Bruxelles, 18.6.2015.

COM(2015) 294 final

2015/0133(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira Unije za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku
(preinaka)

{SWD(2015) 118 final}


OBRAZLOŽENJE

1.Kontekst prijedloga

1.1.Razlozi i ciljevi prijedloga

Prikupljanje podataka od ključne je važnosti za provedbu zajedničke ribarstvene politike (ZRP) kako bi se temeljila na najboljim mogućim znanstvenim mišljenjima. Podaci su potrebni kako bi se procijenili stanje ribljih stokova, unosnost raznih segmenata sektora te utjecaji ribarstva i akvakulture na ekosustav. Podaci su potrebni i za procjenu politika EU-a: mjera upravljanja ribarstvom, strukturnih financijskih mjera u potporu područja koja ovise o ribarstvu i akvakulturi, mjera ublažavanja kako bi se smanjili negativni utjecaji ribarstva na ekosustav.

Zbog toga je okvir EU-a za prikupljanje i upravljanje podacima o ribarstvu uspostavljen 2000. 1 te reformiran 2008. uspostavom okvira za prikupljanje podataka (DCF) 2 . Okvir za prikupljanje podataka predstavljao je veliki napredak u utvrđivanju usklađenog niza pravila EU-a kojima se uređuje prikupljanje bioloških, ekoloških, tehničkih i socijalno-ekonomskih podataka o ribarstvu, akvakulturi i prerađivačkim sektorima.

Uz reformu iz 2013. zajedničke ribarstvene politike (ZRP) potrebne su prilagodbe popratnih znanstvenih mišljenja te time i podataka koji su za to potrebni. To je posebno važno radi ostvarivanja najvišeg održivog prinosa (MSY) najkasnije do 2020., upravljanja ribarstvom uzimajući u obzir njegov utjecaj na ekosustav te postupnog uvođenja obveze iskrcavanja. Za reformu ZRP-a potrebne su i izmjene načina dobivanja podataka, npr. regionalizacija i prijenos zadataka s Europske unije na države članice u kontekstu regionalne suradnje.

U okviru svojeg programa rada za 2015. 3 . Komisija je najavila da će se usredotočiti na neometanu provedbu nedavne reforme ZRP-a te da je glavni prioritet ribarstva usredotočiti se na istraživanje sinergija između postojećih propisa.

Ovim se prijedlogom namjerava uzeti u obzir ono što funkcionira (održavajući visok stupanj kontinuiteta) te istovremeno odgovoriti na nove zahtjeve. Uz prijedlog se prilaže radni dokument službi.

1.2.Usklađenost s postojećim političkim odredbama u području politike: usklađenost s reformom ZRP-a

Pri donošenju Uredbe o ZRP-u 4 , Vijeće i Europski parlament zatražili su od Komisije da „ubrza donošenje prijedloga za izmjenu Uredbe EU-a 199/2008 kako bi se načela i ciljevi prikupljanja podataka od iznimne važnosti za podupiranje reformirane zajedničke ribarstvene politike i koji su utvrđeni u novoj Uredbi o reformi ZRP-a, mogli provesti u praksi što je prije moguće” 5 . Cilj je priloženim prijedlogom ostvariti taj cilj provođenjem sljedećih mjera.

Prilagodba novim potrebama za podacima: Područje primjene okvira za prikupljanje podataka trebalo bi biti usklađeno s potrebama na temelju preispitane Uredbe o ZRP-u kako je navedeno u članku 25. Za to su potrebne prilagodbe u vezi s: postupnim prelaskom na najviši održivi prinos, utjecajem ribolova na ekosustave (npr. zaštićene vrste, staništa na morskom dnu), utjecajem na okoliš i drugim utjecajima akvakulture (na temelju informacija o smrtnosti/gubicima, upotrebi lijekova) te učincima obveze iskrcavanja.

Savjetovanja su pokazala da su određeni podaci prikupljeni, no nisu upotrjebljeni čak ni za određene stokove upravljane u skladu s ciljem najvišeg održivog prinosa. Postoji više od 400 stokova obuhvaćenih postojećim okvirom za prikupljanje podataka. Detaljna procjena stanja stokova nije potrebna za sve te stokove pa neće biti potrebno najopširnije i učestalije prikupljanje podataka. Preispitivanjem okvira za prikupljanje podataka trebalo bi se osigurati da se podaci prikupljaju na temelju analize troškova i koristi te troškova i upotrebe precizno dobivene znanstvenim modelima te povezane razine rizika. Na primjer, umjesto svake godine, ankete bi trebalo provoditi svake tri godine.

Takva bi se analiza trebala temeljiti na raspravi između upravitelja u ribarstvu, prikupljača podataka i davatelja znanstvenih mišljenja kako bi se ispravila situacija koja je nastala jer su zahtjevi u pogledu podataka definirani uglavnom kao skup potreba za pojedinim stokovima, što je dovelo do neusklađenosti između količine i opsega podataka prikupljenih za određene stokove i potreba krajnjih korisnika uključujući upravitelje u ribarstvu. To će se ostvariti uvođenjem po prvi puta kriterija za određivanje prednosti stokova 6 , na primjer, ekonomske i socijalne važnosti, stupnja iskorištavanja stokova ili postojanja planova upravljanja ili zaštite. Ti bi se kriteriji trebali upotrebljavati pri razvoju i preispitivanju višegodišnjeg programa EU-a kojim se detaljno provodi Uredba o okviru za prikupljanje podataka. Jedan je takav primjer baltički iverak zlatopjeg za kojeg se prikuplja više podataka nego što je potrebno za praćenje stanja stokova.

Jačanje regionalne suradnje: u skladu s regionalizacijom ZRP-a čime će se suradnjom među državama članicama iz iste pomorske regije donositi prilagođenije odluke, prikupljači podataka trebali bi svoje aktivnosti planirati u suradnji s krajnjim korisnicima regionalnih podataka te sve više dijeliti zadatke u raznim državama članicama.

1.3.Usklađenost s drugim politikama Unije

Prijedlogom se osiguravaju usklađenost i koordinacija sa sličnim politikama o prikupljanju podataka u regulatornim okvirima u području okoliša i statistike (vidjeti odjeljak o pojednostavnjenju).

2.Pravna osnova, supsidijarnost i proporcionalnost

2.1.•Pravna osnova

Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno članak 43. stavak 2. o ribarstvu, te pravna osnova za ZRP.

2.2.•Supsidijarnost

Nije relevantno jer je ribarstvena politika u isključivoj nadležnosti EU-a.

2.3.•Proporcionalnost:

Ovim zakonodavnim prijedlogom nastoji se uspostaviti okvir za prikupljanje, upravljanje i upotrebu podataka te stoga on ne prelazi ono što je potrebno i primjereno za ostvarivanje temeljnog cilja poboljšanja kvalitete, pristupa i dostupnosti podataka u sektoru ribarstva.

2.4.•Odabir instrumenta:

Ovaj je pravni oblik odabran zbog pozitivnog iskustva s postojećim pravnim instrumentom (vidjeti poglavlje o ex post evaluacijama i savjetovanjima s dionicima u nastavku).

3.Rezultati ex post evaluacija, savjetovanja s dionicima i procjene utjecaja

3.1.Ex post evaluacije, savjetovanja s dionicima i druge studije

Određene studije, evaluacije te posebna ex post evaluacija i radionica s dionicima temelj su za pripremu ovog prijedloga. Sažetak provedenih savjetovanja i studija dostavlja se u radnom dokumentu službi. Na temelju navedenoga Komisija donosi sljedeće zaključke.

Količina podataka: okvir za prikupljanje podataka, kojim se znatno povećala količina podataka o ribarstvu, općenito se smatra prikladan predviđenoj namjeni. Njime se posebice uspostavio okvir na razini EU-a s usklađenim postupcima te omogućio razvoj vremenskog niza podataka. Međutim, postojeći sustav za prikupljanje podataka usmjeren je na pružanje podataka prvenstveno za upravljanje ribarstvom, dok će u skladu s reformiranim ZRP-om podaci biti potrebni i za potporu određenim novim ili unaprijeđenim političkim ciljevima: prelazak na upravljanje ribarstvom temeljeno na ekosustavu, novi naglasak na razvoj održive akvakulture te bolju procjenu utjecaja odluka na upravljanje ribarstvom.

Kvaliteta podataka smatra se relativno dobrom, no postoji prostor za poboljšanje. Postupci osiguranja i kontrole kvalitete uvelike se razlikuju među državama članicama te bi ih trebalo dodatno pojačati, osobito u odnosu na socijalno-ekonomske podatke.

Dostupnost podataka: područje je na kojem bi trebalo ostvariti najveći napredak. Ključni su problemi sljedeći: i. postupak kojim se krajnji korisnici 7 služe kako bi zatražili podatke od država članica („zahtjevi za podatke”) predstavljaju preveliko opterećenje i trošak; ii. države članice nisu uvijek usklađeno i pravovremeno pružale podatke krajnjim korisnicima; iii. dostupnost podataka o ribolovnim aktivnostima razlikuje se među državama članicama zbog različitih pravila pristupa koja se djelomično temelje na ograničenjima višenamjenske upotrebe tih podataka; te iv. podaci okvira za prikupljanje podataka nedovoljno su iskorišteni zbog njihove otežane dostupnosti, što dovodi do nemogućnosti upotrebe tih podataka te nepotrebnih ulaganja pri prikupljanju istih podataka za druge potrebe (npr. u politikama pomorskog prostora). Dostupnost bi se stoga trebala povećati i pojednostavniti. Kako se potreba za informacijama o morskom okolišu povećava, ne bi trebalo propustiti priliku za višenamjensko prikupljanje podataka.

Fleksibilnost: okvirom za prikupljanje podataka ostvaren je napredak u utvrđivanju zajedničkih pravila za sve države članice, na temelju kojih se tvorcima politika (uključujući na nacionalnoj razini) omogućuje da svoje odluke temelje na sličnom i usporedivom skupu informacija. Međutim, pravni ustroj okvira za prikupljanje podataka općenito se smatra suviše preskriptivnim i detaljnim zbog čega je sustav složen i neprilagodljiv novim potrebama. Potrebno je stoga na bolji način uključiti krajnjeg korisnika u osmišljavanje i provedbu okvira za prikupljanje podataka kako bi se osigurala bolja usklađenost između potrebnih podataka i prikupljenih podataka.

Složenost: okvir za prikupljanje podataka općenito se smatra previše složenim bilo u pogledu pravnog okvira bilo provedbenih mehanizama. Jedan je od uzroka složenosti i neučinkovitosti dupliciranje, između zahtjeva za podatke iz okvira za prikupljanje podataka i drugih propisa EU-a kao što su Uredba o kontroli ribarstva 8 i statističke uredbe EU-a 9 . Još je jedan uzrok složenosti i neučinkovitosti činjenica da se isti neobrađeni podaci moraju dostavljati raznim krajnjim korisnicima u različitim zbirnim obrascima.

Potrebno je i pojačanje sinergija s ciljevima drugih propisa EU-a. To se prvenstveno odnosi na Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji (MSFD) 10 kojom je cilj postići „dobro stanje okoliša” u morskim vodama do 2020., koje se mora procijeniti, među ostalim alatima, na temelju 11 kvalitativnih deskriptora, od kojih su neki izravno ili neizravno povezani s ribarstvom. Preispitivanjem okvira za prikupljanje podataka trebalo bi se osigurati da se ti podaci upotrebljavaju i za provedbu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji.

Regionalna suradnja jedna je od ključnih prednosti okvira za prikupljanje podataka te ju je potrebno dodatno ojačati u skladu sa smjerom reforme ZRP-a. Kako bi se podržala regionalizacija mjera upravljanja ribarstvom odgovarajućim znanstvenim savjetovanjem na regionalnoj razini, važno je dodatno potaknuti suradnju među državama članicama i na području prikupljanja podataka.

Nije se smatralo potrebnim provesti zasebnu procjenu utjecaja s obzirom na veliku zbirku dostupnih studija te na to da je za okvir za prikupljanje podataka provedena procjena utjecaja u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP) kada je taj okvir trebao biti dio ZRP-a.

3.2.Regulatorna učinkovitost i pojednostavnjenje postojećeg sustava

Preispitivanje okvira za prikupljanje podataka dio je Komisijina programa za povećanje regulatorne učinkovitosti (REFIT) kojim se nastoji smanjiti birokracija i ukloniti regulatorno opterećenje. To znači da je okvir za prikupljanje podataka potrebno pojednostavniti na raznim razinama.

3.2.1.Uklanjanje preklapanja i traženje sinergija između propisa EU-a

Cilj je prijedlogom prvenstveno uskladiti okvir za prikupljanje podataka i druge mjerodavne propise EU-a povezane s prikupljanjem podataka o ribarstvu kako bi se uklonila preklapanja te smanjili troškovi cjelokupnog sustava pomorskih podataka. Okvirom za prikupljanje podataka uspostavit će se obveze o prikupljanju podataka samo ako nisu već obuhvaćene drugim propisima EU-a te će tako postati glavni instrument EU-a za pružanje bioloških, socijalno-ekonomskih i ekoloških podataka o ribarstvu, dok će se Uredbom o kontroli nastaviti pružati osnovni podaci o ribolovnoj aktivnosti (iskrcaju, ulovima i naporu), a uredbama o statistici pružat će se osnovni statistički podaci o proizvodnji, akvakulturi i prerađivačkim sektorima. Nakon tog usklađivanja, Komisija će pripremiti i potrebne prijedloge za izmjenu navedenih uredbi ako to bude bilo potrebno za potrebe ZRP-a.

Prijedlogom se namjerava i postići najveća moguća sinergija s pravom zaštite okoliša. Postojećim okvirom za prikupljanje podataka ne pruža se dovoljno podataka o određenim utjecajima ribarstva na ekosustav koji su potrebni za učinkovitu provedbu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji. To su primjerice slučajni ulovi zaštićenih vrsta (ptica, morskih sisavaca, kornjača itd.), utjecaji na prehrambene mreže (odnosi grabežljivca i plijena) te utjecaj ribolova na staništa. Odgovarajuće podatke o tim trima utjecajima moglo bi se prikupiti postojećim ili izmijenjenim mehanizmima okvira za prikupljanje podataka te bi se oni mogli iskoristiti, uz minimalne troškove, i za poboljšanje poznavanja morskog okoliša.

Nastojat će se postići sinergija i s infrastrukturom za prostorne informacije u Europskoj zajednici 11 kojom se od država članica zahtijeva da uspostave kompatibilne sustave za pohranu i razmjenu podataka za potrebe politika EU-a u području okoliša i politika ili aktivnosti koje bi mogle imati utjecaja na okoliš.

3.2.2.Smanjenje regulatorne razine u EU-u bez utjecaja na kvalitetu podataka

Propisi bi trebali biti usmjereniji na rezultate te bi se trebala omogućiti veća fleksibilnost državama članicama u pogledu provedbe. Osiguravanjem većeg i ranijeg sudjelovanja država članica, u kontekstu regionalne suradnje, u donošenju odluka o metodologijama koje treba primjenjivati ili ciljevima u pogledu kvalitete koje treba ostvariti, okvir za prikupljanje podataka može se znatno pojednostavniti, a sustav za prikupljanje podataka učiniti fleksibilnijim. To se može ostvariti i omogućivanjem glavnim krajnjim korisnicima podataka u određenoj regiji (npr. ICES 12 , GFCM 13 ) sudjelovanje u pripremi zahtjeva za podatke kako bi se osiguralo da bolje odgovaraju njihovim potrebama, primjerice u kontekstu definiranja dugoročnih planova upravljanja. U budućnosti će o tome najprije raspravljati države članice i krajnji korisnici na regionalnoj razini, dok će znanstvenu utemeljenost i dalje osiguravati Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF).

