Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o potpisivanju, u ime Europske unije, Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju /* COM/2015/0150 final - 2015/0075 (NLE) */
OBRAZLOŽENJE 1. KONTEKST PRIJEDLOGA Nakon donošenja Direktive Vijeća 2003/48/EZ,
Direktive o štednji, a kako bi se održali ravnopravni uvjeti za gospodarske
subjekte, EU je potpisao sporazume sa Švicarskom, Andorom, Lihtenštajnom,
Monakom i San Marinom, kojima su predviđene mjere istovrijedne onima
utvrđenima u Direktivi. Države članice potpisale su i sporazume s
ovisnim područjima Ujedinjene Kraljevine i Nizozemske. Važnost automatske razmjene informacija kao
sredstva za borbu protiv prekogranične porezne prijevare i
prekogranične porezne utaje osiguravanjem potpune porezne transparentnosti
i suradnje među poreznim upravama diljem svijeta nedavno je priznat i na
međunarodnoj razini. Skupina G20 povjerila je Organizaciji za gospodarsku
suradnju i razvoj (OECD) zadaću da razvije jedinstveni globalni standard
za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima. Vijeće
OECD-a objavilo je globalni standard u srpnju 2014. Nakon donošenja prijedloga o ažuriranju Direktive
o štednji, Komisija je 17. lipnja 2011. donijela preporuku o mandatu
za otvaranje pregovora sa Švicarskom, Lihtenštajnom, Andorom, Monakom i San
Marinom u cilju ažuriranja sporazumâ EU-a s tim zemljama u skladu s kretanjima
na međunarodnoj razini i kako bi se osiguralo da te zemlje i dalje
primjenjuju mjere istovrijedne onima u EU-u. Vijeće je 14. svibnja
2013. postiglo sporazum o pregovaračkom mandatu uz zaključak da bi se
pregovori trebali uskladiti s nedavnim kretanjima na globalnoj razini, gdje je
dogovoreno promicanje automatske razmjene informacija kao međunarodnog
standarda. Komisija je u svojoj Komunikaciji od
6. prosinca 2012. koja sadržava akcijski plan za jačanje borbe protiv
porezne prijevare i porezne utaje istaknula potrebu za snažnim promicanjem
automatske razmjene informacija kao budućeg europskog i međunarodnog
standarda za transparentnost i razmjenu informacija u poreznim stvarima. Na temelju prijedloga koji je Komisija predstavila
u lipnju 2013., Vijeće je 9. prosinca 2014. donijelo Direktivu
2014/107/EU o izmjeni Direktive 2011/16/EU i širenju obvezne automatske
razmjene informacija među poreznim nadležnim tijelima EU-a na sve vrste
financijskih stavki u skladu s globalnim standardom. Izmjenom se osigurava
usklađen, dosljedan i sveobuhvatan pristup automatskoj razmjeni informacija
o financijskim računima na unutarnjem tržištu na razini Unije. S obzirom na to da
je područje primjene Direktive 2014/107/EU uglavnom šire od
područja primjene Direktive 2003/48/EZ i da se njome predviđa da
se u slučaju preklapanja područja primjene daje prednost
Direktivi 2014/107/EU, Komisija je 18. ožujka 2015. donijela
prijedlog o stavljanju izvan snage Direktive 2003/48/EZ. Radi smanjenja
troškova i administrativnog opterećenja za porezne uprave i gospodarske
subjekte ključno je osigurati da je izmjena postojećeg Sporazuma o
štednji sklopljenog sa Švicarskom u skladu s kretanjima na razini EU-a i
međunarodnoj razini. Time će se povećati porezna transparentnost
u Europi te će to biti pravna osnova za provedbu globalnog standarda
OECD-a o automatskoj razmjeni informacija između Švicarske i EU-a. S obzirom na
švicarske ustavne zahtjeve za ratifikaciju, kako bi Švicarska mogla
započeti postupke dubinske analize u siječnju 2017., s prvim
razmjenama u skladu s globalnim standardom do rujna 2018., Protokol o izmjeni
trebao bi se potpisati do svibnja 2015. Time bi se svim državama članicama
omogućila najranija moguća suradnja na koju se Švicarska obvezala na
međunarodnoj razini. 2. REZULTATI SAVJETOVANJA SA
ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENE UTJECAJA Protokolom o
izmjeni provodi se globalni standard između država članica EU-a i
Švicarske. U više je navrata već provedeno savjetovanje s raznim dionicima
tijekom razvijanja globalnog standarda OECD-a. Tijekom pregovora
između Komisije i Švicarske provedeno je i savjetovanje s državama
članicama EU-a, a dostavljene su im i relevantne informacije. Komisija je
na sastancima Europskog vijeća u ožujku i prosincu 2014. izvijestila o
statusu pregovora sa Švicarskom. Komisija se
savjetovala i s novom stručnom skupinom za automatsku razmjenu informacija
o financijskim računima koja pruža savjete radi učinkovitog
usklađivanja zakonodavstva EU-a o automatskoj razmjeni informacija u
području izravnog oporezivanja s globalnim standardom OECD-a te kako bi s
njime bilo u potpunosti spojivo. U stručnoj skupini nalaze se predstavnici
iz organizacija koje predstavljaju financijski sektor i organizacija koje
provode kampanje protiv porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. 3. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA Pravni je temelj
ovog prijedloga članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
u vezi s člankom 218. stavkom 5. i stavkom 8. drugim
podstavkom. Materijalni pravni temelj utvrđen je člankom 115.
UFEU-a. Člankom 1.
Protokola o izmjeni koji je priložen ovom Prijedlogu odluke Vijeća mijenja
se naslov postojećeg sporazuma kako bi bolje odražavao sadržaj Sporazuma,
kako je izmijenjen tim Protokolom o izmjeni. Člankom 2.
postojeći članci i prilozi zamjenjuju se novim skupom odredbi koje se
sastoje od 11 članaka, Priloga I. koji odražava zajednički
standard izvješćivanja koji je izradio OECD i koji je dio globalnog
standarda, Priloga II. koji odražava važne dijelove komentara OECD-a o
globalnom standardu i Priloga III. koji sadržava popis nadležnih tijela u
Švicarskoj i svakoj državi članici. Novi članci
odražavaju članke OECD-ova predloška sporazuma nadležnih tijela za
provedbu globalnog standarda, uz manje prilagodbe kako bi se odrazio
određeni pravni kontekst sporazuma EU-a. U članku 1. nema
definicije poreznog identifikacijskog broja (PIB) jer već postoji
definicija tog broja u odjeljku VIII. dijelu E točki 5.
Priloga I. Članak 5. uključuje sve odredbe o razmjeni
informacija na zahtjev koje slijede najnoviju verziju predloška porezne
konvencije OECD-a. Članak 6. sadržava detaljniji skup odredbi o
zaštiti podataka. Člankom 7. predviđa se dodatna faza
savjetovanja prije nego što država članica ili Švicarska pokrenu
suspenziju Sporazuma. U članku 8. nalaze se odredbe o izmjenama
Sporazuma, uključujući brzi mehanizam za privremenu primjenu izmjena
globalnog standarda jedne od ugovornih stranaka, uz uvjet da je druga stranka
dala svoje odobrenje. Člankom 9. preuzimaju se sve odredbe
članka 15. Sporazuma prije njegove izmjene Protokolom o izmjeni jer
su se pregovarači ugovornih stranaka složili da neće izmijeniti te
odredbe, koje se odnose na oporezivanje prihoda od poslovanja i na njih ne
utječe globalni standard. Člankom 11. utvrđuje se
teritorijalno područje primjene. Prilog I.
slijedi OECD-ov zajednički standard izvješćivanja i Prilog I.
Direktivi o administrativnoj suradnji. Prilogom II. provode se
ključni dijelovi komentara o zajedničkom standardu izvješćivanja
te on odgovara Prilogu II. Direktivi o administrativnoj suradnji. Manja
odstupanja od Priloga I. ili II. Direktivi o administrativnoj suradnji
opravdana su ponovnim usklađivanjem teksta s OECD-ovim zajedničkim
standardom izvješćivanja (CRS) koje su zatražili švicarski
pregovarači. Među njima se nalazi sljedeće: 1. U
odjeljku I. stavku E upućivanje na izvješćivanje o mjestu
rođenja ponovno se usklađuje sa zajedničkim standardom
izvješćivanja. 2. Ponovno se uvodi
odjeljak III. stavak A o osiguranjima čija se prodaja
rezidentima jurisdikcije podložne izvješćivanju učinkovito
sprečava zakonom. Kako bi se izbjegli rizici zlouporabe tog izuzeća,
na kraju Protokola o izmjeni uključena je odgovarajuća
zajednička izjava. 3. Sve relevantne
mogućnosti predviđene u komentarima OECD-a o zajedničkom
standardu izvješćivanja i u Direktivi o administrativnoj suradnji prepuštene
su pojedinoj državi članici i Švicarskoj te se ne upotrebljavaju izravno u
Sporazumu. Umjesto toga postoji obveza država članica i Švicarske u
pogledu međusobnog obavješćivanja te izvješćivanja Komisije o
uporabi određene mogućnosti. To je zamišljeno kao zaštita pravilne
primjene alternativne definicije „povezanog subjekta” u vezi s mogućnosti
novih računa postojećih klijenata. 4. Definicije
„međunarodne organizacije” i „središnje banke” u odjeljku VIII.
stavku B podstavcima 3. i 4. ponovno su usklađene sa
zajedničkim standardom izvješćivanja kako bi se mogle primjenjivati i
u kontekstu izuzeća od pregleda za pasivne nefinancijske subjekte (NFE) u
odjeljku VIII. stavku D podstavku 9. točki (c). 5. U
Prilogu II. definicija „rezidentnosti financijske institucije”
usklađena je s komentarima o zajedničkom standardu izvješćivanja
kako bi se obuhvatili slučajevi kada bi se trebala utvrditi rezidentnost
druge financijske institucije, primjerice za pregled za pasivne nefinancijske
subjekte. Člankom 3.
Protokola o izmjeni obuhvaćene su odredbe o stupanju na snagu i primjeni.
