|
22.9.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 313/9 |
Rezolucija – Poboljšati funkcioniranje Europske unije: Ugovor iz Lisabona i nakon njega
(2015/C 313/03)
EUROPSKI ODBOR REGIJA
|
1. |
smatra da legitimnost i budući razvoj Europske unije ovise prije svega o njezinoj sposobnosti da učinkovito djeluje u cilju odgovaranja na gospodarske, političke i socijalne izazove pred kojima se nalazimo i da poboljša suradnju s građanima; podsjeća da to iziskuje aktivno sudjelovanje lokalne, regionalne i podnacionalne razine u upravljanju EU-om; stoga insistira na sudjelovanju Odbora regija u raspravama o budućnosti Europe, kao i na njegovoj potpunoj uključenosti u buduću konvenciju; |
|
2. |
pozdravlja odluku Europskog parlamenta da sada pokrene ovu raspravu i da se savjetuje s OR-om, čime će se ojačati obnovljeni politički odnos dviju institucija; pozdravlja mogućnost doprinošenja većoj transparentnosti, odgovornosti, uključivosti i učinkovitosti EU-a; ponovno ističe potrebu izgradnje povjerenja građana u sposobnost EU-a da poboljša njihove živote te da zaštiti i promiče europske vrijednosti uz dužno poštovanje nacionalnih i regionalnih ovlasti i identiteta; |
|
3. |
smatra da je važno stvoriti prilike za raspravu u uskoj suradnji s Europskim parlamentom o mogućim promjenama, razvoju i prilagodbama sadašnje institucionalne strukture Europske unije koje će OR-u omogućiti da bude ne samo savjetodavno tijelo, već da kao ključni igrač bude integriran u europski zakonodavni postupak; |
|
4. |
naglašava važnost građanstva i temeljnih prava na kojima se zasniva EU te rada na jačanju europske predstavničke i participativne demokracije na različitim zakonodavnim razinama Europske unije, država i regija, u skladu s načelom višerazinskog upravljanja; poziva na reviziju i pojednostavljenje Europske građanske inicijative (EGI) kako bi se olakšala njezina primjena i pristupačnost građanima; naglašava potrebu uvođenja propisa kojim bi se Europsku komisiju obvezalo ne samo na razmatranje, već i na pokretanje rasprave o uspješnoj inicijativi za koju je prikupljeno milijun potpisa, nakon čega će uslijediti glasovanje u Vijeću EU-a i Europskom parlamentu te predlaže da se razmotre druge mogućnosti za olakšavanje sudjelovanja u postupku donošenja odluka EU-a; |
|
5. |
ponavlja da je prijeko potrebno učiniti proračun EU-a manje ovisnim o izravnim doprinosima država članica i preispitati vlastita sredstva EU-a, a da se pritom ne uvedu dodatni nameti; |
|
6. |
naglašava predanost takvoj Europskoj uniji koja je u stanju djelovati u pitanjima vanjskih poslova i sigurnosti kao sila koja promiče sigurnost, stabilnost, demokraciju i vladavinu prava; ističe ključnu ulogu lokalnih, regionalnih i podnacionalnih vlasti, između ostalog putem platformi CORLEAP i ARLEM, u održavanju kontakata s državama izvan EU-a o ključnim političkim pitanjima kao što su izazovi i mogućnosti u pogledu migracija, politike zapošljavanja, proširenje, održivo korištenje prirodnih resursa, energija, promicanje inovacija, kultura, globalni ekološki izazovi, promicanje razvoja, učinkovita politika susjedstva i održive urbane politike; Stoga Odbor regija, unutar trenutačnog okvira Ugovora: |
|
7. |
smatra da postojeći instrumenti predviđeni Ugovorom iz Lisabona i njegovim protokolima kriju još mnogo neiskorištenog potencijala koji može poboljšati funkcioniranje EU-a u ime njegovih građana, uključujući korištenje odredbi o praćenju provedbe načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, Europske građanske inicijative i prijelaznih klauzula te, po potrebi, pojačane suradnje; |
|
8. |
pozdravlja objavu Paketa mjera za bolju izradu zakonodavstva od 19. svibnja 2015., no ističe da program za bolju izradu zakonodavstva ne smije postati izgovorom za izbjegavanje ili ukidanje potrebnog zakonodavstva; zahtijeva da se u znak priznanja povećanja ovlasti OR-a Lisabonskim ugovorom OR jasno navede u nacrtu međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva; |