Istovremeno je potrebno osigurati veću kvalitetu i pouzdanost kako bi se zajamčila visoka kvaliteta podataka. To se može ostvariti primjenom Kodeksa prakse europske statistike i okvirom za osiguranje kvalitete Europskog statističkog sustava.

3.2.3.Smanjenje razine detalja o kojima Komisija odlučuje ili koji joj se priopćuju

Trenutačno se u okviru nacionalnih programa detaljno opisuje što će se u svakoj državi članici učiniti, tko će to učiniti i na koji način. Cilj je to znatno smanjiti. Prelaskom s trogodišnjih na višegodišnje europske i nacionalne programe, države članice moći će svoj rad organizirati tijekom dužeg razdoblja. To će dovesti i do manjeg administrativnog opterećenja za Komisiju i države članice u pogledu donošenja financijskih odluka i planova rada na godišnjoj razini. Također, postupak i format izvješćivanja znatno će se pojednostavniti (vidjeti u nastavku).

3.2.4.Jedno prikupljanje, višestruka upotreba

Zahtjevi za podatke s vremenom su rasli te će tako i nastaviti jer se utjecaji ribolova i akvakulture na morske ekosustave trebaju preciznije opisivati, a utjecaji ljudske aktivnosti na morski okoliš bolje pratiti. Preispitivanje okvira za prikupljanje podataka s jedne je strane prilika za poboljšanje dostupnosti podataka o ribarstvu širem krugu zainteresiranih osoba, a s druge za smanjenje, zahvaljujući tehničkom razvoju, opterećenja koje se zahtjevima za podatke vrši na države članice.

Kako bi se ostvario taj dvostruki cilj, prvi je prijedlog da okvir za prikupljanje podataka postane glavni pravni instrument kojim se države članice trebaju služiti za pružanje svih podataka potrebnih korisnicima podataka (krajnjim korisnicima i drugim zainteresiranim osobama), bez obzira na izvor pravne obveze na temelju koje su podaci prikupljeni (okvir za prikupljanje podataka ili bilo koji drugi propis EU-a), ako dostupnost podataka nije već osigurana drugim pravnim instrumentima (npr. većinom uredbi o statistici).

Važno je da ni znanstveni korisnici ni druge zainteresirane osobe ne poduzmu nikakve opće mjere kojima bi se pristup podacima ograničio a priori. Ako je u pitanju zaštita osobnih podataka, mora se osigurati primjena pravila EU-a o zaštiti podataka. U slučaju sukoba između interesa zaštite osobnih podataka i javnog interesa dostupnosti podataka, upravitelj podataka trebao bi predvidjeti alternativna rješenja umjesto da se podaci jednostavno zadržavaju ili prekomjerno objedinjavaju.

Drugi je prijedlog uzeti u obzir postojeća iskustva objedinjavanja podataka na regionalnoj razini kako bi se podaci jednostavnije pružali njihovim korisnicima. Novim okvirom trebala bi se poboljšati suradnja među državama članicama u razvoju kompatibilnih sustava za pohranu i razmjenu podataka i formata u skladu s onima predviđenima Direktivom 2007/2/EZ 14 te promicati kompatibilnost formata podataka koji se upotrebljavaju na temelju drugih propisa Unije (npr. kontrola ribarstva, Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji). Postoji mogućnost znatnog smanjenja postojećeg opterećenja zahtjevima za podatke, a da se pri tom ne propisuju metode ili krajnji rezultati.

Ovim će se prijedlozima ispuniti cilj iz nove Uredbe o ZRP-u (članak 25.) te poduzeti daljnji koraci u skladu s Komunikacijom Komisije o inovacijama u plavom gospodarstvu 15 : mora se osigurati dostupnost podataka znanstvenicima i zainteresiranim osobama, osim u okolnostima u kojima se prema primjenjivom pravu EU-a zahtijevaju zaštita i povjerljivost. Budući da je za taj razvoj potrebno vrijeme te da su savjetovanja o najboljem rješenju još u tijeku, u Uredbu o okviru za prikupljanje podataka trebalo bi uključiti samo opće odredbe o tom razvoju. Detaljnije će se odredbe razviti u kasnijoj fazi nakon postizanja konsenzusa među državama članicama o najprikladnijim rješenjima.

4.Proračunske implikacije

Osim onih predviđenih u EFPR-u, nema drugih proračunskih implikacija.

5.Ostali elementi

5.1.Provedbeni planovi, mehanizmi praćenja, ocjenjivanja i izvješćivana te druge dopunske mjere

Osim promjena potrebnih na razini Uredbe o okviru za prikupljanje podataka, Komisija je odredila niz dodatnih mjera koje će se poduzeti kako bi se osiguralo učinkovito ostvarenje ciljeva propisa.

Prvo, razvit će se novi koncept za višegodišnji program EU-a koji Komisija treba donijeti nakon što Uredba stupi na snagu. Budući program bit će manje preskriptivan za države članice te fleksibilniji ako u međuvremenu dođe do promjena. U višegodišnji program uključile bi se samo osnovne varijable, stabilne tijekom cijelog razdoblja, dok bi dodatne varijable, kao i detaljne zahtjeve o načinu prikupljanja podataka, razmotrile i preporučile regionalne skupine država članica.

Drugo, Komisija će pri razvoju novog višegodišnjeg programa EU-a procijeniti troškove prikupljanja određenih podataka te stupanj njihove opsežnosti, detaljnosti i objedinjenosti. Imajući na umu potrebe krajnjih korisnika, sustavno će procjenjivati mogu li se podaci prikupljati rjeđe ili alternativnim metodama primjerenijima vrsti potrebnih informacija (npr. jedinstvena studija).

Treće, pojednostavnit će se godišnje izvješćivanje. Do sada je ono bilo složeno te se nije upotrebljavalo za pronalaženje rješenja za nastale probleme. Izvješća će biti manje opisna i repetitivna te će uglavnom uključivati činjenice i brojke.

Četvrto, od 2014. dostupna su znatna sredstva EU-a iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) kako bi se državama članicama omogućilo bolje prikupljanje podataka 16 . Raspravljajući o programima s državama članicama, Komisija ih poziva da se usredotoče na unapređenje svojih postojećih sustava za prikupljanje podataka (osobito organizacije i sustava za pohranu i prijenos podataka), ulaganje u bolju kontrolu kvalitete podataka te pripremanje temelja za prilagodbu na nove zahtjeve za podatke. Osim toga, Komisija je već izdvojila bespovratna sredstva u okviru izravnog upravljanja kako bi se poboljšala regionalna suradnja. Financijska sredstva bit će dostupna skupinama država članica koje planiraju provesti zajednička djelovanja, čime će se, kada stupe na snagu, izgraditi kapaciteti za provedbu novih odredbi o regionalnoj suradnji okvira za prikupljanje podataka.

Naposljetku, Komisija aktivno radi na boljem praćenju provedbe u državama članicama. Iako su se od njegova uvođenja države članice općenito dobro pridržavale okvira za prikupljanje podataka, naišle su na probleme pri utvrđivanju i/ili izvršavanju svojih obveza. Tome su uglavnom uzrok problemi u administrativnim kapacitetima ili organizaciji.

Rezultati će se nastojati poboljšati na razne načine. U skladu s EFRP-om države članice morat će dokazati, u početnoj fazi, da raspolažu administrativnim kapacitetima, kako bi se okvir za prikupljanje podataka mogao provesti na temelju ex ante uvjeta. EFRP sadržava i odredbe za kasnije faze u skladu s kojima Komisija može prekinuti i obustaviti isplatu ili tražiti povrat sredstava EU-a u slučaju nepridržavanja pravila ZRP-a (kao što je trenutačno slučaj u skladu s Uredbom o okviru za prikupljanje podataka).

Međutim, Komisija će promijeniti pristup praćenja provedbe u državama članicama dajući prednost sprečavanju slučajeva nepridržavanja te ranom uklanjanju propusta. To će se ostvariti većim fokusom na sustavne probleme zbog kojih dolazi do neisporuke podataka te bližom suradnjom s krajnjim korisnicima u vezi s njihovim povratnim informacijama o dostavi podataka u državama članicama.

Konačno, ako to bude bilo potrebno, Komisija neće oklijevati pokrenuti postupke zbog povrede.

5.2.Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Za izmjenu pravila navedenih u Uredbi Vijeća (EZ) br. 199/2008 potrebni su zamjena, brisanje ili izmjena brojnih članaka tog akta. Ako bi se te izmjene unijelo putem akta o izmjeni te Uredbe, primjenjiva pravila bila bi sadržana što u izvornom instrumentu što u aktu o izmjeni te bi izmjene bile vidljive isključivo usporedbom tih dvaju akata. Osim toga, umetanjem novih pravila u okvir izvornog instrumenta u određenim bi slučajevima članci postali predugi te bi se time ugrozila razumljivost teksta. Stoga, Komisija smatra da je primjereno preinačiti Uredbu (EZ) br. 199/2008 kako bi se osiguralo da su primjenjiva pravila jasno i lako razumljiva. U slučajevima kada su člancima dani novi brojevi, korelacija između starih i novih brojeva prikazana je u tablici u Prilogu.

U pogledu sadržaja, ovim se prijedlogom izmjenjuju samo oni članci u kojima su izmjene neophodne zbog novih potreba nastalih reformom ZRP-a. Brišu se suvišni članci, a ostaju nepromijenjeni članci i odredbe koji su se na temelju prethodnih iskustava pokazali isplativima i prikladnima predviđenoj namjeni.

Posebno bi trebalo zadržati ključne odredbe postojećeg sustava: uspostavu višegodišnjeg programa EU-a koji treba provesti u okviru nacionalnih planova za prikupljanje podataka; ključne obveze koje države članice preuzimaju u pogledu prikupljanja, pohrane, zaštite i pružanja podataka; odredbe o pravima i obvezama krajnjih korisnika podataka; i odredbe o suradnji unutar država članica i među njima te sa znanstvenim i upravljačkim tijelima i među njima.

Predložene izmjene u odnosu na postojeću Uredbu o okviru za prikupljanje podataka iznesene su u nastavku:

Članak 1.

Radi jasnoće i kako bi se izbjeglo dvostruko prikupljanje, podaci prikupljeni na temelju ove Uredbe u pogledu kojih su definirana pravila o prikupljanju, upravljanju i upotrebi razlikuju se od podataka prikupljenih na temelju drugih propisa Unije u pogledu kojih su u ovoj Uredbi definirana samo pravila o upotrebi. Taj pristup nije nov, ali je razlika sada jasnija.

Podaci prikupljeni na temelju drugih pravnih okvira uključuju posebice Uredbu (EU) br. 1224/2009 (podaci o ribolovnim aktivnostima), Uredbu (EZ) br. 295/2008, Uredbu (EZ) br. 762/2008 (statistika akvakulture), Direktivu 2008/56/EZ (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji), Direktivu 2000/60/EZ (Okvirna direktiva o vodama), Direktivu 2009/147/EZ (Direktiva o pticama), Direktivu 92/43/EEZ (Direktiva o staništima), Uredbu (EZ) br. 1921/2006 (statistički podaci o iskrcajima i ulovima), uredbe (EZ) br. 216/2009, (EZ) br. 217/2009, (EZ) br. 218/2009 (statistički podaci o ulovu), Uredbu (EZ) br. 26/2004 (registar flote), Uredbu br. 812/2004 (Uredba o kitovima i dupinima), Uredbu (EZ) br. 1100/2007 (Uredba o jeguljama), Uredbu (EZ) br. 1967/2006 (Uredba o Sredozemlju), Uredbu (EU) br. 1343/2011 (prenošenje GFCM-a) i Uredbu (EZ) br. 2347/2002 (režim dubokomorskog pristupa), Uredbu (EU) br. 1236/2010, Odluku Vijeća 2010/717/EU (prenošenje multilateralnih sporazuma o kontroli) te Uredbu (EZ) br. 1006/2008 (Uredba o odobrenju za ribolov). Navedeni akti nisu navedeni u člancima već u uvodnoj izjavi kao primjeri.

Članak 2.

Zadržane su odredbe postojeće Uredbe kojima se osigurava poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka.

Članak 3.

Iako prikupljanje podataka o rekreacijskom ribolovu predstavlja ograničeni dio postojećih zahtjeva, postojeća je definicija previše ograničavajuća te bi trebala obuhvaćati sve vrste rekreacijskog ribolova, a ne samo ribolov za „rekreaciju ili sport”.

Definicije koje se upotrebljavaju u raznim propisima trebalo bi uskladiti što je više moguće, primjerice definiciju ribarskog plovila. S druge strane, dok su morske regije definirane u Uredbi o ZRP-u, ta definicija ne odgovara zemljopisnim regijama iz okvira o prikupljanju podataka jer se ona može temeljiti na razmatranjima koja nisu znanstvena. Stoga je važno da se morske regije za suradnju u prikupljanju podataka mogu definirati na temelju znanstvenih kriterija o stokovima koji se dijele.

Metodologije za prikupljanje podataka više ne bi trebale biti utvrđene Uredbom o okviru za prikupljanje podataka. Trebalo bi stoga ukloniti definiciju posebne metode kao što je „uzorkovanje prema floti i vrstama ribolova”.

Članak 4.

U Uredbi o okviru za prikupljanje podataka trebali bi biti navedeni samo osnovna pravila i kriteriji u pogledu podataka koje je potrebno prikupiti. Ključni je izazov pronaći najprikladniji zakonodavni oblik kojim bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između fleksibilnosti (npr. jednostavna prilagodba programa za prikupljanje podataka novim potrebama) i predvidljivosti (npr. potreba da se osigura da se ključni podaci prikupljaju tijekom dovoljno dugog razdoblja kako bi se mogao uspostaviti čvrst vremenski niz).

S druge strane, Uredbom o okviru za prikupljanje podataka trebalo bi se prvenstveno osigurati da se sadržaji višegodišnjeg programa EU-a i sve njegove izmjene temelje na određenim načelima utvrđenima u članku 25. Uredbe o ZRP-u. Nije potrebno ponoviti te odredbe, no postoji poveznica u uvodnim izjavama.

S druge strane, točne varijable, vrste, segmente, dimenzije, uključujući stupanj opsežnosti te objedinjenosti (što prikupljati) i metodologije (kako prikupljati) trebalo bi precizirati delegiranim aktom Komisije (što prikupljati) ili prvo razmotriti u regionalnim skupinama država članica (kako prikupljati). Što se tiče prvog aspekta, to je osnovna funkcija višegodišnjeg programa EU-a, a u pogledu drugog aspekta obveze koje su države članice preuzele trebalo bi obuhvatiti njihovim planovima rada.

U Uredbi o okviru za prikupljanje podataka trenutačno ne postoje kriteriji za uspostavljanje višegodišnjeg programa EU-a. Uvođenjem kriterija žele se osigurati veća transparentnost i racionalan pristup raznim potrebama za podacima.

Prije nego što Komisija delegiranim aktom donese višegodišnji program EU-a, savjetovat će se s regionalnim koordinacijskim skupinama, stručnjacima iz država članica EU-a i europskim znanstvenicima u STECF-u.

Članak 5.

Stavci 1. i 3.: Podaci koji će se uključiti u višegodišnji program EU-a nisu prikupljeni na temelju drugog zakonodavstva EU-a.

Stavak 2.: Navedene su kategorije potreba za podacima. To su kategorije koje će se uključiti u višegodišnji program EU-a.

