće:

—	je li, s obzirom na svoj oblik, Komunikacija dovoljna za postizanje navedenih ciljeva – primjerice, pružanje temelja za „vodeću ulogu” – ili bi trebalo upotrijebiti oblike koji omogućuju veći opseg djelovanja i više odlučnosti,

—	treba li preispitati pojam „vodeće uloge” te treba li Komunikacija Komisije biti usredotočena na suradnju utemeljenu na partnerstvu s globalnim organizacijama za normizaciju, a ne slijediti načela tržišnog natjecanja, s obzirom da uglavnom imamo iste potrebe, koje nadilaze granice EU-a.

2. Uvod

2.1.

Europska komisija je 19. travnja 2016. usvojila Komunikaciju Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o prioritetima normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište (COM(2016) 176 final).

2.2.

Ciljevi Komunikacije Komisije:

—	podupirati i jačati ulogu Europe u svjetskoj digitalnoj ekonomiji,

—	osigurati da se norme povezane s IKT-om utvrđuju na način koji je usklađeniji s potrebama politika,

—	osigurati da norme budu dinamične, otvorene i povezanije s istraživanjem i inovacijama.

2.3.

Temeljna ideja Komunikacije Komisije:

—	sveobuhvatan strateški i politički pristup normizaciji prioritetnih tehnologija IKT-a. Komunikacijom se iznosi sveobuhvatni strateški i politički pristup normizaciji prioritetnih tehnologija IKT-a koje su ključne za dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta,

—

odgovor na izazove povezane s normizacijom IKT-a. Kako bi odgovorila na izazove povezane s normizacijom IKT-a, Komisija je najavila da će „predstaviti integrirani plan normizacije u cilju određivanja i definiranja ključnih prioriteta normizacije. Pritom će se poseban naglasak staviti na tehnologije i područja koji se smatraju ključnima za jedinstveno digitalno tržište”.

2.4.

Kontekst Komunikacije Komisije:

—

zajedničke norme kao temelj učinkovitog jedinstvenog digitalnog tržišta Zajedničkim normama osigurava se interoperabilnost digitalnih tehnologija te se stvara temelj za učinkovito jedinstveno digitalno tržište. Njima se jamči da će tehnologije kombinirano raditi bez problema i pouzdano, ostvaruje se ekonomija razmjera, podupiru se istraživanje i inovacije te se održava otvorenost tržišta. Međutim, različitošću nacionalnih normi razvoj inovacija može se znatno usporiti, a europska poduzeća staviti u nepovoljan položaj u odnosu na ostatak svijeta,

—

Uredba (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji. Donošenje Uredbe (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji i izrada okvira za transparentniji, učinkovitiji i djelotvorniji sustav europske normizacije u svim industrijskim sektorima rezultati su nedavne revizije EU-ove politike normizacije. Komunikacija se temelji na Uredbi (EU) br. 1025/2012 (1) i povezana je s planiranom zajedničkom inicijativom o normizaciji koja je dio šire strategije jedinstvenog tržišta (COM(2015) 550 final Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća).

2.5.

Glavni elementi Komunikacije Komisije:

—	norme IKT-a kao temelj jedinstvenog digitalnog tržišta,

—	utvrđivanje normi za IKT: izazovan globalni kontekst koji se brzo mijenja,

—	europski odgovor: plan strukturiran u dva stupa, kojim se određuju prioriteti te se postiže utvrđivanje normi IKT-a za jedinstveno digitalno tržište,

—	pet prioritetnih područja: sastavnice za utvrđivanje normi IKT-a,

—	visoka razina predanosti postizanju rezultata i osiguravanju vodeće uloge normizacijom.

3. Pregled teksta Komunikacije Komisije i opće napomene

3.1. Norme IKT-a kao temelj jedinstvenog digitalnog tržišta

3.1.1.

U točki 1. Komunikacije Komisije navodi se da preoblikovanje globalnog gospodarstva u digitalno gospodarstvo utječe na sve industrijske i uslužne sektore. U toj se točki također navode glavni elementi Komunikacije, kao što su:

—	cilj Komunikacije,

—	narav Komunikacije,

—	kontekst Komunikacije.

3.2. Utvrđivanje normi za IKT: izazovan globalni kontekst koji se brzo mijenja

3.2.1.

U točki 2. Komunikacije Komisije navodi se da se razvoj normi IKT-a nalazi pred nekoliko novih izazova za čije je prevladavanje potreban usredotočen i održiv europski odgovor.

3.2.2.

