Bruxelles, 22.4.2015.

SWD(2015) 88 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

SAŽETAK PROCJENE UTJECAJA

Priložen dokumentu

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o dobrovoljnoj shemi ekološkog dizajna za igraće konzole

{COM(2015) 178 final}
{SWD(2015) 89 final}


Sažetak

„Oprema za zvuk i slikovni prikaz” identificirana je kao skupina proizvoda na koju bi se mogle primijeniti mjere za ekološki dizajn, a uključuje igraće konzole, reproduktore/snimače videozapisa i projektore. Direktivom o ekološkom dizajnu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 1 uspostavljen je okvir u kojem Komisija uredbama utvrđuje zahtjeve za ekološki dizajn, odnosno u kojem industrija pokreće samoregulatorne inicijative. Učinci mogućih mjera politike procjenjuju se u skladu sa zahtjevima iz Direktive, zajedno s mogućim mjerama na temelju Direktive o energetskim oznakama 2010/30/EU 2 .

U usporedbi s drugim uredbama o ekološkom dizajnu, u ovoj skupini proizvoda mogle bi se ostvariti tek relativno skromne uštede energije. Uštede energije za opremu za zvuk i slikovni prikaz iznose otprilike 2,5 TWh godišnje; za usporedbu, one iznose 215 TWh godišnje za Uredbu o ekološkom dizajnu grijača prostora te 16 TWh godišnje za Uredbu o ekološkom dizajnu računala. Smatra se da je analiza iznesena u izvješću razmjerna očekivanim uštedama.

Ovom se procjenom utjecaja također procjenjuje može li se samoregulatorna inicijativa industrije smatrati alternativnom mjerom politike.

1.    DEFINIRANJE PROBLEMA

Problem je u tome što bi ekološka učinkovitost opreme za zvuk i slikovni prikaz mogla biti veća te to što je tržišna prodornost energetski učinkovitih proizvoda manja od moguće. Zbog toga se u nedovoljnoj mjeri potiču ulaganja, a troškovi energije za korisnike opreme viši su nego što je to ekonomski opravdano.

Provjerom dostupnih tržišnih podataka pokazalo se da je u EU-u u 2012. prodano otprilike 50 milijuna reproduktora i snimača videozapisa, 12 milijuna igraćih konzola i 2 milijuna projektora. Njihova ukupna godišnja potrošnja iznosi otprilike 8,5 TWh, a predviđa se da će se potrošnja u 2020. povećati na 13 TWh. Prognoze tržišnih kretanja pokazuju da će reproduktori/snimači videozapisa i projektori postupno nestajati s tržišta. Prodaja reproduktora/snimača videozapisa i projektora trenutačno opada i do 10 % godišnje, što će se nastaviti kako se oni budu postupno zamjenjivali drugim tehnologijama.

Grafikon 1.: Sve po starom – potrošnja energije u EU-u za sve proizvode

Kad je riječ o igraćim konzolama, ključni je problem to što one troše sve više energije, što je povezano s njihovim sve širim rasponom funkcija i igraćim performansama. Procjenjuje se da bi se do 2020. njihova godišnja potrošnja energije mogla smanjiti za otprilike 1,5 TWh. Ključno je pitanje u ovom izvješću mogu li se dobrovoljnim sporazumom znatno ublažiti trenutačni trendovi sve veće potrošnje energije igraćih konzola ili je ipak potrebno uvesti obvezne mjere za ekološki dizajn ili mjere za energetske oznake.

2.    CILJEVI

Pripremna studija 3 i procjena utjecaja pokazale su da postoji potencijal ekonomičnog smanjenja potrošnje energije opreme za zvuk i slikovni prikaz te da trenutačno još nije ostvaren puni potencijal. Cilj je stoga analizirati može li se mjerama za ekološki dizajn ili mjerama za energetske oznake, uključujući samoregulaciju, pridonijeti ciljevima politike „20/20/20” u području energije.

U skladu s uvodnim izjavama 18. i 19. i člankom 15. stavkom 6. Direktive o ekološkom dizajnu potrebno je istražiti bi li se prednost moglo dati samoregulaciji. Kad je riječ o opremi za zvuk i slikovni prikaz koja je usklađena s kriterijima o ekološkom dizajnu, opći je cilj ispraviti tržišne manjkavosti te razmjerno i troškovno učinkovito smanjiti potrošnju energije, pritom ne utječući na funkcionalnost.