Kad je riječ o podacima o ribarstvu, točna potreba određuje se na temelju sljedećih ključnih odrednica:

usklađenosti s međunarodnim obvezama EU-a i njegovih država članica,

zahtjeva za podatke o stokovima kojima se upravlja na temelju zakonodavstva EU-a. Točni zahtjevi za podatke, uključujući varijable i periodičnost, oni su koji su potrebni da bi se ostvarili ciljevi mjerodavnog zakonodavstva EU-a. Primjeri uključuju: ciljeve najvećeg održivog prinosa ZRP-a, odgovarajuće dugoročne planove upravljanja ili planove za odbačeni ulov na razini EU-a, regionalnoj ili nacionalnoj razini; uredaba o ribolovnim mogućnostima; minimalnih referentnih veličina utvrđenih Uredbom (EZ) br. 1967/2006 (Uredba o Sredozemlju), Uredbom (EZ) br. 2347/2002 (režim dubokomorskog pristupa) 17 i Uredbom (EZ) br. 1100/2007 (Uredba o jeguljama). Zahtjeva za podatke o stokovima kojima se trenutačno ne upravlja na temelju zakonodavstva EU-a, ali koji su veoma društveno ili gospodarski važni. U tom kontekstu može se, prema potrebi, uključiti rekreacijski ribolov, npr. ako se očekuje da će se njime znatno utjecati na ribolovnu smrtnost i ako nije već obuhvaćen člankom 55. Uredbe (EU) br. 1224/2009 (Uredba o kontroli).

socijalno-ekonomski podaci o sektoru ribarstva prvenstveno se prikupljaju na temelju okvira za prikupljanje podataka i ključni su za procjenu i praćenje uspješnosti sektora.

podataka koji su potrebni za procjenu utjecaja ribolova na morski ekosustav. To uključuje podatke o usputnom ulovu neciljanih vrsta, posebno vrsta koje su zaštićene na temelju međunarodnog prava ili zakonodavstva EU-a; podatke o utjecaju ribolova na morska staništa i podatke o utjecaju ribolova na prehrambene mreže.

Podaci o ribolovnoj aktivnosti (ulovima, iskrcaju, naporu i kapacitetu) potrebni su za biološku i ekonomsku analizu. Za te se podatke znanstvenici dijelom koriste podacima iz popisa koji se bilježe ili prikupljaju u skladu s Uredbom o kontroli. Međutim, trenutačno postoje bitne praznine koje je potrebno popuniti okvirom za prikupljanje podataka, poput manjih segmenata flote i iskrcaja ispod 50 kg, a to se neće promijeniti dok se Uredbom o kontroli ne bude moglo obuhvatiti i te varijable.

Kad je riječ o akvakulturi, u pogledu cilja ZRP-a za održivi razvoj akvakulture potrebne su varijable o održivosti, konkretno utjecaj i učinkovitost akvakulture za što se mogu upotrijebiti parametri poput smrtnosti/gubitaka i učinka farmaceutskih proizvoda. Postojeća preklapanja okvira za prikupljanje podataka i uredaba o statistici u vezi s osnovnim podacima o proizvodnji uklonit će se izradom sustava u kojem će se zahtjeve za prikupljanje podataka o osnovnoj proizvodnji obuhvatiti uredbama o statistici, a dodatne socijalno-ekonomske podatke i podatke o okolišu/održivosti okvirom za prikupljanje podataka, prema potrebi i ako nisu već drugdje prikupljeni. Kad je riječ o prerađivačkom sektoru, podaci o preradi ribe prikupljaju se okvirom za prikupljanje podataka i na temelju Uredbe o strukturnim poslovnim statistikama, kao dio kategorije obrade poljoprivrednih/prehrambenih proizvoda. Ubuduće će se u okviru za prikupljanje podataka navoditi dodatni zahtjevi za prikupljanje podataka samo ako nisu već navedeni u uredbama o strukturnim poslovnim statistikama.

Stavci 4. i 5.: Kad je riječ o istraživanjima, popis bi kao i sada trebao biti naveden u višegodišnjem programu EU-a jer je potreban okvir za suradnju država članica i znanstvenih instituta, s obzirom na to da se brojna istraživanja provode na međunarodnoj razini. Okvir je utvrđen kriterijima kojima se propisuje kada se moraju provesti istraživanja, a pragovi za ribarske aktivnosti država članica ispod kojih one ne moraju sudjelovati mogu se navesti u višegodišnjem programu EU-a.

Kako bi se uspostavila ravnoteža između opterećenja koje nastaje zbog uspostave programa uzorkovanja i koristi od dobivenih podataka, u Uredbu o okviru za prikupljanje podataka trebalo bi uključiti odredbu na temelju koje se državama članicama mogu odobriti odstupanja kad je riječ o uzorkovanju određenih podataka. U višegodišnjem programu EU-a naveli bi se uvjeti pod kojima se državama članicama mogu odobriti odstupanja kad je riječ o uzorkovanju.

Članak 6.

Stavak 1.: Odredbe o načinima provedbe programa Unije moraju se ažurirati s obzirom na to što je nedavno donesena Uredba (EU) br. 508/2014 o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

Od 2014. programiranje aktivnosti prikupljanja podataka odvija se na temelju pravila koja su uspostavljena na temelju EFPR-a. Države članice podnose operativni program EFPR-a, među ostalim dio o prikupljanju podataka (članak 18. stavak 1. točka (p)). Operativni program trebao bi sadržavati opis aktivnosti prikupljanja podataka, metoda pohrane podataka, upravljanja i korištenja podacima i opis sposobnosti postizanja dobrog financijskog i administrativnog upravljanja prikupljenim podacima. Dio operativnog programa o prikupljanju podataka sadržavat će općenitije informacije o prethodno spomenutim temama te će biti manje detaljan od trenutačnih nacionalnih programa. Taj će program donijeti Komisija i bit će temelj za obveze država članica te za EU-ovo sufinanciranje tih aktivnosti. Drukčije rečeno, umjesto dviju uzastopnih detaljnih trogodišnjih odluka o nacionalnim programima u kombinaciji s godišnjim odlukama o financiranju, za programiranje aktivnosti prikupljanja podataka dovoljna će biti jedna strateška odluka Komisije za sedmogodišnje razdoblje.

Operativni program EFPR-a dopunit će se nacionalnim planom rada u kojem će se detaljnije razraditi aktivnosti koje će se provesti i koji se podnosi godišnje, osim ako je postojeći plan i dalje važeći (članak 21.). Komisija će donijeti taj plan rada pojednostavljenim postupcima. Pri utvrđivanju provedbenih pravila o podnošenju nacionalnog plana rada, Komisija se oslanja na prijašnje iskustvo i pojednostavnjuje postupak podnošenja i odobrenja tih planova rada i izvješćivanja o njima kako bi se ostvarile najveće koristi od pojednostavnjenja.

Stavak 2.: S obzirom na navedeno, sadržaj plana rada trebalo bi opisati u ovoj Uredbi. Postupak, oblik i rokovi mogu se dodatno utvrditi provedbenim aktom u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 508/2014.

U članku 21. Uredbe (EU) br. 508/2014 upućuje se na članak 4. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 199/2008, dok bi nakon donošenja ove Uredbe bolje bilo da se upućuje na cijeli članak 4.

Stavak 3.: Kad je riječ o uspostavi metodologije za prikupljanje podataka, potrebne su nove odredbe u kojima se opisuju koraci koje bi trebale slijediti države članice i ono što bi trebale uzeti u obzir. To uključuje koordinaciju radi izbjegavanja udvostručivanja i ostvarivanja koristi od ekonomije razmjera. Kad je riječ o uključenosti Komisije, ona će samo provjeravati jesu li planovi rada dovoljno opsežni i jesu li u skladu s obvezama država članica. Prije nego što se odobre planovi rada, obavit će se savjetovanje sa STECF-om.

Članak 7.

Dodatno se utvrđuju uloga i zadaće nacionalnog korespondenta koje su bile utvrđene Uredbom (EZ) br. 665/2008.

Članak 8.

Stavak 1.: Postupak kojim se utvrđuju potrebe za podacima čvrsto se zasniva na regionalnoj suradnji. Oslanjajući se na postojeće mehanizme regionalnih koordinacijskih sastanaka, u svakoj pomorskoj regiji trebalo bi provoditi trajni postupak koji će koordinirati regionalne koordinacijske skupine. Te skupine činit će stručnjaci iz država članica, Komisije i odgovarajući krajnji korisnici podataka (stavak 2.), koji će odlučivati o poslovniku (stavak 3.). Kako bi sve morske regije bile homogene i kako bi zadovoljavale horizontalna načela utvrđena pravilima EU-a, Komisija će koordinirati prikupljanje relevantnih podataka za sve regije (stavak 4.). 18

Koordinacija u regionalnim koordinacijskim skupinama može dovesti do zajedničkih preporuka u obliku nacrta ili regionalnog plana rada o postupcima, metodama te osiguranju i kontroli kvalitete kad je riječ o prikupljanju i obradi podataka. Tom bi se inovacijom mogao ostvariti važan napredak u pogledu usklađenosti i ukupne kvalitete postupka prikupljanja podataka te bolje prilagođenosti prikupljenih podataka regionalnim potrebama za znanstvenim savjetom. Radi pojednostavnjenja bi se regionalnim planovima rada moglo zamijeniti dijelove nacionalnih planova rada. Slično kao i u slučaju nacionalnih planova rada, regionalne planove rada treba odobriti Komisija nakon savjetovanja sa STECF-om (stavci 5. i 6.).

Komisija će se pri utvrđivanju višegodišnjeg programa EU-a savjetovati s regionalnim koordinacijskim skupinama (vidi članak 3.), a, slično tome, države članice trebale bi se pri izradi svojih planova rada prvo međusobno savjetovati u okviru regionalnih koordinacijskih skupina (članak 4.) te bi trebale izmijeniti svoje planove u skladu sa zajedničkim preporukama regionalnih koordinacijskih skupina ili regionalnim planovima rada (stavak 6.)

Odredbe o regionalnoj koordinaciji mogu se, prema potrebi, dodatno utvrditi provedbenim aktima (stavak 7.).

Članci 9. i 10.

Upućivanja na nacionalne programe trebalo bi zamijeniti upućivanjima na planove rada, a upućivanja na financijske odredbe trebalo bi izbrisati jer su obuhvaćene EFPR-om.

Savjetovanja Komisije sa STECF-om o planovima rada i godišnjim izvješćima država članica usporediva su s trenutačnim savjetovanjima o nacionalnim programima i s njima bi se trebalo nastaviti kako bi se provjerilo ispunjavaju li države članice svoje obveze.

Provedbenim aktom Komisije dodatno će se pojednostavniti oblici i alati izvješćivanja.

Brisanje bivših članaka 8., 9., 10., 11., 12., 15., 18. i 19.

Uredbom (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) promijenjena je struktura financijske potpore za aktivnosti koje države članice provode pri prikupljanju podataka i ona je jedini instrument EU-a za financiranje aktivnosti koje države članice provode pri prikupljanju podataka. Stoga je nužno na odgovarajući način uskladiti Uredbu (EZ) br. 199/2008 te ukloniti sve odredbe o financijskoj pomoći EU-a iz Uredbe o okviru za prikupljanje podataka (u bivšem članku 8.).

Metodologija za prikupljanje podataka više ne bi trebala biti utvrđena pravilima EU-a. Stoga bi trebalo ukloniti odredbe o posebnim metodama prikupljanja podataka (u bivšim člancima 9., 10., 11. i 12.). Te će se metode razraditi u okviru stručnih skupina EU-a, u zajedničkim preporukama regionalnih koordinacijskih skupina ili u regionalnim planovima rada.

Posebno, trebalo bi izbrisati i bivši članak 9. jer su se njime propisivali načini uzorkovanja za koje trenutačno postoje bolje alternative i o kojima se može odlučiti na regionalnoj razini.

Odredbe bivšeg članka 10. sada su obuhvaćene predloženim sadržajem članka 11.

Bivši članak 11. može se izbrisati jer su njegove odredbe iz stavaka 1. i 2. obuhvaćene predloženim člancima 3. i 4. i jer su njegove odredbe iz stavaka 3. i 4. obuhvaćene predloženim člankom 6.

Bivši članak 12. trebalo bi izbrisati jer su njegove odredbe obuhvaćene predloženim člankom 5.

Bivši članak 15. briše se jer postaje suvišan zbog novih članaka 1. i 4. te uvodne izjave 5.

Bivši članci 18. i 19. brišu se jer su pripojeni članku 16.

Članak 11.

Kako bi se osiguralo da države članice učinkovito i ujednačeno provode okvir za prikupljanje podataka, potrebni su ključni zahtjevi u pogledu prava prikupljača podataka i obveza zapovjednika ribarskih plovila. Ti se zahtjevi oslanjaju na postojeće odredbe Uredbe (EZ) br. 199/2008 i može ih se dodatno utvrditi provedbenim aktima.

Članci 16. i 17.

Člancima 16. i 17. želi se zamijeniti bivše članke 18. i 19. radi osiguranja usklađenosti s člankom 25. stavkom 2. točkom (e) Uredbe o ZRP-u u cilju ostvarivanja njegova načela pravovremene dostupnosti i pružanja svim zainteresiranim stranama. Ako se zaštita i povjerljivost zahtijevaju na temelju primjenjivog zakonodavstva Unije, u tu se svrhu trebaju osigurati nužne zaštitne mjere.

„Osnovni podaci” definirani su kao „podaci povezani s pojedinačnim plovilima, fizičkim ili pravnim osobama ili pojedinačnim uzorcima” (članak 2. točka (e)). Osnovni podaci mogu uključivati osobne podatke o identificiranim pojedincima ili pojedincima koje je izravno ili neizravno moguće identificirati, npr. o vlasnicima plovila. Države članice trebaju osigurati da osnovni podaci „budu sigurno pohranjeni u računalnim bazama podataka” i da se s njima „postupa kao s povjerljivim podacima” (članak 12. točka (a)). Odredbe o takvim osnovnim podacima ne mijenjaju se ovim prijedlogom.

Međutim, pravila o zaštiti podataka mjerodavna su ako bi se na temelju detaljnih podataka dobivenih iz sustava za posebnu analitičku svrhu moglo identificirati fizičku osobu.

Detaljni podaci su podaci koji se temelje na osnovnim podacima u obliku kojim se onemogućuje neposredna ili posredna identifikacija fizičkih ili pravnih osoba. Zbirni podaci su rezultat objedinjavanja osnovnih ili detaljnih podataka za posebne analitičke namjene. Na temelju postojeće Uredbe, države članice trebaju na zahtjev dostaviti te podatke krajnjim korisnicima i drugim zainteresiranim stranama. Člankom 16. ovog prijedloga potvrđuje se potonje načelo. Općenito, nije vjerojatno da se tim podacima može identificirati fizička osoba, ali može postojati rizik da je to moguće u slučaju veoma malih skupova podataka. Stoga prijedlog sadržava odredbu prema kojoj se moraju uspostaviti zaštitne mjere ako za skupove podataka postoji rizik od posrednog ili neposrednog otkrivanja osobnih podataka.

Konkretnije:

U stavku 1. podsjeća se na načelo pravovremenosti pružanja podataka i na potrebu izbjegavanja neopravdanih ograničenja. Stavkom 2. dodaje se zahtjev prema kojem bi države članice trebale osigurati odgovarajuće zaštitne mjere, npr. veće agregiranje ili anonimizaciju podataka ako oni uključuju informacije o identificiranim fizičkim osobama ili fizičkim osobama koje je moguće identificirati.