Njime se obuhvaćaju pitanja prelaska s postojećeg Sporazuma na
izmijenjeni Sporazum u pogledu zahtjeva za informacije, olakšica dostupnih
ovlaštenim korisnicima za porez po odbitku, zaključnih plaćanja
poreza po odbitku koje Švicarska uplaćuje državama članicama i
završnih razmjena informacija prema mehanizmu dobrovoljnog objavljivanja. Člankom 4.
obuhvaćen je Protokol o dodatnoj zaštiti u vezi s razmjenom informacija na
zahtjev, koji Švicarska uključuje u svoje porezne ugovore. Tekstom se
utvrđuje da nisu zabranjene razmjene na temelju skupnog zahtjeva. Protokol
o dodatnoj zaštiti u skladu je s uvjetima Globalnog foruma za razmjenu
informacija na zahtjev. U
članku 5. popisani su jezici na kojima je Protokol o izmjeni
potpisan. Revidirani Sporazum
dopunjen je četirima zajedničkim izjavama ugovornih stranaka i jednom
jednostranom izjavom Švicarske. Prva
zajednička izjava povezana je s predviđenim datumom stupanja na snagu
revidiranog Sporazuma. Druga izjava povezana je s komentarima o globalnom
standardu, dok se treća odnosi na članak 26. predloška porezne
konvencije OECD-a u pogledu dohotka i kapitala. Cilj je četvrte izjave
spriječiti pogrešno tumačenje Priloga I. odjeljka III.
stavka A i njome se uspostavlja mehanizam međusobnog
obavješćivanja o slučajevima u kojima bi postojao temelj za primjenu
tog izuzeća. Peta je izjava jednostrana švicarska izjava. 4. UTJECAJ NA PRORAČUN Prijedlog nema posljedica na proračun. 5. NEOBVEZNI ELEMENTI 2015/0075 (NLE) Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o potpisivanju, u ime Europske unije,
Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske
Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi
Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 115. u vezi s
člankom 218. stavkom 5. i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom, uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije, budući da: (1) Vijeće je
14. svibnja 2013. ovlastilo Komisiju da pokrene pregovore sa Švicarskom
Konfederacijom radi izmjene Sporazuma između Europske zajednice i
Švicarske Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u
Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na
štednju kako bi se taj Sporazum uskladio s najnovijim kretanjima na globalnoj
razini, gdje je dogovoreno promicanje automatske razmjene informacija kao
međunarodnog standarda. (2) Tekst Protokola o izmjeni
koji je rezultat pregovora na odgovarajući način odražava
pregovaračke smjernice koje je donijelo Vijeće jer se njime Sporazum
usklađuje s najnovijim kretanjima na međunarodnoj razini u pogledu
automatske razmjene informacija, to jest s globalnim standardom za automatsku
razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima koji je
razvila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Unija, njezine
države članice i Švicarska Konfederacija aktivno su sudjelovale u radu
OECD-a. Tekst Sporazuma, kako je izmijenjen Protokolom o izmjeni, pravna je
osnova za provedbu globalnog standarda u odnosima između Unije i Švicarske
Konfederacije. (3) Stoga bi se Protokol o
izmjeni trebao potpisati u ime Unije, podložno njegovu naknadnom sklapanju, DONIJELO JE OVU ODLUKU: Članak 1. Ovime se u ime Unije odobrava potpisivanje
Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske
Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi
Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju, podložno
sklapanju tog Protokola o izmjeni. Tekst Protokola o izmjeni koji se potpisuje
priložen je ovoj Odluci. Članak
2. Glavno tajništvo Vijeća za osobu koju
(osobe koje) odredi pregovarač Protokola o izmjeni izdaje instrument sa
svim potrebnim ovlastima za potpisivanje Protokola o izmjeni, podložno njegovu
sklapanju. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od
dana objave u Službenom listu Europske unije. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Vijeće Predsjednik Protokol o izmjeni uz Sporazum
između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o mjerama
istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o
oporezivanju dohotka od kamata na štednju Protokol o izmjeni kojim se mijenja „Sporazum između Europske zajednice i
Švicarske Konfederacije o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u
Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju”,
dalje u tekstu „Sporazum” EUROPSKA UNIJA, i ŠVICARSKA KONFEDERACIJA, dalje u tekstu
„Švicarska”, obje dalje u tekstu: „ugovorna stranka” ili
„ugovorne stranke”, U cilju provedbe OECD-ova standarda za
automatsku razmjenu informacija o financijskim računima, dalje u tekstu
„globalni standard”, unutar okvira suradnje kojom se u obzir uzimaju legitimni
interesi obiju ugovornih stranaka, budući da su ugovorne stranke niz godina
blisko povezane u području međusobne pomoći u poreznim stvarima,
posebno u pogledu primjene mjera istovrijednih onima koje su utvrđene u
Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamate na štednju, i
žele unaprijediti izvršavanje poreznih obveza na međunarodnoj razini
daljnjim razvojem te povezanosti, budući da ugovorne stranke žele sklopiti
sporazum radi unaprjeđivanja izvršavanja poreznih obveza na
međunarodnoj razini na temelju uzajamne automatske razmjene informacija,
podložno određenoj povjerljivosti i drugim vrstama zaštite, uključujući
odredbe o ograničavanju uporabe razmijenjenih informacija, budući da bi se članak 10.
Sporazuma u obliku koji je prethodio izmjeni ovim Protokolom o izmjeni, a kojim
se trenutačno predviđa razmjena informacija na zahtjev
ograničena na poslovanje koje predstavlja poreznu prijevaru i slične
prekršaje, trebao uskladiti sa standardom OECD-a za transparentnost i razmjenu
informacija u poreznim stvarima, budući da će ugovorne stranke
primjenjivati vlastite zakone i postupke za zaštitu podataka pri obradi osobnih
podataka razmijenjenih u skladu sa Sporazumom kako je izmijenjen ovim
Protokolom o izmjeni te se obvezati da će se međusobno
obavješćivati bez neopravdanog odlaganja u slučaju svake promjene
sadržaja tih zakona i postupaka, budući da su države članice i
Švicarska uspostavile i. odgovarajuću zaštitu radi osiguravanja daljnje
povjerljivosti informacija primljenih na temelju Sporazuma kako je izmijenjen
ovim Protokolom o izmjeni te kako bi osigurale da će se njima koristiti
isključivo osobe ili nadležna tijela povezana s procjenom ili naplatom ili
povratom poreza, izvršavanjem ili kaznenim progonom u pogledu poreza ili
rješavanjem žalbi povezanih s porezom ili njihovim nadgledanjem i to u
prethodno spomenute svrhe i druge odobrene svrhe te ii. infrastrukturu za
učinkovitu razmjenu (uključujući utvrđene postupke za
osiguravanje pravovremene, točne, sigurne i povjerljive razmjene
informacija, učinkovite i pouzdane komunikacije te načine za brzo
rješavanje pitanja i dvojbi povezanih s razmjenom ili zahtjevima za razmjenu te
za primjenu odredbi iz članka 4. Sporazuma kako je izmijenjen ovim
Protokolom o izmjeni), budući da su kategorije izvještajne
financijske institucije i računi o kojima se izvješćuje,
obuhvaćene Sporazumom kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni,
osmišljene kako bi se poreznim obveznicima ograničile mogućnosti
izbjegavanja izvješćivanja premještanjem imovine u financijske
institucije ili ulaganjem u financijske proizvode koji su izvan
područja primjene ovog Sporazuma kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni.
Međutim određene financijske institucije i računi za koje
postoji mali rizik uporabe radi porezne utaje trebali bi biti isključeni
iz područja primjene. Pragovi ne bi smjeli biti općenito
uključeni jer bi se mogli lako zaobići dijeljenjem računa po različitim
financijskim institucijama. Financijske informacije o kojima je potrebno
izvješćivati i koje je potrebno razmjenjivati ne bi se trebale odnositi
samo na sav relevantni dohodak (kamate, dividende i slične vrste dohotka),
već i na stanja na računu i prihode od prodaje financijske imovine
kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima porezni obveznik želi prikriti
kapital koji sam po sebi predstavlja dohodak ili imovinu za koju je porez
utajen. Stoga je obrada informacija u skladu sa Sporazumom kako je izmijenjen
ovim Protokolom o izmjeni nužna i razmjerna u svrhu omogućavanja poreznim
upravama država članica i Švicarske da točno i nedvosmisleno utvrde
dotične porezne obveznike, primjenjuju i provode svoje porezne zakone u
prekograničnim situacijama, procjenjuju vjerojatnost počinjenja
porezne utaje te da izbjegnu nepotrebne daljnje istrage, SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI: Članak 1. Naslov Sporazuma zamjenjuje se sljedećim
naslovom: „Sporazum između Europske unije i
Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o financijskim
računima radi unaprjeđivanja izvršavanja poreznih obveza na
međunarodnoj razini”. Članak 2. Članci 1. do 22. i prilozi zamjenjuju se
sljedećim: „Članak 1. Definicije 1. Za potrebe ovog Sporazuma (‚Sporazum’) sljedeći pojmovi imaju
sljedeća značenja: a) Pojam ‚Europska unija’ znači Unija kako je utvrđena
Ugovorom o Europskoj uniji i njime su obuhvaćena državna područja na
koja se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije u skladu s uvjetima
utvrđenima u tom Ugovoru; b) Pojam ‚država članica’ znači država članica Europske
unije; c) Pojam ‚Švicarska’ znači državno područje Švicarske
Konfederacije kako je utvrđeno njezinim pravom u skladu s
međunarodnim pravom; d) Za potrebe ovog Sporazuma švicarska nadležna tijela i nadležna
tijela država članica znače ona tijela navedena u
Prilogu III. Prilog III. čini sastavni dio ovog Sporazuma; Popis
nadležnih tijela iz Priloga III. može se izmijeniti slanjem
jednostavne obavijesti Švicarske drugoj ugovornoj stranci u pogledu tijela iz
njegove točke (a) ili Europske unije u pogledu ostalih tijela iz
njegovih točaka (b) do (ac). e) Pojam ‚financijska institucija države članice’
znači i. svaka financijska institucija koja je rezident u državi
članici, no isključuje svaku podružnicu te financijske institucije
koja se nalazi izvan te države članice te ii. bilo koja podružnica financijske
institucije koja nije rezident u državi članici ako se ta podružnica
nalazi u toj državi članici. f) Pojam ‚švicarska financijska institucija’ znači i. svaka
financijska institucija koja je rezident u Švicarskoj, no
isključuje svaku podružnicu te financijske institucije koja se
nalazi izvan Švicarske te ii. bilo koja podružnica financijske institucije
koja nije rezident u Švicarskoj ako se ta podružnica nalazi u Švicarskoj. g) Pojam ‚izvještajna financijska institucija’ znači,
ovisno o slučaju, svaka financijska institucija države članice
ili švicarska financijska institucija koja nije neizvještajna
financijska institucija. h) Pojam ‚račun o kojem se izvješćuje’ znači,
ovisno o slučaju, račun države članice o kojem se
izvješćuje ili švicarski račun o kojem se izvješćuje,
uz uvjet da je identificiran kao takav na temelju postupaka dubinske analize, u
skladu s prilozima I. i II., na snazi u toj državi članici ili
Švicarskoj. i) Pojam ‚račun države članice o kojem se izvješćuje’
znači financijski račun koji vodi švicarska izvještajna
financijska institucija i koji drži jedna ili više osoba iz države
članice koje su osobe o kojima se izvješćuje ili pasivni
NFE s najmanje jednom osobom koja ima kontrolu i koja je osoba
države članice o kojoj se izvješćuje. j) Pojam ‚švicarski račun o kojem se izvješćuje’
znači financijski račun koji vodi izvještajna financijska
institucija države članice i koji drži jedna ili više osoba iz
