23.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 433/13


Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2015/C 433/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„LEVICKÝ SLAD”

EZ br.: SK-PGI-0005-01181 – 20.11.2013.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1.   Naziv:

„Levický slad”

2.   Država članica ili treća zemlja

Slovačka

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.8. Ostali proizvodi iz Priloga I. Uredbe (začini itd.).

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Levický slad” je svijetli pilsnerski ječmeni slad, prvenstveno namijenjen proizvodnji piva. Dobiva se iz selektivno uzgojenih i certificiranih sorta dvorednog pivarskog ječma koji se uzgaja na ograničenom zemljopisnom području.

Važni zajamčeni parametri proizvoda „Levický slad”:

(a)   vlaga: najviše 5 %;

(b)   boja: ne više od 4,5 EBC;

(c)   ekstrakt (u suhoj tvari): minimalno 80 %;

(d)   drobljivost: minimalno 78,5 %.

Kad su u pitanju osjetilne karakteristike, slad bi trebao imati jasnu, sladnu aromu, bez drugog mirisa; okus bi trebao biti slatkast i čist. Boja je jednolično svijetla, bez smeđih vršaka. Izgledom slad nalikuje vrsti ječma koji je obrađen.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sirovina za „Levický slad” dvoredni je pivarski ječam upisan u Popis sorta registriranih za „Levický slad”. U proizvodnji se koriste sve sorte ili samo neke.

Ograničeno zemljopisno područje karakteriziraju srednje teška tla najprikladnija za uzgoj pivarskog ječma, poput crnice, crvenice, fluvisola i smeđeg tla, a teren je ravan ili u nekim slučajevima blago kos. To područje ima veoma toplu i suhu nizinsku klimu. Te osobine omogućuju veoma ranu sjetvu pivarskog ječma, što je veoma važno za visoku kvalitetu zrna (bogat ekstrakt, minimalan postotak oštećenog zrna, niska pojavnost gljivičnih oboljenja) i visok urod.

3.4.   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju poduzimati u ograničenom zemljopisnom području

 

Korak 1. Kupnja, prihvat i čišćenje ječma.

 

Korak 2. Močenje

 

Korak 3. Klijanje ječma

 

Korak 4. Sušenje i oslobađanje od klica

 

Korak 5. Oslobađanje slada od klica

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Slad se može pakirati u vreće kapaciteta do 50 kg ili u velike vreće od 300 do 600 kg s etiketom ili oznakom proizvođača.

3.6.   Posebna pravila za označivanje

Proizvođači slada „Levický slad” mogu koristiti ime „Levický slad” za označivanje, oglašavanje i marketing proizvoda.

Sve vrste pakiranja označuju se etiketom ili oznakom koja pokazuje proizvođačevu adresu, adresu pogona, težinu paketa, serijski broj, datum pakiranja i rok upotrebe slada te europski logotip, a oznaka može sadržavati izraz „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” ili skraćenicu „ZOZP”.

Tražitelj prihvaća da svaki proizvođač u tome ograničenom području ima pravo proizvoditi „Levický slad” u skladu sa specifikacijama proizvoda.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno je područje omeđeno sljedećim geografskim točkama i linijama:

Na sjeveru, sa zapada prema istoku, vrhom Holý vrch lanca Považský Inovec, vrhovima Veľký Tríbeč i Veľký Inovec, te lancima Štiavnické vrchy i Javorie sve do područja Krivánsky potok.

Na istoku i jugu omeđuju ga Krivánsky potok do ušća u rijeku Ipeľ, Ipeľ do ušća u Dunav, te Dunav do općine Žitava.

Na zapadu, s juga prema sjeveru, omeđeno je općinom Žitava na Dunavu, općinama Marcelová, Svätý Peter, Pavlov Dvor, Nesvady i Komoča, sve do rijeke Váh uz općinu Dedina Mládeže, te rijekom Váh sve do vrha Holý vrch u lancu Považský Inovec.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Specifični prirodni uvjeti ograničenog područja, tj. klima i tlo, uz kvalitetu, tradiciju i ugled, čine „Levický slad” jedinstvenim. Gorski lanac na sjeveru štiti to područje od hladnog zraka. Prosječna je temperatura zraka u vegetacijskome razdoblju 15 – 17 °C, a prosječna količina padalina 150 – 200 mm. U ostalim dijelovima Slovačke u kojima se uzgaja ječam ukupna je količina padalina 450 – 650 mm. Pretjerana kiša u vrijeme zrenja smanjuje sladnu kvalitetu zrna jer vlažno vrijeme potiče fermentaciju kojom se škrob razgrađuje u šećere, a zrno u postupku slađenja ne klija dobro.