Stavkom 2. predviđa se i mogućnost da se delegiranim aktima definiraju potrebne zaštitne mjere.

Stavkom 3. predviđa se obveza da se krajnjim korisnicima uključenima u znanstveno savjetovanje o ribarstvu 19 pruže podaci unutar relativno kratkih rokova jer krajnji korisnici trebaju pravovremeno savjetovati upravitelje u ribarstvu i, prema potrebi, upravitelje u području zaštite okoliša. I druge zainteresirane strane, poput savjetodavnih vijeća osnovanih na temelju članka 43. Uredbe (EU) br. 1380/2013, članova znanstvene zajednice ili javnosti, koji su zainteresirani za podatke radi znanstvenog objavljivanja, javne rasprave i sudjelovanja dionika u razvoju politike, trebale bi biti sigurne u to da će tražene podatke dobiti u određenom roku.

U stavcima 3. i 4. zadržava se postojeća odredba članka 20. stavka 3.

Člankom 17. utvrđuje se zahtjev za povećanje kompatibilnosti sustava za pohranu i razmjenu podataka radi olakšavanja razmjene podataka između država članica, krajnjih korisnika i Komisije. Pritom se navodi i zahtjev za olakšavanje širenja informacija drugim zainteresiranim stranama (stavak 1.). U Uredbi se ne utvrđuje oblik u kojem bi se odvijala takva razmjena podataka jer je još potrebno dodatno istražiti tehničke mogućnosti. U svakom slučaju, stranke koje sudjeluju u takvom sustavu podataka trebaju osigurati i zaštitu osobnih podataka te stoga uspostaviti odgovarajuće zaštitne mjere, npr. veće agregiranje ili anonimizaciju podataka ako podaci uključuju informacije o identificiranim fizičkim osobama ili fizičkim osobama koje je moguće identificirati (stavak 2.).

Članak 24.

Člankom 24. ažurira se upućivanje na naziv Odbora uslijed donošenja nove Uredbe o ZRP-u te se dodaje odredba o izvješćivanju Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Uredbe.

Brisanje članka 25., uvođenje članka 23., izmjena bivšeg članka 27. sada 24.

Uredba o okviru za prikupljanje podataka donesena je prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona te je stoga potrebno ažurirati pravila koja se primjenjuju na postupke delegiranja i komitologije.

6.Vremenski okvir

Uredba (EZ) br. 199/2008 nije vremenski ograničena i ostat će na snazi do izmjene. Međutim, trenutačni višegodišnji program EU-a i nacionalni programi 23 države članice ističu do 31. prosinca 2016. Stoga je važno na vrijeme donijeti izmjenu okvira za prikupljanje podataka kako bi se moglo donijeti novi višegodišnji program EU-a i planove rada država članica do kraja 2016., s obzirom na potrebne pripreme i savjetovanja među državama članicama na regionalnoj razini i sa znanstvenim tijelima poput STECF-a.

ê 199/2008 (prilagođeno)

2015/0133 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira Unije za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku
(preinaka)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice  o funkcioniranju Europske unije Õ, a posebno njegov članak 37.  43. Õ stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog  Europske Õ komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta

 nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima Õ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

nakon savjetovanja s Odborom regija,

 u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,  Õ

budući da:

ò novo

(1)Potreban je niz izmjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 20 Radi jasnoće, tu bi Uredbu trebalo preinačiti.

(2)Zajednička ribarstvena politika reformirana je Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 21 . Ciljevi zajedničke ribarstvene politike i zahtjevi za prikupljanje podataka u sektoru ribarstva navedeni su u člancima 2. i 25. te Uredbe. Osim toga, Uredbom (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 22 reformirana je struktura financijske potpore za aktivnosti prikupljanja podataka koje provode države članice.

ê 199/2008 uv. izjava 1. (prilagođeno)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike 23 predviđa da Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (dalje u tekstu „STECF”) mora redovito ocjenjivati gospodarenje živim vodenim resursima, i to s biološkog, gospodarskog, ekološkog, socijalnog i tehničkog gledišta.

ê 199/2008 uv. izjava 2. (prilagođeno)

Kodeks odgovornog ribolova Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu i Sporazum o očuvanju i gospodarenju migratornim i visokomigratornim ribljim stokovima naglašavaju potrebu razvoja istraživanja i sakupljanja podataka s ciljem poboljšanja znanstvenih spoznaja u sektoru.

ê 199/2008 uv. izjava 3. (prilagođeno)

(3)U skladu s ciljem zajedničke ribarstvene politike (dalje u tekstu „ZRP”) o očuvanju, upravljanju i iskorištavanju živih vodenih resursa u vodama izvan Zajednice  Unije Õ , Zajednica  Unija Õ mora sudjelovati u nastojanjima koja se poduzimaju za očuvanje ribolovnih resursa, posebno u skladu s odredbama Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu ili odredbama koje su donijele regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom.

ê 199/2008 uv. izjava 4. (prilagođeno)

Vijeće je 23. siječnja 2003. donijelo zaključke o Priopćenju Komisije upućenom Vijeću i Europskom parlamentu u kojem se utvrđuje „Akcijski plan Zajednice za uključivanje zahtjeva u pogledu zaštite okoliša u zajedničku ribarstvenu politiku”, koji sadrži vodeća načela, mjere upravljanja i radni program za uvođenje ekosustavnog pristupa u upravljanju ribarstvom.

ê 199/2008 uv. izjava 5. (prilagođeno)

Vijeće je 13. listopada 2003. donijelo zaključke o Priopćenju Komisije upućenom Vijeću i Europskom parlamentu o poboljšanju znanstvenog i tehničkog savjetovanja za upravljanje ribarstvom Zajednice, u kojem su opisane potrebe Zajednice za znanstvenim savjetovanjem, utvrđeni mehanizmi za pružanje savjeta, definirana područja u kojima sustav treba ojačati i izneseni prijedlozi mogućih kratkoročnih i dugoročnih rješenja.

ê 199/2008 uv. izjava 6. (prilagođeno)

Uredbu Vijeća (EZ) br. 1543/2000 od 29. lipnja 2000. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje i upravljanje podacima potrebnim za vođenje zajedničke ribarstvene politike 24 potrebno je revidirati kako bi se uzeo u obzir pristup upravljanju ribarstvom na temelju flote, potreba uspostavljanja ekosustavnog pristupa, potreba poboljšanja kvalitete, potpunosti i pristupa podacima na području ribarstva, učinkovitija potpora pružanju znanstvenih mišljenja i poboljšanje suradnje između država članica.

ê 199/2008 uv. izjava 7. (prilagođeno)

Uredbe koje su sada na snazi na području sakupljanja i upravljanja ribarskim podacima sadrže odredbe o sakupljanju i upravljanju podacima o ribarskim plovilima, njihovim aktivnostima i ulovima i o praćenju cijena, koje bi trebalo uzeti u obzir u ovoj Uredbi kako bi se pojednostavnilo sakupljanje i uporaba tih podataka u okviru ZRP-a i izbjeglo dvostruko sakupljanje podataka. Te važeće uredbe su sljedeće: Uredba Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku 25 , Uredba Vijeća (EZ) br. 788/96 od 22. travnja 1996. o dostavljanju statističkih podataka o proizvodnji u akvakulturi od strane država članica 26 , Uredba Komisije (EZ) br. 2091/98 od 30. rujna 1998. o segmentaciji ribarske flote Zajednice i ribolovnog napora u okviru višegodišnjih programa usmjeravanja 27 , Uredba Vijeća (EZ) br. 104/2000 od 17. prosinca 1999. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture 28 , Uredba Vijeća (EZ) br. 2347/2002 od 16. prosinca 2002. o određivanju posebnih uvjeta pristupa i s njima povezanih pravila za ribolov dubokomorskih stokova 29 , Uredba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 od 4. studenoga 2003. o upravljanju ribolovnim naporom koji se odnosi na određena ribolovna područja i resurse Zajednice 30 , Uredba Komisije (EZ) br. 2244/2003 od 18. prosinca 2003. o utvrđivanju detaljnih odredaba u vezi sa satelitskim sustavom nadzora plovila 31 , Uredba Komisije (EZ) br. 26/2004 od 30. prosinca 2003. o registru ribarske flote Zajednice 32 , Uredba Vijeća (EZ) br. 812/2004 od 26. travnja 2004. o utvrđivanju mjera koje se odnose na slučajni ulov kitova i dupina pri ribolovu 33 , Uredba (EZ) br. 1921/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o dostavi statističkih podataka o iskrcajima proizvoda ribarstva u državama članicama 34 , Uredba Vijeća (EZ) br. 1966/2006 od 21. prosinca 2006. o elektroničkom bilježenju i izvješćivanju o ribolovnim aktivnostima i o sredstvima daljinske detekcije 35 i Uredba Vijeća (EZ) br. 1100/2007 od 18. rujna 2007. o uvođenju mjera za obnavljanje stoka europske jegulje 36 .

ò novo

(4)Radi jasnoće i kako bi se izbjeglo dvostruko prikupljanje, važno je razlikovati podatke prikupljene na temelju ove Uredbe u pogledu kojih su definirana pravila o prikupljanju, upravljanju i upotrebi od podataka prikupljenih na temelju drugih propisa Unije u pogledu kojih su u ovoj Uredbi definirana samo pravila o upotrebi.

(5)Podaci prikupljeni na temelju drugih pravnih okvira uključuju Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 37 , Uredbu (EZ) br. 1921/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 38 , Uredbu (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 39 , Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 40 , Uredbu (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 41 , Uredbu (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 42 , Uredbu (EZ) br. 217/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 43 , Uredbu (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 44 , Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 45 , Uredbu (EU) br. 1236/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 46 , Uredbu (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 47 , Direktivu Vijeća 92/43/EEZ 48 , Uredbu Vijeća (EZ) 2347/2002 49 , Uredbu Vijeća (EZ) 812/2004 50 , Uredbu Vijeća (EZ) br. 1967/2006 51 , Uredbu Vijeća (EZ) br. 1100/2007 52 , Uredbu Vijeća (EZ) br. 1006/2008 53 , Uredbu Vijeća (EU) br. 1224/2009 54 , Uredbu Komisije (EZ) br. 26/2004 55 i Uredbu Komisije (EU) br. 717/2010 56 .

ê 199/2008 uv. izjava 15. (prilagođeno)

(6)Obveze u vezi s pristupom podacima koje uređuje ova Uredba nemaju  ne bi trebale imati Õ utjecaja na obveze država članica na temelju Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o pristupu javnosti informacijama o okolišu 57 i Uredbe (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredbi Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša u institucijama i tijelima Zajednice 58 .

ê 199/2008 uv. izjava 8. (prilagođeno)

Podaci sakupljeni za potrebe znanstvenih procjena trebali bi uključivati informacije o flotama i njihovim aktivnostima, biološke podatke o ulovu i odbačenom ulovu, podatke o istraživanjima stokova riba i o utjecaju koji ribarstvo može imati na morski ekosustav. Također bi morali sadržavati podatke koji objašnjavaju formiranje cijena i druge podatke koji mogu olakšati procjenu ekonomske situacije subjekata u poslovanju s ribom, akvakulture i prerađivačke industrije te trendove zapošljavanja u tim sektorima.

ê 199/2008 uv. izjava 9. (prilagođeno)

Radi zaštite i očuvanja živih vodenih resursa i njihovog održivog iskorištavanja, potrebno je postupno provoditi ekosustavni pristup u upravljanju ribarstvom. Potrebno je stoga sakupljati podatke kako bi se procijenili učinci ribarstva na morski ekosustav.

ê 199/2008 uv. izjava 10. (prilagođeno)

Programi Zajednice za sakupljanje, upravljanje i korištenje podataka o ribarstvu trebali bi se provoditi pod izravnom nadležnošću država članica. Slijedom toga države članice bi morale izraditi nacionalne programe koji su u skladu s programom Zajednice.

ò novo

(7)Pohranom, obradom i razmjenom podataka trebalo bi se osigurati da se u svakom trenutku i na svim razinama poštuju obveze zaštite osobnih podataka na temelju Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 59 i Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 60 .

(8)Ova bi Uredba radi pravne jasnoće trebala uključivati niz definicija.

(9)Definicija „rekreacijskog ribolova” trebala bi uključivati cjelokupni negospodarski ribolov, neovisno o njegovoj posebnoj namjeni, kako bi se obuhvatile sve vrste ribolova koje bi mogle imati utjecaja na riblje stokove.

(10)Definiciju „krajnjih korisnika” trebalo bi uskladiti s definicijom „krajnjih korisnika znanstvenih podataka” navedenu u Uredbi (EU) br. 1380/2013 te obuhvatiti i znanstvena tijela s interesom za ekološke aspekte upravljanja ribarstvom.

(11)Definicija „morskih regija” trebala bi se temeljiti na znanstvenim kriterijima.

(12)Ovom bi se Uredbom trebalo omogućiti Uniji i njezinim državama članicama da ostvare ciljeve i načela utvrđene u članku 25. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Stoga je potreban višegodišnji program Unije radi koordiniranja napora svih država članica u pogledu prikupljanja podataka. Primjereno je definirati ključne zahtjeve i kriterije za uspostavu takvog višegodišnjeg programa Unije te savjetovanja koje treba održati prije donošenja takvog programa.

(13)Trebalo bi odrediti potrebe krajnjih korisnika za podacima te specificirati koji se podaci moraju prikupljati. Ti bi podaci trebali uključivati podatke o ekosustavu povezane s utjecajem ribolova i podatke o održivosti akvakulture. Radi maksimalnog smanjenja administrativnog opterećenja, potrebno je osigurati i da se podaci prikupljeni na temelju ove Uredbe ne prikupljaju i na temelju drugih propisa EU-a.

(14)Potrebe za podacima za poljoprivredne politike koje nisu izravno regulirane Uredbom (EU) br. 1380/2013, poput onih povezanih s Uredbom (EZ) br. 1100/2007 i Uredbom (EZ) br. 2347/2002 trebalo bi također obuhvatiti ovom Uredbom.

(15)Države članice trebale bi provesti višegodišnji program Unije na nacionalnoj razini definiranjem svojih glavnih aktivnosti prikupljanja podataka u obliku odjeljka operativnog programa iz članka 18. stavka 1. točke (p) Uredbe (EU) br. 508/2014 dopunjenog planom rada u skladu s člankom 21. te Uredbe. Zahtjeve u pogledu sadržaja takvih planova rada trebalo bi definirati u ovoj Uredbi.

(16)Primjereno je opisati korake koje bi države članice trebale slijediti i aspekte koje bi trebale uzeti u obzir pri definiranju metodologija za prikupljanje podataka u svojim planovima rada. Kako bi se osiguralo da države članice učinkovito i ujednačeno provode ovu Uredbu, potrebno je utvrditi i ključne zahtjeve u pogledu nacionalnih koordinacijskih mehanizama, prava prikupljača podataka i obveza zapovjednika ribarskih plovila.

(17)Komisija je obvezna odobriti programe država članica i planove rada te njihove izmjene u skladu s člankom 19. stavkom 1. i člankom 21. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 508/2014. U skladu s člankom 22. te Uredbe, Komisija može donijeti provedbene akte kojima određuje pravila o postupcima, obliku i rokovima za njihovo donošenje.

(18)Primjereno je planove rada ocijeniti nakon savjetovanja sa Znanstvenim, tehničkim i gospodarskim odborom za ribarstvo kako bi se osiguralo da se tim planovima ispunjavaju minimalni zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi.

