U državama članicama trenutačno postoji više od 300 civilnih i vojnih tijela nadležnih za obavljanje funkcija obalne straže u nizu područja kao što su pomorska sigurnost, zaštita, traganje i spašavanje, nadzor granica, kontrola ribarstva, carinski nadzor, opća provedba zakona i zaštita okoliša. Niz agencija EU-a, a posebno Frontex, Europska agencija za pomorsku sigurnost i Europska agencija za kontrolu ribarstva, pružaju potporu nacionalnim nadležnim tijelima u izvršavanju tih funkcija.

Komisija je 2014. završila studiju izvedivosti u kojoj je razmotrena potreba za boljom suradnjom i koordinacijom između nacionalnih tijela i agencija koje obavljaju funkcije obalne straže. U toj je studiji utvrđen niz pitanja za koja je potrebna bliskija suradnja, osobito u područjima operativnog nadzora i razmjene podataka, koja je osnova svih tih funkcija.

Potreba za poboljšanjem suradnje i koordinacije između nadležnih tijela koja obavljaju funkcije obalne straže zatim je potvrđena u zakonodavstvu Unije o pomorskom prometu, Strategiji Europske unije za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu s akcijskim planom koju je Vijeće donijelo 2014. i u Europskom migracijskom programu koji je Komisija donijela 2015.

Svrha je ovog zakonodavnog prijedloga za jačanje europske suradnje povezane s funkcijama obalne straže poboljšati suradnju i koordinaciju između odgovarajućih agencija EU-a kako bi se unaprijedile sinergije između njihovih usluga te im se time omogućilo pružanje učinkovitijih i ekonomičnijih višenamjenskih usluga nacionalnim nadležnim tijelima koja obavljaju funkcije obalne straže.

Ovaj zakonodavni prijedlog dio je skupa mjera koje Komisija predlaže za jačanje zaštite europskih vanjskih granica, uključujući europsku suradnju povezanu s funkcijama obalne straže, a koji uključuje i Prijedlog uredbe o osnivanju Europske agencije za graničnu i obalnu stražu te Prijedlog izmjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005 o osnivanju Europske agencije za kontrolu ribarstva. Znatne izmjene u ovom Prijedlogu istovjetne su predloženim odredbama o europskoj suradnji povezanoj s funkcijama obalne straže u Prijedlogu uredbe o osnivanju Europske agencije za graničnu i obalnu stražu te predloženim izmjenama Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005.

Ovaj je Prijedlog u skladu s ciljevima europske politike pomorskog prometa do 2018. te Europske agencije za pomorsku sigurnost koja je osnovana radi osiguravanja visoke, ujednačene i učinkovite razine pomorske sigurnosti i zaštite te sprečavanja onečišćenja i odgovora na onečišćenja s brodova. To je bit misije, nadležnosti i aktivnosti EMSA-e u vezi s pomorskim upravama i tijelima koja obavljaju funkcije obalne straže.

Prijedlog se temelji na članku 100. stavku 2. UFEU-a o utvrđivanju odredaba za provođenje ciljeva zajedničke pomorske prometne politike.

Prijedlog se odnosi na pružanje potpore nacionalnim nadležnim tijelima koja obavljaju funkcije obalne straže na nacionalnoj razini, razini Unije te, prema potrebi, na međunarodnoj razini.

Cilj je Prijedloga ojačati kapacitete obalne straže EU-a za odgovor na prijetnje i rizike u pomorskom dobru poboljšanjem suradnje te promicanjem prekograničnih i međusektorskih ekonomičnih aktivnosti. Time će se izbjeći udvostručavanje napora i osigurati da glavni akteri (osobito agencije EU-a) djeluju na usklađen i učinkovit način te zajedno razvijaju sinergije. U Prijedlogu se uzima u obzir potreba za većom kontrolom u području pomorstva, dok se istodobno ograničava radno opterećenje nacionalnih nadležnih tijela i nadležnih tijela EU-a.