3.    OPCIJE POLITIKE 

Razmatrane su sljedeće zakonodavne i nezakonodavne mjere:

   Opcija 1. Bez djelovanja EU-a (osnova)

   Opcija 2. Samoregulacija (dobrovoljni sporazum na temelju Direktive o ekološkom dizajnu)

   Opcija 3. Provedbene mjere za ekološki dizajn

   Opcija 4. Mjere za energetske oznake

Igraće konzole

Opcija 1. dio je analize ne samo radi usporedbe, nego i kao održiva mogućnost sama po sebi. Ta opcija znači da će i dalje postojati prepreke ostvarenju potencijala poboljšanja energetske učinkovitosti igraćih konzola. Iako konzole postaju relativno učinkovitije, potrošnja energije će se povećavati, ali ne tako brzo kao igraće performanse.

Opcija 2. Tri su proizvođača igraćih konzola (Microsoft, Nintendo and Sony) Komisiji 2012. dostavili sveobuhvatan prijedlog industrije za igraće konzole. Uz iznimku zahtijevanih dijelova o praćenju i izvješćivanju on sadržava sve nužne elemente te se stoga smatra da predstavlja dovoljnu podlogu za ocjenu može li ta inicijativa biti alternativa regulatornoj provedbenoj mjeri.

Prijedlog se temelji na pojednostavljenom pristupu, sa zahtjevima za dva načina rada: „reprodukcija/strujanje sadržaja” i „navigacija”. Njih je moguće lako testirati. Zahtjevi u vezi s potrošnjom električne energije u načinima rada iznose 90 W u 2013. te 70 W u 2017. Prijedlogom industrije nije obuhvaćen igraći način rada zbog nedostatka pokazatelja performansi.

Opcijom 3. želi se poboljšati ekološki učinak igraćih konzola tako što će se za njih utvrditi obvezatne najveće razine potrošnje energije. Temelji se na tehničkom konceptu prijedloga industrije, ali sa strožim gornjim granicama potrošnje energije. Zahtjevi u načinima rada iznose 70 W u 2014. te 50 W u 2017. Njome se predlažu daljnji zahtjevi za „strujno napajanje” i „upravljanje potrošnjom energije”. Modeliranjem ove opcije nije bilo moguće uzeti u obzir buduće, moguće veće performanse i funkcionalnosti konzola najnovije generacije jer ih je teško predvidjeti.

Opcija 4. Pristupom koji uključuje obveznu europsku energetsku oznaku želi se kategorizirati proizvode po razredu učinkovitosti od A do G do 2014. Međutim, postoje samo tri vrste/modela proizvoda, po jedan/jedna po proizvođaču, a njihove se arhitekture i igraće performanse znatno razlikuju. Stoga među proizvodima svakog od proizvođača postoje bitne razlike u funkcionalnosti i potrošnji energije, što znači da oznake možda neće biti učinkovite.

U sljedećoj su tablici sažeto prikazane najveće razine potrošnje energije za sve četiri opcije za igraće konzole:

Opcije politike

 

1. Bez djelovanja

2. Prijedlog industrije

3. Ekološki dizajn

4. Energetske oznake

Zahtjevi u vatima (≤W)

Razina 1.

2013.

Razina 2.

2017.

Razina 1. 2014.

Razina 2. 2017.

Razred oznake

Razina 1. 2014.

Razina 2. 2017.

Način rada: reprodukcija sadržaja

90

70

70

50

A

30

15

B

40

25

C

50

35

Način rada: navigacija

90

70

70

50

D

60

45

E

70

55

F

80

60

G

90

70

Tablica 1.: Sažetak – opcije za igraće konzole

Reproduktori/snimači videozapisa

Opcija 1. Osnovnu opciju može se okarakterizirati jasnim silaznim trendom prodaje. Taj će se trend nastaviti zbog tehnoloških zaokreta prema klijentima za strujanje sadržaja i izdvajanju tvrdog diska / optičkog pogona iz proizvoda, čime više neće biti potrebe za tim proizvodima.

Opcija 2. odbačena je jer industrija nije predložila nikakvu samoregulatornu inicijativu.

Opcija 3. Opcije politike sa zahtjevima za ekološki dizajn izrađene su u pripremnoj studiji 2010. te su iznova procijenjene s obzirom na nove tehničke informacije i povratne informacije industrije. Revidirani i stroži prijedlog temelji se na načinima rada kao što je on-play, s ažuriranim rokovima s početkom u 2014.

