27.5.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 172/17 |
Zaključci Vijeća o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije
(2015/C 172/05)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
S OBZIROM NA NAPORE KOJE UNIJA ULAŽE U IZGRADNJU DIGITALNOGA GOSPODARSTVA (1),
UZIMAJUĆI U OBZIR:
1. |
Preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, u kojoj su definirani znanje, vještine i stavovi potrebni za razvoj digitalne kompetencije (2) kao jedne od ključnih kompetencija koje su svim pojedincima potrebne za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno građanstvo, socijalnu uključenost i zapošljavanje (3) te u kojoj je naglašena ključna uloga koju obrazovanje i osposobljavanje imaju u osiguravanju da svi mladi dobiju priliku za razvoj i unapređenje navedene kompetencije. |
2. |
Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 22. svibnja 2008. o promicanju kreativnosti i inovativnosti putem obrazovanja i osposobljavanja, u kojima je posebno istaknuta ključna uloga koju u njegovanju i podupiranju kreativnog potencijala svakog djeteta imaju nastavnici i okruženje za učenje (4). |
3. |
Zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju (5), u kojima je kao jedan od četiriju strateških ciljeva tog okvira utvrđeno jačanje kreativnosti i inovativnosti na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, a stjecanje transverzalnih ključnih kompetencija, poput digitalne kompetencije, navedeno kao ključan izazov u tom pogledu. |
4. |
Zaključke Vijeća od 27. studenoga 2009. o medijskoj pismenosti u digitalnom okružju, u kojima je naglašena potreba za promicanjem ne samo većeg pristupa novim tehnologijama, nego i odgovornog služenja njima (6). |
5. |
Zaključke Vijeća od 20. svibnja 2011. o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (ECEC) (7), u kojima je prepoznato da visoka kvaliteta ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja nadopunjuje središnju ulogu obitelji i uspostavlja temelje nužne za usvajanje jezika, uspješno cjeloživotno učenje, integraciju u društvo, osobni razvoj i zapošljivost, potičući istodobno stjecanje i kognitivnih i nekognitivnih vještina. |
6. |
Zaključke Vijeća od 29. studenoga 2011. o kulturnim i kreativnim kompetencijama i njihovoj ulozi u izgradnji intelektualnog kapitala Europe (8), u kojima su takve kompetencije prepoznate kao izvori održivog i uključivog rasta u Europi, posebno kroz razvoj inovativnih proizvoda i usluga. |
7. |
Zaključke Vijeća od 29. studenoga 2011. o zaštiti djece u digitalnom svijetu (9), u kojima je naglašena važnost podizanja svijesti među djecom o potencijalnim rizicima na koje mogu naići u digitalnom svijetu te je pozvano na dosljednost u promicanju internetske sigurnosti i medijske pismenosti u školama i ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. |
8. |
Zaključke Vijeća od 26. studenoga 2012. o pismenosti, u kojima je istaknuto da obrazovni sustavi nisu u potpunosti iskoristili učinak novih tehnologija na pismenost i da revizija obrazovnih materijala i metoda učenja s obzirom na rastuću digitalizaciju te podupiranje nastavnika u upotrebi novih pedagoških metoda mogu povećati motivaciju polaznika (10). |
9. |
Zaključke Vijeća od 26. studenoga 2012. o Europskoj strategiji za bolji internet za djecu (11), u kojima je naglašena važna uloga obrazovnog sektora i roditelja u pomaganju djeci da na siguran i koristan način iskoriste mogućnosti koje im pruža internet te je istaknuta potreba da nastavnici i roditelji budu u toku s neprestanim tehnološkim promjenama. |
10. |
Zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika, u kojima je naglašeno koliko je važno da nastavnici u dovoljnoj mjeri razumiju digitalne alate za učenje i otvorene obrazovne resurse kako bi se njima mogli djelotvorno služiti u poučavanju i polaznicima omogućiti da razviju svoju digitalnu kompetenciju (12). |
S OBZIROM NA OSTALE POPRATNE ELEMENTE NAVEDENE U PRILOGU OVIM ZAKLJUČCIMA,
PREPOZNAJE DA:
1. |
Promicanje kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije kroz odgoj i obrazovanje u ranim godinama života (13) može se pozitivno odraziti kasnije u životu uspostavljanjem temelja za daljnje učenje, omogućivanjem stjecanja znanja do mnogo više razine te općenito poboljšavanjem sposobnosti sve djece da razviju vještine kreativnog i kritičkog razmišljanja te da postanu odgovorni građani Europe budućnosti, sposobni za suočavanje s izazovima svijeta u kojem povezanost i globaliziranost stalno rastu. |
2. |
