|
1.5.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 145/22 |
Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
(2015/C 145/10)
Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).
ZAHTJEV ZA ODOBRENJE VEĆE IZMJENE SPECIFIKACIJE PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI ILI ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE U SKLADU S ČLANKOM 53. STAVKOM 2. PRVIM PODSTAVKOM UREDBE (EU) br. 1151/2012
„ZGORNJESAVINJSKI ŽELODEC”
EU br.: SI-PGI-0105-01140-31.7.2013
ZOI ( ) ZOZP ( X )
1. Skupina koja podnosi zahtjev i pravni interes
|
Udruženje proizvođača proizvoda „zgornjesavinjski želodec” |
|
Rečica ob Savinji 55 |
|
SI-3332 Rečica ob Savinji |
|
SLOVENIJA |
|
Tel. +386 38390910 |
Prijedlog izmjena podnijela je ista skupina proizvođača koja je predala zahtjev za upis proizvoda „zgornjesavinjski želodec”.
2. Država članica ili treća zemlja
Slovenija
3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena
—
—
—
—
—
—
—
—
4. Vrsta izmjene
—
—
5. Izmjene
1. Opis proizvoda
|
— |
U navedenoj se točki mijenja omjer mesa i slanine. Sadašnji omjer „85:15 do 80:20” ispravlja se u „najmanje 75 % mesa i najviše 25 % slanine”. Novi omjer mesa i slanine određen je na temelju više od dvadeset godina senzorskog ocjenjivanja proizvoda „zgornjesavinjski želodec” koje provodi posebna stručna komisija. Naime, utvrđeno je da optimalni omjer mesa i slanine kojim se osiguravaju odgovarajući izgled, boja i aroma kriške proizvoda „zgornjesavinjski želodec” iznosi najmanje 75 % mesa i najviše 25 % slanine. |
|
— |
Težina gotovog proizvoda ispravlja se s „najmanje 0,7 kg” u „najmanje 0,6 kg”, a debljina proizvoda s „3–5 cm” u „2,5–3,5 cm”. Razlog za tu izmjenu povećana je potražnja potrošača za tanjim i malo manjim proizvodima. |
2. Način proizvodnje
|
— |
Izmjenu omjera mesa i slanine te izmjenu težine gotovog proizvoda treba uzeti u obzir i u ovoj točki. |
|
— |
Težina svježe punjenih proizvoda ispravlja se s trenutačnih „1,3 do 2,5 kg” u „1,2 do 4 kg”. Smanjena donja granica težine gotovog proizvoda uzrokuje smanjenje težine sirovog proizvoda. Povećanje gornje dopuštene težine sirovog proizvoda predlaže se zbog potreba ugostiteljskih objekata za većim, odnosno duljim proizvodima (kako bi se smanjila količina ostataka nakon rezanja krajeva proizvoda). |
|
— |
Temperatura sušenja/zrenja smanjuje se s trenutačnih „12–18 °C” na „6–16 °C”. Brišu se izrazi „kašča” i „relativna vlažnost između 60 i 80 %”. S obzirom na stvarno postignute prosječne temperature u sušionicama proizvoda „zgornjesavinjski želodec”, prije svega zbog promjenjivih vremenskih uvjeta, temperatura sušenja se smanjuje, a istodobno se povećava temperaturni interval. Izraz „kašča” danas se više ne upotrebljava za sušionice mesa. Briše se podatak o relativnoj vlažnosti prostorija jer se prije svega nadziru sušenje i vlaga u proizvodima. |
|
— |
Vrijeme sušenja/zrenja ispravlja se s „3 do 5 mjeseci” u „najmanje tri mjeseca”. Ispravak je posljedica praktičnih iskustava proizvođača s obzirom na promjenjive vremenske uvjete. |
|
— |
Gubitak težine ispravlja se s „najmanje 36 %” u „najmanje 40 %”. Razlog je potražnja potrošača za više dozrelim i sušim proizvodima. |
3. Povezanost
U ovoj se točki na temelju povijesnih činjenica ime „George VI.” ispravlja u „George V.”.
Na poziv kralja Aleksandra Karađorđevića Logarsku dolinu 1932. ili 1933. posjetio je engleski kralj George V., koji je vladao do svoje smrti 1936. godine. S obzirom na činjenicu da je kralj Aleksandar Karađorđević ubijen 1934. u atentatu u Marseilleu jasno je da kralj Aleksandar Karađorđević u Logarskoj dolini nije mogao ugostiti kralja Georgea VI.