Dodane vrijednosti posebnih aktivnosti EMSA-e na razini EU-a su:

Budući da je svrha Prijedloga izmijeniti Uredbu (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost, potrebno je predložiti uredbu.

Nije primjenjivo (cilj je ove inicijative provesti obveze iz Europskog migracijskog programa koje se odnose na aktivnosti obalne straže).

Nije primjenjivo.

Inicijativa nije dio programa REFIT, ali bi trebalo primijeniti njegova glavna načela.

Nije primjenjivo.

Ovom se inicijativom zahtijeva povećanje doprinosa EU-a za EMSA-u od približno 22 milijuna godišnje (odnosno oko 87 milijuna EUR u razdoblju od 2017. do 2020.) te zapošljavanje 17 privremenih djelatnika.

Taj operativni rashod (glava 3.) od oko 81 milijun EUR uglavnom se odnosi na pružanje usluga RPAS-a (67 milijuna EUR) te podataka i usluga SAT-AIS-a i satelitske komunikacije (Satcom) za povećanje sposobnosti nadzora tri agencije i nacionalnih nadležnih tijela kako bi se, kao glavni cilj, ojačala kontrola vanjskih morskih granica Europske unije.

(Vidjeti i priloženi zakonodavni financijski izvještaj).

Budući da će ovu mjeru provoditi EMSA, njezina će evaluacija biti dio petogodišnje evaluacije Agencije čije će nalaze i preporuke Komisija proslijediti Europskom parlamentu i Vijeću te objaviti.

Nije primjenjivo.

Cilj je Prijedloga razvoj europske suradnje povezane s funkcijama obalne straže razvijanjem oblika suradnje između Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, EMSA-e i EFCA-e kako bi se unaprijedile sinergije među tim agencijama i tako osiguralo pružanje učinkovitijih i ekonomičnijih višenamjenskih usluga nacionalnim nadležnim tijelima koja obavljaju funkcije obalne straže.

EMSA će posebno težiti značajnom poboljšanju sposobnosti nadzora u svrhu jačanja kontrole vanjskih morskih granica Europske unije putem sljedećih aktivnosti:

a.    Razmjenom informacija dobivenih objedinjavanjem i analizom podataka dostupnih u sustavima izvješćivanja s brodova i drugim informacijskim sustavima koje agencije vode ili im mogu pristupiti u skladu s njihovim pravnim osnovama i ne dovodeći u pitanje vlasništvo država članica nad podacima.

Rezultat: poboljšanje širenja podataka o pomorskom nadzoru u stvarnom vremenu i skoro stvarnom vremenu između tri agencije i relevantnih nadležnih tijela

Na temelju postojećih sporazuma o razini usluga koje je EMSA sklopila s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu odnosno EFCA-om, pomorske se informacije prenose u sustave drugih agencija. Pri poboljšanju sposobnosti nadzora, podaci iz novih senzora, osobito iz RPAS-a (uključujući snimke i infracrvene podatke), trebali bi biti uključeni u pomorsku sliku stanja, što će zahtijevati nove funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se unaprijedilo pružanje informacija i njihova razmjena s drugim agencijama i relevantnim nadležnim tijelima. Potreban je razvoj softvera i ažuriranje sučelja kako bi se sustavi prilagodili za primanje informacija iz novih senzora.

b.    Pružanjem usluga nadzora i komunikacije na temelju najsuvremenije tehnologije, uključujući svemirsku i zemaljsku infrastrukturu te senzore ugrađene na bilo koju vrstu platforme, poput daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava.