Sposobnost za inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga u velikoj mjeri ovisi o iskorištavanju prednosti digitalne revolucije koja zapanjujućom brzinom mijenja gospodarstva i društva, što znači da će u desetljećima koja dolaze gospodarski uspjeh, između ostalog, ovisiti o građanima koji pokazuju kreativnost i inovativnost te posjeduju visoku razinu digitalne kompetencije. |
3. |
Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za korisnicima s digitalnom kompetencijom i stručnjacima u području ICT-a, Europa mora odgovoriti na izazov da svakom građaninu osigura prilike za oslobađanje kreativnog ili inovativnog potencijala i za razvoj digitalne kompetencije cjeloživotnim učenjem. |
U SKLADU S TIME SLAŽE SE DA:
u pogledu kreativnosti i inovacija:
1. |
Sustavi obrazovanja i osposobljavanja, zajedno s neformalnim i informalnim učenjem, imaju temeljnu ulogu u razvoju kreativnih i inovativnih sposobnosti od rane dobi kao ključnih čimbenika ne samo povećanja gospodarske konkurentnosti i zapošljivosti u budućnosti, nego, što je jednako važno, i promicanja osobnog ispunjenja i razvoja, socijalne uključenosti i aktivnoga građanstva. |
2. |
Nastavnici i odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju imaju temeljnu ulogu u poticanju dječje radoznalosti, mašte i spremnosti na eksperimentiranje te u pružanju pomoći djeci da razviju ne samo osnovne vještine i posebno znanje, nego i transverzalne kompetencije potrebne za kreativnost i inovativnost, kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema i inicijativnost. |
3. |
Učenje kroz igru, koje može uključivati igre i digitalne alate s pedagoškom vrijednošću, ne potiče samo maštu, intuiciju i znatiželju, već i sposobnost suradnje i rješavanja problema te je stoga važno za razvoj i učenje svakog djeteta, posebno u ranim godinama života. |
4. |
Sve navedeno ima važne posljedice u pogledu modernizacije pedagoških pristupa, nastavnih materijala i okruženja za učenje, kao i u pogledu inicijalnog obrazovanja i trajnog stručnog usavršavanja nastavnika i odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, koji im trebaju pružiti sposobnost da potiču dječju kreativnost i inovativnost tako što će te aspekte oživotvoriti u vlastitom poučavanju. |
te u pogledu digitalne kompetencije:
5. |
Iako se digitalnim alatima ne može zamijeniti temeljne nastavne aktivnosti, iskustva i materijale, stavljanje na raspolaganje takvih alata i njihova integracija u procese poučavanja i učenja, prema potrebi, može doprinijeti povećanju kvalitete i djelotvornosti potonjih, kao i povećanju učeničke motivacije, razumijevanja i ishoda učenja. |
6. |
Razvoj digitalne kompetencije na način koji je djelotvoran i prilagođen životnoj dobi kroz rani i predškolski odgoj i obrazovanje te osnovnoškolsko obrazovanje ima važne posljedice u pogledu pedagoških pristupa, ocjenjivanja, pedagoških materijala i okruženja za učenje, kao i u pogledu doprinosa smanjenju digitalnog raskoraka. |
7. |
Jednako su važne i posljedice koje navedeno ima za inicijalno obrazovanje nastavnika te trajno stručno usavršavanje i nastavnika i odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, s ciljem razvoja njihove sposobnosti da promiču djelotvorno i odgovorno služenje novim tehnologijama u pedagoške svrhe te da djecu podupiru u razvoju digitalne kompetencije. |
8. |
U svijetu u kojemu su mnoga djeca već posve navikla na digitalne medije, obrazovanje i osposobljavanje također imaju važnu ulogu u promicanju sigurnog i odgovornog korištenja digitalnim alatima te u razvoju medijske pismenosti, tj. ne samo sposobnosti pristupanja digitalnom sadržaju, već, što je čak i važnije, i sposobnosti tumačenja, upotrebe, dijeljenja, stvaranja i kritičke prosudbe takvog sadržaja. |
POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA, UZ UVAŽAVANJE SUPSIDIJARNOSTI I INSTITUCIONALNE AUTONOMIJE,
u pogledu kreativnosti i inovacija:
1. |
potaknu ustanove za obrazovanje nastavnika, ustanove za osposobljavanje odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te pružatelje stručnog usavršavanja da prilagode svoje programe s ciljem uključivanja novih alata za učenje i razvoja odgovarajućih pedagoških metoda koje za cilj imaju poticanje kreativnosti i inovativnosti od rane dobi; |
2. |
pružatelje obrazovanja ili relevantna tijela, prema potrebi, potaknu da škole i objekte za rani i predškolski odgoj i obrazovanje opreme na odgovarajućoj razini kako bi se poticale kreativne i inovativne sposobnosti; |
3. |
pružatelje programa inicijalnog obrazovanja i programa trajnog stručnog usavršavanja i za nastavnike i za odgojitelje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju potaknu na promišljanje o djelotvornim metodama za poticanje znatiželje, eksperimentiranja kreativnog i kritičkog razmišljanja te kulturnog razumijevanja, primjerice putem umjetnosti, glazbe i kazališta, kao i na istraživanje potencijala kreativnih partnerstava; |