4. Označivanje
U ovoj se točki zbog izmjene europskog zakonodavstva umjesto izraza „simbol Zajednice” navodi „simbol Unije”. Uz navođenje „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” dopisuje se još „ili odgovarajuća pokrata”, a dodaje se i slika jedinstvenog logotipa za označivanje proizvoda „zgornjesavinjski želodec”, koja je dosad bila objavljena samo u specifikaciji.
JEDINSTVENI DOKUMENT
„ZGORNJESAVINJSKI ŽELODEC”
EU br.: SI-PGI-0105-01140-31.7.2013
ZOI ( ) ZOZP ( X )
1. Naziv
„Zgornjesavinjski želodec”
2. Država članica ili treća zemlja
Slovenija
3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
3.1. Vrsta proizvoda
Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)
3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.
„Zgornjesavinjski želodec” proizvod je od mesa koji se suši/zori na zraku, izrađen od kvalitetnog svinjskog mesa (but, plećka) i tvrde leđne slanine. Mesni nadjev s dodatkom soli i začina puni se u prirodne ovitke kao što su svinjski želudac, svinjski mjehur ili goveđe slijepo crijevo ili u propusne umjetne ovitke. Naziv proizvoda potječe od tradicije punjenja nadjeva u prirodne ovitke, prije svega svinjske želudce.
„Zgornjesavinjski želodec” sastoji se od mesa i slanine u omjeru od najmanje 75 % mesa i najviše 25 % slanine. Ostali dodani sastojci su češnjak, sol, papar i šećer. Nije dopuštena uporaba nitrita, nitrata ni drugih aditiva. Udio soli manji je od 7 %.
Sušeni proizvod okruglog je ili pravokutnog oblika. Teži najmanje 0,6 kg i zbog prešanja ima karakteristični plosnati oblik debljine 2,5–3,5 cm. Ovitak je gladak, priliježe uz nadjev i blago je prekriven karakterističnom sivosmeđom plijesni roda Penicillium.
Kriške proizvoda „zgornjesavinjski želodec” uske su i dugačke zbog plosnatog oblika. „Zgornjesavinjski želodec” odlikuje puna aroma nadopunjena dodanim začinima koji ne prekrivaju osnovnu aromu dozrelog mesa i slanine.
Tekstura je blago čvrsta i prikladna za rezanje na kriške. Kriška ima karakterističan i prepoznatljiv „mozaik” koji se sastoji od mesnog dijela ružičastocrvene boje i osobito vidljivih komadića slanine bijele do blijedobijele boje. Kriška je u ustima glatka i brzo se raspadne.
3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)
U izradi proizvoda „zgornjesavinjski želodec” upotrebljava se kvalitetno svinjsko meso (but i plećka) i tvrda leđna slanina mesnatih pasmina svinja i njihovih križanaca.
3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području
Izrada (mljevenje mesa, usitnjavanje slanine, priprema nadjeva, punjenje želudaca) i sušenje/zrenje proizvoda „zgornjesavinjski želodec” moraju se provoditi na utvrđenom zemljopisnom području.
3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
—
3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Certificirani proizvodi označavaju se nazivom „zgornjesavinjski želodec”, navođenjem zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili odgovarajućom pokratom, pripadajućim simbolom Unije, nacionalnim simbolom kvalitete i logotipom za „zgornjesavinjski želodec”. Uporaba logotipa obvezna je za sve oblike proizvoda na tržištu.
4. Sažeta definicija zemljopisnog područja
Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla označava se samo proizvod koji je proizveden na području Gornje Savinjske doline. Sjeverna granica prolazi po hrptu Olševe preko grebena Smrekovškog gorja. Na jugu granica prati vrhove Dobrovelja i Menine, koji razgraničuju Gornju Savinjsku dolinu od Donje i Tuhinjske doline. Na zapadu granica ide po prijelazu Črnivec, dalje na Kranjsku Reber, Veliku Planinu i preko prijevoja Presedljaj na Ojstricu. Od te točke prati vršni greben Grintavaca do Skute i od tamo na sjever do Mrzle gore. Tu dolazi na slovensko-austrijsku granicu i po njoj ide na sjever do Pavličevog sedla, a zatim mijenja smjer prema istoku i vraća se na Olševu.