Uz klimatske uvjete na kvalitetu proizvoda „Levický slad” utječu i tla. To su crnica, crvenica, fluvisol i smeđe tlo, a teren je ravan ili – u nekim slučajevima – blago kos. Sva se ostala područja uzgoja ječma u Slovačkoj razlikuju po nekom od temeljnih uvjeta (više padalina, prosječne temperature, trajanje vegetacijskog razdoblja, tlo). Bez tih uvjeta za rast sirovine „Levický slad” ne može ostvariti istu kvalitetu ili urod.

U ograničenome području jari ječam sije se od treće dekade veljače do druge dekade ožujka, što pozitivno utječe na urod i kvalitetu zrna. Kvaliteta zrna jaroga ječma određuje se ponajviše u razdoblju u kojem se zrno oblikuje i nalijeva. Fenološki, to se razdoblje definira početkom klasanja, a u ograničenom području to razdoblje traje od vremena između prve i treće dekade svibnja do pune zrelosti. Vegetacijsko razdoblje jarog ječma u ograničenom području traje oko 120 dana, uključujući i oko 44 dana od početka klasanja do pune zrelosti. Zato su uvjeti u ograničenom području idealni za uzgoj visokokvalitetnog pivarskog ječma s optimalnim sadržajem škroba u zrnu, što odgovara ekstraktu u sladu od 81,5 – 82,5 %.

Pivarski ječam u ograničenom se području bere nekoliko dana nakon što sasvim sazrije Da bi se želo fiziološki zrelo i zdravo zrno koje kiša nije oštetila, žanje se rano kako bi se izbjeglo kišno razdoblje koje redovito počinje u drugoj polovici srpnja i prvoj polovici kolovoza.

Kvaliteta proizvoda „Levický slad” ovisi o kvaliteti parametara ječma te o procesu slađenja. Zbog niske količine padalina i uvjeta u tlu toga područja, zrno je veće i ujednačene veličine te sadržava više škroba što jamči veću ekstraktivnost slada. Ujednačena veličina zrna važna je za močenje jer zrna tada podjednako upijaju vlagu pa će poslije, u slađenju sustavom pokretne gomile (Wanderhaufen), imati podjednaku energiju klijanja.

Vrhunski pivari koji prednost daju sladu „Levický slad”, njegovim tipičnim osobinama smatraju njegov izgled, boju i okus zrna, a pozitivan utjecaj na kvalitetu tradicionalno varenog piva imaju i sastav ekstrakta i stupanj razgradnje bjelančevina Za piva tog tipa „Levický slad” igra važnu ulogu u postizanju željene boje i okusa te proizvodne učinkovitosti.

Tradicija uzgoja žitarica na tome području seže u 19. stoljeće kad je obitelj von Schoeller dala početni kapital, nakon čega je uslijedio brz razvoj uzgoja žitarica i prerađivačke industrije, što je dovelo do toga da se lokalnim pivarskim ječmom trguje kao posebnom kategorijom („Tót Árpa”) na budimpeštanskoj burzi. Idući poticaj dogodio se u drugoj polovici 20. stoljeća ulaganjem u samostalnu komercijalnu sladaru. Proizvod te sladare otpočetka se zvao „Levický slad” jer je to ime bilo općepoznato među uzgajivačima i prerađivačima ječma. Čim je proizvodnja počela, kvaliteta i ugled proizvoda „Levický slad” potvrdili su se izvozom ne samo u većinu zemalja istočne i zapadne Europe nego i u zemlje na četirima drugim kontinentima. Budući da se za pivarski ječam ne organiziraju specifična natjecanja, potvrda kvalitete dolazi u obliku nagrada koje osvajaju svijetla piva, uglavnom u inozemstvu, pa tako i na natjecanjima u Češkoj, kao i nagrada Zvijezda europskog piva.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.upv.sk/swift_data/source/pdf/specifikacie_op_oz/specifikacia_Levicky_slad.pdf


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.