Švicarske koje su osobe o kojima se izvješćuje ili pasivni NFE
s najmanje jednom osobom koja ima kontrolu i koja je osoba iz
Švicarske o kojoj se izvješćuje. k) Pojam ‚osoba države članice’ znači fizička
osoba ili subjekt kojeg je švicarska izvještajna financijska
institucija identificirala kao rezidenta u državi članici na temelju
postupaka dubinske analize u skladu s prilozima I. i II. ili ostavština
preminule osobe koja je bila rezident države članice. l) Pojam ‚osoba iz Švicarske’ znači fizička osoba ili subjekt
kojeg je izvještajna financijska institucija države članice
identificirala kao rezidenta u Švicarskoj na temelju postupaka dubinske analize
u skladu s prilozima I. i II. ili ostavština preminule osobe koja je bila
rezident Švicarske. 2. Svi pojmovi napisani u kurzivu koji nisu drukčije utvrđeni
u ovom Sporazumu imat će značenje koje imaju u tom razdoblju i. za
države članice, u skladu s Direktivom Vijeća 2011/16/EU o
administrativnoj suradnji u području oporezivanja i, prema potrebi, s domaćim
pravom države članice koja primjenjuje Sporazum te ii. za Švicarsku, u
skladu s njezinim domaćim pravom, uz uvjet da je to značenje u skladu
sa značenjem utvrđenim u prilozima I. i II. Svi pojmovi koji
nisu drukčije utvrđeni u ovom Sporazumu ili u prilozima I. ili
II., osim ako slučaj drukčije zahtijeva ili nadležno tijelo države
članice i švicarsko nadležno tijelo dogovore zajedničko
značenje kako je predviđeno člankom 7. (kako je dopušteno
domaćim pravom), imaju značenje koje imaju u tom razdoblju u skladu s
pravom dotične jurisdikcije koja primjenjuje ovaj Sporazum i. za države
članice, u skladu s Direktivom Vijeća 2011/16/EU o
administrativnoj suradnji u području oporezivanja i, prema potrebi,
domaćim pravom dotične države članice te ii. za Švicarsku, u
skladu s njezinim domaćim pravom, pri čemu značenje u skladu s
primjenjivim poreznim zakonima dotične jurisdikcije (država članica
ili Švicarska) ima prednost nad značenjem koje je dano pojmu na temelju
drugih zakona te jurisdikcije. Članak 2. Automatska
razmjena informacija u pogledu računa o kojima se izvješćuje 1. U skladu s odredbama ovog članka i podložno primjenjivim
pravilima izvješćivanja i dubinske analize u skladu s prilozima I. i
II., koji čine sastavni dio ovog Sporazuma, švicarsko nadležno tijelo
će sa svim nadležnim tijelima država članica na godišnjoj
razini automatski razmjenjivati i svako nadležno tijelo država članica
će sa švicarskim nadležnim tijelom na godišnjoj razini automatski
razmjenjivati informacije dobivene u skladu s tim pravilima i utvrđene u
stavku 2. 2. Informacije koje je potrebno razmijeniti, u slučaju države
članice u pogledu svakog švicarskog računa o kojem se
izvješćuje, a u slučaju Švicarske u pogledu svakog računa
države članice o kojem se izvješćuje, jesu sljedeće: a) ime, adresa, porezni identifikacijski broj (PIB),
datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe
o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom
na račun i, u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj
računa i za koji je, nakon postupaka dubinske analize u skladu s
prilozima I. i II., utvrđeno da ima najmanje jednu osobu koja ima
kontrolu, a koja je osoba o kojoj se izvješćuje, ime, adresa i porezni
identifikacijski broj subjekta te ime, adresa, porezni
identifikacijski broj te datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj
se izvješćuje; b) broj računa (ili, u nedostatku broja računa, funkcionalno
istovjetna oznaka); c) naziv i identifikacijski broj (ako postoji) izvještajne
financijske institucije; d) stanje računa ili vrijednost (uključujući, u
slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz
mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, novčanu
vrijednost ili otkupnu vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine
ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili, ako je tijekom te
godine ili tog razdoblja račun zatvoren, zatvaranje računa; e) u slučaju svakog skrbničkog računa: i) ukupni bruto iznos kamata, ukupni bruto iznos dividendi i ukupni
bruto iznos drugog dohotka ostvarenog od imovine na računu, koji je u
svakom slučaju plaćen ili pripisan na račun (ili s obzirom na
račun) tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg
izvještajnog razdoblja; i ii) ukupni bruto prihodi od prodaje ili otkupa financijske imovine
plaćeni ili pripisani na račun tijekom kalendarske godine ili drugog
odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska
institucija djelovala kao skrbnik, broker, ovlaštenik ili zastupnik imatelja
računa po nekoj drugoj osnovi; f) u slučaju svih depozitnih računa, ukupni bruto
iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske
godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i g) u slučaju računa koji nisu opisani u podstavku 2.
točki (e) ili (f), ukupni bruto iznos plaćen ili pripisan na račun
imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog
odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska
institucija obveznik ili dužnik, uključujući agregirani iznos
svih isplata po osnovi otkupa imatelju računa tijekom kalendarske
godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja. Članak 3. Vrijeme i način automatske razmjene
informacija 1. Za potrebe razmjene informacija iz članka 2. iznos i
obilježja plaćanja s obzirom na račun o kojem se izvješćuje
mogu se utvrditi u skladu s načelima poreznih zakona jurisdikcije (država
članica ili Švicarska) koja razmjenjuje informacije. 2. Za potrebe razmjene informacija iz članka 2. u
razmijenjenim informacijama utvrdit će se valuta u kojoj je nominiran
svaki relevantni iznos. 3. S obzirom na članak 2. stavak 2. informacije je
potrebno razmijeniti u pogledu prve godine s početkom od stupanja na snagu
Protokola o izmjeni potpisanog dana [XXXX] i svih sljedećih godina, a
razmijenit će se u roku od devet mjeseci od kraja kalendarske godine na
koje se informacije odnose. 4. Nadležna tijela automatski će razmijeniti informacije
utvrđene u članku 2. prema zajedničkom standardu
izvješćivanja na proširivom jeziku za označivanje (Extensible
Markup Language). 5. Nadležna tijela donijet će odluku o jednoj metodi
prijenosa podataka ili više njih, uključujući standarde šifriranja. Članak 4. Suradnja u području usklađenosti i
izvršavanja Nadležno tijelo države članice obavijestit će švicarsko nadležno tijelo, a švicarsko
nadležno tijelo obavijestit će nadležno tijelo države članice
kada prvo nadležno tijelo (tijelo koje obavješćuje) bude imalo
razloga vjerovati da je zbog pogreške došlo do dostave netočnih ili
nepotpunih informacija iz članka 2. ili da izvještajna financijska
institucija nije u skladu s primjenjivim zahtjevima za izvješćivanje i
postupcima dubinske analize u skladu s prilozima I. i II. Obaviješteno nadležno
tijelo poduzet će sve odgovarajuće mjere dostupne na temelju
domaćeg prava kako bi ispravilo pogreške ili neusklađenost iz obavijesti. Članak 5. Razmjena informacija na zahtjev 1. Neovisno o odredbama iz članka 2. i svim drugim
sporazumima kojima se predviđa razmjena informacija na zahtjev između
Švicarske i bilo koje države članice, švicarska nadležna tijela i nadležna
tijela bilo koje države članice na zahtjev razmjenjuju te
informacije koje bi mogle biti relevantne za provedbu odredbi iz ovog Sporazuma
ili za administraciju i izvršenje domaćeg prava u pogledu poreza svih
vrsta koje su propisale Švicarska i države članice ili njihove
političke organizacijske jedinice ili lokalna nadležna tijela, uz uvjet da
oporezivanje u skladu s tim domaćim pravom nije u suprotnosti s
primjenjivim sporazumom o dvostrukom oporezivanju između Švicarske i
dotične države članice. 2. Ni u kojem se slučaju odredbe iz ovog članka stavka 1. i
članka 6. ne smiju tumačiti na način da se njima Švicarskoj i
državi članici nalaže obveza: a) provedbe administrativnih mjera u suprotnosti sa zakonima i
administrativnom praksom Švicarske ili te države članice; b) pružanja informacija koje se ne mogu pribaviti na temelju zakona ili
uobičajenim postupcima švicarske uprave ili uprave te države članice;
c) pružanja informacija kojima bi se otkrila neka trgovačka,
poslovna, proizvodna, komercijalna ili profesionalna tajna ili poslovni
postupak ili informacije čije bi otkrivanje bilo suprotno javnom poretku (ordre
public). 3. Ako informacije zatraži država članica ili Švicarska
djelujući kao jurisdikcija moliteljica u skladu s ovim člankom,
Švicarska ili država članica koja je zamoljena jurisdikcija koristi se
mjerama prikupljanja informacija kako bi pribavila zatražene informacije,
čak i ako zamoljena jurisdikcija ne treba te informacije za svoje potrebe
oporezivanja. Obveza iz prethodne rečenice podložna je ograničenjima
iz stavka 2., no ta se ograničenja ni u kojem slučaju ne smiju
tumačiti na način da se dopušta zamoljenoj jurisdikciji da odbije
dostaviti informacije isključivo zato jer te informacije nisu od
nacionalnog interesa. 4. Ni u kojem se slučaju odredbe iz stavka 2. ne smiju
tumačiti na način da se Švicarskoj ili državi članici dopušta da
odbije dostaviti informacije isključivo zato jer te informacije posjeduje
banka, druga financijska institucija, ovlaštenik ili osoba koja djeluje kao
zastupnik ili fiducijar ili zato jer se odnose na vlasničke interese
osobe. 5. Nadležna tijela donijet će odluku o standardnim
obrascima koje je potrebno upotrebljavati i o jednoj metodi prijenosa podataka
ili više njih, uključujući standarde šifriranja. Članak 6. Povjerljivost i zaštita osobnih podataka 1. Sa svim informacijama koje je jurisdikcija (država članica ili
Švicarska) primila na temelju ovog Sporazuma postupa se kao s povjerljivim
informacijama i štite se na isti način kao informacije koje su dobivene na
temelju domaćeg prava te jurisdikcije i, u mjeri potrebnoj za zaštitu
osobnih podataka, u skladu s primjenjivim domaćim pravom i zaštitom koju
je odredila jurisdikcija koja pruža informacije na temelju zahtjeva njezina
domaćeg prava. 2. Te se informacije u svakom slučaju dostavljaju isključivo
osobama ili nadležnim tijelima (uključujući sudove i upravna ili
nadzorna tijela) povezanima s procjenom, naplatom ili povratom poreza,
izvršavanjem ili kaznenim progonom u pogledu poreza ili rješavanjem žalbi
povezanih s porezom te jurisdikcije (država članica ili Švicarska) ili
njihovim nadgledanjem. Te informacije smiju upotrebljavati isključivo
prethodno navedene osobe ili nadležna tijela i to za potrebe navedene u
prethodnoj rečenici. Oni ih mogu, neovisno o odredbama iz stavka 1.,
dostaviti u javnim sudskim postupcima ili sudskim odlukama povezanima s tim
porezima. 3. Neovisno o odredbama iz prethodnih stavaka, informacije koje je
zaprimila jurisdikcija (država članica ili Švicarska) mogu se
upotrebljavati u druge svrhe kada se te informacije mogu upotrebljavati u te
druge svrhe na temelju zakonâ jurisdikcije koja pruža informacije (Švicarska
ili država članica) i kada nadležno tijelo te jurisdikcije odobri
takvu uporabu. Informacije koje jedna jurisdikcija (država članica ili
Švicarska) dostavlja drugoj (Švicarska ili država članica) potonja može
prenijeti trećoj jurisdikciji (druga država članica), podložno
prethodnom odobrenju nadležnog tijela prve jurisdikcije iz koje informacije
potječu. Informacije koje jedna država članica dostavlja drugoj u
skladu sa svojim primjenjivim zakonom kojim se provodi Direktiva Vijeća
2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja mogu se
prenijeti Švicarskoj podložno prethodnom odobrenju nadležnog tijela države
članice iz koje informacije potječu. 4.