|
9. |
poziva na odlučno jačanje uloge Odbora regija kako bi se informacije i iskustva regionalnih i lokalnih predstavnika mogla izravno iskoristiti u zakonodavnom ciklusu i u postupku donošenja odluka EU-a, a osobito:
|
|
10. |
vjeruje da OR treba biti posebno aktivno uključen u sve rasprave koje se odnose na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Stoga predlaže:
|
|
11. |
podsjeća da je zadaća praćenja usklađenosti zakonodavstva EU-a s načelom supsidijarnosti proširena kako bi se u nju uključili OR i regionalni parlamenti sa zakonodavnim ovlastima, u uskoj suradnji s nacionalnim parlamentima; kako bi OR na učinkovitiji način pridonio praćenju načela supsidijarnosti i sveukupne kvalitete zakonodavstva EU-a, OR poziva na ulaganje većih napora u:
|
|
12. |
preporučuje da sve razine upravljanja surađuju kako bi se iznašlo trajno rješenje za europsku krizu državnog duga i iz njega proizašlu gospodarsku i socijalnu krizu te privukla ulaganja i time pojačala konkurentnost i stvorila radna mjesta; podsjeća da su lokalne i regionalne vlasti bile izuzetno pogođene krizom i zahtijeva poštovanje modela višerazinskog upravljanja kako bi se osiguralo da se to ne ponovi u budućnosti; u ovom kontekstu se slaže da obveza prenošenja do 2016. godine u okvir Ugovora o EU-u elemenata gospodarskog upravljanja zaključenih izvan Ugovora predstavlja mogućnost rješavanja određenog broja drugih pitanja povezanih s budućnošću EU-a; U kontekstu buduće revizije Ugovora o EU-u, OR stoga: |
|
13. |
zahtijeva da mu se, kao i sadašnjim institucijama, prizna punopravno članstvo u Konvenciji; |
|
14. |
predlaže da se razmotri postupna institucionalizacija OR-a i njegova preobrazba u Europski senat regija i lokalnih autonomija kao dom „trezvenog drugog mišljenja”; Europski senat poboljšao bi usklađivanje između nacionalnih i podnacionalnih institucija koje provjeravaju poštuju li institucije EU-a načelo supsidijarnosti, njegova suglasnost bila bi potrebna za zakonodavne dosjee o kohezijskoj politici i bio bi ovlašten za podnošenje prijedloga Europskoj komisiji o usvajanju ili izmjeni europskog zakonodavstva u područjima koja nisu u isključivoj nadležnosti EU-a; |
|
15. |
predlaže da zakonodavni prijedlozi u vezi s teritorijalnom kohezijom podliježu pristanku OR-a; nadalje, želio bi da se njegova nadležnost u pogledu obaveznog savjetovanja osnaži tako što će se savjetovanje s OR-om uključiti u „redovni zakonodavni postupak” (čl. 294. UFEU-a); |
|
16. |
predlaže da se u Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji uključi horizontalna klauzula prema kojoj bi savjetovanje s OR-om bilo obavezno u područjima podijeljenih nadležnosti u pogledu mjera kojima se upravlja gospodarskim politikama i politikama zapošljavanja i u područjima potpore, koordinacije i komplementarnosti; podsjeća da u svim budućim prijedlozima o produbljenju EMU-a treba više uzeti u obzir teritorijalnu dimenziju i da najvažniji dosjei moraju biti podložni ex ante procjeni teritorijalnog učinka; |
|
17. |
u svakom slučaju poziva na obvezno savjetovanje s Odborom regija o pitanjima relevantnim za lokalne i regionalne vlasti o mjerama koje utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta (čl. 115. UFEU-a) i u drugim područjima politike koja imaju izravan utjecaj na lokalnu i regionalnu razinu, kao što su:
|
|
18. |
također predlaže preispitivanje roka od „najmanje mjesec dana” za savjetovanja s OR-om od strane Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije (čl. 307. stavak 2.), jer se taj rok pokazao nepraktičnim; |
|
19. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj komisiji i predsjedniku Europskog vijeća. |
Bruxelles, 8. srpnja 2015.
Predsjednik Europskog odbora regija
Markku MARKKULA