5. Povezanost sa zemljopisnim područjem
Zaštita proizvoda „zgornjesavinjski želodec” temelji se na njegovu ugledu. Glavna je posebnost proizvoda „zgornjesavinjski želodec” u tradiciji njegove izrade jer u drugim su dijelovima Slovenije od suhomesnatih proizvoda proizvodili prije svega domaće kobasice i salame, a u tom, planinama okruženom kraju, recept za izradu autentičnog proizvoda već se stoljećima prenosi s koljena na koljeno. Njegova se proizvodnja najprije pojavila u višim, brdovitim predjelima Gornje Savinjske doline. Prvi zapisi o proizvodnji vjerojatno potječu s početka 19. stoljeća. Etnograf Jože Lekše u svojim je rukopisima pisao o obrednom značenju želudca, koji se servirao u posebnim prilikama na vjenčanjima, karminama ili obiteljskim slavljima. U 20. stoljeću proizvodnja se pojavila i u nižim i naseljenijim dijelovima doline, što među ostalim dokazuje i rukopis recepta za izradu proizvoda „zgornjesavinjski želodec” nastao oko 1930. na poljoprivrednom gospodarstvu Logar u Logarskoj dolini.
Publicist i istraživač narodnih običaja i života u Gornjoj Savinjskoj dolini Aleksander Videčnik među ostalim izvješćuje da je između dva rata čak i engleski kralj George V. tijekom posjeta kralju Aleksandru navodno posjetio Logarsku dolinu (koja je dio Gornje Savinjske doline), gdje su obojica kušala „zgornjesavinjski želodec”. On se engleskom kralju toliko svidio da su ga kasnije povremeno čak i slali na engleski dvor.
S vremenom je proizvod postao poznat kao isključivi specijalitet toga kraja pa je i danas jedno od glavnih jela za vrijeme velikih događanja, blagdana i vjenčanja, a za Uskrs ga ljudi nose na blagoslov.
Na zemljopisnom području Gornje Savinjske doline isprepleću se karakteristike alpske i subalpske klime. Vrsta klime koja prevladava ovisi prije svega o nadmorskoj visini. Viši predjeli imaju alpsku klimu s prosječnom temperaturom najhladnijeg mjeseca ispod –3 °C, a niži umjerenu subalpsku klimu. U dolinu Savinje i Drete s okolnih planina dolazi hladan planinski zrak zbog kojeg su ljeta ugodna i nije prevruće. Jeseni su svježe, kao i proljeća, a zime uglavnom hladne i duge. Uz opće klimatske karakteristike do izražaja dolaze i lokalne posebnosti (prisojne i osojne strane, zatvorene doline).
Važna je posebnost navedenog područja da zbog velikih temperaturnih razlika između prisojnih i osojnih te visokih i niskih dijelova dolazi do lokalnih zračnih tokova koji omogućuju da se „zgornjesavinjski želodec” suši s pomoću prirodnog kruženja zraka.
Gornju Savinjsku dolinu odlikuju karakteristična mikroklima, mnogo smrekovih šuma te okruženje visokih planina i izvanredna količina vode u vodenim tokovima. Osim mikroklime područja odlučujuće značenje za sušenje i zrenje proizvoda ima i mikroklima prostorija u kojima se suše.
Smrekovo drvo, kamen i opeka glavni su građevinski materijali za sušionice u kojima se suši „zgornjesavinjski želodec”.
Ti sveobuhvatni specifični uvjeti imaju izrazit utjecaj na sušenje i zrenje proizvoda kao i na njihov okus i miris.
Uz povoljne prirodne uvjete kvaliteti proizvoda pridonijeli su i ljudi, koji su na proizvodnom području razvili specifičnu tehniku pripreme, oblikovanja i sušenja proizvoda. „Zgornjesavinjski želodec” i danas se izrađuje s pomoću postupaka kojima se poštuje tradicija, a uvođenjem tehnoloških poboljšanja ne mijenja se tipičan oblik ni senzorske karakteristike proizvoda. Okoliš i miris smrekovih šuma zajedno s klimom i ljudskim faktorom koji posjeduje iskustvo, posebna tehnička i praktična znanja nenadomjestivi su u pripremi proizvoda „zgornjesavinjski želodec”.
Upućivanje na objavu specifikacije
(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)
http://www.mkgp.gov.si/fileadmin/mkgp.gov.si/pageuploads/podrocja/Varna_in_kakovostna_hrana_in_krma/zasciteni_kmetijski_pridelki/Specifikacije/ZGSAV_-_SPECIFIKACIJA_julij_13.pdf
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.