Svako nadležno tijelo države članice ili švicarsko nadležno
tijelo bez odlaganja će obavijestiti drugo nadležno tijelo,
odnosno švicarsko nadležno tijelo ili nadležno tijelo
određene države članice, o svakom kršenju povjerljivosti,
izostanku zaštite te svim sankcijama i korektivnim mjerama koje su slijedom
toga poduzete. Članak 7. Savjetovanja i obustava Sporazuma 1. U slučaju poteškoća u provedbi ili tumačenju ovog
Sporazuma, bilo koje švicarsko nadležno tijelo ili nadležno tijelo
države članice može zatražiti savjetovanja između švicarskog
nadležnog tijela i najmanje jednog nadležnog tijela država članica
u cilju razvoja odgovarajućih mjera za osiguranje ispravne provedbe ovog
Sporazuma. Ta nadležna tijela bez odgađanja obavješćuju
Europsku komisiju i nadležna tijela drugih država članica o
rezultatima svojih savjetovanja. U pogledu pitanja tumačenja Europska
komisija može sudjelovati u savjetovanjima na zahtjev bilo kojeg nadležnog
tijela. 2. Ako je pitanje povezano sa znatnom neusklađenosti s odredbama
ovog Sporazuma, a postupkom opisanim u stavku 1. ne predviđa se
njegovo primjereno rješavanje, nadležno tijelo države članice ili švicarsko
nadležno tijelo može obustaviti razmjenu informacija predviđenu ovim
Sporazumom sa Švicarskom ili određenom državom članicom slanjem
pismene obavijesti drugom nadležnom tijelu. Takva obustava imat će
učinak bez odgode. Za potrebe ovog stavka znatna neusklađenost
uključuje, ali nije ograničena na sljedeće: neusklađenost s
odredbama ovog Sporazuma o povjerljivosti i zaštiti podataka, izostanak
pružanja pravovremenih ili odgovarajućih informacija od strane nadležnog
tijela države članice ili švicarskog nadležnog tijela kako je
propisano ovim Sporazumom ili definiranje statusa subjekata kao neizvještajnih
financijskih institucija ili računa kao isključenih
računa na način kojim se ugrožava postizanje ciljeva Sporazuma. Članak 8. Izmjene 1. Ugovorne stranke međusobno se savjetuju uvijek kada se na
razini OECD-a donosi važna izmjena bilo kojeg dijela globalnog standarda ili,
ako to ugovorne stranke smatraju potrebnim, u cilju poboljšanja tehničkog
funkcioniranja ovog Sporazuma ili procjene i odražavanja drugih
međunarodnih kretanja. Savjetovanja se održavaju u roku od jednog mjeseca
od zahtjeva bilo koje ugovorne stranke ili u što kraćem roku u hitnim
slučajevima. 2. Na temelju tog kontakta ugovorne stranke mogu se međusobno
savjetovati kako bi ispitale jesu li potrebne izmjene ovog Sporazuma. 3. Za potrebe savjetovanja iz stavaka 1. i 2. svaka ugovorna
stranka obavješćuje drugu ugovornu stranku o mogućim kretanjima koja
bi mogla utjecati na pravilno funkcioniranje ovog Sporazuma. To uključuje
i sve relevantne sporazume između jedne od ugovornih stranaka i treće
države. 4. Nakon savjetovanja ovaj se Sporazum može izmijeniti protokolom ili
novim sporazumom između ugovornih stranaka. 5. Ako je ugovorna stranka provela izmjenu globalnog standarda, koju je
donio OECD, i želi na odgovarajući način izmijeniti priloge I. i/ili
II. ovom Sporazumu, o tome obavješćuje drugu ugovornu stranku. Postupak
savjetovanja između ugovornih stranaka provodi se u roku od jednog mjeseca
od obavijesti. Neovisno o stavku 4., ako ugovorne stranke u okviru
postupka savjetovanja postignu konsenzus o potrebnoj izmjeni priloga I.
i/ili II. ovom Sporazumu, ugovorna stranka koja je zatražila izmjenu može
privremeno primjenjivati revidiranu verziju priloga I. i/ili II. ovom
Sporazumu, kako je odobreno u postupku savjetovanja, s početkom na dan
1. siječnja godine koja slijedi zaključivanju prethodno
spomenutog postupka i sve dok se ta izmjena ne provede službenom izmjenom
Sporazuma. Smatra se da je
ugovorna stranka provela izmjenu globalnog standarda, koju je donio OECD: a) za države članice: ako je izmjena uključena u Direktivu
Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području
oporezivanja; b) za Švicarsku: ako je izmjena uključena u sporazum s trećom
državom ili u domaće pravo. Članak 9. Dividende, kamate i plaćanja licenci
među trgovačkim društvima 1. Ne dovodeći u pitanje primjenu domaćih odredbi i ugovornih
odredbi o sprečavanju prijevare ili zlouporabe u Švicarskoj i u državama
članicama, dividende koje društva kćeri isplate matičnom društvu
nisu predmet oporezivanja u izvornoj državi ako: - matično
društvo najmanje dvije godine ima izravan udio od minimalno 25 % u
kapitalu društva kćeri, i - jedno
trgovačko društvo rezident je u svrhu oporezivanja u državi članici,
a drugo trgovačko društvo rezident je u svrhu oporezivanja u Švicarskoj, i - na temelju bilo
kakvog sporazuma o dvostrukom oporezivanju s nekom trećom državom nijedno
od trgovačkih društava nije rezident u svrhu oporezivanja u toj
trećoj državi, i - oba društva
podliježu porezu na dobit bez izuzeća i oba prihvaćaju formu društva
s ograničenom odgovornošću [1]. 2. Ne dovodeći u pitanje primjenu domaćih odredbi i ugovornih
odredbi o sprečavanju prijevare ili zlouporabe u Švicarskoj i u državama
članicama, plaćanja kamate i licenci među povezanim društvima
ili njihovim stalnim poslovnim jedinicama nisu predmet oporezivanja u izvornoj
državi, ako: - su takva društva
najmanje dvije godine povezana izravnim udjelom od minimalno 25 % ili su
oba u vlasništvu trećeg društva koje najmanje dvije godine ima izravan
udio od minimalno 25 % u kapitalu jednog i drugog društva, i; - je jedno
trgovačko društvo rezident u svrhu oporezivanja ili se stalna poslovna
jedinica nalazi u državi članici, a drugo trgovačko društvo je
rezident u svrhu oporezivanja ili je stalna poslovna jedinica smještena u
Švicarskoj, i; - na temelju bilo
kakvih sporazuma o dvostrukom oporezivanju s bilo kojom trećom državom
nijedno od trgovačkih društava nije rezident u svrhu oporezivanja u toj
trećoj državi i nijedna stalna poslovna jedinica nije smještena u toj
trećoj državi, i; - sva društva
podliježu porezu na dobit bez izuzeća, posebno na kamate i licence, i
svako prihvaća formu društva s ograničenom
odgovornošću [1]. 3. Postojeći sporazumi o dvostrukom oporezivanju između
Švicarske i država članica kojima se predviđaju povoljniji uvjeti
oporezivanja isplate dividendi, kamata i licenci ostaju nepromijenjeni. Članak 10. Prestanak Sporazuma Bilo koja ugovorna stranka može raskinuti ovaj
Sporazum pisanom obavijesti o raskidu upućenoj drugoj ugovornoj stranci.
Raskid će stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka
razdoblja od 12 mjeseci od datuma obavijesti o raskidu. U slučaju
prestanka Sporazuma sve informacije koje su prethodno zaprimljene na temelju
ovog Sporazuma i dalje će biti povjerljive i podložne članku 6.
ovog Sporazuma. Članak 11. Teritorijalno područje primjene Ovaj Sporazum primjenjuje se, s jedne strane,
na državna područja država članica u kojima se primjenjuje Ugovor o
funkcioniranju Europske unije i uz uvjete utvrđene u tom Ugovoru i, s
druge strane, na Švicarsku. PRILOG I. Zajednički standard
izvješćivanja i dubinske analize za informacije o financijskim
računima (‚zajednički standard izvješćivanja’) Odjeljak I.: Opći zahtjevi
za izvješćivanje A. Podložno stavcima C do E
svaka izvještajna financijska institucija mora izvijestiti nadležno
tijelo svoje jurisdikcije (država članica ili Švicarska) o
sljedećim informacijama u odnosu na svaki račun o kojem se
izvješćuje i koji pripada toj izvještajnoj financijskoj instituciji:
1.
ime, adresa, jurisdikcija (jurisdikcije) rezidentnosti (država članica ili
Švicarska), porezni identifikacijski broj (porezni identifikacijski
brojevi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke
osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj
računa s obzirom na račun i, u slučaju svih subjekata
koji su imatelji računa i za koje je, nakon primjene postupaka
dubinske analize u skladu s odjeljcima V., VI. i VII., utvrđeno da
ima najmanje jednu osobu koja ima kontrolu, a koja je osoba o kojoj
se izvješćuje, ime, adresa, jurisdikcija (jurisdikcije) (država
članica, Švicarska ili druga jurisdikcija) rezidentnosti i porezni
identifikacijski broj (porezni identifikacijski brojevi) subjekta
te ime, adresa, jurisdikcija (jurisdikcije) (država članica ili Švicarska)
rezidentnosti, porezni identifikacijski broj (porezni
identifikacijski brojevi) te datum i mjesto rođenja svake osobe
o kojoj se izvješćuje; 2.
broj računa (ili, u nedostatku broja računa, funkcionalno istovjetna
oznaka); 3.
naziv i identifikacijski broj (ako postoji) izvještajne financijske
institucije; 4.
stanje računa ili vrijednost (uključujući, u slučaju ugovora
o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate
otkupne vrijednosti police, novčanu vrijednost ili otkupnu
vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine ili drugog
odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili, ako je tijekom te godine ili tog
razdoblja račun zatvoren, zatvaranje računa; 5. u slučaju svih
skrbničkih računa: a)
ukupni bruto iznos kamata, ukupni bruto iznos dividendi i ukupni bruto iznos drugog
dohotka ostvarenog od imovine na računu, u svakom slučaju ono što je
plaćeno ili pripisano na račun (ili s obzirom na račun) tijekom
kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i b)
ukupni bruto prihodi od prodaje ili otkupa financijske imovine
plaćeni ili pripisani na račun tijekom kalendarske godine ili drugog
odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska
institucija djelovala kao skrbnik, broker, ovlaštenik ili zastupnik imatelja
računa po nekoj drugoj osnovi; 6. u slučaju svih depozitnih
računa, ukupni bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na
račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg
izvještajnog razdoblja; i 7.