Rezultat: fleksibilne usluge RPAS-a za nadzor granica

Sa sadašnjim je zemaljskim i satelitskim tehnologijama još uvijek teško otkriti male brodice izrađene od gume ili drveta koje se upotrebljavaju za prijevoz migranata preko Sredozemnog mora. Te vrste brodica općenito ne stvaraju dovoljno refleksije da bi bile vidljive na radarskim satelitskim snimkama. Optičkim snimkama mogu se pokriti samo vrlo mala ciljana područja, pod uvjetom da je dan i da nema oblaka. Satelitske su snimke općenito dostupne samo u određenim razdobljima ovisno o putanji kretanja satelita. Dodatnim uslugama na temelju RPAS-a (dronovi) mogu se prevladati ta ograničenja.

Agencija će organizirati i, kao institucionalni pružatelj usluga, pružati uslugu operacija RPAS-a kao potporu Europskoj agenciji za graničnu i obalnu stražu i tijelima nadležnim za nadzor granica. Osim toga, EMSA će kao agencija za pomorsku sigurnost pridonijeti boljoj percepciji upotrebe te tehnologije. Ta je tehnologija višenamjenske prirode i može se upotrebljavati za niz javnih zadaća na moru (nadzor granica, sigurnost plovidbe, traganje i spašavanje, otkrivanje onečišćenja, kontrola ribarstva, aktivnosti provedbe zakona). Jačanjem suradnje među agencijama dodatno će se poboljšati sinergije i višenamjenska upotreba istih sredstava.

Time što će EMSA pružati usluge RPAS-a, Europska agencija za graničnu i obalnu stražu i tijela nadležna za nadzor granica imat će znatne koristi od te usluge jer EMSA već provodi prikupljanje, obradu, objedinjavanje i korelaciju podataka o ljudskim aktivnostima na moru. S informacijama dobivenim iz RPAS-a potrebno je postupati kao s dodatnim izvorom podataka koji se dodaju informacijama koje se prenose u EUROSUR. Predviđena je prilagodljiva usluga s nizom simultanih operacija RPAS-a u Sredozemnom moru koje će, na primjer, biti podijeljene na četiri područja interesa: grčko-turska granica (Egejsko more), središnje Sredozemno more (Libija), zapadno Sredozemno more (Gibraltarski tjesnac) i istočno Sredozemno more (ciparska regija). Uvođenje usluge potrebno je temeljiti na mobilnim jedinicama koje se mogu premjestiti u slučaju pojave novih žarišnih točaka.

Usluge RPAS-a trebale bi biti jeftinije od patrolnih zrakoplova s posadom i trebalo bi ih upotrebljavati kao dopunsko sredstvo u cjelokupnom lancu nadzora koji uključuje satelitske snimke, informacije o položaju plovila i nadzor iz pomorskih patrolnih zrakoplova i plovila.

Rezultat: osiguravanje podataka iz AIS-a prikupljenih putem satelita

U ovom trenutku EMSA, u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA), putem svojih pomorskih aplikacija besplatno pruža podatkovne usluge satelitskog AIS-a (SAT-AIS) ostalim agencijama i državama članicama EU-a. Te podatke ESA financira do 31. kolovoza 2016. kada završava program istraživanja i razvoja. Podaci iz SAT-AIS-a iznimno su koristan izvor informacija koji znatno povećava informiranost o stanju u pomorstvu. Ti podaci pomažu državama članicama, agencijama i tijelima EU-a (tj. Europska agencija za graničnu i obalnu stražu, EFCA, MAOC-N) u njihovim zadaćama nadzora. Bez tih podataka brojna se plovila ne bi mogla pratiti zbog neraspoloživosti drugih izvora podataka, osobito na jugu Sredozemnog mora, ili zato što se plovila kreću izvan opsega obalnih postaja AIS-a te ih se stoga ne može pratiti putem zemaljskih sustava automatske identifikacije plovila (što je slučaj kod aktivnosti ribarskih plovila pod zastavom EU-a kada djeluju izvan EU-a).