U Komunikaciji se naglašava da moguće posljedice tih izazova uključuju rasipanje ograničenih resursa, nedostatak učinkovitosti te, općenitije, smanjivanje europskih inovativnih kapaciteta.

3.3. Europski odgovor: plan strukturiran u dva stupa, kojim se određuju prioriteti te se postiže utvrđivanje normi IKT-a za jedinstveno digitalno tržište

3.3.1.

U točki 3. Komunikacije Komisija predstavlja prioritetni akcijski plan za sljedeći val tehnološke normizacije u digitalnom gospodarstvu.

3.3.2.

Pristup koji predlaže Komisija:

1.	u Komunikaciji se navodi popis prioritetnih sastavnica za jedinstveno digitalno tržište među kojima je najhitnija poboljšana normizacija IKT-a, uz koji su priloženi normizacijski dokumenti i vremenski raspored;

Komisija predlaže politički proces na visokoj razini kojim bi se popis prioriteta validirao, pratio i, prema potrebi, prilagođavao. Za taj će se proces najvjerojatnije upotrebljavati alati sustava europske normizacije, a uključivat će velik broj raznovrsnih dionika, i unutar EU-a i na međunarodnoj razini.

3.3.3.

Oba dijela tog plana prioriteta treba poduzeti istodobno kako bi se osiguralo da EU zauzme vodeću ulogu u globalnom digitalnom gospodarstvu.

3.4. Pet prioritetnih područja: sastavnice za utvrđivanje normi IKT-a

3.4.1.

U točki 3.1. Komunikacije Komisija je utvrdila pet prioritetnih područja koja čine ključne tehnološke sastavnice jedinstvenog digitalnog tržišta (poredak navedenih područja nije bitan):

—	računalstvo u oblaku,

—	internet stvari (IoT),

—	komunikacije pete generacije (5G),

—	tehnologije (velikih) podataka,

—	kibernetička sigurnost.

3.4.2.

Prioritetna područja odabrana na temelju mišljenja europske platforme za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a, koja okuplja dionike iz industrije, stručnjake za utvrđivanje normi, vlade i predstavnike civilnog društva.

3.4.3.

Digitalna transformacija ima važne posljedice za različite sektore, kao i za potrošače. Brojna važna područja primjene IKT-a (poput e-zdravstva, inteligentnih prometnih sustava, pametne energije, napredne proizvodnje, pametnih gradova itd.) izravno se temelje na pet odabranih prioriteta normizacije IKT-a.

3.4.4.

Odabrani će prioriteti dopunjavati druge alate za normizaciju koji se upotrebljavaju u provedbi politike europske normizacije. Uz planiranu zajedničku inicijativu za europsku normizaciju to su Kontinuirani plan normizacije IKT-a i Godišnji program rada Unije.

3.5. Visoka razina predanosti postizanju rezultata i osiguravanju vodeće uloge normizacijom

3.5.1.

U točki 3.2. Komunikacije Komisije navodi se da utvrđivanje prioriteta u području normi IKT-a za jedinstveno digitalno tržište neće biti samo po sebi dovoljno. Uspjeh ovisi o visokoj razini predanosti normizaciji kod velikog broja dionika, uključujući industriju, organizacije za razvoj normi, istraživačke zajednice, kao i institucije EU-a i nacionalne javne uprave.

3.5.2.

Komisija predlaže proces na visokoj razini kako bi se prioritetne mjere uspješno provele. Tim će se procesom nadograditi i dopuniti europska platforma za više interesnih skupina, Kontinuirani plan normizacije IKT-a i Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju kao mehanizam primjene i širenja normi. U Komunikaciji Komisije opisuje se svaki od elemenata tog proces i sve povezane aktivnosti.

4. Posebne napomene

4.1. Ravnoteža između normizacije i kreativnosti

4.1.1.

Iz perspektive Komunikacije Komisije normizacija nije samoj sebi svrha nego tek sredstvo među čijim je ciljevima poticanje istraživanja i inovacija u području IKT-a.

4.1.2.

Norme ne donose samo prilike, već i okvire i ograničenja. One mogu pospješiti razvoj, no mogu ga i usporiti, posebice u sektorima koji se vrlo brzo razvijaju, poput IKT-a.

4.1.3.

U točki 2. Komunikacije pod nazivom „Utvrđivanje normi za IKT: izazovan globalni kontekst koji se brzo mijenja”, u kojoj se razmatraju problemi povezani s postupkom normizacije, navodi se sljedeće: „… sve većom složenošću, nastalom zbog sve brojnijih normi, i raznolikošću tehničkih zajednica uključenih u utvrđivanje normi usporavaju se inovacije”.