u slučaju svih računa koji nisu opisani u stavku A
podstavcima 5. ili 6., ukupni bruto iznos plaćen ili pripisan na
račun imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog
odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska
institucija obveznik ili dužnik, uključujući agregirani iznos
isplata po osnovi otkupa imatelju računa tijekom kalendarske godine
ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja. B. U dostavljenim informacijama mora biti utvrđena valuta u kojoj je
svaki iznos nominiran. C. Neovisno o stavku A podstavku 1., za svaki račun o kojem
se izvješćuje, a koji je postojeći račun, nije
potrebno navesti porezni identifikacijski broj (porezne
identifikacijske brojeve) ili datum rođenja ako taj porezni
identifikacijski broj (ti porezni identifikacijski brojevi) ili
datum rođenja nisu u evidenciji izvještajne financijske institucije
te se, na temelju domaćeg prava ili pravnih instrumenata Europske unije
(ako se primjenjuju), od te izvještajne financijske institucije
inače ne zahtijeva prikupljanje tih podataka. Međutim od izvještajne financijske
institucije zahtijeva se da upotrijebi odgovarajuće napore kako bi
pribavila porezni identifikacijski broj (porezne identifikacijske
brojeve) i datum rođenja za postojeće račune do kraja
druge kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj se za postojeće
račune utvrdilo da su računi o kojima se izvješćuje. D. Neovisno o stavku A. podstavku 1., porezni
identifikacijski broj nije potrebno navesti ako dotična država
članica, Švicarska ili druga jurisdikcija rezidentnosti ne izdaje porezni
identifikacijski broj. E. Neovisno o stavku A podstavku 1., mjesto rođenja nije
potrebno navesti osim ako se od izvještajne financijske institucije
inače traži da ga pribavi i navede na temelju domaćeg prava te je ta
informacija dostupna među podacima koji se mogu pretraživati
elektroničkim putem i koji se vode u izvještajnoj financijskoj
instituciji. Odjeljak II.: Opći
zahtjevi za dubinsku analizu A. Račun se tretira kao račun o kojem se izvješćuje
s početkom od datuma kada se utvrdilo da je riječ o takvom računu,
u skladu s postupcima dubinske analize iz odjeljaka II. do VII. i, ako
nije drukčije predviđeno, informacije u pogledu računa o
kojem se izvješćuje moraju se prijavljivati jednom godišnje u
kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine na koju se informacije odnose. B. Stanje ili vrijednost računa utvrđuje se posljednjeg dana
kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja. C. Kada se prag stanja ili vrijednosti utvrđuje posljednjeg dana
kalendarske godine, odgovarajuće stanje ili vrijednost utvrđuju se
posljednjeg dana izvještajnog razdoblja koje završava tom kalendarskom godinom
ili u toj kalendarskoj godini. D. Svaka država članica ili Švicarska može dopustiti izvještajnim
financijskim institucijama da se koriste pružateljima usluga za
ispunjivanje obveza uvedenih za te izvještajne financijske institucije,
a koje se odnose na izvješćivanje i dubinsku analizu, u smislu
domaćeg prava, ali te obveze ostaju odgovornost izvještajnih
financijskih institucija. E. Svaka država članica ili Švicarska može dopustiti izvještajnim
financijskim institucijama da primjenjuju postupke dubinske analize za nove
račune na postojeće račune, a postupke dubinske
analize za račune velike vrijednosti na račune male
vrijednosti. Ako država
članica ili Švicarska dopuštaju da se postupci dubinske analize za nove
račune primjenjuju na postojeće račune, nastavljaju
se primjenjivati pravila koja se inače primjenjuju na postojeće
račune. Odjeljak III. Dubinska analiza
postojećih računa fizičkih osoba Sljedeći postupci primjenjuju se za potrebe
utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među postojećim
računima fizičkih osoba. A. Računi koje nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili
prijavljivati. Postojeći
račun fizičke osobe koji je ugovor o osiguranju ili ugovor
o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police
nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati, uz uvjet da se izvještajna
financijska institucija zakonom djelotvorno sprečava u prodaji takvih ugovora
rezidentima jurisdikcije podložne izvješćivanju. B. Računi male vrijednosti.
Sljedeći postupci primjenjuju se s obzirom na račune male
vrijednosti. 1.
Adresa prebivališta. Ako izvještajna financijska institucija u svojoj
evidenciji ima trenutačnu adresu prebivališta za imatelja računa
koji je fizička osoba na temelju dokumentiranog dokaza,
izvještajna financijska institucija može imatelja računa
fizičku osobu tretirati kao da je rezident u svrhu oporezivanja u državi
članici ili Švicarskoj ili drugoj jurisdikciji u kojoj se adresa nalazi u
svrhu utvrđivanja je li taj imatelj računa koji je
fizička osoba osoba o kojoj se izvješćuje. 2.
Pretraživanje elektroničke evidencije. Ako se izvještajna financijska
institucija ne oslanja na trenutačnu adresu prebivališta za imatelja
računa koji je fizička osoba na temelju dokumentiranog dokaza, kako
je utvrđeno u stavku B podstavku 1., ona mora provjeriti podatke
koji se mogu pretraživati elektroničkim putem i koji se vode u izvještajnoj
financijskoj instituciji s obzirom na svaku od sljedećih indicija i
primijeniti stavak B podstavke 3. do 6.: a)
za imatelja računa utvrđeno je da je rezident jurisdikcije
podložne izvješćivanju; b)
trenutačna poštanska adresa ili adresa prebivališta (uključujući
poštanski pretinac) nalazi se u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju;
c)
najmanje je jedan telefonski broj u jurisdikciji podložnoj
izvješćivanju, a telefonski broj u Švicarskoj ili državi članici izvještajne
financijske institucije, ovisno o slučaju, ne postoji; d)
dani su trajni nalozi (osim s obzirom na depozitni račun) za
prijenos sredstava na račun koji se vodi u jurisdikciji podložnoj
izvješćivanju; e)
trenutačno važeća punomoć ili ovlaštenje za potpisivanje
dodijeljeno je osobi koja ima adresu u jurisdikciji podložnoj
izvješćivanju; ili f)
nalog za zadržavanje pošte ili adresa iz usluge u jurisdikciji podložnoj
izvješćivanju ako izvještajna financijska institucija ima samo
tu adresu imatelja računa u svojoj evidenciji. 3.
Ako se elektroničkim pretraživanjem ne otkrije nijedna od indicija
navedenih u stavku B podstavku 2., dodatne mjere nije potrebno
poduzimati sve dok ne nastupe izmijenjene okolnosti na temelju kojih se
najmanje jedna indicija može povezati s računom ili dok račun ne
postane račun velike vrijednosti. 4.
Otkrije li se elektroničkim pretraživanjem bilo koja od indicija navedenih
u stavku B podstavku 2. točkama (a) do (e) ili izmijenjene
okolnosti dovedu do toga da se najmanje jedna indicija može povezati s
računom, izvještajna financijska institucija mora imatelja
računa tretirati kao da je rezident u svrhu oporezivanja u svakoj jurisdikciji
podložnoj izvješćivanju za koju je utvrđena indicija, osim ako
odluči primijeniti stavak B podstavak 6. i ako se jedan od
izuzetaka iz tog stavka primjenjuje na taj račun. 5.
Ako se elektroničkim pretraživanjem za imatelja računa otkrije
nalog za zadržavanje pošte ili adresa iz usluge i nijedna druga adresa i
nijedna druga indicija navedena u stavku B podstavku 2.
točkama (a) do (e), izvještajna financijska institucija
mora, prema redoslijedu koji je najprikladniji s obzirom na okolnosti,
primijeniti pretraživanje evidencija koje se vode na papiru koje je opisano u
stavku C podstavku 2., ili mora od imatelja računa
nastojati pribaviti izjavu o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz radi utvrđivanja
rezidentnosti u svrhu oporezivanja takvog imatelja računa. Ako se
pretraživanjem evidencija na papiru ne utvrdi indicija, a pokušaj dobivanja
izjave o rezidentnosti od imatelja računa ili dokumentiranog dokaza
ne bude uspješan, izvještajna financijska institucija mora prijaviti
takav račun nadležnom tijelu svoje države članice ili švicarskom
nadležnom tijelu, ovisno o slučaju, kao nedokumentirani račun. 6.
Neovisno o pronalaženju indicija u skladu sa stavkom B podstavkom 2.
od izvještajne financijske institucije ne zahtijeva se da imatelja
računa tretira kao da je riječ o rezidentu jurisdikcije
podložne izvješćivanju ako: a) informacije o imatelju računa sadržavaju
podatak o trenutačnoj poštanskoj adresi ili adresi prebivališta u jurisdikciji
podložnoj izvješćivanju, najmanje jedan telefonski broj u jurisdikciji
podložnoj izvješćivanju (a ne sadržavaju telefonski broj u Švicarskoj
ili državi članici izvještajne financijske institucije, ovisno o
slučaju) ili trajni nalog (s obzirom na financijske račune
osim depozitnih računa) za prijenos sredstava na račun koji se
vodi u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, a izvještajna
financijska institucija ishodila je ili prethodno provjerila i u evidenciji
ima: i.
izjavu imatelja računa o rezidentnosti u jurisdikciji
(jurisdikcijama) (država članica, Švicarska ili druge jurisdikcije) tog imatelja
računa koja ne uključuje tu jurisdikciju podložnu
izvješćivanju; i ii.
dokumentirani dokaz kojim se utvrđuje da račun imatelja
računa ima status računa o kojemu se ne izvješćuje. b) informacije o imatelju računa sadržavaju
trenutačno važeću punomoć ili ovlaštenje za potpisivanje
dodijeljene osobi koja ima adresu u jurisdikciji podložnoj
izvješćivanju, a izvještajna financijska institucija ishodila
je ili prethodno provjerila i u evidenciji ima: i. izjavu imatelja računa o rezidentnosti u
jurisdikciji (jurisdikcijama) (država članica, Švicarska ili druge
jurisdikcije) tog imatelja računa koja ne uključuje tu jurisdikciju
podložnu izvješćivanju; ili ii. dokumentirani dokaz kojim se utvrđuje da
račun imatelja računa ima status računa o kojemu se ne
izvješćuje. C. Napredni postupci provjere računa velike vrijednosti. Sljedeći napredni postupci provjere
primjenjuju se na račune velike vrijednosti. 1.
Pretraživanje elektroničke evidencije. S obzirom na račune velike
vrijednosti, izvještajna financijska institucija mora provjeravati
podatke koji se mogu pretraživati elektroničkim putem, a koji se vode u izvještajnoj
financijskoj instituciji za svaku od indicija opisanih u stavku B
podstavku 2. 2.
Pretraživanje evidencija koje se vode na papiru. Ako baze podataka izvještajne
financijske institucije koje je moguće elektronički pretražiti
sadržavaju polja kojima su obuhvaćene sve informacije opisane u
stavku C podstavku 3., tada nije potrebno daljnje pretraživanje
evidencija koje se vode na papiru. Ako elektroničkim bazama podataka nisu
obuhvaćene sve te informacije, izvještajna financijska institucija
mora za račune velike vrijednosti izvršiti provjeru i
trenutačne glavne datoteke klijenata, te sljedećih isprava povezanih
s računom, ako podaci o njima nisu sadržani u trenutačnoj glavnoj
datoteci klijenata, koje je izvještajna financijska institucija
prikupila u posljednjih pet godina za svaku indiciju opisanu u stavku B podstavku 2.:
a)
najnoviji prikupljeni dokumentirani dokaz o računu; b)
najnoviji ugovor ili isprave o otvaranju računa; c)
najnovija dokumentacija koju je izvještajna financijska institucija
prikupila u skladu s postupcima AML/KYC ili u druge regulatorne svrhe; d)
svaki obrazac trenutačno važeće punomoći ili ovlaštenja za
potpisivanje; i e)
svaki trenutačno važeći trajni nalog (osim s obzirom na depozitni
račun) za prijenos sredstava. 3. Iznimka kada baze podataka sadržavaju dostatne
informacije. Izvještajna financijska institucija nije dužna pretraživati
evidenciju koja se vodi na papiru opisanu u stavku C podstavku 2. ako
informacije izvještajne financijske institucije koje se mogu
elektronički pretraživati sadržavaju sljedeće: a)
status rezidentnosti imatelja računa; b)
adresu prebivališta imatelja računa i važeću poštansku adresu
trenutačno u spisu izvještajne financijske institucije; c)
telefonski broj (telefonske brojeve) imatelja računa koji je (koji
su) trenutačno u spisu izvještajne financijske institucije, ako
postoji; d)
u slučaju financijskih računa koji nisu depozitni
računi, informacije o tome postoje li trajni nalozi za prijenos
sredstava s računa na drugi račun (uključujući račun u
drugoj podružnici izvještajne financijske institucije ili u drugoj financijskoj
instituciji); e)
informacije o tome postoji li trenutačno važeća adresa iz usluge ili
nalog za zadržavanje pošte za imatelja računa; i f)
informacije o tome postoji li punomoć ili ovlaštenje za potpisivanje po
računu. 4.
