22.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 313/9


Rezolucija – Poboljšati funkcioniranje Europske unije: Ugovor iz Lisabona i nakon njega

(2015/C 313/03)

EUROPSKI ODBOR REGIJA

1.

smatra da legitimnost i budući razvoj Europske unije ovise prije svega o njezinoj sposobnosti da učinkovito djeluje u cilju odgovaranja na gospodarske, političke i socijalne izazove pred kojima se nalazimo i da poboljša suradnju s građanima; podsjeća da to iziskuje aktivno sudjelovanje lokalne, regionalne i podnacionalne razine u upravljanju EU-om; stoga insistira na sudjelovanju Odbora regija u raspravama o budućnosti Europe, kao i na njegovoj potpunoj uključenosti u buduću konvenciju;

2.

pozdravlja odluku Europskog parlamenta da sada pokrene ovu raspravu i da se savjetuje s OR-om, čime će se ojačati obnovljeni politički odnos dviju institucija; pozdravlja mogućnost doprinošenja većoj transparentnosti, odgovornosti, uključivosti i učinkovitosti EU-a; ponovno ističe potrebu izgradnje povjerenja građana u sposobnost EU-a da poboljša njihove živote te da zaštiti i promiče europske vrijednosti uz dužno poštovanje nacionalnih i regionalnih ovlasti i identiteta;

3.

smatra da je važno stvoriti prilike za raspravu u uskoj suradnji s Europskim parlamentom o mogućim promjenama, razvoju i prilagodbama sadašnje institucionalne strukture Europske unije koje će OR-u omogućiti da bude ne samo savjetodavno tijelo, već da kao ključni igrač bude integriran u europski zakonodavni postupak;

4.

naglašava važnost građanstva i temeljnih prava na kojima se zasniva EU te rada na jačanju europske predstavničke i participativne demokracije na različitim zakonodavnim razinama Europske unije, država i regija, u skladu s načelom višerazinskog upravljanja; poziva na reviziju i pojednostavljenje Europske građanske inicijative (EGI) kako bi se olakšala njezina primjena i pristupačnost građanima; naglašava potrebu uvođenja propisa kojim bi se Europsku komisiju obvezalo ne samo na razmatranje, već i na pokretanje rasprave o uspješnoj inicijativi za koju je prikupljeno milijun potpisa, nakon čega će uslijediti glasovanje u Vijeću EU-a i Europskom parlamentu te predlaže da se razmotre druge mogućnosti za olakšavanje sudjelovanja u postupku donošenja odluka EU-a;

5.

ponavlja da je prijeko potrebno učiniti proračun EU-a manje ovisnim o izravnim doprinosima država članica i preispitati vlastita sredstva EU-a, a da se pritom ne uvedu dodatni nameti;

6.

naglašava predanost takvoj Europskoj uniji koja je u stanju djelovati u pitanjima vanjskih poslova i sigurnosti kao sila koja promiče sigurnost, stabilnost, demokraciju i vladavinu prava; ističe ključnu ulogu lokalnih, regionalnih i podnacionalnih vlasti, između ostalog putem platformi CORLEAP i ARLEM, u održavanju kontakata s državama izvan EU-a o ključnim političkim pitanjima kao što su izazovi i mogućnosti u pogledu migracija, politike zapošljavanja, proširenje, održivo korištenje prirodnih resursa, energija, promicanje inovacija, kultura, globalni ekološki izazovi, promicanje razvoja, učinkovita politika susjedstva i održive urbane politike;

Stoga Odbor regija, unutar trenutačnog okvira Ugovora:

7.

smatra da postojeći instrumenti predviđeni Ugovorom iz Lisabona i njegovim protokolima kriju još mnogo neiskorištenog potencijala koji može poboljšati funkcioniranje EU-a u ime njegovih građana, uključujući korištenje odredbi o praćenju provedbe načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, Europske građanske inicijative i prijelaznih klauzula te, po potrebi, pojačane suradnje;

8.

pozdravlja objavu Paketa mjera za bolju izradu zakonodavstva od 19. svibnja 2015., no ističe da program za bolju izradu zakonodavstva ne smije postati izgovorom za izbjegavanje ili ukidanje potrebnog zakonodavstva; zahtijeva da se u znak priznanja povećanja ovlasti OR-a Lisabonskim ugovorom OR jasno navede u nacrtu međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva;

9.

poziva na odlučno jačanje uloge Odbora regija kako bi se informacije i iskustva regionalnih i lokalnih predstavnika mogla izravno iskoristiti u zakonodavnom ciklusu i u postupku donošenja odluka EU-a, a osobito:

da bude u potpunosti uključen u strateško planiranje zakonodavnog ciklusa,

da sudjeluje u fazi koja prethodi izradi zakonodavnih prijedloga, također putem procjena teritorijalnog učinka,

da dobije status promatrača s pravom sudjelovanja u raspravi u radnim skupinama Vijeća koje se bave područjima politike u kojima je savjetovanje s Odborom obvezno,

da dobije status promatrača s pravom na riječ u pregovorima u sklopu trijaloga u područjima u kojima je savjetovanje s Odborom obvezno,

da može postaviti usmena i pisana pitanja europskoj izvršnoj vlasti u vezi sa svojim političkim preporukama;

10.