4. |
promiču razvoj aktivnosti formalnog, neformalnog i informalnog učenja za djecu, usmjerenih na poticanje kreativnosti i inovativnosti, istodobno prepoznajući važnost uloge roditelja i obitelji; |
u pogledu digitalne kompetencije:
5. |
olakšaju pristup ICT-u i njegovo promicanje te razvoj digitalne kompetencije putem izloženosti digitalnim alatima primjerenoj životnoj dobi, kao i integraciju digitalnih alata tijekom cijeloga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja, uz prepoznavanje važne uloge roditelja i obitelji te različitih obrazovnih potreba ovisno o životnoj dobi; |
6. |
potaknu razvoj digitalnih alata i služenje njima u obrazovne svrhe te razvoj i primjenu pedagoških pristupa koji mogu doprinijeti unapređenju kompetencija u svim područjima, a posebno u pogledu pismenosti, kvantitativne pismenosti, matematike, prirodoslovnih znanosti, tehnologije i stranih jezika, s ciljem suočavanja s nekima od izazova istaknutih u novijim međunarodnim istraživanjima (14); |
7. |
potaknu pružatelje obrazovanja ili relevantna tijela, prema potrebi, da škole te ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje opreme na odgovarajućoj razini kako bi se promicao razvoj digitalne kompetencije koji odgovara životnoj dobi, posebno proširenjem dostupnosti različitih digitalnih alata i infrastrukture; |
8. |
potaknu nastavnike visokih učilišta koja izvode studije za učitelje i nastavnike u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, učitelje i nastavnike u sustavu odgoja i obrazovanja, odgojitelje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te ravnatelje škola da tijekom inicijalnog obrazovanja i trajnog stručnog usavršavanja i sami steknu dostatnu razinu digitalne kompetencije, što uključuje sposobnost služenja ICT-om u obrazovne svrhe, kao i da razviju djelotvorne metode promicanja medijske pismenosti od rane dobi; |
9. |
istraže potencijal digitalnih alata kako bi se poduprlo učenje u različitim okruženjima i osigurali u većoj mjeri personalizirani pristupi učenju, koji bi odgovarali potrebama širokog raspona sposobnosti, od vrlo nadarenih do onih s niskom razinom vještina, kao i potrebama djece u nepovoljnom položaju te djece s posebnim potrebama; |
10. |
promiču komunikaciju i suradnju među školama i nastavnicima na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, među ostalim putem eTwinninga; |
11. |
istraže potencijal za suradnju sa zajednicom otvorenog koda na inovativnim obrazovnim alatima i digitalnoj kreativnosti; |
12. |
ulože napore u promicanje medijskog obrazovanja i pismenosti, posebno sigurne i odgovorne uporabe digitalnih tehnologija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te osnovnoškolskom obrazovanju. |
POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA:
1. |
poduzmu odgovarajuće mjere i inicijative s ciljem poticanja kreativnosti, inovativnosti i digitalnih kompetencija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te osnovnoškolskom obrazovanju, djelotvorno se služeći europskim resursima poput programa Erasmus+ i Europskim strukturnim i investicijskim fondom za potporu takvim mjerama i inicijativama; |
2. |
promiču i razviju suradnju, razmjenu dobre prakse i uzajamno učenje o temi poticanja kreativnosti, inovativnosti i digitalnih kompetencija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te osnovnoškolskom obrazovanju, kao i kroz neformalno i informalno učenje; |
3. |
istraživanjima utvrde primjere najdjelotvornijih metoda i praksi za nastavnike i odgojitelje u svim fazama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja kako bi se djeci pomoglo u razvoju kreativnosti i inovativnosti te razvoju digitalne kompetencije. U tom kontekstu razmotre provedbu ključnih načela okvira kvalitete za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, prema potrebi. |
I POZIVA KOMISIJU DA:
1. |
nastavi s postojećim radom radnih skupina u sklopu strateškog okvira „ET 2020.” (Radne skupine za transverzalne vještine te Radne skupine za digitalno i internetsko učenje) radi poticanja kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije, prema potrebi, od rane dobi; |
2. |
promiče suradnju i uzajamno učenje na europskoj razini i u sklopu strateškog okvira „ET 2020.” i kroz program Erasmus+; |
3. |
nastavi s praćenjem područja obuhvaćenih ovim zaključcima, unutar područja primjene postojećih alata i izvješćâ, izbjegavajući dodatno administrativno opterećenje. |
(1) Zaključci Europskog vijeća od 24. i 25. listopada 2013. (EUCO 169/13, odjeljak I., posebno stavci od 1. do 12.).