Provjera stvarnih saznanja osobnog bankara klijenta. Osim pretraživanja
evidencija koje se vode elektronički i na papiru, opisanih u stavku C
podstavcima 1. i 2., izvještajna financijska institucija mora svaki račun
velike vrijednosti koji vodi osobni bankar (uključujući svaki financijski
račun koji se agregira s tim računom velike vrijednosti)
tretirati kao račun o kojem se izvješćuje, ako osobni bankar
ima stvarna saznanja o tome da je imatelj računa osoba o kojoj
se izvješćuje. 5.
Učinak utvrđivanja indicija. a)
Ako naprednom provjerom računa velike vrijednosti opisanom u
stavku C nije utvrđena nijedna indicija iz stavka B
podstavka 2. i ako je utvrđeno da račun ne drži osoba o kojoj
se izvješćuje iz stavka C podstavka 4., nije potrebno
provoditi daljnje mjere sve dok ne nastupi promjena okolnosti na temelju koje
se s računom može povezati najmanje jedna indicija. b)
Ako se naprednom provjerom računa velike vrijednosti opisanom u
stavku C otkrije bilo koja indicija iz stavka B podstavka 2.
točaka (a) do (e) ili ako nastupi naknadna promjena okolnosti na temelju
koje se najmanje jedna indicija može povezati s računom, izvještajna
financijska institucija mora takav račun tretirati kao račun o
kojem se izvješćuje s obzirom na svaku jurisdikciju podložnu
izvješćivanju za koju je indicija utvrđena, osim ako odluči
primijeniti stavak B podstavak 6. i ako se na taj račun odnosi
jedna od iznimki iz tog podstavka. c)
Ako je naprednom provjerom računa velike vrijednosti opisanom u
stavku C utvrđen nalog za zadržavanje pošte ili adresa iz usluge te
za imatelja računa nije utvrđena nijedna druga adresa i
nijedna druga indicija navedena u stavku B podstavku 2. točkama
(a) do (e), izvještajna financijska institucija mora od tog imatelja
računa dobiti izjavu o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz radi
utvrđivanja rezidentnosti imatelja računa u svrhu
oporezivanja. Ako izvještajna financijska institucija ne može dobiti
takvu izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili dokumentirani
dokaz, ona mora nadležnom tijelu svoje države članice
ili švicarskom nadležnom tijelu, ovisno o slučaju, prijaviti
račun kao nedokumentirani račun. 6.
Ako na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na
snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX] postojeći račun
fizičke osobe nije račun velike vrijednosti, no postane račun
velike vrijednosti na posljednji dan sljedeće kalendarske godine, izvještajna
financijska institucija mora provesti postupke napredne provjere tog
računa opisane u stavku C u kalendarskoj godini koja slijedi nakon
godine u kojoj je taj račun postao račun velike vrijednosti. Ako se na temelju te provjere za takav
račun utvrdi da je račun o kojem se izvješćuje, izvještajna
financijska institucija mora dostaviti tražene informacije o takvom
računu u odnosu na godinu u kojoj je utvrđeno da se radi o računu
o kojem se izvješćuje i za sljedeće godine na godišnjoj razini,
osim ako imatelj računa prestane biti osoba o kojoj se
izvješćuje. 7.
Nakon što izvještajna financijska institucija primijeni postupke
napredne provjere opisane u stavku C na račun velike vrijednosti,
od izvještajne financijske institucije ne zahtijeva se da ponovno
primjenjuje takve postupke, osim provjere osobnog bankara opisane u
stavku C podstavku 4., na isti račun velike vrijednosti u
bilo kojoj sljedećoj godini, osim ako je račun nedokumentiran, a u
tom bi ih slučaju izvještajna financijska institucija trebala
primjenjivati jednom godišnje sve dok takav račun prestane biti
nedokumentiran. 8.
Dođe li do promjena okolnosti s obzirom na račun velike
vrijednosti na temelju kojih se najmanje jedna indicija opisana u
stavku B podstavku 2. može povezati s računom, izvještajna
financijska institucija mora račun tretirati kao račun o kojem
se izvješćuje s obzirom na svaku jurisdikciju podložnu
izvješćivanju i za koju je utvrđena indicija, osim ako
odluči primijeniti stavak B podstavak 6. i ako se na taj
račun odnosi jedna od iznimki iz tog podstavka. 9.
Izvještajna financijska institucija mora provesti postupke s pomoću
kojih osobni bankar može utvrditi svaku promjenu okolnosti računa. Na
primjer, ako osobni bankar dobije obavijest da imatelj računa ima novu
poštansku adresu u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju, izvještajna
financijska institucija dužna je novu adresu smatrati promjenom okolnosti
i, ako odluči primijeniti stavak B podstavak 6., dužna je od imatelja
računa prikupiti odgovarajuću dokumentaciju. D. Provjera postojećih računa velike vrijednosti
fizičkih osoba mora biti dovršena u roku od jedne godine od stupanja
na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX]. Provjera postojećih
računa male vrijednosti fizičkih osoba mora biti dovršena u roku
od dvije godine od stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan
[XXXX]. E. Svaki postojeći račun fizičke osobe za koji je
utvrđeno da je račun o kojem se izvješćuje na temelju
ovog odjeljka mora se tretirati kao račun o kojem se izvješćuje
u svim sljedećim godinama, osim ako imatelj računa prestane
biti osoba o kojoj se izvješćuje. Odjeljak IV.: Dubinska analiza
novih računa fizičkih osoba Sljedeći postupci primjenjuju
se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje
među novim računima fizičkih osoba. A. S obzirom na nove račune fizičkih osoba, nakon
otvaranja računa izvještajna financijska institucija mora dobiti
izjavu o rezidentnosti imatelja računa, koja može biti dio
dokumentacije koja prati otvaranje računa, a koja omogućuje izvještajnoj
financijskoj instituciji da utvrdi rezidentnost imatelja računa
u svrhu oporezivanja te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na
temelju informacija koje je izvještajna financijska institucija
pribavila u vezi s otvaranjem računa, uključujući svu
dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima AML/KYC. B. Ako se na temelju izjave o rezidentnosti imatelja računa
ustanovi da je imatelj računa rezident u svrhu oporezivanja u jurisdikciji
podložnoj izvješćivanju, izvještajna financijska institucija
mora tretirati račun kao račun o kojem se izvješćuje, a
izjava o rezidentnosti mora sadržavati i porezni identifikacijski broj imatelja
računa s obzirom na tu jurisdikciju podložnu izvješćivanju (podložno
odjeljku I. stavku D.) i datum rođenja. C. Ako se promijene okolnosti s obzirom na novi račun
fizičke osobe tako da izvještajna financijska institucija sazna
ili ima razloga vjerovati da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili
nepouzdana, izvještajna financijska institucija ne može se osloniti na
izvornu izjavu o rezidentnosti i mora pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti
kojom se utvrđuje rezidentnost u svrhu oporezivanja imatelja
računa. Odjeljak V.: Dubinska analiza
postojećih računa subjekata Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu
utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među postojećim
računima subjekata. A. Računi subjekata koje nije potrebno provjeravati, utvrđivati
ili prijavljivati. Osim ako izvještajna financijska institucija odluči
drukčije, bilo u odnosu na sve postojeće račune subjekata
ili zasebno za svaku jasno utvrđenu skupinu takvih računa, postojeći
račun subjekta čije agregirano stanje računa ili vrijednost
na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni
potpisanog na dan [XXXX] ne premašuje iznos od 250 000 USD ili
istovrijedni iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice
ili Švicarske, nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati kao
račun o kojem se izvješćuje sve dok agregirano stanje
računa ili vrijednost ne bude veća od tog iznosa na posljednji dan u
bilo kojoj sljedećoj kalendarskoj godini. B. Računi subjekata koji podliježu provjeri. Postojeći račun
subjekta čije agregirano stanje računa ili
vrijednost na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o
izmjeni potpisanog na dan [XXXX] premašuje iznos od 250 000 USD ili
istovrijedni iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice
ili Švicarske, i postojeći račun subjekta čije stanje na
dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog
na dan [XXXX] ne premašuje taj iznos, ali čije agregirano stanje
računa ili vrijednost na posljednji dan bilo koje sljedeće
kalendarske godine premaši taj iznos, mora se provjeriti u skladu s postupcima
utvrđenima u stavku D. C. Računi subjekata o kojima treba izvješćivati. U pogledu postojećih računa
subjekata opisanih u stavku B, samo računi čiji je vlasnik
najmanje jedan subjekt koji je osoba o kojoj se izvješćuje
ili su njihovi vlasnici pasivni NFE-ovi s najmanje jednom osobom koja
ima kontrolu, a koja je osoba o kojoj se izvješćuje, smatraju
se računima o kojima se izvješćuje. D. Postupci provjere radi utvrđivanja računa subjekata o kojima
treba izvješćivati. Na postojeće
račune subjekata opisane u stavku B izvještajna financijska
institucija mora primijeniti sljedeće postupke provjere kako bi
utvrdila je li imatelj računa jedna ili više osoba o kojima se
izvješćuje ili pasivni NFE-ovi s najmanje jednom osobom koja
ima kontrolu, a koja je osoba o kojoj se izvješćuje: 1.
Utvrđivanje je li subjekt osoba o kojoj se izvješćuje. a)
Provjera informacija koje se čuvaju u regulatorne svrhe ili radi odnosa s
klijentom (uključujući informacije prikupljene u skladu s postupcima
AML/KYC) kako bi se utvrdilo ukazuju li te informacije na to da je imatelj
računa rezident u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju.
Informacije koje za te potrebe upućuju na to da je imatelj računa
rezident u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju uključuju
informacije o mjestu osnivanja ili organiziranja ili adresu u jurisdikciji
podložnoj izvješćivanju. b)
Ako informacije upućuju na to da je imatelj računa rezident u jurisdikciji
podložnoj izvješćivanju, izvještajna financijska institucija
mora račun tretirati kao račun o kojem se izvješćuje,
osim ako dobije izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili na
temelju informacija kojima raspolaže ili javno dostupnih informacija opravdano
utvrdi da imatelj računa nije osoba o kojoj se izvješćuje.