Izmjena Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (kako je izmijenjena uredbama 1644/2003, 724/2004, 2038/2006 i 100/2013)

Područje politike: Europska prometna politika

06: Mobilnost i promet

06 02: Politika kopnenog, zračnog i pomorskog prometa

06 02 03: Europska agencija za pomorsku sigurnost

06 02 03 01: Europska agencija za pomorsku sigurnost — Doprinos za glave 1., 2. i 3., osim mjera protiv onečišćenja

Migracijski program

Europska prometna politika

Posebni cilj

Poticanje sigurnosti i zaštite prometa razvojem jedinstvenih europskih standarda politike za sigurnost i zaštitu te osiguravanjem visokog stupnja provedbe

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

0602 Politika kopnenog, zračnog i pomorskog prometa

Rezultat europske suradnje povezane s funkcijama obalne straže trebao bi biti znatno poboljšanje sposobnosti nadzora u svrhu jačanja kontrole vanjskih (morskih) granica Europske unije.

a.    Razmjenom informacija dobivenih objedinjavanjem i analizom podataka dostupnih u sustavima izvješćivanja s brodova i drugim informacijskim sustavima koje agencije vode ili im mogu pristupiti u skladu s njihovim pravnim osnovama i ne dovodeći u pitanje vlasništvo država članica nad podacima.

Rezultat: poboljšanje širenja podataka o pomorskom nadzoru u stvarnom vremenu i skoro stvarnom vremenu između tri agencije i relevantnih nadležnih tijela

Na temelju postojećih sporazuma o razini usluga koje je EMSA sklopila s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu odnosno EFCA-om, pomorske se informacije prenose u sustave drugih agencija. Pri poboljšanju sposobnosti nadzora, podaci iz novih senzora, osobito iz daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (uključujući snimke i infracrvene podatke), trebali bi biti uključeni u pomorsku sliku stanja, što će zahtijevati nove funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se unaprijedilo pružanje informacija i njihova razmjena s drugim agencijama i relevantnim nadležnim tijelima. Potreban je razvoj softvera i ažuriranje sučelja kako bi se sustavi prilagodili za primanje informacija iz novih senzora.

b.    Pružanjem usluga nadzora i komunikacije na temelju najsuvremenije tehnologije, uključujući svemirsku i zemaljsku infrastrukturu te senzore ugrađene na bilo koju vrstu platforme, poput daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava.

Rezultat: fleksibilne usluge RPAS-a (daljinski upravljani zrakoplovni sustavi) za nadzor granica

Sa sadašnjim je zemaljskim i satelitskim tehnologijama još uvijek teško otkriti male brodice izrađene od gume ili drveta koje se upotrebljavaju za prijevoz migranata preko Sredozemnog mora. Te vrste brodica općenito ne stvaraju dovoljno refleksije da bi bile vidljive na radarskim satelitskim snimkama. Optičkim snimkama mogu se pokriti samo vrlo mala ciljana područja, pod uvjetom da je dan i da nema oblaka. Satelitske su snimke općenito dostupne samo u određenim razdobljima ovisno o putanji kretanja satelita. Dodatnim uslugama na temelju daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS-i ili dronovi) mogu se prevladati ta ograničenja.

Agencija će organizirati i, kao institucionalni pružatelj usluga, pružati uslugu operacija RPAS-a kao potporu Europskoj agenciji za graničnu i obalnu stražu i tijelima nadležnim za nadzor granica. Osim toga, EMSA će kao agencija za pomorsku sigurnost pridonijeti boljoj percepciji upotrebe te tehnologije. Ta je tehnologija višenamjenske prirode i može se upotrebljavati za niz javnih zadaća na moru (nadzor granica, sigurnost plovidbe, traganje i spašavanje, otkrivanje onečišćenja, kontrola ribarstva, aktivnosti provedbe zakona). Jačanjem suradnje među agencijama dodatno će se poboljšati sinergije i višenamjenska upotreba istih sredstava.