(2) „Digitalna kompetencija uključuje pouzdanu i kritičku uporabu tehnologije informacijskog društva za rad, slobodno vrijeme i komunikaciju. Temelji se na osnovnim vještinama u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (ICT): uporabi računala za prikupljanje, procjenu, pohranu, proizvodnju, prezentiranje i razmjenu informacija te za komunikaciju i sudjelovanje u suradničkim mrežama putem interneta” itd.
(3) SL L 394, 30.12.2006., str. 10.
(4) SL C 141, 7.6.2008., str. 17.
(5) SL C 119, 28.5.2009., str. 2.
(6) Dok. 15441/09.
(7) SL C 175, 15.6.2011., str. 8.
(8) SL C 372, 20.12.2011., str. 19.
(9) SL C 372, 20.12.2011., str. 15.
(10) SL C 393, 19.12.2012., str. 1.
(11) SL C 393, 19.12.2012., str. 11.
(12) SL C 183, 14.6.2014., str. 22.
(13) Razdoblja obrazovanja o kojima je riječ u ovim zaključcima u širem smislu odgovaraju:
— |
razini ISCED-a 0.2 (predškolski odgoj i obrazovanje): „Obrazovanje čija je svrha poduprijeti rani razvoj u pripremi za sudjelovanje u školi i društvu. Programi su namijenjeni djeci od treće godine života do početka osnovnoškolskog obrazovanja.” |
— |
razini ISCED-a 1 (osnovnoškolsko obrazovanje): „Programi čija je svrha obično učenicima pružiti temeljne vještine u čitanju, pisanju i matematici te izgraditi čvrst temelj za učenje.” |
(14) Rezultati istraživanja PISA-e iz 2012. (u kojemu su 15-godišnji učenici testirani u čitanju, matematici i prirodnim znanostima) otkrivaju napredak prema referentnom cilju za 2020. od najviše 15 % učenika s lošim rezultatima u osnovnim vještinama, iako EU kao cjelina znatno zaostaje u području matematike. Preporučuju se trajni napori u svim područjima, a posebno u vezi s učenicima niskog socioekonomskog statusa. Rezultati prvog europskog istraživanja jezičnih kompetencija (2012.) pokazuju općenito nisku razinu kompetencija i u prvom i u drugom testiranom stranom jeziku, iako postoje razlike među državama članicama.
PRILOG
Ostali popratni elementi
1. |
Završno izvješće EU-ove Skupine stručnjaka visoke razine za pismenost, rujan 2012. (1). |
2. |
Komunikacija Komisije od 25. rujna 2013. pod naslovom „Otvaranje obrazovanja inovativnom podučavanju i učenju s pomoću novih tehnologija i otvorenih obrazovnih resursa” (2). |
3. |
Publikacija Europske komisije iz 2013.: „Comenius – primjeri dobre prakse” (3). |
4. |
Publikacija Europske komisije, Europske školske mreže i Sveučilišta u Liègeu iz 2013.: „Istraživanje u školama – Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) u obrazovanju” (4). |
5. |
Publikacija OECD-a iz 2013.: „Inovativna okruženja za učenje” (5). |
6. |
Europska konferencija na visokoj razini „Obrazovanje u digitalnom dobu” održana u Bruxellesu 11. prosinca 2014. |
7. |
Izvješće iz 2014. Tematske radne skupine za rani i predškolski odgoj i obrazovanje „Prijedlog ključnih načela okvira kvalitete za rani i predškolski odgoj i obrazovanje” (6). |
(1) Vidjeti http://ec.europa.eu/education/policy/school/doc/literacy-report_en.pdf
(2) 14116/13 + ADD 1.
(3) Vidjeti http://ec.europa.eu/education/library/publications/2013/comenius_en.pdf
(4) Vidjeti https://ec.europa.eu/digital-agenda/sites/digital-agenda/files/KK-31-13-401-EN-N.pdf
(5) Vidjeti http://www.oecd-ilibrary.org/education/innovative-learning-environments_9789264203488-en
(6) http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/archive/documents/ecec-quality-framework_en.pdf