2. Utvrđivanje je li subjekt pasivni NFE s
najmanje jednom osobom koja ima kontrolu, a koja je osoba o kojoj se
izvješćuje. U pogledu imatelja računa postojećeg
računa subjekta (uključujući subjekt koji je osoba
o kojoj se izvješćuje) izvještajna financijska institucija mora
utvrditi je li imatelj računa pasivni NFE s najmanje jednom osobom
koja ima kontrolu, a koja je osoba o kojoj se izvješćuje. Ako
je bilo koja od osoba koje imaju kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o
kojoj se izvješćuje, tada se račun mora smatrati računom
o kojem se izvješćuje. Pri tom utvrđivanju izvještajna
financijska institucija mora slijediti upute iz stavka D
podstavka 2. točaka (a) do (c) prema redoslijedu koji je
najprikladniji s obzirom na okolnosti. a) Utvrđivanje je li imatelj računa pasivni
NFE. Radi utvrđivanja je li imatelj računa pasivni NFE, izvještajna
financijska institucija mora dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja
računa radi utvrđivanja njegova statusa, osim ako raspolaže
informacijama ili ako su javno dostupne informacije na temelju kojih se može
opravdano utvrditi da je imatelj računa aktivan NFE ili financijska
institucija osim investicijskog subjekta opisanog u
odjeljku VIII. stavku A podstavku 6. točki (b) koja
nije financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije. b) Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad
imateljem računa. Za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju
kontrolu nad imateljem računa, izvještajna financijska
institucija može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i
čuvaju u skladu s postupcima AML/KYC. c) Utvrđivanje je li osoba koja ima kontrolu nad
pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje. Za potrebe
utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om
osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija
može se osloniti na sljedeće: i. informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s
postupcima AML/KYC u slučaju postojećeg računa
subjekta koji vodi najmanje jedan NFE s agregiranim stanjem
računa ili vrijednosti koja ne premašuje iznos od
1 000 000 USD ili istovrijedan iznos nominiran u domaćoj
valuti svake države članice ili Švicarske; ili ii. izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe
koja ima kontrolu iz jurisdikcije (jurisdikcija) (država članica,
Švicarska ili druge jurisdikcije) u kojoj (kojima) je osoba koja ima
kontrolu rezident u svrhu oporezivanja. E. Vremenski okvir za provjere i dodatni postupci koji se primjenjuju na
postojeće račune subjekata. 1. Provjera postojećih računa subjekata čije
agregirano stanje računa ili vrijednost na dan 31. prosinca koji
prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX]
premašuje iznos od 250 000 USD ili istovrijedni iznos nominiran u
domaćoj valuti svake države članice ili Švicarske mora biti
okončana u roku od dvije godine od stupanja na snagu. 2. Provjera postojećih računa subjekata s agregiranim
stanjem računa ili vrijednosti koja na dan 31. prosinca koji prethodi
stupanju na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX] ne premašuje
iznos od 250 000 USD ili istovrijedni iznos nominiran u domaćoj
valuti svake države članice ili Švicarske, ali na dan 31. prosinca
sljedeće godine premašuje taj iznos, mora biti okončana u
kalendarskoj godini nakon godine u kojoj agregirano stanje računa ili
vrijednost premašuje taj iznos. 3. Ako se promijene
okolnosti u vezi s postojećim računom subjekta na temelju
kojih izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga
vjerovati da je izjava o rezidentnosti ili druga dokumentacija u vezi s
računom netočna ili nepouzdana, izvještajna financijska
institucija mora ponovno utvrditi status računa u skladu s postupcima
utvrđenima u stavku D. Odjeljak VI.: Dubinska analiza
novih računa subjekata Sljedeći
postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se
izvješćuje među novim računima subjekata. A. Postupci provjere radi
utvrđivanja računa subjekata o kojima treba izvješćivati. Za nove
račune subjekata izvještajna financijska institucija mora
primjenjivati sljedeće postupke provjere kako bi se utvrdilo je li
račun u vlasništvu jedne ili više osoba o kojima se izvješćuje
ili pasivnih NFE-ova s najmanje jednom osobom koja ima kontrolu,
a koja je osoba o kojoj se izvješćuje: 1. Utvrđivanje je li subjekt osoba o kojoj se izvješćuje.
a) Pribavljanje izjave o rezidentnosti imatelja
računa koja može biti dio dokumentacije koja prati otvaranje
računa, a koja omogućuje izvještajnoj financijskoj instituciji
da utvrdi rezidentnost imatelja računa u svrhu oporezivanja, te da
potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je izvještajna
financijska institucija pribavila u vezi s otvaranjem računa,
uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima
AML/KYC. Ako subjekt potvrdi da nema prebivališta u svrhu
oporezivanja, izvještajna financijska institucija može se osloniti na
adresu glavnog ureda subjekta radi utvrđivanja rezidentnosti imatelja
računa. b) Ako izjava o rezidentnosti imatelja računa
upućuje na to da je imatelj računa rezident u jurisdikciji
podložnoj izvješćivanju, izvještajna financijska institucija
mora tretirati račun kao račun o kojem se izvješćuje,
osim ako na temelju informacija koje posjeduje ili koje su javno dostupne
opravdano utvrdi da imatelj računa nije osoba o kojoj se
izvješćuje s obzirom na tu jurisdikciju podložnu izvješćivanju.
2. Utvrđivanje je li subjekt pasivni NFE s
najmanje jednom osobom koja ima kontrolu, a koja je osoba o kojoj se
izvješćuje. Što se tiče imatelja računa novog računa
subjekta (uključujući subjekt koji je osoba o kojoj se
izvješćuje) izvještajna financijska institucija mora utvrditi
je li imatelj računa pasivni NFE s najmanje jednom osobom koja
ima kontrolu, a koja je osoba o kojoj se izvješćuje. Ako je
bilo koja od osoba koje imaju kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o
kojoj se izvješćuje, tada račun mora tretirati kao račun
o kojem se izvješćuje. Pri tom utvrđivanju izvještajna
financijska institucija mora slijediti upute iz stavka A
podstavka 2. točaka (a) do (c) prema redoslijedu koji je
najprikladniji s obzirom na okolnosti. a) Utvrđivanje je li imatelj računa pasivni
NFE. Za potrebe utvrđivanja je li imatelj računa pasivni NFE,
izvještajna financijska institucija mora dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja
računa radi utvrđivanja njegova statusa, osim ako raspolaže
informacijama ili ako su javno dostupne informacije na temelju kojih se može
opravdano utvrditi da je imatelj računa aktivni NFE ili financijska
institucija osim investicijskog subjekta opisanog u
odjeljku VIII. stavku A podstavku 6. točki (b) koja
nije financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije. b) Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad
imateljem računa. Za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju
kontrolu nad imateljem računa, izvještajna financijska
institucija može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i
čuvaju u skladu s postupcima AML/KYC. c) Utvrđivanje je li osoba koja ima kontrolu nad
pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje. Za potrebe
utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om
osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija
može se osloniti na izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe
koja ima kontrolu. Odjeljak VII.:
Posebna pravila dubinske analize Sljedeća
dodatna pravila primjenjuju se u provedbi postupaka dubinske analize koji su
gore opisani: A. Oslanjanje na izjave o rezidentnosti imatelja računa i
dokumentirane dokaze. Izvještajna
financijska institucija ne smije se oslanjati na izjavu o rezidentnosti imatelja
računa ili dokumentirane dokaze ako izvještajna financijska
institucija sazna ili ima razloga vjerovati da su izjava o rezidentnosti
ili dokumentirani dokaz netočni ili nepouzdani. B. Alternativni postupci za financijske račune u vlasništvu
fizičkih osoba korisnika ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom
osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police i za skupni
ugovor o osiguranju ili skupni ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost
isplate otkupne vrijednosti police.
Izvještajna financijska institucija može pretpostaviti da fizička
osoba korisnik (osim vlasnika) ugovora o osiguranju ili ugovora o
rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police
koja prima naknadu u slučaju smrti nije osoba o kojoj se
izvješćuje i može tretirati takav financijski račun kao
račun drukčiji od računa o kojemu se izvješćuje,
osim ako izvještajna financijska institucija ima stvarna saznanja ili
razloga vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje. Izvještajna
financijska institucija ima razloga vjerovati da je korisnik ugovora o
osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne
vrijednosti police osoba o kojoj se izvješćuje ako informacije koje je
prikupila izvještajna financijska institucija i koje su povezane s
korisnikom sadrže indicije, kako je opisano u odjeljku III. stavku B.
Ako izvještajna financijska institucija ima stvarna saznanja ili razloge
vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna
financijska institucija mora primijeniti postupke iz odjeljka III.
stavka B. Država članica
ili Švicarska imaju mogućnost dopustiti izvještajnim financijskim institucijama
da tretiraju financijski račun koji je udio člana u skupnom
ugovoru o osiguranju ili skupnom ugovoru o rentnom osiguranju uz
mogućnost isplate otkupne vrijednosti police kao financijski
račun koji nije račun o kojem se izvješćuje do datuma
na koji se iznos isplaćuje zaposleniku / imatelju certifikata ili
korisniku, ako financijski račun koji je udio člana u skupnom
ugovoru o osiguranju ili skupnom ugovoru o rentnom osiguranju uz
mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ispunjava sljedeće uvjete: a) skupni ugovor o
osiguranju ili skupni
ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti
police izdan je poslodavcu i njime je obuhvaćeno najmanje
25 zaposlenika / imatelja certifikata; b) zaposlenici / imatelji
certifikata imaju pravo primiti svaku ugovorenu vrijednost koja se odnosi na
njihove udjele i imenovati korisnike naknade koja se isplaćuje u
slučaju zaposlenikove smrti; i c) agregirani iznos koji
se isplaćuje svakom zaposleniku / imatelju certifikata ili korisniku ne premašuje
iznos od 1 000 000 USD ili istovrijedni iznos nominiran u
domaćoj valuti svake države članice ili Švicarske. Pojam ‚skupni
ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police’
znači ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti
police kojim se: i. osiguravaju fizičke osobe koje su povezane preko
poslodavca, trgovinskog udruženja, sindikata ili drugog udruženja ili skupine;
te ii. na temelju kojeg se zaračunava premija za svakog člana skupine
(ili člana kategorije unutar skupine) koja se utvrđuje bez obzira na
zdravstvene karakteristike fizičke osobe, osim godina starosti, spola i
pušačkih navika člana (ili kategorije članova) skupine. Pojam ‚skupni ugovor o rentnom osiguranju’
znači ugovor o rentnom osiguranju u kojem su vjerovnici
fizičke osobe koje su povezane preko poslodavca, trgovinskog udruženja,
sindikata ili drugog udruženja ili skupine. Prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX]
države članice obavješćuju Švicarsku, a Švicarska obavješćuje
Europsku komisiju o njihovu iskorištavanju mogućnosti predviđene ovim
stavkom. Europska komisija može koordinirati prijenos obavijesti država
članica Švicarskoj, a obavijest Švicarske prenosi svim državama
članicama. O svim daljnjim izmjenama u pogledu iskorištavanja te
mogućnosti od strane države članice ili Švicarske obavješćuje se
na isti način. C. Pravila o agregiranju stanja računa i valuti 1.
Agregiranje računâ fizičkih osoba. Za potrebe utvrđivanja
agregiranog stanja ili vrijednosti financijskih računa fizičke
osobe, izvještajna financijska institucija dužna je agregirati sve financijske
račune koje vodi izvještajna financijska institucija ili povezani
subjekt, ali samo u mjeri u kojoj računalni sustavi izvještajne
financijske institucije povezuju financijske račune s obzirom
na podatkovni element kao što je broj klijenta ili porezni identifikacijski
broj i omogućuju agregiranje stanja ili vrijednosti po računima.