(19)Radi provjere provedbe aktivnosti prikupljanja podataka u državama članicama, države članice trebaju Komisiju izvješćivati u određenom formatu.

ê 199/2008 uv. izjava 11. (prilagođeno)

(20)Potrebno je da države članice surađuju međusobno kao i s trećim zemljama i koordiniraju svoje nacionalne programe  programe rada Õ u pogledu sakupljanja podataka o istoj morskoj regiji i regijama koje obuhvaćaju pripadajuće kopnene vode.

ê 199/2008 uv. izjava 12. (prilagođeno)

Na razini Zajednice trebalo bi odrediti prioritete i uskladiti postupke za sakupljanje i obradu podataka u Zajednici kako bi se putem stabilnog višegodišnjeg regionalnog okvira osigurala dosljednost cjelokupnog sustava i optimizirala njegova ekonomičnost.

ò novo

(21)S obzirom na cilj da se zajedničkom ribarstvenom politikom državama članicama da veća odgovornost te da se krajnji korisnici bolje uključe u prikupljanje podataka, trebalo bi proširiti regionalnu koordinaciju za svaku pomorsku regiju s jednog sastanka na trajni postupak koji će koordinirati regionalne koordinacijske skupine.

(22)Države članice trebale bi definirati način prikupljanja podataka, no kako bi se moglo kombinirati podatke na regionalnoj razini, države članice trebale bi dogovoriti minimalne zahtjeve za kvalitetu, opsežnost i usklađenost podataka na regionalnoj razini. Ako postoji opći dogovor o metodama na regionalnoj razini, regionalne koordinacijske skupine trebale bi podnijeti regionalni plan rada Komisiji na prihvaćanje.

(23) Detalji metodologija za prikupljanje podataka više ne bi trebali biti utvrđeni propisima Unije. Odredbe o posebnim metodama prikupljanja podataka trebalo bi stoga zamijeniti opisom postupka njihova utvrđivanja. Taj bi postupak trebao uključivati suradnju između država članica i korisnika podataka u regionalnim koordinacijskim skupinama te potvrđivanje u Komisiji putem planova rada koje podnose države članice.

ê 199/2008 uv. izjava 13. (prilagođeno)

(24)Podaci na koje se ova Uredba odnosi trebali bi se unijeti u nacionalne računalne baze podataka tako da su dostupni Komisiji i da se mogu prenositi  dati na raspolaganje Õ krajnjim korisnicima  podataka Õ . U interesu je znanstvene zajednice  svih korisnika podataka Õ da podaci koji ne dozvoljavaju osobnu identifikaciju budu dostupni  bez ograničenja Õ svima koji se zanimaju za analizu tih podataka.

ê 199/2008 uv. izjava 14. (prilagođeno)

(25)Upravljanje  Znanstveno savjetovanje u vezi s upravljanjem Õ ribolovnim resursima zahtijeva obradu detaljnih podataka kako bi se moglea rješavati  potrebe upravitelja u ribarstvu Õ posebna pitanja. U tom kontekstu, države članice bi morale slati  dati na raspolaganje Õ podatke potrebne za znanstvenu analizu i morale bi osigurati da imaju za to tehničke mogućnosti. Ako je potrebno, detaljni se podaci mogu prije slanja agregirati do razine koju zahtijeva krajnji korisnik.

ò novo

(26)U skladu s člankom 25. stavkom 2. točkom (e) Uredbe (EU) br. 1380/2013 potrebno je osigurati pravovremenu dostupnost relevantnih podataka i odgovarajućih metodologija tijelima s istraživačkim ili upravljačkim interesom u znanstvenoj analizi podataka iz sektora ribarstva i drugim zainteresiranim stranama, osim u okolnostima kada je potrebna zaštita i povjerljivost u skladu s mjerodavnim pravom Unije.

(27)Radi postizanja punog učinka članka 25. stavka 2. točke (e) Uredbe (EU) br. 1380/2013 države članice trebale bi uspostaviti odgovarajuće postupke i elektroničke tehnologije kako bi osigurale dostupnost podataka te sudjelovati s drugim državama članicama, Komisijom i krajnjim korisnicima u razvoju kompatibilnih sustava za pohranu i razmjenu podataka uzimajući u obzir zahtjeve Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 61 . Trebalo bi se osigurati i daljnje širenje informacija na nacionalnoj i europskoj razini. U svakom slučaju, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće zaštitne mjere, npr. veće agregiranje ili anonimizaciju podataka ako podaci uključuju informacije o identificiranim fizičkim osobama ili fizičkim osobama koje je moguće identificirati, s obzirom na svrhu obrade, prirodu podataka i moguće rizike povezane s obradom osobnih podataka.

(28)Potrebno je osigurati da se podaci pružaju krajnjim korisnicima unutar relativno kratkih rokova jer trebaju pružati savjete pravovremeno kako bi se omogućilo održivo ribarstvo. Trebalo bi osigurati i da druge zainteresirane osobe primaju podatke u određenom roku.

ê 199/2008 uv. izjava 16. (prilagođeno)

Zaštita pojedinaca pri obradi osobnih podataka za potrebe ove Uredbe uređena je Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka 62 i Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka 63 .

ê 199/2008 uv. izjava 17. (prilagođeno)

Provedba nacionalnih programa za sakupljanje i upravljanje podacima o ribarstvu zahtijeva značajne troškove. Korist od tih programa može se u potpunosti ostvariti samo na razini Zajednice. Potrebno je stoga predvidjeti financijski doprinos Zajednice za pokriće troškova država članica u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 861/2006 od 22. svibnja 2006. o uspostavi financijskih mjera Zajednice za provedbu Zajedničke ribarstvene politike i u području prava mora 64 .

ê 199/2008 uv. izjava 18. (prilagođeno)

Ako Komisija ustanovi da je predmetni izdatak povezan s nepravilnostima, potrebno je predvidjeti financijske korekcije u skladu s člankom 28. Uredbe (EZ) br. 861/2006.

ê 199/2008 uv. izjava 19. (prilagođeno)

Ispravna provedba nacionalnih programa i poštivanje rokova, kontrola kvalitete te potvrda i slanje sakupljenih podataka od velike su važnosti. Potrebno je stoga da financijski doprinos Zajednice bude uvjetovan poštivanjem predmetnih rokova, kontrolom kvalitete, sukladnošću s dogovorenim standardima kvalitete i dostavom podataka. Slijedom toga potrebno je uvesti sustav financijskih sankcija povezan s nepoštivanjem tih uvjeta.

ê 199/2008 uv. izjava 20.

(29)Da bi se poboljšala pouzdanost znanstvenih mišljenja potrebnih za vođenje ZRP-a zajedničke ribarstvene politike, države članice i Komisija trebale bi usklađivati svoje djelovanje i surađivati s relevantnim međunarodnim znanstvenim tijelima.

ê 199/2008 uv. izjava 21. (prilagođeno)

Prioritet treba dati osiguranju nazočnosti relevantnih znanstvenih stručnjaka u ekspertnim skupinama koje provode znanstvenu evaluaciju potrebnu za vođenje ZRP-a.

ê 199/2008 uv. izjava 22.

(30)O provođenju odredbi o sakupljanju podataka trebalo bi se savjetovati sa znanstvenicima te obavještavati one koji rade u ribarskoj industriji i druge interesne skupine. Odgovarajuća tijela kod kojih je moguće dobiti potrebna mišljenja su Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF), osnovan Odlukom Komisije 2005/629/EZ 65 , Savjetodavni odbor za ribarstvo i akvakulturu, osnovan Odlukom Komisije 1999/478/EZ 66 , i regionalna savjetodavna vijeća osnovana u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Odlukom Vijeća 2004/585/EZ 67 .

ò novo

(31)Kako bi se dopunili i izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, ovlaštenje za donošenje akata sukladno članku 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu donošenja višegodišnjeg programa Unije i zaštitnih mjera povezanih sa zaštitom osobnih podataka. Od posebne je važnosti da Komisija provodi odgovarajuća savjetovanja tijekom svojih pripremnih radnji, uključujući i savjetovanje na stručnoj razini. Komisija bi kod pripreme i sastavljanja delegiranih akata trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(32)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredbi ove Uredbe u vezi s odobrenjem ili odbijanjem odobrenja nacrta zajedničke preporuke regionalnih koordinacijskih skupina, Komisiji bi trebale biti dodijeljene provedbene ovlasti.

(33)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredbi ove Uredbe u vezi s regionalnom koordinacijom, ocjenom rezultata planova rada, pristupom mjestima uzorkovanja i interoperabilnosti sustava podataka, Komisiji bi trebale biti dodijeljene provedbene ovlasti. Te ovlasti trebalo bi izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 68 .

(34)U skladu s načelom proporcionalnosti, za postizanje temeljnog cilja poboljšanja kvalitete, pristupa i dostupnosti podataka u sektoru ribarstva, potrebno je i primjereno uspostaviti okvir za prikupljanje, upravljanje i upotrebu podataka. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji ova Uredba ne prelazi okvire onoga što je potrebno za postizanje zadanih ciljeva,

ê 199/2008 uv. izjava 23. (prilagođeno)

Upravni odbor treba osigurati usku suradnju između država članica i Komisije kako bi se omogućila ispravna provedba ove Uredbe. Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe potrebno je donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o postupcima za izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije 69 .

ê 199/2008 uv. izjava 24. (prilagođeno)

Na temelju prethodnih iskustava i novih potreba trebalo bi staviti izvan snage Uredbu Vijeća (EZ) br. 1543/2000 i zamijeniti je ovom Uredbom,

 199/2008

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

ê 199/2008 (prilagođeno)

Članak 1.

Predmet  i područje primjene Õ

 199/2008

1. Ovom se Uredbom određuju pravila o:

(a) sakupljanju i upravljanju biološkim, tehničkim, ekološkim i socijalno-ekonomskim podacima o sektoru ribarstva u okviru višegodišnjih programa;

(b) uporabi podataka o sektoru ribarstva u okviru zajedničke ribarstvene politike (dalje u tekstu „ZRP”) za znanstvene analize.

2. Ovom se Uredbom također propisuju odredbe za poboljšanje znanstvenog savjetovanja potrebnog za provođenje ZRP-a.

ò novo

1. Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o prikupljanju i upotrebi bioloških, tehničkih, ekoloških, socijalnih i ekonomskih podataka o sektoru ribarstva u okviru zajedničke ribarstvene politike te upravljanju njima.

2. Što se tiče podataka koji se prikupljaju na temelju drugih pravnih akata, u ovoj se Uredbi utvrđuju samo pravila o njihovoj upotrebi.

3. Što se tiče podataka prikupljenih na temelju ove Uredbe u okviru višegodišnjih programa te podataka potrebnih za dopunu podataka iz stavka 2., u ovoj se Uredbi utvrđuju pravila o prikupljanju, upravljanju i upotrebi.

ê 199/2008 (prilagođeno)

43. Ova Uredba nema utjecaja na obveze iz Direktive 95/46/EZ, Uredbe (EZ) br. 45/2001, Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 70 i Uredbe (EZ) br. 1367/2006 71 .

ò novo

Članak 2.

Osobni podaci

Obrada i upotreba podataka prikupljenih na temelju ove Uredbe koji sadržavaju osobne podatke te upravljanje njima vrši se u skladu s Direktivom 95/46/EZ i Uredbom (EZ) br. 45/2001.

ê 199/2008 (prilagođeno)

Članak 23.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe ovi izrazi imaju sljedeća značenja:

(a) „sektor ribarstva” znači djelatnost povezana s gospodarskim ribolovom, rekreacijskim ribolovom, akvakulturom i industrijom za preradu proizvoda ribarstva;

(b) „akvakultura” znači uzgoj vodenih organizama metodama koje su namijenjene povećanju proizvodnje tih organizama izvan prirodnih mogućnosti okoliša; organizmi ostaju u vlasništvu fizičke ili pravne osobe tijekom čitave faze uzgoja sve do izlova, uključujući i sam izlov;

(c) „rekreacijski ribolov” znači negospodarska ribolovna aktivnost koja  koristi  žive vodene resurse koristi za rekreaciju ili sport;

(d) „morske regije  morska regija Õ” znači geografska područja  geografsko područje Õ iz Priloga I. Odluci Vijeća 2004/585/EZ i područja  članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, područje Õ koja  koje Õ su odredile regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom  ili područje definirano u provedbenom aktu spomenutom u članku 5. stavku 6. Õ;

(e) „osnovni podaci” znači podaci povezani s pojedinačnim plovilima, fizičkim ili pravnim osobama ili pojedinačnim uzorcima;

(f) „metapodaci” znači podaci koji daju podatke o kvaliteti ili količini sakupljenih osnovnih podataka;

(g) „detaljni podaci” znači podaci koji se temelje na osnovnim podacima u obliku koji onemogućava neposrednu ili posrednu identifikaciju fizičkih ili pravnih osoba;

(h) „zbirni podaci” znači rezultat objedinjavanja osnovnih ili detaljnih podataka za posebne analitičke namjene;

(i) „krajnji korisnici” znači tijela koja iz istraživačkih razloga ili razloga upravljanja imaju interes za znanstvenu analizu podataka iz sektora ribarstva;

(j) „uzorkovanje prema floti i vrstama ribolova” znači prikupljanje bioloških, tehničkih i socijalno-ekonomskih podataka na temelju dogovorenih regionalnih vrsta ribolovnih aktivnosti i segmenata flote;

(k)(j) „ribarsko plovilo Zajednice” znači plovilo kako je definirano u članku 3. točki (d) Uredbe (EZ) br. 2371/2002. „ribarsko plovilo Zajednice  Unije Õ” znači plovilo kako je definirano u članku 3. točki (d)4. stavku 1. točki (5) Uredbe (EZEU) br. 2371/20021380/2013.

POGLAVLJE II.

SAKUPLJANJE  PODATAKA I Õ, UPRAVLJANJE I KORIŠTENJE PODATAKA  NJIMA Õ U OKVIRU VIŠEGODIŠNJIH PROGRAMA

Odjeljak 1.

Program Zajednice i nacionalni  Višegodišnji Õ programi  Unije 

 199/2008

Članak 3.

Program Zajednice

1. U skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2. utvrđuje se višegodišnji program Zajednice za sakupljanje, upravljanje i korištenje bioloških, tehničkih, ekoloških i socijalno-ekonomskih podataka o:

(a) gospodarskom ribolovu koji obavljaju ribarska plovila Zajednice:

i. u vodama Zajednice, uključujući gospodarski ribolov jegulje i lososa u kopnenim vodama;

ii. izvan voda Zajednice;

(b) rekreacijskom ribolovu u vodama Zajednice, uključujući rekreacijski ribolov jegulje i lososa u kopnenim vodama;

(c) djelatnostima akvakulture u vezi s morskim vrstama, uključujući jegulje i losos, koje se obavljaju u državama članicama i vodama Zajednice;

(d) prerađivačkoj industriji proizvoda ribarstva.

2. Program Zajednice se izrađuje za trogodišnja razdoblja. Prvo razdoblje obuhvaća godine 2009. i 2010.

Članak 4.

Nacionalni programi

1. Ne dovodeći u pitanje obveze u pogledu sakupljanja podataka koje proizlaze iz prava Zajednice, države članice sakupljaju primarne biološke, tehničke, ekološke i socijalno-ekonomske podatke u okviru višegodišnjeg nacionalnog programa (dalje u tekstu „nacionalni program”) koji je izrađen u skladu s programom Zajednice.