Time što će EMSA pružati usluge RPAS-a, Europska agencija za graničnu i obalnu stražu i tijela nadležna za nadzor granica imat će znatne koristi od te usluge jer EMSA već provodi prikupljanje, obradu, objedinjavanje i korelaciju podataka o ljudskim aktivnostima na moru. S informacijama dobivenim iz RPAS-a potrebno je postupati kao s dodatnim izvorom podataka koji se dodaju informacijama koje se prenose u EUROSUR. Predviđena je prilagodljiva usluga s nizom simultanih operacija RPAS-a u Sredozemnom moru koje će, na primjer, biti podijeljene na četiri područja interesa: grčko-turska granica (Egejsko more), središnje Sredozemno more (Libija), zapadno Sredozemno more (Gibraltarski tjesnac) i istočno Sredozemno more (ciparska regija). Uvođenje usluge potrebno je temeljiti na mobilnim jedinicama koje se mogu premjestiti u slučaju pojave novih žarišnih točaka.

Usluge RPAS-a trebale bi biti jeftinije od patrolnih zrakoplova s posadom i trebalo bi ih upotrebljavati kao dopunsko sredstvo u cjelokupnom lancu nadzorakoji uključuje satelitske snimke, informacije o položaju plovila i nadzor iz pomorskih patrolnih zrakoplova i plovila.

Rezultat: osiguravanje podataka iz AIS-a prikupljenih putem satelita

U ovom trenutku EMSA, u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA), putem svojih pomorskih aplikacija besplatno pruža podatkovne usluge satelitskog AIS-a (SAT-AIS) ostalim agencijama i državama članicama EU-a. Te podatke ESA financira do 31. kolovoza 2016. kada završava program istraživanja i razvoja. Podaci iz SAT-AIS-a iznimno su koristan izvor informacija koji znatno povećava informiranost o stanju u pomorstvu. Ti podaci pomažu državama članicama, agencijama i tijelima EU-a (tj. Europska agencija za graničnu i obalnu stražu, EFCA, MAOC-N) u njihovim zadaćama nadzora. Bez tih podataka brojna se plovila ne bi mogla pratiti zbog neraspoloživosti drugih izvora podataka, osobito na jugu Sredozemnog mora, ili zato što se plovila kreću izvan opsega obalnih postaja AIS-a te ih se stoga ne može pratiti putem zemaljskih sustava automatske identifikacije plovila (što je slučaj kod aktivnosti ribarskih plovila pod zastavom EU-a kada djeluju izvan EU-a).

Bez podataka iz SAT-AIS-a bit će izgubljena znatna dodana vrijednost i doći će do značajnog smanjenja informiranosti o stanju u pomorstvu, što negativno utječe na sposobnost nadzora vanjskih granica. Stoga je nužno dobivanje podataka iz SAT-AIS-a.

Za koordinaciju i dostavu podataka o pomorskom nadzoru iz RPAS-a i drugih senzora potrebna je satelitska komunikacija. Satelitska komunikacija upotrebljava se za navigaciju RPAS-a i za prijenos podataka koje je prikupio njegov korisni teret. To je znatan uzrok troškova. Agencija će morati uložiti u sučelja za primanje podataka od komunikacijskih satelita, a osobito iz Europskog sustava za prijenos podataka (EDRS). Istodobni ulaz višestrukih tokova podataka u različitim formatima podataka sigurno će zahtijevati razvoj softvera. Navedeni troškovi ne uključuju troškove satelitskog prijenosa.

c.    Izgradnja kapaciteta na nacionalnim razinama i na razini Unije izradom smjernica, preporuka i najboljih praksi te podupiranjem osposobljavanja i razmjene osoblja u cilju poboljšanja razmjene informacija i suradnje povezane s funkcijama obalne straže.

