Sažetak

Procjena učinka uz Prijedlog uredbe o sekuritizaciji

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? Što je problem koji iziskuje rješenje?

Prije krize tržište sekuritizacije bilo je rastući kanal za financiranje europskoga gospodarstva. To je tržište tijekom krize funkcioniralo dobro te je ostvarivalo tek neznatne gubitke. Međutim, ugled mu je nakon krize ozbiljno narušen praksama i događanjima koja su se odvijala drugdje, uglavnom u SAD-u. Taj se loš ugled odražava u percepciji rizičnosti sekuritizacije u EU-u koju imaju ulagači te u njezinu regulatornom tretmanu koji se uglavnom ravnao prema gubicima na tržištima SAD-a. Budući da su oni bili puno veći od gubitaka nastalih sekuritizacijom u EU-u, potonji su regulatornim tretmanom dovedeni u nepovoljan položaj.

Kao posljedica lošeg ugleda i regulatornog postupanja, sekuritizacijsko tržište EU-a sada miruje. Time je izgubljen kanal za financiranje gospodarstva EU-a. Bez sekuritizacije banke imaju ograničenu sposobnost prodaje imovine. Posljedica toga je da zbog trenutačne potrebe za smanjivanjem financijske poluge banke često moraju rasteretiti svoje bilance smanjenjem kreditiranja. U europskom kontekstu gdje se 80 % financijskog posredovanja odvija preko banaka, to znatno utječe na rast. Oporavak bez kredita traje dugo, što usporava rast i otvaranje radnih mjesta.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Općeniti cilj inicijative jest oživljavanje sigurnog tržišta sekuritizacije čime će se poboljšati financiranje gospodarstva EU-a, kratkoročno oslabiti povezanost između smanjivanja financijske poluge i strožih uvjeta kreditiranja te dugoročno ostvariti uravnoteženija i stabilnija struktura financiranja gospodarstva EU-a. Konkretno, to se želi postići razlikovanjem jednostavnih, transparentnih i standardiziranih (STS) sekuritizacijskih proizvoda kojima se može osigurati održiv izvor financiranja za gospodarstvo EU-a od onih manje transparentnih i složenijih. Osim toga, i dalje će se standardizirati postupci i prakse na sekuritizacijskim tržištima te će se rješavati nedosljednosti propisa. Stupanj ispunjenja tih ciljeva mjerit će se na temelju razlike u cijenama i izdanim količinama STS proizvoda u odnosu na proizvode koji nisu STS.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a?

Sekuritizacijski proizvodi dio su financijskih tržišta EU-a koja su otvorena i integrirana. Sekuritizacijom se povezuju razne financijske institucije iz raznih država članica i trećih zemalja: banke često iniciraju sekuritizirane kredite, dok financijske institucije kao što su osiguravatelji i investicijski fondovi ulažu u te proizvode preko europskih granica. Nadalje, regulatorni okvir za sekuritizaciju uvelike se temelji na zakonodavstvu EU-a. Stoga se diferenciranje STS proizvoda može uvesti samo inicijativom na razini EU-a.

B. Rješenja

Koje su zakonodavne i nezakonodavne mogućnosti politika razmatrane? Daje li se prednost nekom odabiru? Zašto?

Razmatrao se cijeli niz mogućnosti za uvođenje STS kriterija: prilagođavanje regulatornog okvira kako bi se odražavali različiti profili rizičnosti STS proizvoda i standardizirali sastavni dijelovi zakonodavstva o sekuritizaciji (npr. definicije, zahtjevi u pogledu objave i dubinske analize). U svakom području razmatrale su se opcija nedonošenja mjera te opcije donošenja nezakonodavnih i zakonodavnih mjera.

Prednost se daje opciji donošenja zakonodavnih mjera kojom bi se uveli STS kriteriji, diferencirao regulatorni okvir za STS proizvode i standardizirali sastavni dijelovi zakonodavstva o sekuritizaciji (npr. definicije, zahtjevi u pogledu objave i dubinske analize). Tom bi se opcijom trebala postići diferencijacija i povećati osjetljivost regulatornog tretmana na rizike. Osim toga, njome bi se trebale standardizirati odredbe zakondavstva EU-a o definiciji sekuritizacije te o zahtjevima u pogledu objave i dubinske analize koje trenutačno nisu ujednačene. Sve bi to trebalo pridonijeit boljem ugledu i potaknuti oživljavanje sigurnog i održivog tržišta sekuritizacije.

Tko podržava koju opciju?

Velika većina dionika podržava ovu inicijativu. Nema razlike prema kategorijama ispitanika, u smislu da velika većina zakonodavaca, središnjih banaka, regulatora, nadzornih tijela, sudionika na tržištu i trustova mozgova podupire inicijativu.

C. Učinci odabrane opcije

Koje su prednosti odabrane opcije (uz one glavne)?

U mjeri u kojoj će se predloženim politikama stvoriti novi kanal financiranja gospodarstva EU-a koji manje ovisi o ograničenjima bankarskog sektora, smanjit će se utjecaj financijskih kriza na ponudu kredita, a time i na rast i zapošljavanje. Smanjit će se socijalni troškovi takvih kriza. Osim toga, zahvaljujući poticanju širenja sekuritizacijskih struktura čiji se rizici mogu analizirati i razumjeti te kojima se može odrediti cijena, opcijama politike potaknut će se sekuritizacijsko tržište koje pridonosi boljem financiranju gospodarstva u kontekstu financijske stabilnosti.

Ništa ne upućuje na to da će predložena politika imati izravan ili neizravan utjecaj na pitanja zaštite okoliša.

Koliki su troškovi odabrane opcije (uz one glavne)?

Osim troškova koje će sudionici na tržištu i javna tijela imati zbog prilagodbe novom regulatornom okviru, ne bi trebalo biti značajnih socijalnih i ekonomskih troškova. Ništa ne upućuje na na to da će predložena politika imati izravan ili neizravan utjecaj na pitanja zaštite okoliša.

Kako će to utjecati na poduzeća, mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća?

Odabrane opcije politike trebale bi imati nekoliko pozitivnih učinaka na financiranje MSP-ova. Prvo, uključivanje kratkoročnih sekuritizacija kao što je ABCP u STS okvir s posljedičnim poboljšanjem tretmana kapitala, trebalo bi potaknuti rast ovog važnog izvora financiranja MSP-ova.

Drugo, inicijativa bi bankama trebala omogućiti instrument za prijenos rizika iz njihovih bilanci. Slijedom toga, banke bi oslobođeni kapital trebale sve više upotrebljavati za odobravanje novih kredita obiteljima i poduzećima od kojih su većina MSP-ovi u EU-u.

Naposljetku, uvođenjem jedinstvenog i dosljednog sekuritizacijskog okvira EU-a i poticanjem sudionika na tržištu na daljnju standardizaciju, inicijativom bi se trebali smanjiti operativni troškovi sekuritizacije. Budući da su ti troškovi viši od prosjeka za sekuritizaciju kredita MSP-ovima, to bi smanjenje osobito povoljno trebalo utjecati na troškove kredita za MSP-ove.

Hoće li to znatno utjecati na državne proračune i uprave?

Hoće li biti drugih bitnih učinaka?

D. Daljnje mjere

Kada će se ova politika preispitati?

Nadolazeće zakonodavstvo u potpunosti će se ocijeniti (oko 4 godine nakon roka za njegovu provedbu) kako bi se između ostalog moglo procijeniti koliko je ono učinkovito i djelotvorno u smislu postizanja ciljeva predstavljenih u ovom izvješću i odlučiti jesu li potrebne nove mjere ili izmjene.