2. Nacionalni program sadrži posebno sljedeće elemente kako je određeno u odjeljku 2.:

(a) višegodišnji programi uzorkovanja;

(b) prema potrebi, program praćenja gospodarskog i rekreacijskog ribolova na moru;

(c) program istraživanja na moru;

(d) program upravljanja i uporabe podataka za potrebe znanstvene analize.

3. U nacionalnim se programima navode postupci i metode koji će se koristiti za prikupljanje i analizu podataka i procjenu njihove točnosti i preciznosti.

4. Države članice dostavljaju svoje nacionalne programe na odobrenje Komisiji. Dostavljaju ih elektroničkim putem do datuma, u formatu i na adresu koje odredi Komisija u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.

5. Prvi nacionalni programi obuhvaćaju aktivnosti za godine 2009. i 2010.

Članak 5.

Usklađivanje i suradnja

1. Države članice usklađuju svoje nacionalne programe s drugim državama članicama u istoj pomorskoj regiji i nastoje uskladiti svoje aktivnosti s trećim zemljama koje imaju suverenitet ili jurisdikciju nad vodama u istoj pomorskoj regiji. U tu svrhu Komisija može organizirati regionalne koordinacijske sastanke kako bi pomogla državama članicama pri usklađivanju nacionalnih programa i provođenju sakupljanja, upravljanja i uporabe podataka u istoj regiji.

2. Kako bi se uzele u obzir sve preporuke dane na regionalnoj razini na regionalnim koordinacijskim sastancima, države članice prema potrebi dostavljaju izmjene svojih nacionalnih programa tijekom programskog razdoblja. Te se izmjene moraju poslati Komisiji najkasnije dva mjeseca prije godine provedbe.

3. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.

ò novo

Članak 4.

Uspostava višegodišnjih programa Unije

1.    Komisija je ovlaštena, u skladu s člankom 23., donositi delegirane akte o uspostavi višegodišnjih programa Unije radi prikupljanja bioloških, tehničkih, ekoloških, socijalnih i ekonomskih podataka o sektoru ribarstva i upravljanja njima.

2.    Višegodišnji programi Unije uspostavljaju se nakon savjetovanja s regionalnim koordinacijskim skupinama iz članka 8., Znanstvenim, tehničkim i gospodarskim odborom za ribarstvo (STECF) i svim drugim relevantnim znanstvenim savjetodavnim tijelima.

3.    Pri uspostavljanju višegodišnjeg programa Unije, Komisija uzima u obzir sljedeće:

(a)potrebe za informacijama za upravljanje zajedničkom ribarstvenom politikom;

(b) potrebu i važnost podataka za donošenje odluka o upravljanju ribarstvom i zaštiti ekosustava, uključujući osjetljive vrste i staništa;

(c) potrebu da se podupru procjene utjecaja mjera politike;

(d) troškove i koristi;

(e) postojeće vremenske nizove;

(f) potrebu da se izbjegne dvostruko prikupljanje podataka;

(g) regionalne posebnosti;

(h) međunarodne obveze Unije i njezinih država članica.

Članak 5.

Sadržaj višegodišnjeg programa Unije

1.    Višegodišnjim programima Unije uspostavlja se sljedeće:

(a)zahtjevi za podatke radi postizanja ciljeva iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b) popis obveznih istraživanja;

(c) pragovi ispod kojih države članice ne trebaju prikupljati podatke ili provoditi istraživanja, na temelju njihovih ribolovnih aktivnosti.

2.    Podaci iz stavka 1. točke (a) sadržavaju:

(a)biološke podatke o svim stokovima koji su ulovljeni ili usputno ulovljeni u komercijalnom ribolovu Unije i, prema potrebi, u rekreacijskom ribolovu u vodama Unije i vanjskim vodama kako bi se omogućilo upravljanje i očuvanje temeljeno na ekosustavu koje je potrebno za zajedničku ribarstvenu politiku;

(b)podatke o ekosustavu radi procjene utjecaja ribarstva Unije na morski ekosustav u Uniji i vanjskim vodama, među ostalim podatke o usputnom ulovu neciljanih vrsta, posebno vrsta koje su zaštićene na temelju međunarodnog prava ili zakonodavstva Unije, podatke o utjecaju ribarstva na morska staništa i podatke o utjecaju ribarstva na prehrambene mreže;

(c) podatke o aktivnostima plovila Unije u vodama Unije i vanjskim vodama, među ostalim o razinama ribarenja, napora i kapaciteta flote Unije;

(d) socijalno-ekonomske podatke o ribarstvu kako bi se mogla procijeniti socijalno-ekonomska uspješnost sektora ribarstva Unije;

(e) socijalno-ekonomske podatke i podatke o održivosti povezane s akvakulturom kako bi se moglo procijeniti socijalno-ekonomsku uspješnost i održivost sektora akvakulture Unije, uključujući njezin utjecaj na okoliš;

(f) socijalno-ekonomske podatke o sektoru prerade ribe kako bi se mogla procijeniti njegova socijalno-ekonomska uspješnost.

3.    Podaci iz stavka 1. točke (a) prikupljaju se na temelju ove Uredbe samo ako se ne prikupljaju u okviru drugih pravnih okvira Unije.

4.    Pri sastavljanju popisa obveznih istraživanja iz stavka 1. točke (b) uzimaju se u obzir sljedeći zahtjevi:

(a) potrebe za informacijama za upravljanje zajedničkom ribarstvenom politikom;

(b) potrebe za informacijama koje proizlaze iz koordinacije i usklađivanja koji su međunarodno dogovoreni;

(c)potrebe za informacijama za ocjenu planova upravljanja, uključujući praćenje varijabli ekosustava;

(d) potrebe za informacijama za dovoljnu obuhvaćenost područja stokova;

(e) izbjegavanje udvostručivanja između istraživanja i

(f) izbjegavanje remećenja povijesti podataka o istraživanjima.

5.Pravila o sudjelovanju različitih država članica u istraživanjima iz stavka 1. točke (b) temelje se na njihovu relativnom udjelu u iskorištavanju stokova.

Odjeljak 2.
Provedba višegodišnjeg programa Unije u državama članicama

Članak 6.

Nacionalni planovi rada

1.    Ne dovodeći u pitanje njihove trenutačne obveze prikupljanja podataka na temelju zakonodavstva Unije, države članice prikupljaju podatke u okviru operativnog programa, kako je navedeno u članku 18. Uredbe (EU) br. 508/2014, i u okviru plana rada koji je sastavljen u skladu s višegodišnjim programom Unije i na temelju članka 21. Uredbe (EU) br. 508/2014.

2.    U planovima rada država članica detaljno se opisuje sljedeće:

(a) učestalost prikupljanja podataka;

(b)izvori podataka, postupci i metode prikupljanja podataka i njihove obrade u skupove podataka koji će biti na raspolaganju krajnjim korisnicima;

(c) okvir za osiguranje i kontrolu kvalitete radi osiguranja odgovarajuće kvalitete podataka u skladu s člankom 13.;

(d) kako su i kada podaci potrebni;

(e) međunarodni i regionalni mehanizmi suradnje, među ostalim bilateralni i multilateralni sporazumi koji su sklopljeni radi postizanja ciljeva ove Uredbe i

(f) kako su uzete u obzir međunarodne obveze Unije i njezinih država članica.

3.    Svaka država članica pri pripremi svojeg plana rada koordinira svoj rad s drugim državama članicama, posebno u istoj pomorskoj regiji, radi osiguranja dovoljne i učinkovite obuhvaćenosti i izbjegavanja udvostručivanja aktivnosti prikupljanja podataka.

4.    Svaka država članica osigurava da je njezin plan rada usklađen s primjenjivim zajedničkim preporukama regionalnih koordinacijskih skupina ako je Komisija odobrila te zajedničke preporuke u obliku regionalnog plana rada u skladu s člankom 8.

Članak 7.

Nacionalni korespondenti

1.Svaka država članica imenuje nacionalnog korespondenta i o tome obavješćuje Komisiju. Nacionalni korespondent središnja je točka za razmjenu informacija između Komisije i države članice o pripremi i provedbi planova rada.

2.Osim toga, nacionalni korespondent izvršava sljedeće zadaće:

(a) koordinira pripremu godišnjeg izvješća iz članka 10.;

(b)osigurava prijenos informacija unutar države članice i

(c) osigurava prisustvo odgovarajućih stručnjaka na sastancima koje organizira Komisija i sudjelovanje u odgovarajućim regionalnim koordinacijskim skupinama iz članka 8.

3.Ako u provedbi plana rada sudjeluje nekoliko tijela u državi članici, nacionalni korespondent odgovoran je za koordinaciju tog rada.

Članak 8.

Koordinacija i suradnja

1.     U skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 1380/2013, države članice koordiniraju svoje aktivnosti s ostalim državama članicama te poduzimaju sve napore kako bi koordinirale svoje aktivnosti s trećim zemljama koje imaju suverenitet ili jurisdikciju nad vodama u istoj pomorskoj regiji. Odgovarajuće države članice radi toga u svakoj pomorskoj regiji uspostavljaju regionalnu koordinacijsku skupinu.

2.     Regionalne koordinacijske skupine čine stručnjaci iz država članica, Komisije i odgovarajući krajnji korisnici podataka.

3.    Regionalne koordinacijske skupine sastavljaju i usuglašavaju poslovnik za svoje aktivnosti.

4.    Regionalne koordinacijske skupine koordiniraju se među sobom i s Komisijom ako je riječ o pitanjima kojima je zahvaćeno nekoliko regija.

5.    Regionalne koordinacijske skupine mogu pripremiti zajedničke preporuke u obliku nacrta regionalnog plana rada o postupcima, metodama, osiguranju i kontroli kvalitete za prikupljanje i obradu podataka kako je navedeno u stavku 2. točkama (a) i (b) i članku 5. stavku 4., kao i regionalno koordinirane strategije uzorkovanja. Regionalne koordinacijske skupine pritom, prema potrebi, uzimaju u obzir mišljenje STECF-a. Te se preporuke podnose Komisiji koja provjerava je li nacrt zajedničkih preporuka u skladu s odredbama ove Uredbe i višegodišnjim programom Unije te, ako je tome tako, provedbenim aktima odobrava regionalni plan rada.

6.    Ako Komisija odobri regionalne planove rada, njima se zamjenjuju odgovarajući dijelovi planova rada koje je sastavila svaka država članica. Države članice u skladu s tim ažuriraju svoje planove rada.

7.    Komisija može donijeti provedbene akte kojima određuje pravila o postupcima, oblik i rokove za podnošenje i odobrenje regionalnih planova rada, kako je navedeno u stavku 5.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.

ê 199/2008 (prilagođeno)

Članak 69.

Ocjenjivanje i odobravanje nacionalnih programa  planova rada Õ

1. Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) ocjenjuje:

(a) sukladnost nacionalnih programa  planova rada Õ i svih njihovih izmjena s člancima 46. i 58.; i

(b) znanstvenu važnost podataka koje moraju sadržavati nacionalni programi  obuhvaćenih planovima rada Õ za namjene iz članka 1. stavka 1. i kvalitetu predloženih metoda i postupaka.

2. Ako STECF-ova ocjena iz stavka 1. ukaže na to da nacionalni program  plan rada Õ nije sukladan s člancima 46. i 58. ili ne jamči znanstvenu važnost podataka ili dostatnu kvalitetu predloženih mjera i postupaka, Komisija će odmah obavijestiti dotičnu državu članicu i predložiti izmjene tog programa  plana rada Õ . Slijedom toga, dotična država članica će dostavitidostavit će revidirani nacionalni program  plan rada Õ Komisiji.

3. Komisija odobrava nacionalni program  planove rada Õ i njegovenjihove izmjene napravljene u skladu s člankom 85. stavkom 2. na temelju STECF-ove ocjene i procjene troškova koju obave njezine službe.

Članak 710.

Ocjenjivanje i odobravanje rezultata nacionalnih programa  planova rada Õ

1. Svake godine države članice dostavljaju Komisiji izvješće o provedbi svojih nacionalnih programa  planova rada Õ . Dostavljaju ih do datuma, u  Komisija može donijeti provedbene akte kojima određuje pravila o postupcima, Õ formatu i na adresu  rokove za podnošenje i odobrenje godišnjih izvješća. Ti se provedbeni akti Õ koje odredi Komisija  donose Õ u skladu s postupkom  ispitivanja Õ iz članka 2724. stavka 2.

2. STECF ocjenjuje:

(a) provedbu nacionalnih programa  planova rada Õ koje je odobrila Komisija u skladu s člankom 6. stavkom 3.; i

(b) kvalitetu podataka koje su sakupile države članice.

3. Komisija ocjenjuje provedbu nacionalnih programa  planova rada Õ na temelju:

(a) ocjenjivanja koje je obavio STECF;

(b) konzultacija s odgovarajućim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom u kojima je Zajednica ugovorna stranka ili promatrač i s odgovarajućim međunarodnim znanstvenim tijelima;. i

(c) procjene troškova koju su obavile njezine službe.

 199/2008

Članak 8.

Financijska pomoć Zajednice

1. Financijska pomoć Zajednica za nacionalne programe provodi se u skladu s pravilima propisanim u Uredbi (EZ) br. 861/2006.

2. Osnovni podaci iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 861/2006 obuhvaćaju samo one dijelove nacionalnih programa država članica kojima se provodi program Zajednice.

3. Financijska pomoć Zajednice za nacionalne programe dodjeljuje se samo ako su pravila iz ove Uredbe u potpunosti ispoštivana.

4. Komisija može, nakon što je dotičnoj državi članici dala mogućnost da se izjasni, ukinuti i/ili obnoviti financijsku pomoć Zajednice, ako:

(a) ocjenjivanje iz članka 7. pokaže da se nacionalni program ne provodi u skladu s ovom Uredbom; ili

ê Ispravak, SL L 096, 16.4.2010., str. 8.

(b) konzultacije iz članka 7. stavka 3. točke (b) pokažu da države članice nisu dostavile podatke u skladu s člankom 16. stavkom 4. i člankom 20. stavkom 1.; ili

 199/2008

(c) kontrola kvalitete podataka i obrada podataka nisu bili u skladu s člankom 14. stavkom 2. i člankom 17.

5. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., Komisija može, nakon što je dotičnoj državi članici dala mogućnost da se izjasni, smanjiti financijsku pomoć Zajednice u sljedećim okolnostima:

(a) ako nacionalni program nije bio dostavljen Komisiji do datuma određenog u skladu s člankom 4. stavkom 4.;

(b) ako izvješće nije bilo dostavljeno Komisiji do datuma određenog u skladu s člankom 7. stavkom 1.;

(c) ako je krajnji korisnik podnio službeni zahtjev za podacima, a podaci nisu bili dostavljeni u skladu s člankom 20. stavkom 2. i člankom 20. stavkom 3. dotičnom krajnjem korisniku ili kontrola kvalitete i obrada tih podataka nisu bili u skladu s člankom 14. stavkom 2. i člankom 17.

6. Smanjenje financijske pomoći Zajednice iz stavaka 4. i 5. proporcionalno je stupnju nesukladnosti. Smanjenje financijske pomoći Zajednice iz stavka 5. provodi se postupno tijekom vremena i ne smije prelaziti 25 % ukupnih godišnjih troškova nacionalnog programa.

7. Detaljna pravila za primjenu smanjenja iz stavka 6. donose se u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.

ODJELJAK 23.

Zahtjevi u vezi s postupkom prikupljanja podataka

Članak 9.