Opcija 4. odbačena je jer je zaključeno da energetske oznake za reproduktore/snimače videozapisa ne bi bile odgovarajuće zbog toga što oni troše relativno malo energije i zbog ograničenog potencijala za poboljšanje.

Projektori

Opcija 1. Bez djelovanja EU-a osnovni scenarij karakterizira jasan silazni trend prodaje koja opada kako raste primjena televizora širokog ekrana.

Opcija 2. odbačena je za projektore jer industrija nije predložila takvu inicijativu.

Opcija 3. temelji se na iznova procijenjenim i ažuriranim scenarijima politike iz pripremne studije. Zahtjevi se temelje na procjeni dostupne tehnologije te se njima predlažu zahtjevi za učinkovitost lampi.

Opcija 4. Oznaka za projektore bila bi složena, ali izvediva. Opcija o oznakama temelji se na zahtjevima i pojednostavljenim pretpostavkama koje su predložene u pripremnoj studiji. Njome bi se povećala učinkovitost od 2016. nadalje.

U tablici u nastavku nalazi se pregled opcija koje su odabrane za dubinsku analizu za sve tri vrste proizvoda u ukupnoj skupini proizvoda u koju spada „oprema za zvuk i slikovni prikaz”.

Igraće konzole

Reproduktori/snimači videozapisa

Projektori

Opcija 1. Bez djelovanja EU-a

Opcija 2. Prijedlog industrije – samoregulacija

Opcija 3. Obvezni ekološki dizajn

Opcija 4. Obvezne energetske oznake

Opcija 1. Bez djelovanja EU-a

Opcija 3. Obvezni ekološki dizajn

Opcija 1. Bez djelovanja EU-a

Opcija 3. Obvezni ekološki dizajn

Opcija 4. Obvezne energetske oznake

Tablica 2.: Odabrane opcije: igraće konzole, reproduktori/snimači videozapisa i projektori.

4.    Analiza utjecaja

Glavno što se želi postići u ovom odjeljku je procijeniti ukupne uštede energije i smanjenje emisija ugljikova dioksida u odnosu na druge parametre, npr. gospodarske i društvene učinke. Ocjena se provodi u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 15. stavku 5. Direktive o ekološkom dizajnu, uzimajući u obzir utjecaj na proizvođače, pa i MSP-ove. Cilj je pronaći ravnotežu između, s jedne strane, ostvarenja odgovarajuće razine ambicije i povezanih koristi za okoliš/korisnika te, s druge strane, mogućeg opterećenja proizvođača.

S obzirom na to da se gotovo svi reproduktori/snimači videozapisa, projektori i igraće konzole namijenjeni masovnom tržištu sklapaju u Kini, u praksi neće biti promjene za proizvođače iz EU-a. Troškove povezane s unaprijeđenom tehnologijom, proizvodnjom te redizajnom uglavnom će snositi proizvođači izvan EU-a.

Gospodarski učinak

Najvažniji gospodarski učinci odabranih opcija sažeti su u nastavku.

Igraće konzole

Opcijom 2. (Prijedlog industrije: samoregulacija) ne bi nastali visoki dodatni troškovi jer su proizvođači već sami uveli potrebne promjene u svoje planove proizvodnje.

Opcijom 3. (obvezni zahtjevi za ekološki dizajn) zahtijevaju se promjene u proizvodima, što bi moglo predstavljati znatan dio jediničnih proizvodnih troškova, ali će se traženim promjenama vjerojatno malo utjecati na konačnu cijenu. S druge strane, potrošači mogu uštedjeti energiju s pomoću učinkovitijih komponenti. Tri navedena globalna igrača veliki su konkurenti te stoga nisu dostupne informacije o budućim pojedinostima. Zbog toga je veoma teško precizno predvidjeti utjecaj na kupce i cjenovnu dostupnost konzola.

Opcijom 4. (Obvezne energetske oznake) nastali bi veoma mali dodatni troškovi prikaza energetskog razreda na oznaci, ali ne bi nastali dodatni proizvodni troškovi. Proizvođači određuju tempo kad je riječ o bilo kojim povećanjima učinkovitosti koje žele provesti.