vjeruje da OR treba biti posebno aktivno uključen u sve rasprave koje se odnose na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Stoga predlaže:

stvaranje posebnog sastava Vijeća za kohezijsku politiku EU-a i drugih financijskih instrumenata koji se odnose na ulaganja,

da OR postane priznati promatrač s pravom na riječ na sastancima Vijeća na kojima se radi o kohezijskoj politici EU-a i područjima povezanim s ulaganjem u Europi;

11.

podsjeća da je zadaća praćenja usklađenosti zakonodavstva EU-a s načelom supsidijarnosti proširena kako bi se u nju uključili OR i regionalni parlamenti sa zakonodavnim ovlastima, u uskoj suradnji s nacionalnim parlamentima; kako bi OR na učinkovitiji način pridonio praćenju načela supsidijarnosti i sveukupne kvalitete zakonodavstva EU-a, OR poziva na ulaganje većih napora u:

provedbu procjena teritorijalnog učinka u ex ante fazi,

praćenje – na lokalnoj, regionalnoj i podnacionalnoj razini i u ime EU-a – prijenosa zakonodavstva EU-a u ex post fazi,

unapređenje sustava ranog upozoravanja, primjerice produljenjem vremenskog okvira, kako bi bio u potpunosti operativan i za potreba regionalnih dionika,

jačanje uloge regionalnih zakonodavnih skupština u postupku ranog upozoravanja, pri čemu bi se nacionalni parlamenti s njima obvezno (a ne više dobrovoljno) savjetovali o pitanjima koja su u nadležnosti regionalnih tijela vlasti,

razmatranje – zajedno s državama članicama – mogućnosti da se regionalnim i podnacionalnim parlamentima sa zakonodavnim ovlastima dodijele pune ovlasti za izdavanje obrazloženih mišljenja u vezi s načelom supsidijarnosti kao da je riječ o nacionalnim parlamentima (usp. 51. izjavu Ugovora iz Lisabona);

12.

preporučuje da sve razine upravljanja surađuju kako bi se iznašlo trajno rješenje za europsku krizu državnog duga i iz njega proizašlu gospodarsku i socijalnu krizu te privukla ulaganja i time pojačala konkurentnost i stvorila radna mjesta; podsjeća da su lokalne i regionalne vlasti bile izuzetno pogođene krizom i zahtijeva poštovanje modela višerazinskog upravljanja kako bi se osiguralo da se to ne ponovi u budućnosti; u ovom kontekstu se slaže da obveza prenošenja do 2016. godine u okvir Ugovora o EU-u elemenata gospodarskog upravljanja zaključenih izvan Ugovora predstavlja mogućnost rješavanja određenog broja drugih pitanja povezanih s budućnošću EU-a;

U kontekstu buduće revizije Ugovora o EU-u, OR stoga:

13.

zahtijeva da mu se, kao i sadašnjim institucijama, prizna punopravno članstvo u Konvenciji;

14.

predlaže da se razmotri postupna institucionalizacija OR-a i njegova preobrazba u Europski senat regija i lokalnih autonomija kao dom „trezvenog drugog mišljenja”; Europski senat poboljšao bi usklađivanje između nacionalnih i podnacionalnih institucija koje provjeravaju poštuju li institucije EU-a načelo supsidijarnosti, njegova suglasnost bila bi potrebna za zakonodavne dosjee o kohezijskoj politici i bio bi ovlašten za podnošenje prijedloga Europskoj komisiji o usvajanju ili izmjeni europskog zakonodavstva u područjima koja nisu u isključivoj nadležnosti EU-a;

15.

predlaže da zakonodavni prijedlozi u vezi s teritorijalnom kohezijom podliježu pristanku OR-a; nadalje, želio bi da se njegova nadležnost u pogledu obaveznog savjetovanja osnaži tako što će se savjetovanje s OR-om uključiti u „redovni zakonodavni postupak” (čl. 294. UFEU-a);

16.

predlaže da se u Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji uključi horizontalna klauzula prema kojoj bi savjetovanje s OR-om bilo obavezno u područjima podijeljenih nadležnosti u pogledu mjera kojima se upravlja gospodarskim politikama i politikama zapošljavanja i u područjima potpore, koordinacije i komplementarnosti; podsjeća da u svim budućim prijedlozima o produbljenju EMU-a treba više uzeti u obzir teritorijalnu dimenziju i da najvažniji dosjei moraju biti podložni ex ante procjeni teritorijalnog učinka;

17.

u svakom slučaju poziva na obvezno savjetovanje s Odborom regija o pitanjima relevantnim za lokalne i regionalne vlasti o mjerama koje utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta (čl. 115. UFEU-a) i u drugim područjima politike koja imaju izravan utjecaj na lokalnu i regionalnu razinu, kao što su:

poljoprivredna politika (čl. 43. UFEU-a),

slobodno kretanje radnika (čl. 46. UFEU-a),

sloboda poslovnog nastana (čl. 50. UFEU-a),

liberalizacija pojedinih usluga (čl. 59. UFEU-a),

migracije (čl. 79. UFEU-a),

državne potpore (čl. 109. UFEU-a),

industrijska politika (čl. 173. stavak 3. UFEU-a),

trgovinska politika (čl. 207. UFEU-a);

18.

također predlaže preispitivanje roka od „najmanje mjesec dana” za savjetovanja s OR-om od strane Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije (čl. 307. stavak 2.), jer se taj rok pokazao nepraktičnim;

19.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj komisiji i predsjedniku Europskog vijeća.

Bruxelles, 8. srpnja 2015.

Predsjednik Europskog odbora regija

Markku MARKKULA