Programi uzorkovanja

1. Države članice uspostavljaju višegodišnje nacionalne programe uzorkovanja.

2. Višegodišnji nacionalni programi uzorkovanja sadržavaju posebno:

(a) plan uzorkovanja bioloških podataka na temelju uzorkovanja prema floti i vrstama ribolova, koji prema potrebi uključuje i rekreacijski ribolov;

(b) plan uzorkovanja za podatke o ekosustavu, koji omogućava ocjenu utjecaja sektora ribarstva na morski ekosustav i koji pridonosi praćenju stanja morskog ekosustava;

(c) plan uzorkovanja za socijalno-ekonomske podatke, koji omogućava ocjenu gospodarskog položaja sektora ribarstva, analizu njegove uspješnosti tijekom vremena i procjenu utjecaja poduzetih ili predloženih mjera.

3. Protokoli i metode koje predlažu države članice i koje se koriste za definiranje nacionalnih programa uzorkovanja moraju biti koliko je to moguće:

(a) stabilni tijekom vremena;

(b) standardizirani unutar regija;

(c) u skladu sa standardima kvalitete koje su odredile odgovarajuće regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom u kojima je Zajednica ugovorna stranka ili promatrač ili odgovarajuća međunarodna znanstvena a tijela.

4. Točnost i preciznost sakupljenih podataka sustavno će se ocjenjivati prema potrebi.

ê 199/2008 (prilagođeno)

Članak 1011.

Pristup mjestima uzorkovanja

1. Kako bi  prikupljači podataka Õ osobe koje obavljaju uzorkovanje, a koje je odredilo tijelo zaduženo za provedbu nacionalnog programa, moglie obavljati svoje dužnosti, države članice im moraju osigurati pristup  svim ulovima, plovilima i drugim mjestima uzorkovanja, poslovnim registrima i svim potrebnim podacima Õ .:

(a) svim mjestima na kojima se obavlja iskrcaj i, prema potrebi, mjestima na kojima se obavlja prekrcaj ili prebacivanje u akvakulturu;

(b) registrima plovila i poslovnim registrima koje vode javna tijela i koji su značajni za sakupljanje ekonomskih podataka;

(c) ekonomskim podacima o poduzećima povezanim s ribarstvom.

Članak 11.

Praćenje gospodarskog i rekreacijskog ribolova na moru

1. Ako se pokaže da je u svrhu prikupljanja podataka u okviru nacionalnih programa to potrebno, države članice osmišljavaju i provode program praćenja gospodarskog i rekreacijskog ribolova na moru.

2. Zadatke praćenja na moru određuju države članice.

32. Zapovjednici ribarskih plovila Zajednice  Unije Õ moraju primiti na plovilo osobe zadužene za uzorkovanje koje rade u okviru programa praćenja na moru i koje je odredilo tijelo nadležno za provedbu nacionalnog programa  znanstvene promatrače Õ i moraju  s njima Õ surađivati s tim osobama kako bi im omogućili izvršenje dužnosti dok se nalaze na ribarskom plovilu Zajednice  Unije Õ  , ne dovodeći u pitanje međunarodne obveze Õ .

ò novo

3.    Komisija može donijeti provedbene akte kojima određuje detaljna pravila o sljedećem:

(a)mjestima uzorkovanja i podacima za koje države članice moraju osigurati pristup prikupljačima podataka, kako je navedeno u stavku 1.;

(b) uvjetima pod kojima su zapovjednici ribarskih plovila dužni primiti znanstvene promatrače na plovilo, kako je navedeno u stavku 2. te alternativnim metodama prikupljanja podataka, i pravilima u skladu s kojima države članice prate te uvjete i metode i izvješćuju o njima.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.

ê 199/2008 (prilagođeno)

4. Zapovjednici ribarskih plovila Zajednice mogu odbiti primiti na plovilo osobe zadužene za uzorkovanje koje rade u okviru programa praćenja na moru samo zbog očitog nedostatka prostora na plovilu ili zbog sigurnosnih razloga u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. U takvim se slučajevima podaci sakupljaju putem programa samouzorkovanja koji provodi posada ribarskog plovila Zajednice, a osmislilo ga je i nadzire ga nadležno tijelo za provedbu nacionalnog programa.

Članak 12.

Istraživanja na moru

1. Države članice provode istraživanja na moru kako bi ocijenile brojnost i raspodjelu stokova, neovisno o podacima iz gospodarskog ribolova, i kako bi ocijenile utjecaj ribolovnih aktivnosti na okoliš.

2. Popis istraživanja na moru za koja se može dobiti financijska pomoć Zajednice sastavlja se u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.

POGLAVLJE III.

Odjeljak 4.
Postupak upravljanja podacima

Članak 1312.

Pohrana podataka

Države članice:

(a) osiguravaju da osnovni podaci sakupljeni u okviru nacionalnih programa  planova rada Õ budu sigurno pohranjeni u računalnim bazama podataka i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se s njima postupa kao s povjerljivim podacima;

(b) osiguravaju da metapodaci koji se odnose na osnovne socijalno-ekonomske podatke sakupljene u okviru nacionalnih programa  planova rada Õ budu sigurno pohranjeni u računalnim bazama podataka;

 199/2008

(c) poduzimaju sve potrebne tehničke mjere za zaštitu takvih podataka od svakog slučajnog ili nedozvoljenog uništenja, slučajnog gubitka, propadanja, distribucije ili neovlaštenog pristupa.

ê 199/2008 (prilagođeno)

Članak 1413.

Kontrola i potvrda kvalitete podataka

1. Države članice su odgovorne za kvalitetu i potpunost osnovnih podataka sakupljenih u okviru nacionalnih programa  planova rada Õ kao i za detaljne i zbirne podatke koji iz njih proizlaze i koji se prenose krajnjim korisnicima.

2. Države članice osiguravaju:

(a) da osnovni podaci prikupljeni u okviru nacionalnih programa  planova rada Õ budu uredno pregledani primjenom odgovarajućih postupaka kontrole kvalitete kako bi se otkrile moguće pogreške;

(b) da detaljni i zbirni podaci koji proizlaze iz osnovnih podataka sakupljenih u okviru nacionalnih programa  planova rada Õ budu potvrđeni prije slanja krajnjim korisnicima;

(c) da postupci za osiguranje kvalitete osnovnih, detaljnih i zbirnih podataka iz točaka (a) i (b) budu razrađeni u skladu s postupcima koje su donijela međunarodna znanstvena tijela, regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom,i STECF  i regionalne koordinacijske skupine iz članka 8 Õ .

POGLAVLJE IVIII.

KORIŠTENJE PODATAKA PRIKUPLJENIH U OKVIRU ZRP-a ZAJEDNIČKE RIBARSTVENE POLITIKE 

 199/2008

Članak 15.

Obuhvaćeni podaci

1. Ovo se poglavlje odnosi na sve podatke sakupljene:

(a) na temelju uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 788/96, (EZ) br. 2091/98, (EZ) br. 104/2000, (EZ) br. 2347/2002, (EZ) br. 1954/2003, (EZ) br. 2244/2003, (EZ) br. 26/2004, (EZ) br. 812/2004, (EZ) br. 1921/2006, (EZ) br. 1966/2006 i (EZ) br. 1100/2007;

(b) na temelju ove Uredbe:

i. podaci o aktivnosti plovila na temelju informacija dobivenih satelitskim praćenjem i putem drugih sustava praćenja, u zahtijevanom formatu;

ii. podaci koji omogućavaju pouzdanu ocjenu ukupne količine ulova po stoku s obzirom na definirane regionalne vrste ribolova i segmente flote, geografsko područje i vremensko razdoblje, kao i podaci o odbačenom ulovu i prema potrebi podaci o ulovu u rekreacijskom ribolovu;

iii. svi biološki podaci potrebni za procjenu stanja iskorištavanih stokova;

iv. podaci o ekosustavu potrebni za ocjenu utjecaja ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav;

v. socijalno-ekonomski podaci sektora ribarstva.

2. Države članice moraju izbjegavati svako dvostruko prikupljanje podataka iz stavka 1.

Članak 1614.

Pristup osnovnim podacima i njihov prijenos

1. Države članice osiguravaju da Komisija ima pristup nacionalnim računalnim bazama podataka iz članka 1312. točke (a) kako bi mogla provjeriti postojanje osnovnih podataka sakupljenih u skladu s člankom 64. stavkom 1., osim socijalno-ekonomskih podataka.

2. Države članice osiguravaju da Komisija ima pristup nacionalnim računalnim bazama podataka iz članka 1312. točke (b) kako bi mogla provjeriti socijalno-ekonomske podatke sakupljene u skladu s člankom 64. stavkom 1.

ê 199/2008 (prilagođeno)

3. Države članice zaključuju sporazume s Komisijom kako bi Komisiji osigurale učinkovit i neometan pristup svojim nacionalnim računalnim bazama podataka iz stavaka 1. i 2., bez utjecaja na obveze koje proizlaze iz drugih propisa Zajednice  Unije Õ .

4. Države članice osiguravaju da se osnovni podaci sakupljeni u okviru istraživanja na moru dostave međunarodnim znanstvenim organizacijama i odgovarajućim znanstvenim tijelima unutar regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u skladu s međunarodnim obvezama Zajednice  Unije Õ i država članica.

 199/2008

Članak 1715.

Obrada osnovnih podataka

1. Države članice obrađuju osnovne podatke u skupove detaljnih ili zbirnih podataka u skladu s:

(a) relevantnim međunarodnim standardima, ako postoje;

(b) protokolima dogovorenim na međunarodnoj ili regionalnoj razini, ako postoje.

2. Države članice dostavljaju krajnjim korisnicima i Komisiji prema potrebi opis metoda koje su primjenjivane pri obradi zahtijevanih podataka i njihova statistička svojstva.

 199/2008

Članak 18.

Dostavljanje detaljnih i zbirnih podataka

1. Države članice stavljaju na raspolaganje krajnjim korisnicima detaljne i zbirne podatke za potporu znanstvenoj analizi:

(a) kao podlogu za savjetovanje pri upravljanju ribarstvom, uključujući regionalna savjetodavna vijeća;

(b) u interesu javne rasprave i sudjelovanja interesnih skupina u razvoju politike;

(c) za znanstveno objavljivanje.

2. Radi osiguranja anonimnosti države članice mogu, kad je to potrebno, odbiti zahtjev krajnjeg korisnika da mu se za potrebe iz stavka 1. točke (b) dostave podaci o aktivnostima plovila na osnovi informacija dobivenih satelitskim praćenjem plovila.

Članak 19.

Prijenos detaljnih i zbirnih podataka

Države članice prenose detaljne i zbirne podatke u sigurnom elektroničkom obliku.

Članak 20.

Postupak za prijenos detaljnih i zbirnih podataka

1. Države članice osiguravaju da relevantni detaljni i zbirni podaci koji se moraju redovito slati budu pravovremeno dostavljeni odgovarajućim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom u kojima je Zajednica ugovorna stranka ili promatrač i odgovarajućim međunarodnim znanstvenim tijelima u skladu s međunarodnim obvezama Zajednice i država članica.

2. Ako se detaljni i zbirni podaci zahtijevaju za potrebe posebne znanstvene analize, države članice osiguravaju da se podaci dostave krajnjim korisnicima:

(a) za potrebe iz članka 18. stavka 1. točke (a) u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za dostavu tih podataka;

(b) za potrebe iz članka 18. stavka 1. točke (b) u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva za dostavu tih podataka.

3. Ako se detaljni i zbirni podaci zahtijevaju za potrebe znanstvenog objavljivanja iz članka 18. stavka 1. točke (c), države članice:

(a) mogu radi zaštite profesionalnih interesa prikupljača podataka zaustaviti prijenos podataka krajnjim korisnicima u razdoblju od tri godine od datuma prikupljanja podataka. Države članice moraju obavijestiti krajnje korisnike i Komisiju o svakoj takvoj odluci. U opravdanim slučajevima Komisija može odobriti produljenje tog razdoblja;

(b) u slučaju da je razdoblje od tri godine već prošlo, osiguravaju da se podaci dostave krajnjim korisnicima u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva za dostavom tih podataka.

4. Države članice mogu odbiti prijenos relevantnih detaljnih i zbirnih podataka samo:

(a) ako postoji opasnost da će se otkriti identitet fizičke i/ili pravne osobe, pri čemu država članica može predložiti drugačija sredstva za ispunjavanje potreba krajnjeg korisnika koja osiguravaju anonimnost;

(b) u slučajevima iz članka 22. stavka 3.;

(c) ako su isti podaci već dostupni u drugom obliku ili formatu koji je lako dostupan krajnjim korisnicima.

5. U slučajevima kad su podaci koje zahtijevaju krajnji korisnici, osim odgovarajućih regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u kojima je Zajednica ugovorna stranka ili promatrač i odgovarajućih međunarodnih znanstvenih tijela, različiti od podataka koji su već dostavljeni odgovarajućim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom u kojima je Zajednica ugovorna stranka ili promatrač i odgovarajućim međunarodnim znanstvenim tijelima, države članice mogu krajnjim korisnicima zaračunati stvarne troškove dobivanja i, prema potrebi, agregiranja tih podataka prije njihovog prijenosa.

ò novo

Članak 16.

Postupak za osiguranje dostupnosti detaljnih i zbirnih podataka

1.    Države članice uspostavljaju odgovarajuće postupke i elektroničke tehnologije radi osiguranja učinkovite primjene članka 25. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i suzdržavaju se od uvođenja bilo kojih nepotrebnih ograničenja najvećeg mogućeg širenja detaljnih i zbirnih podataka.

2.    Države članice osiguravaju odgovarajuće zaštitne mjere za slučajeve u kojima podaci uključuju informacije o identificiranim fizičkim osobama ili fizičkim osobama koje je moguće identificirati. Komisija je ovlaštena, u skladu s člankom 23., donositi delegirane akte kojima se definiraju odgovarajuće zaštitne mjere koje se upotrebljavaju pri rukovanju s takvim informacijama.

3.    Države članice osiguravaju da se odgovarajući detaljni i zbirni podaci ažuriraju i stave na raspolaganje krajnjim korisnicima u roku od jednog mjeseca od primitka zahtjeva za dostavu tih podataka. Ako podatke zahtijevaju druge zainteresirane strane, države članice osiguravaju da se podaci ažuriraju i stavljaju na raspolaganje u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva za dostavu tih podataka.

4.    Ako se detaljni podaci zahtijevaju radi znanstvene objave, države članice mogu, radi zaštite profesionalnih interesa prikupljača podataka, zahtijevati da se objava podataka odgodi za tri godine od datuma na koji se podaci odnose. Države članice moraju obavijestiti krajnje korisnike i Komisiju o svakoj takvoj odluci i o razlozima za svaku takvu odluku.

Članak 17.

Kompatibilni sustavi za pohranu i razmjenu podataka

1. Države članice, Komisija, znanstvena savjetodavna tijela i odgovarajući krajnji korisnici surađuju na razvoju kompatibilnih sustava za pohranu i razmjenu podataka radi smanjenja troškova i olakšavanja pristupa podacima za krajnje korisnike i druge zainteresirane strane, uzimajući u obzir odredbe Direktive 2007/2/EZ. Tim se sustavima olakšava i širenje informacija drugim zainteresiranim stranama. Regionalni planovi rada iz članka 8. stavka 6. mogu biti osnova za sporazum o takvim sustavima.

2.    Zaštitne mjere utvrđuju se, prema potrebi, za slučajeve u kojima sustavi za pohranu i razmjenu podataka iz stavka 1. uključuju informacije o identificiranim fizičkim osobama ili fizičkim osobama koje je moguće identificirati. Komisija je ovlaštena, u skladu s člankom 23., donositi delegirane akte kojima se definiraju odgovarajuće zaštitne mjere koje se upotrebljavaju pri rukovanju s takvim informacijama.