Rezultat: osposobljavanje, učenje na daljinu i razmjena najboljih praksi te razvoj zajedničkih ili interoperabilnih operativnih standarda na temelju projekata

Jačanje funkcija obalne straže nacionalnih nadležnih tijela isto tako uključuje obrazovanje i osposobljavanje. Agencija je već uspostavila značajan portfelj osposobljavanja, uključujući module za e-učenje za stručnjake iz država članica, zemalja pristupnica i zemalja u okviru Europske susjedske politike. Ta će se osnova upotrijebiti za razvoj novih modula i programa osposobljavanja za jačanje vještina i kapaciteta na nacionalnoj razini.

Novorazvijeni tečajevi osposobljavanja, radionice za razmjenu najboljih praksi i moduli za e-učenje te novi projekti povezani s posebnim područjima pomoći će u povećanju kapaciteta obalnih straža i stvaranju zajedničkih standarda i pristupa na razini EU-a koji će olakšati multinacionalnu suradnju i zajedničke operacije.

Poboljšanje širenja podataka o pomorskom nadzoru u stvarnom vremenu i skoro stvarnom vremenu između tri agencije i relevantnih nadležnih tijela

Ažuriranje i poboljšanja sučelja i funkcionalnosti:

– omogućit će razmjenu podataka iz novih senzora (upotrebom novih formata podataka),

– pridonijet će povećanoj razmjeni podataka o nadzoru između svih relevantnih dionika.

Fleksibilne usluge RPAS-a za nadzor granica

Povećani pomorski nadzor vanjskih granica EU-a trebao bi dovesti do:

– ranog otkrivanja isplovljavanja plovila s migrantima,

– boljeg otkrivanja migranata u opasnosti na moru (spašavanje više života) i pružanja potpore operacijama traganja i spašavanja na moru,

– ranog i boljeg otkrivanja svih drugih nezakonitih aktivnosti pri prelasku vanjskih morskih granica Europske unije,

– iskorištavanja tih misija za višestruke namjene (obalne straže) i pružanja pomoći u pomorskom nadzoru radi:

   – otkrivanja nezakonitog ribolova;

   – otkrivanja i presretanja trgovine drogom i njezina krijumčarenja;

   – otkrivanja i praćenja onečišćenja;

   – podrške aktivnostima provedbe zakona.

Podaci o nadzoru su „tehnička pomoć” i dostavljaju se relevantnim nadležnim tijelima na nacionalnoj razini ili na razini EU-a radi pripreme odgovarajućih daljnjih postupanja.

Osiguravanje podataka iz AIS-a prikupljenih putem satelita

Te će informacije omogućiti identifikaciju plovila izvan opsega obalnih postaja AIS-a država članica EU-a i pomoći korisnicima u dobivanju potpunije pomorske slike stanja za potrebe operacija nadzora granica. Te će informacije dovesti do:

– sposobnosti razlikovanja uobičajenog prometa od ljudskih aktivnosti na moru koje se ne može identificirati i za koje može biti potrebna detaljnija provjera korelacijom tih informacija s drugim izvorima podataka kojima raspolaže EMSA,

– bolje sposobnosti praćenja položaja operativnih sredstava pojedinih država i/ili EU-a uključenih u operacije traganja i spašavanja (SAR) radi optimalnije koordinacije,

– bolje sposobnosti razmještanja operativnih sredstava na točan zemljopisni položaj plovila za koje je utvrđeno da trebaju potporu, čime se smanjuje vrijeme potrebno da nadležna tijela / službe za traganje i spašavanje stignu na mjesto događaja,

– mogućnosti pružanja geoprostornih obavještajnih informacija za točno i pravovremeno praćenje plovila na globalnoj osnovi.

Ako ti podaci iz SAT-AIS-a ne bi mogli biti osigurani, pružale bi se manje opsežne informacije o tome što se događa na vanjskim morskim granicama.