Reproduktori/snimači videozapisa

S obzirom na to da je opcija 3. provedena u 2014., razinama za koje se predlaže propisivanje ne bi se tražile znatne promjene proizvoda za masovno tržište jer nema mnogo prostora za poboljšanja. Učinci će biti minimalni te s malim ili nikakvim troškovima.

Projektori

Opcijom 3. moglo bi se dovesti do povećanja proizvodnih troškova, što se odražava u povećanju cijene proizvoda za potrošače kako bi se time pokrili troškovi povezani s učinkovitijim strujnim napajanjima i većom učinkovitošću lampi. Kako bi se ti zahtjevi ispunili nisu potrebne bitne promjene dizajna. Teško je predvidjeti cjenovnu dostupnost s obzirom na to kako bi se proizvodni troškovi mogli prevaliti na potrošače te s obzirom na konkurenciju koju čine skuplji projektori sa zaslonima.

Ne očekuje se da zbog primjene opcije 4. nastanu znatni troškovi u opskrbnom lancu.

Učinci na okoliš

Potrošnja električne energije svih skupina proizvoda analizirana je i procijenjena programom modeliranja, a tehnički stručnjaci dali su savjete o razvoju modela unutar skupina proizvoda.

Grafikon 2.: Kretanje godišnje potrošnje energije – igraće konzole

Procjenjuje se da je godišnja potrošnja električne energije igraćih konzola iznosila 4,6 TWh u 2010. u EU-27 te se predviđa da će se u 2020. povećati na 11 TWh godišnje (sve po starom). Iz grafikona 2. vidi se da se potrošnja energije povećava ujednačeno za sve opcije. Potencijal za uštede svih opcija intervencije sličan je do 2020., s veoma malom prednošću opcije ekološkog dizajna. Dvjema obveznim regulatornim opcijama ostvaruje se 16 % ušteda energije do 2025., tj. otprilike dvostruko više nego prijedlogom industrije kojim se ostvaruju uštede energije od 8 %.

Reproduktori/snimači videozapisa

Potrošnja električne energije reproduktora i snimača videozapisa na temelju opcije „sve po starom” već je prikazana u grafikonu 1. Procjenjuje se da će potrošnja električne energije postupno opadati te pasti na nulu do 2025. Opcijom 3. o obveznom ekološkom dizajnu pridonijelo bi se smanjenju potrošnje energije, i to u većoj mjeri već do 2015. i 2016., ali bi dugoročno rezultati opadali i približavali se osnovnoj krivulji.

Projektori

Prema predviđanjima iz modeliranja, potrošnja električne energije projektora smanjuje se slično kao kod reproduktora/snimača videozapisa. Regulatornim opcijama ne bi se ostvarili bitni učinci ni pridonijelo stalnom smanjenju potrošnje energije.

Društveni učinci

Za sve se procijenjene opcije politike očekuje da će rizik od gubitka radnih mjesta biti veoma malen. Kad je riječ o regulatornim mjerama, etapnim pristupom i rokovima omogućit će se proizvođačima da pravovremeno prilagode zahtjeve za ekološki dizajn.

U EU-u je malo MSP-ova izravno uključeno u, primjerice, razvoj igraćeg softvera za neke reproduktore/snimače videozapisa namijenjene „višem segmentu tržišta” ili za uvoz ili maloprodaju te se navedenim na njih neće primjetno utjecati.

Ne očekuje se da se cijene promijene toliko da bi to negativno utjecalo na cjenovnu dostupnost, posebno u nazadujućim tržištima kao što su ona projektora i reproduktora videozapisa.

Drugi učinci

Cjelokupnim se izvješćem o procjeni utjecaja detaljnije procjenjuju dodatni ekonomski troškovi i društveni učinci. Ukratko, očekuje se da ti učinci budu marginalni u EU-u.

5.    USPOREDBA OPCIJA POLITIKE

U sljedećoj su tablici sažeto prikazane procijenjene uštede električne energije i smanjenja emisija ugljikova dioksida koji se mogu pripisati opcijama politike kojima se daje prednost, a u odnosu na scenarij „sve po starom”.

Tablica – Godišnje uštede električne energije i godišnje smanjenje emisija ugljikova dioksida (Mt CO2) u odnosu na scenarij „sve po starom”:

2020.

2025.