4.1.4.

Rezultati javnog savjetovanja (sažeto izvješće o javnom savjetovanju „Norme na jedinstvenom digitalnom tržištu: utvrđivanje prioriteta i osiguravanje rezultata”) pružaju uvid u stajališta relevantnih skupina dionika, poput sektora IKT-a. Taj se sektor zalaže za postupak normizacije „od baze prema vrhu”.

4.1.5.

Jasno je da pretjerana strogost normi ili njihovo prerano uvođenje mogu

—	ograničiti kreativnost, što bi usporilo razvoj i provedbu inovativnih rješenja, te

—	dovelo do situacije u kojoj usprkos tome što postoje definirane i odobrene norme proizvođači svoje uobičajene aktivnosti provode oslanjajući se na druge „norme” koje su sami uspostavili.

4.1.6.

To znači da tijekom postupka normizacije treba pozorno ocjenjivati situaciju u pogledu oblikovanja, usvajanja i provedbe svake norme te treba uspostaviti primjerenu ravnotežu između normi kao ograničavajućeg faktora i kreativnosti, ostavljajući mogućnost slobodnog izražavanja i stvaranja novih „nestandardnih” rješenja.

4.1.7. Preporuka 1.

EGSO preporučuje da Komisija u budućim komunikacijama i drugim popratnim dokumentima svim dionicima skrene pozornost na to da pristup normizaciji IKT-a treba biti uravnotežen, jer norme mogu predstavljati ograničavajući faktor za kreativnost.

4.2. Nedosljednost između prioritetnih područja u različitim dokumentima o normizaciji

4.2.1.

U točki 3.1. Komunikacije Komisije navodi se pet već spomenutih prioritetnih područja normizacije IKT-a:

—	računalstvo u oblaku,

—	internet stvari (IoT),

—	komunikacije pete generacije (5G),

—	kibernetička sigurnost,

—	tehnologije (velikih) podataka.

4.2.2.

U Komunikaciji se također upućuje na godišnji Kontinuirani plan normizacije IKT-a. Različita područja utvrđena i opisana u godišnjem Kontinuiranom planu normizacije IKT-a za 2016. godinu:

3.5.	Ključni čimbenici i sigurnost			95.
	3.5.1.	Računalstvo u oblaku		96.
	3.5.2	Informacije javnog sektora, otvoreni podaci i veliki podaci		101.
	3.5.3	E-uprava		106.
		3.5.3.1.	Profil DCAT-AP za podatkovne portale u Europi	107.
		3.5.3.2.	Razmjena metapodataka o interoperabilnim sredstvima koja se mogu ponovno koristiti (e-uprava)	107.
		3.5.3.3.	Osnovni vokabulari (eng. Core Vocabularies) kojima se olakšava razvoj interoperabilnih rješenja	107.
	3.5.4.	Elektronička identifikacija i usluge povjerbe, uključujući e-potpise		109.
	3.5.5.	Radiofrekvencijska identifikacija (RFID)		112.
	3.5.6.	Internet stvari		114.
	3.5.7.	Mrežna i informacijska sigurnost		120.
	3.5.8.	e-privatnost		124.
	3.5.9.	E-infrastrukture za istraživačke podatke i računalno intenzivne znanosti		127.
	3.5.10.	Mapiranje širokopojasne infrastrukture		131.
	3.5.11.	Očuvanje digitalne kinematografije		134.

4.2.3.

Iako su ta dva dokumenta – Komunikacija Komisije i Kontinuirani plan normizacije IKT-a za 2016. godinu – međusobno povezana te se nadopunjuju, koriste različitu terminologiju. U nijednom od tih dokumenata ne uspostavlja se veza između sličnih područja normizacije.

4.2.4. Preporuka 2.

4.3. Odabir prioriteta za normizaciju IKT-a

4.3.1.

U točki 3.1. Komunikacije Komisije utvrđuje se pet prioritetnih područja normizacije IKT-a i navodi sljedeće: „Ta su područja odabrana na temelju mišljenja europske platforme za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a, koja okuplja dionike iz industrije, stručnjake za utvrđivanje normi, vlade i predstavnike civilnog društva. Postupkom javnog savjetovanja potvrđeno je da postoji široki konsenzus u vezi s određivanjem prioriteta koje se ovdje iznosi.”

4.3.2.