Komunikacijske usluge, posebno SAT-COM kao potpora zajedničkim operacijama

Satelitska komunikacija ima ključnu ulogu pri upotrebi novih tehnologija poput daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava. Upravo tehnologija satelitske komunikacije omogućava poboljšani pomorski nadzor u (skoro) stvarnom vremenu.

Osposobljavanje, učenje na daljinu i razmjena najboljih praksi te razvoj zajedničkih ili interoperabilnih operativnih standarda na temelju projekata

Ulaganje u osposobljavanje, e-učenje i razmjenu najboljih praksi te razvoj zajedničkih ili interoperabilnih operativnih standarda na temelju projekata trebalo bi dovesti do:

– povećanja vještina i sposobnosti u području funkcija obalne straže na nacionalnoj razini, što će dovesti do učinkovitijih operacija,

– veće razine usklađenosti i zajedničkih pristupa za pomorski nadzor i druge funkcije obalne straže, što će dovesti do interoperabilnosti i zajedničkih operativnih standarda koji bi trebali olakšati zajedničke operacije.

Najsloženiji i najkritičniji proces je organizacija pilot-usluga RPAS-a.

U 2016. Agencija planira uvođenje pilot-usluga RPAS-a za države članice i agencije EU-a. S regulatorne strane, Agencija namjerava uključiti EASA-u i Eurocontrol, dok su s korisničke strane Europska agencija za graničnu i obalnu stražu i EFCA pozvane na sudjelovanje u toj pilot-aktivnosti. Osim toga, savjetovanje s Europskom svemirskom agencijom trebalo bi pridonijeti daljnjem razvoju rješenja RPAS-a u području civilnog pomorskog nadzora.

Dodane vrijednosti tih aktivnosti na razini EU-a su:

– pružanje vrijednih informacija za poboljšanje nadzora vanjskih granica Europske unije s pomoću novih usluga RPAS-a i daljnjeg pružanja usluga satelitskog sustava automatske identifikacije brodova (SAT-AIS), koje inače ne bi bile pružane ili bi bile pružane u manjoj mjeri (nadzor iz zraka koji je vrlo skup),

– pružanje usluga i podataka na razini EU-a isplativo je zbog ekonomije razmjera koja se ne može postići sličnim mjerama na nacionalnoj razini,

– ponovna upotreba podataka i njihova razmjena sa svim uključenim državama članicama i agencijama EU-a, izbjegavanje udvostručavanja napora i mogućnost višekratne upotrebe istih podataka i usluga, omogućavanje upotrebe novih i suvremenih tehnologija,

– prikupljanje svih bitnih pomorskih podataka o ljudskim aktivnostima na moru na jednom mjestu i osiguravanje rješenja „sve na jednom mjestu” (engl. one-stop-shop) kojim se ti podaci dostavljaju drugim nadležnim tijelima na nacionalnoj razini i razini EU-a. Informacijska i komunikacijska infrastruktura te distribucijska mreža većinom već postoje i nije ih potrebno opet razvijati. EMSA već dostavlja različite skupove pomorskih podataka Europskoj agenciji za graničnu i obalnu stražu i EFCA-i, za što su uspostavljena odgovarajuća sučelja,

– upotreba već uspostavljenih pomorskih informacijskih sustava EMSA-e, usklađivanje postojećih sustava i usluga za poticanje razmjene informacija između tijela nadležnih za obalnu stražu na razini EU-a,

– povećanje kolektivnih vještina i kapaciteta tijela obalne straže te pružanje pomoći za njihovu suradnju i zajedničko djelovanje na temelju usklađenog pristupa.

Na temelju prethodnih vojnih upotreba tehnologije RPAS-a EMSA je stekla saznanja o tome što je izvedivo u pogledu kapaciteta za civilnu upotrebu RPAS-a te kako bi RPAS-i mogli biti korisni za poboljšanje pomorskog nadzora s boljim omjerom cijene i kvalitete te za pružanje pomoći u postizanju bolje informiranosti o tome što se događa na vanjskim morskim granicama Europske unije.