3.    Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima određuje pravila o postupcima, oblike, oznake i rokove koji će se upotrebljavati kako bi se osigurala kompatibilnost sustava za pohranu i razmjenu podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.

ê 199/2008 (prilagođeno)

Članak 2118.

Preispitivanje odluke o odbijanju dostave podataka

1. Ako država članica odbije dostaviti podatke u skladu s člankom 20. stavkom 3. točkom (a)  člankom 16. stavkom 4. Õ , krajnji korisnik može tražiti od Komisije preispitivanje takvog odbijanja. Ako Komisija ustanovi da odbijanje nije opravdano utemeljeno, može zahtijevati od države članice da dostavi podatke krajnjem korisniku u roku od mjesec dana.

2. Ako država članica propusti dostaviti takve podatke u razdoblju iz stavka 1., primjenjuje se članak 8. stavci 5. i 6.

Članak 2219.

Obveze krajnjih korisnika  podataka Õ

1. Krajnji korisnici  Korisnici podataka Õ :

(a) moraju koristiti podatke samo u svrhe navedene u njihovom zahtjevu  za informacije Õ u skladu s člankom 18  16 Õ .;

 199/2008

(b) moraju propisno navesti izvor podataka;

(c) odgovorni su za ispravnu i odgovarajuću uporabu podataka u pogledu znanstvene etike;

(d) obavješćuju Komisiju i dotične države članice o svim mogućim problemima u vezi s podacima;

(e) dostavljaju dotičnim državama članicama i Komisiji informacije o rezultatima uporabe podataka;

(f) ne smiju prosljeđivati zahtijevane podatke trećim stranama bez suglasnosti dotične države članice;

(g) ne smiju prodavati podatke niti jednoj trećoj strani.

ê 199/2008 (prilagođeno)

2. Države članice obavješćuju Komisiju o svakom nepoštivanju ovih obveza od strane krajnjih korisnika  podataka Õ .

3. Ako krajnji korisnik  podataka Õ ne ispuni bilo koji zahtjev iz stavka 1., Komisija može dopustiti dotičnoj državi članici da ograniči ili zabrani pristup podacima krajnjem korisniku  podataka Õ .

POGLAVLJE VIV.

POTPORA ZNANSTVENOM SAVJETOVANJU

Članak 2320.

Sudjelovanje na sastancima međunarodnih tijela

Države članice osiguravaju sudjelovanje svojih nacionalnih stručnjaka na relevantnim sastancima regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u kojima je Zajednica  Unija Õ ugovorna stranka ili promatrač i međunarodnih znanstvenih tijela.

Članak 2421.

Koordinacija i suradnja

1. Države članice i Komisija koordiniraju svoje napore i surađuju kako bi još više poboljšalie  kvalitetu, pravovremenost i opsežnost podataka i tako dodatno poboljšale Õ pouzdanost znanstvenih mišljenja, kvalitetu programa rada i metoda rada regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u kojima je Zajednica  Unija Õ ugovorna stranka ili promatrač i međunarodnih znanstvenih tijela.

 199/2008

2. Takva koordinacija i suradnja odvijaju se ne dovodeći u pitanje otvorenu znanstvenu raspravu i cilj im je poticati davanje nepristranih znanstvenih mišljenja.

POGLAVLJE VIV.

ZAVRŠNE ODREDBE

ê 199/2008 (prilagođeno)

Članak 25.

Provedbene mjere

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.

Članak 2622.

Praćenje

1. Komisija će u suradnji sa Znanstvenim, tehničkim i gospodarskim odborom (STECF) pratiti napredak nacionalnih programa  planova rada Õ unutar Odbora za ribarstvo i akvakulturu osnovanog na temelju članka 3047. Uredbe (EZEU) br. 2371/2002 1380/2013 (dalje u tekstu „Odbor”).

ò novo

2. Pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i funkcioniranju ove Uredbe.

Članak 23.

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.     Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima navedenima u ovom članku.

2.    Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 4., 16. i 17. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje.

3.    Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 4., 16. i 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u toj odluci. To ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.    Čim donese delegirani akt, Komisija o njemu istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

5.    Delegirani akt donesen na temelju članaka 4., 16. i 17. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

ê 199/2008 (prilagođeno)

Članak 2724.

Odbor  Odborski postupak Õ

1. Pri provedbi ove Uredbe Õ Komisiji pomaže Odbor  za ribarstvo i akvakulturu osnovan člankom 47. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Õ.

2. Ako se upućuje na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ  primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Õ .

3. Razdoblje iz članka 4. stavka 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

Članak 2825.

Stavljanje izvan snage

1. Uredba (EZ) br. 1543/2000  199/2008 Õ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2009.  […..] Õ. Međutim, odredbe stavljene izvan snage nastavljaju se primjenjivati na nacionalne programe odobrene prije  stupanja na snagu ove Uredbe Õ . 31. prosinca 2008.

2. Upućivanje na Uredbu koja je stavljena izvan snage smatra se upućivanjem na ovu Uredbu i tumači se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga.

Članak 2926.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 1543/2000 od 29. lipnja 2000. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje i upravljanje podacima potrebnim za vođenje zajedničke ribarstvene politike
(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 199/2008 o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku
(3) COM(2014) 910 završna verzija
(4)

   Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ SL L 354, 28.12.2013., str. 22.  

(5) Prilog I. Obavijesti 10629/13 od 11. lipnja 2013. Glavnog tajništva Vijeća Odboru stalnih predstavnika
(6) Preporučeno i u Izvješću koje je Europski parlament objavio 2013.: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2013/495865/IPOL-PECH_ET(2013)495865_EN.pdf
(7) Definirani kao tijela koja su iz istraživačkih razloga ili razloga upravljanja zainteresirana za znanstvenu analizu podataka iz sektora ribarstva
(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006
(9) Uredba (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o dostavljanju statističkih podataka o akvakulturi od strane država članica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 788/96 Uredba (EZ) br. 1921/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o dostavi statističkih podataka o iskrcajima proizvoda ribarstva u državama članicama i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1382/91 Uredba (EZ) 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u određenim područjima osim na području sjevernog Atlantika (preinačena)Uredba (EZ) br. 217/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o ulovu i aktivnostima država članica koje obavljaju ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku (preinačena)Uredba (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (preinačena)Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o strukturnim poslovnim statistikama (preinaka)
(10) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32008L0056  
(11) INSPIRE, Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
(12) Međunarodno vijeće za istraživanje mora
(13) Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja
(14) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
(15) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=COM:2014:254:REV1&from=EN U Komunikaciji je manjak znanja o morima među pitanjima koja trenutačno onemogućuju inovacije u plavom gospodarstvu.
(16) Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Provedba aktivnosti država članica u vezi s prikupljanjem podataka na temelju okvira za prikupljanje podataka sada se sufinancira u okviru podijeljenog upravljanja po stopi od 80 %, dok je za 2007. – 2013. ta stopa iznosila 50 %. Raspoloživa proračunska sredstva iznose 520 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2020., što znači da je za prikupljanje podataka dostupno više sredstava jer će ukupna raspoloživa javna potrošnja (EU i države članice) iznositi 650 milijuna EUR tijekom sedmogodišnjeg razdoblja. Doprinos država članica znatno će se smanjiti s oko 30 milijuna EUR godišnje na 18,5 milijuna EUR.
(17) Trebat će osigurati podudaranje potreba trenutačnog prijedloga i prijedloga režima dubokomorskog pristupa, o čemu trenutačno raspravljaju Europski parlament i Vijeće, u pogledu odredaba o prikupljanja podataka iz članka 19. i Priloga II. ( http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0371:FIN:EN:PDF )
(18) Koordinacija na razini EU-a provodit će se u okviru stručne skupine EU-a za prikupljanje podataka koja će, među ostalim, biti zadužena za rad koji trenutačno obavlja Skupina za planiranje za gospodarska pitanja
(19) Treba napomenuti da znanstveno savjetovanje ne uključuje samo savjetovanje o očuvanju ribolovnih resursa, nego i o ribarstvu temeljenom na ekosustavu i procjeni utjecaja na okoliš.
(20) Uredba Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 60, 5.3.2008., str. 1.).
(21) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ. (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.)  
(22) Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).
(23) SL L 358, 31.12.2002., str. 59. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 865/2007 (SL L 192, 24.7.2007., str. 1.).
(24) SL L 176, 15.7.2000., str. 1.
(25) SL L 261, 20.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1098/2007 (SL L 248, 22.9.2007., str. 1.).
(26) SL L 108, 1.5.1996., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).
(27) SL L 266, 1.10.1998., str. 36.
(28) SL L 17, 21.1.2000., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1759/2006 (SL L 335, 1.12.2006., str. 3.).
(29) SL L 351, 28.12.2002., str. 6. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2269/2004 (SL L 396, 31.12.2004., str. 1.).
(30) SL L 289, 7.11.2003., str. 1.
(31) SL L 333, 20.12.2003., str. 17.
(32) SL L 5, 9.1.2004., str. 25. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1799/2006 (SL L 341, 7.12.2006., str. 26.).
(33) SL L 150, 30.4.2004., str. 12., ispravljeno u SL L 185, 24.5.2004., str. 4. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 809/2007 (SL L 182, 12.7.2007., str. 1.).
(34) SL L 403, 30.12.2006., str. 1.
(35) SL L 409, 30.12.2006., str. 1., ispravljeno u SL L 36, 8.2.2007., str. 3.
(36) SL L 248, 22.9.2007., str. 17.
(37) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.)
(38) Uredba (EZ) br. 1921/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o dostavi statističkih podataka o iskrcajima proizvoda ribarstva u državama članicama i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1382/91 (SL L 403, 30.12.2006., str. 1.).
(39) Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o strukturnim poslovnim statistikama (SL L 97, 9.4.2008., str. 13.).
(40) Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
(41) Uredba (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o dostavljanju statističkih podataka o akvakulturi od strane država članica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 788/96 (SL L 218, 13.8.2008., str. 1.).
(42) Uredba (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u određenim područjima osim na području sjevernog Atlantika (SL L 87, 31.3.2009., str. 1.).
(43) Uredba (EZ) br. 217/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o ulovu i aktivnostima država članica koje obavljaju ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku (SL L 87, 31.3.2009., str. 42.).
(44) Uredba (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (SL L 87, 31.3.2009., str. 70.).
(45) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
(46) Uredba (EU) br. 1236/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o sustavu kontrole i izvršenja primjenjivom na području obuhvaćenom Konvencijom o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu sjeveroistočnog Atlantika i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2791/1999 (SL L 348, 31.12.2010., str. 17.)
(47) Uredba (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru (SL L 347, 30.12.2011., str. 44.).
(48) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
(49) Uredba Vijeća (EZ) br. 2347/2002 od 16. prosinca 2002. o određivanju posebnih uvjeta pristupa i s njima povezanih pravila za ribolov dubokomorskih stokova (SL L 351, 28.12.2002., str. 6.).
(50) Uredba Vijeća (EZ) br. 812/2004 od 26. travnja 2004. o utvrđivanju mjera koje se odnose na slučajni ulov kitova i dupina pri ribolovu i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 88/98 (SL L 150, 30.4.2004., str. 12.).
(51) Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).
(52) Uredba Vijeća (EZ) br. 1100/2007 od 18. rujna 2007. o uvođenju mjera za obnavljanje stoka europske jegulje (SL L 248, 22.9.2007., str. 17.).
(53) Uredba Vijeća (EZ) br. 1006/2008 od 29. rujna 2008. o odobravanju ribolovnih aktivnosti koje ribarska plovila Zajednice obavljaju izvan voda Zajednice i o pristupu plovila trećih zemalja vodama Zajednice, te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i (EZ) br. 1627/94 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 3317/94 (SL L 286, 29.10.2008., str. 33.).
(54) Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
(55) Uredba Komisije (EZ) br. 204/2006 od 6. veljače 2006. o prilagodbi Uredbe Vijeća (EEZ) br. 571/88 i izmjeni Odluke Vijeća 2000/115/EZ u vezi s organiziranjem istraživanja Zajednice o strukturi poljoprivrednih gospodarstava 2007. (SL L 34, 7.2.2006., str. 3.).
(56) Uredba Komisije (EU) br. 717/2010 od 6. kolovoza 2010. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu (SL L 210, 11.8.2010., str. 24.).
(57) SL L 41, 14.2.2003., str. 26.
(58) SL L 264, 25.9.2006., str. 13.
(59) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
(60) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(61) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
(62) SL L 281, 23.11.1995., str. 31. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
(63) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
(64) SL L 160, 14.6.2006., str. 1.
(65) SL L 225, 31.8.2005., str. 18.
(66) SL L 187, 20.7.1999., str. 70. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2004/864/EZ (SL L 370, 17.12.2004., str. 91.).
(67) SL L 256, 3.8.2004., str. 17. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2007/409/EZ (SL L 155, 15.6.2007., str. 68.).
(68) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(69) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).
(70) Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
(71) Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).

Bruxelles, 18.6.2015.

COM(2015) 294 final

PRILOG

 

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o uspostavi okvira Unije za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (preinaka)

{SWD(2015) 118 final}


PRILOG

 

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o uspostavi okvira Unije za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (preinaka)

ê 199/2008 (prilagođeno)

PRILOG

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 1543/2000

Uredba (EZ) br. 199/2008

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 2.

Članak 3.

Članci 3., 4. i 5.

Članak 4.

Članak 15.

Članak 5.

Članci 3. i 25.

Članak 6.

Članci 4. i 8.

Članak 7.

Članci 13. i 18.

Članak 8.

Članci 25. i 26.

Članak 9.

Članak 27.

Članak 10.

Članak 26.

Članak 11.

Članak 29.

PRILOG

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) 199/2008

Ova Uredba

Članak 1. stavak 1.

-

Članak 1. stavak 2.

-

-

Članak 1. stavak 1.

-

Članak 1. stavak 2.

-

Članak 1. stavak 3.

Članak 1. stavak 3.

Članak 1. stavak 4.

-

Članak 2.

Članak 2. točke od (a) do (i)

Članak 3. točke od (a) do (i)

Članak 2. točka (j)

-

Članak 2. točka (k)

Članak 3. točka (j)

Članak 3.

Članak 5. stavci 1., 2. i 3.

Članak 4.

Članak 6.

Članak 5.

Članak 8.

-

Članak 4.

-

Članak 7.

Članak 6.

Članak 9.

Članak 7.

Članak 10.

Članak 8.

-

Članak 9.

-

Članak 10.

Članak 11. stavak 1.

Članak 11. stavak 1.

-

Članak 11. stavak 2.

-

Članak 11. stavak 3.

Članak 11. stavak 2.

Članak 11. stavak 4.

-

-

Članak 11. stavak 3.

Članak 12.

Članak 5. stavci 4. i 5.

Članak 13.

Članak 12.

Članak 15.

-

Članak 16.

Članak 14.

Članak 17.

Članak 15.

Članak 18.

-

Članak 19.

-

Članak 20.

-

-

Članak 16.

-

Članak 17.

Članak 21.

Članak 18.

Članak 22.

Članak 19.

Članak 23.

Članak 20.

Članak 24.

Članak 21.

Članak 25.

-

Članak 26.

Članak 22. stavak 1.

-

Članak 22. stavak 2.

-

Članak 23.

Članak 27. stavci 1. i 2.

Članak 24. stavci 1. i 2.

Članak 27. stavak 3.

-

Članak 28.

Članak 25.

Članak 29.

Članak 26.

Prilog

-

-

Prilog