Javno savjetovanje održano je od 23. rujna 2015. do 4. siječnja 2016., a u njega je bilo uključeno 168 sudionika. Rezultati savjetovanja izneseni su u sažetom izvješću o javnom savjetovanju „Norme na jedinstvenom digitalnom tržištu: utvrđivanje prioriteta i osiguravanje rezultata”.

4.3.3.

Budući da su rezultati savjetovanja uzeti u obzir pri odabiru prioritetnih područja strategije na području IKT-a, koja se navode u Komunikaciji Komisije i tiču se velikog dijela europskih poduzetnika, zbog razmjerno niske stope sudjelovanja (168 ispitanika) mogle bi biti potrebne dodatne informacije o strukturi ispitanika.

4.3.4.

Informacije o skupinama ispitanika dostupne su u izvješću (2).

4.3.5.

Kao što se može vidjeti, brojni ispitanici pripadaju različitim organizacijama za normizaciju. Razmjerno mali udio čine razvojni programeri i proizvođači, a oni su ti koji pomno prate potrebe tržišta, određuju ili slijede trendove tehnološkog razvoja te imaju vlastite razvojne planove. Njih je, ukupno gledajući, malo.

4.3.6.

Rezultati savjetovanja izneseni u sažetom izvješću pružaju informacije o odabranim područjima, ali ne navode broj područja koja su zapravo razmatrana, niti koja su to područja bila (kao ni područja koja se spominju u kliznom planu normizacije IKT-a). U njima se ne navodi tko je donio odluku o odabiru područja, niti – u slučajevima gdje je prvobitan popis sadržavao i druga područja – kakva su bila mišljenja.

4.3.7. Preporuka 3.

4.4. Životni ciklus Komunikacije

4.4.1.

Komisija se u Komunikaciji bavi brojnim konkretnim elementima koji će se tijekom vremena mijenjati, primjerice prioritetnim područjima, ključnim mjerama, glavnim rokovima i brojnim drugim elementima. To znači da takav dokument, tj. Komunikacija Komisije, ne može biti zamišljena za dugi rok.

4.4.2.

Stoga je potreban poseban postupak koji će se primjenjivati u praksi te kojim će se jasno odrediti na koji će se način i koliko često vršiti revizija tog dokumenta, organizirati javna savjetovanja, donositi odluke, izvršavati operativno planiranje i provoditi druge aktivnosti. Drugim riječima, potrebno je planirati redovno upravljanje životnim ciklusom tog dokumenta i svim s time povezanim aktivnostima.

4.4.3. Preporuka 4.

4.5. Nedovoljno obrađene teme

4.5.1.

U Komunikaciji Komisije spominju se brojni aspekti povezani s odabirom prioriteta za normizaciju IKT-a i predviđene mjere za daljnji rad na tom području. Ipak, nakon što je pročitala Komunikaciju i s njom povezane dokumente, Studijska skupina EGSO-a ustanovila je da se nekoliko za društvo važnih aspekata uopće ne spominje, ili se spominje tek usput.

4.5.2.

Iako je glavni cilj Komunikacije Komisije utvrditi prioritetne pristupe normizaciji IKT-a i s njome povezanim aktivnostima, njena praktična provedba i primjena imat će utjecaj, izravan ili neizravan, i na područja kao što su:

—	prava potrošača,

—	djelatnost malih i srednjih poduzeća (MSP-ova),

—	sigurnost zapošljavanja i radnih mjesta,

—	radno vrijeme i uvjeti rada,

—	mogućnost pristupa osoba s posebnim potrebama IKT-u,

—	zaštita okoliša,

—	razna druga pitanja povezana sa socijalnom dimenzijom.

4.5.3.

EGSO smatra da tijekom postupka normizacije treba obratiti pažnju na sljedeće:

—	osiguravanje jednakih uvjeta za sve dionike,

—	važnost isticanja pitanja koja se tiču normizacije u bilateralnim trgovinskim sporazumima EU-a,

—	način odvajanja različitih područja djelatnosti,

—	usklađenost kompetencija zaposlenika sa zahtjevima normi,

—	temeljna prava zaposlenika,

—	uključenost predstavnika civilnog društva u dijalog.

4.5.4 Preporuka 5.

Bruxelles, 21. rujna 2016.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS

(1) SL L 316 od 14.11.2012., str. 12.

(2) http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/image/document/2016-17/synopsis_report_on_the_public_consultation_-_standards_in_the_digital_single_market_setting_priorities_and_ensuring_delivery_15264.pdf