Na temelju tekuće suradnje s Europskom svemirskom agencijom dokazano je da upotreba podataka iz SAT-AIS-a znatno unapređuje informiranost o stanju u pomorstvu. Operativna se korisnost podataka iz SAT-AIS-a u stvarnim slučajevima pokazala tolikom da brojne države članice i europske agencije korisnice tih podataka danas svoje svakodnevne operacije u velikoj mjeri temelje na upotrebi podataka iz SAT-AIS-a. Iskustva korisnika prikupljena su nakon nekoliko sastanaka s korisnicima tijekom posljednje tri godine. Stoga je očito da bi bez podataka iz SAT-AIS-a došlo do vidljivog ograničenja kvalitete informiranosti o stanju u pomorstvu, što bi negativno utjecalo na sposobnost učinkovitog djelovanja korisnika.

U području nadzora države luke, Agencija podržava europski program minimalne razine osposobljavanja kojim se potiče izgradnja kapaciteta na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Nadalje, osposobljavanja u „temeljnim vještinama” razvijena za određene funkcije imaju dodanu vrijednost za nadopunjavanje nacionalnih kapaciteta i poticanje razmjene najboljih praksi te bi stoga mogla imati dodanu vrijednost za različite funkcije obalne straže.

Agencija ima bogato iskustvo u radu s nacionalnim nadležnim tijelima koja obavljaju funkcije obalne straže i potiču prekograničnu suradnju. Nedavni se primjer odnosi na plovila u opasnosti za koje je Agencija zajedno s Komisijom olakšala izradu operativnih smjernica o mjestima zaklona na temelju zakonodavstva EU-a, kojima se potiče usklađen i učinkovit odgovor nacionalnih nadležnih tijela. Ta bi se izrada operativnih smjernica i zajedničkih / interoperabilnih standarda i postupaka mogla prenijeti u druga područja.

Dodatne zadaće EMSA-e potpuno su u skladu s ovlastima Europske agencije za graničnu i obalnu stražu i EFCA-e te će im pomoći u izvršavanju njihovih dužnosti i zadaća. Podaci dobiveni od RPAS-a i SAT-AIS-a znatno će unaprijediti njihovu informiranost o stanju u pomorstvu. Već postoje bilateralni sporazumi o razini usluga između EMSA-e i Europske agencije za graničnu i obalnu stražu te između EMSA-e i EFCA-e u pogledu pružanja pomorskih informacijskih usluga. Razmjena trenutačno dostupnih podataka s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu organizirana je od travnja 2013. te EMSA kontinuirano prenosi podatke u EUROSUR i Situacijski centar Europske agencije za graničnu i obalnu stražu. Uspostavljene prakse upotrebljavat će se za unaprijeđene tokove podataka.

Agencija podliježe godišnjoj reviziji Europskog revizorskog suda kao i godišnjoj reviziji Komisijine službe unutarnje revizije. Upravni odbor koji uključuje predstavnike Komisije provodi nadzor aktivnosti, programiranja i proračuna Agencije. Taj sustav utvrđen u Uredbi o osnivanju EMSA-e nastavit će se primjenjivati.

Nema dodatnih rizika u odnosu na postojeće zadaće i aktivnosti Agencije.

Dodatni proračun podliježe istim odredbama i zaštitnim mjerama kao i sve druge aktivnosti Agencije.

Mjere za sprečavanje prijevara obuhvaćene su Uredbom o osnivanju EMSA-e u članku 20. kojim se uređuju ovlasti OLAF-a u vezi s aktivnostima Agencije te će se nastaviti primjenjivati. Upravni odbor EMSA-e je u studenome 2015. donio posebnu strategiju za borbu protiv prijevara.

060203 Europska agencija za pomorsku sigurnost

Objasniti što je potrebno i navesti odgovarajuće naslove i proračunske linije te iznose.