Uštede električne energije (GWh godišnje)

Smanjenje emisija ugljikova dioksida (Mt ekvivalenta CO2 godišnje) 4

Uštede električne energije (GWh godišnje)

Smanjenje emisija ugljikova dioksida (Mt ekvivalenta CO2 godišnje)

Igraće konzole

Opcija politike 2. – Prijedlog industrije

1 020

0,408

1 122

0,449

Opcija politike 3. – Obvezni zahtjevi za ekološki dizajn (uredba)

1 461

0,584

2 395

0,958

Opcija politike 4. – Obvezne energetske oznake

1 115

0,446

2 124

0,849

Reproduktori/snimači videozapisa

Opcija politike 3. – Obvezni zahtjevi za ekološki dizajn (uredba)

360

0,145

50

0,020

Projektori

Opcija politike 2. – Obvezni zahtjevi za ekološki dizajn (uredba)

6

0,002

2

0,001

Opcija politike 3. – Obvezne energetske oznake

62

0,025

23

0,009

Tablica 3.: Sažetak godišnjih učinaka u brojčanim terminima – 2020. i 2025.

Iz tablice 3. vidi se da je potencijal za uštedu kad je riječ o igraćim konzolama mnogo veći nego za druge dvije skupine proizvoda.

5.1.    Igraće konzole

Regulatornom opcijom s mjerama za ekološki dizajn (opcija 3.) bi se dugoročno, do 2025., ostvarile najveće uštede (2,4 TWh godišnje) te stoga i najveće koristi za okoliš, ali ujedno i najveći gospodarski i društveni učinci. Učinci opcije o energetskim oznakama (opcija 4.) slični su kao i kod opcije o ekološkom dizajnu, ali će biti nešto manji kad je riječ o okolišu i uštedama (2,1 TWh godišnje). Opcija samoregulacije (opcija 2.) ima najmanje gospodarske i društvene učinke, ali se njome dugoročno ostvaruju uštede od samo 1,1 TWh godišnje, što je rezultat između „bez djelovanja” i regulatornih opcija.

Međutim, prednost opcije 2. je to što je već kratkoročno i srednjoročno učinkovita. Godišnje uštede električne energije od 1 TWh ostvarene uporabom opcije 2. mogu se prevesti u smanjenje troškova električne energije za potrošače u iznosu od 200 milijuna eura. S obzirom na to da su tehnološki razvoj i promjene na tržištu te elektroničke opreme veoma brzi, srednjoročne prognoze mogle bi biti pouzdanije od dugoročnih.

5.2.    Reproduktori/snimači videozapisa

Opcijom o obveznom ekološkom dizajnu ostvarile bi se neke dodatne uštede u usporedbi s opcijom „sve po starom”, ali ukupni potencijal za uštede veoma je mali. Stoga se za ovu skupinu proizvoda prednost daje opciji 1. „bez djelovanja”.

5.3.    Projektori

Iz analize se vidi da se iz nijedne opcije politike ne ostvaruju bitne koristi za okoliš zbog čega je teško obrazložiti prihvaćanje bilo koje druge opcije osim osnovnog scenarija. Stoga se prednost daje opciji 1. „bez djelovanja”.

6.    ZAKLJUČCI

Kad je riječ o igraćim konzolama, prednost se daje samoregulatornoj opciji 2. Njezine su prednosti najveće, ima najbolji omjer troškova i koristi te se njome osiguravaju najveća poboljšanja energetske učinkovitosti. Njome se pridonosi rješavanju problema kontinuiteta s trenutačnim pozitivnim trendom prema energetskoj učinkovitosti. U tom se dinamičkom sektoru opcijom 2. ostvaruju uštede koje su gotovo usporedive s alternativnim obveznim zahtjevima za ekološki dizajn ili energetske oznake, fleksibilna je, njome se omogućuje brže ažuriranje ciljnih razina te nameće manje administrativno opterećenje. Samoregulatornom se opcijom cilju „20/20/20” pridonosi uštedom energije od 1 TWh godišnje.

Samoregulatorna inicijativa koju su predložili proizvođači igraćih konzola konačno je revidirana u studenome 2014., na zadovoljstvo svih službi Komisije. Predloženo je da se prijedlog, a posebno sustav praćenja, preispita do kraja 2017.

(1)

   SL L 285, 31.10.2009.

(2)

   SL L 153, 18.6.2010.

(3)

   Vidi http://www.ecomultimedia.org/

(4)

   Pretpostavka: 0,4 kg CO2/kWh prema MEErP-u