Svakom imatelju zajedničkog financijskog računa pripisuje se
ukupno stanje ili vrijednost zajedničkog financijskog računa
za potrebe primjene uvjeta agregiranja opisanih u ovom podstavku. 2.
Agregiranje računâ subjekata. Za potrebe utvrđivanja agregiranog
stanja ili vrijednosti financijskih računa subjekta izvještajna
financijska institucija dužna je uzeti u obzir sve financijske
račune koje vodi izvještajna financijska institucija ili povezani
subjekt, ali samo u mjeri u kojoj računalni sustavi izvještajne
financijske institucije povezuju financijske račune s obzirom
na podatkovni element kao što je broj klijenta ili porezni identifikacijski
broj i omogućuju agregiranje stanja ili vrijednosti po računima.
Svakom imatelju zajedničkog financijskog računa pripisuje se
ukupno stanje ili vrijednost zajedničkog financijskog računa
za potrebe primjene uvjeta agregiranja opisanih u ovom podstavku. 3.
Posebno pravilo agregiranja koje se primjenjuje na osobne bankare. Za potrebe
utvrđivanja agregiranog stanja ili vrijednosti financijskih računa
pojedine osobe kako bi se utvrdilo je li riječ o računu velike
vrijednosti, izvještajna financijska institucija također je
dužna, kada je riječ o financijskim računima za koje osobni
bankar sazna ili ima razloga vjerovati da su u izravnom ili neizravnom
vlasništvu, pod kontrolom iste osobe ili da ih je otvorila ista osoba (osim u
svojstvu fiducijara), agregirati sve takve račune. 4.
Tumačenje iznosa kao njihove protuvrijednosti u drugim valutama. Sve
iznose nominirane u dolarima ili iznose nominirane u domaćoj valuti svake
države članice ili Švicarske treba tumačiti kao njihovu
protuvrijednost u drugim valutama u skladu s domaćim pravom. Odjeljak VIII.: Utvrđeni
pojmovi Sljedeći
pojmovi imaju dolje utvrđena značenja: A. Izvještajna financijska institucija 1.
Pojam ‚izvještajna financijska institucija’ znači, ovisno o
slučaju, svaka financijska institucija države članice ili švicarska
financijska institucija koja nije neizvještajna financijska institucija.
2.
Pojam ‚financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije’
znači: i. svaka financijska institucija koja je rezident u sudjelujućoj
jurisdikciji, no isključuje svaku podružnicu te financijske
institucije koja se nalazi izvan te sudjelujuće jurisdikcije te
ii. svaka podružnica financijske institucije koje nije rezident u sudjelujućoj
jurisdikciji ako se ta podružnica nalazi u toj sudjelujućoj
jurisdikciji. 3.
Pojam ‚financijska institucija’ znači skrbnička institucija,
depozitna institucija, investicijski subjekt ili određeno
društvo za osiguranje. 4.
Pojam ‚skrbnička institucija’ znači svaki subjekt
čiji se značajan dio poslovanja odnosi na držanje financijske
imovine za tuđi račun. Subjekt drži financijsku imovinu
za tuđi račun kao značajan dio svojeg poslovanja ako je bruto
dobit subjekta koja proizlazi iz držanja financijske imovine i
povezanih financijskih usluga jednaka ili veća od 20 % bruto dobiti subjekta
tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnje razdoblje koje
završava 31. prosinca (ili posljednjeg dana nekalendarske godine
računovodstvenog razdoblja) koje prethodi godini u kojoj je
određivanje provedeno; ili ii. razdoblje tijekom kojeg subjekt
postoji. 5.
Pojam ‚depozitna institucija’ znači svaki subjekt koji
prihvaća depozite u okviru svojeg uobičajenog bankarskog ili
sličnog poslovanja. 6.
Pojam ‚investicijski subjekt’ znači svaki subjekt: a) čije se poslovanje prvenstveno odnosi na najmanje
jednu od sljedećih aktivnosti ili operacija za klijenta ili u njegovo ime:
i. trgovanje instrumentima tržišta novca (čekovi,
mjenice, certifikati o depozitu, izvedenice itd.); mjenjački poslovi;
devizni, kamatni i indeksirani instrumenti; prenosivi vrijednosni papiri; ili
trgovanje robnim ročnicama; ii. upravljanje pojedinačnim i zajedničkim
portfeljem; ili iii. ulaganje na neki drugi način, praćenje ili
upravljanje financijskom imovinom ili novčanim sredstvima za
tuđi račun; ili b)
čija bruto dobit prvenstveno proizlazi iz investiranja, reinvestiranja ili
trgovanja financijskom imovinom, ako subjektom upravlja drugi subjekt
koji je depozitna institucija, skrbnička institucija, određeno
društvo za osiguranje ili investicijski subjekt opisan u stavku A
podstavku 6. točki (a). Za subjekta se
smatra da je njegovim poslovanjem prvenstveno obuhvaćena najmanje jedna
aktivnost opisana u stavku A podstavku 6. točki (a), ili da
bruto dobit subjekta prvenstveno proizlazi iz investiranja,
reinvestiranja ili trgovanja financijskom imovinom za potrebe
stavka A podstavka 6. točke (b), ako bruto dobit subjekta
koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto
dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i.
trogodišnje razdoblje koje završava 31. prosinca godine koja prethodi
godini u kojoj je određivanje provedeno; ili ii. razdoblje tijekom kojeg
subjekt postoji. Pojam ‚investicijski subjekt’ ne uključuje subjekta
koji je aktivni NFE jer taj subjekt ispunjava neki od kriterija
iz stavka D podstavka 9. točaka (d) do (g). Ovaj stavak
tumači se na način koji je u skladu sa sličnim tekstom
utvrđenim u definiciji pojma ‚financijska institucija’ u
Preporukama radne skupine za financijske aktivnosti. 7.
Pojam ‚financijska imovina’ uključuje vrijednosni papir (npr.
dionički udio u trgovačkom društvu; partnerstvo ili stvarni
vlasnički udjel u partnerstvu ili trustu u koje su udruženi brojni
partneri ili se njihovim vlasničkim udjelima trguje na burzi; mjenicu,
obveznicu, zadužnicu ili drugi dokaz o zaduživanju), partnerski udio, robu,
ugovor o razmjeni (na primjeri, kamatni ugovori o razmjeni, valutni ugovori o
razmjeni, ugovori o razmjeni osnove, gornje granice kamatnih stopa, donje
granice kamatnih stopa, robni ugovori o razmjeni, ugovori o razmjeni
vlasničkih vrijednosnih papira, ugovori o razmjeni s obzirom na indeks
vlasničkih vrijednosnih papira i slični ugovori), ugovor o
osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju, ili bilo koji udio
(uključujući ročnicu ili terminski ugovor – forvard ili opciju)
u vrijednosnom papiru, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru
o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju. Pojam ‚financijska
imovina’ ne uključuje nedužnički, izravni udjel u nekretninama. 8.
Pojam ‚određeno društvo za osiguranje’ znači svaki subjekt
koji je društvo za osiguranje (ili holdinško društvo društva za osiguranje)
koje sklapa ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju uz
mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ili je dužno izvršiti
plaćanja u vezi takvim ugovorom. B. Neizvještajna financijska institucija 1. Pojam ‚neizvještajna
financijska institucija’ znači svaka financijska institucija
koja je sljedeće: a)
tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja
banka, osim u odnosu na plaćanje koje proizlazi iz obveze koju ima u
vezi s komercijalnom financijskom aktivnosti one vrste kojom se bavi određeno
društvo za osiguranje, skrbnička institucija ili depozitna
institucija; b)
dobrovoljni otvoreni mirovinski fond; dobrovoljni zatvoreni mirovinski
fond; mirovinski fond tijela javne vlasti, međunarodne
organizacije ili središnje banke; ili kvalificirani izdavatelj
kreditnih kartica; c)
svaki drugi subjekt za koji postoji mali rizik zloporabe u svrhu porezne
utaje, koji u znatnoj mjeri ima slična obilježja kao bilo koji subjekt
opisan u stavku B podstavku 1. točkama (a) i (b) te definiran u
domaćem pravu kao neizvještajna financijska institucija i, za
države članice, predviđen člankom 8. stavkom 7.a Direktive
Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja
i o kojem je obaviještena Švicarska, a ako je riječ o Švicarskoj, o kojem
je obaviještena Europska komisija, uz uvjet da se statusom takvog subjekta
kao neizvještajne financijske institucije ne ugrožava postizanje ciljeva
ovog Sporazuma; d)
oslobođeni subjekt za zajednička ulaganja; ili e)
trust ako je upravitelj trusta izvještajna financijska institucija i
izvješćuje o svim informacijama o kojima je dužan izvijestiti u skladu s
odjeljkom I. u vezi sa svim računima trusta o kojima se
izvješćuje. 2. Pojam ‚tijelo javne vlasti’ znači vlada
države članice, Švicarske ili druge jurisdikcije, svaka politička
organizacijska jedinica države članice, Švicarske ili druge jurisdikcije
(koja, radi izbjegavanja svake sumnje, uključuje državu, pokrajinu, okrug
ili općinu) ili svaka agencija ili tijelo u punom vlasništvu države
članice, Švicarske ili druge jurisdikcije ili u vlasništvu najmanje
jednoga od prethodno navedenih (od kojih je svaki ‚tijelo javne vlasti’).
Ta kategorija obuhvaća sastavne dijelove, kontrolirane subjekte i
političke organizacijske jedinice države članice, Švicarske ili druge
jurisdikcije. a)
‚Sastavni dio’ države članice, Švicarske ili druge jurisdikcije
znači svaka osoba, organizacija, agencija, ured, fond, tijelo ili drugo
tijelo, bez obzira na to kako je označeno, koje predstavlja upravno tijelo
države članice, Švicarske ili druge jurisdikcije. Neto prihodi upravnog
tijela moraju se uplaćivati na njegov vlastiti račun ili na druge
račune države članice, Švicarske ili druge jurisdikcije, pri
čemu nijedan dio ne može biti u korist neke privatne osobe. Sastavni dio
ne obuhvaća fizičku osobu koja je vladar, dužnosnik ili rukovoditelj
kada nastupa privatno ili u osobno ime. b)
‚Kontrolirani subjekt’ znači subjekt koji je oblikom odvojen
od države članice, Švicarske ili druge jurisdikcije ili na drugi
način čini zaseban pravni subjekt, uz sljedeće uvjete: i.
subjekt je u cijelosti u vlasništvu ili pod kontrolom najmanje jednog tijela
javne vlasti, neposredno ili posredno preko najmanje jednog kontroliranog
subjekta; ii.
neto prihodi subjekta uplaćuju se na njegov račun ili na
račune najmanje jednog tijela javne vlasti, pri čemu nijedan
dio ne može biti u korist neke privatne osobe; i iii.
imovina subjekta nakon njegova prestanka prelazi na najmanje jedno tijelo
javne vlasti. c) Prihodi ne idu u korist privatnih osoba ako su takve
osobe naznačene kao korisnici javnog programa, a programske aktivnosti
provode se radi zajedničke općedruštvene dobrobiti ili se odnose na
provođenje neke faze javnog upravljanja. Međutim, neovisno o
prethodno navedenom, smatra se da prihodi idu u korist privatnih osoba ako su
prihodi ostvareni od upotrebe tijela javne vlasti za obavljanje neke
komercijalne djelatnosti, kao što je komercijalno bankarsko poslovanje, u
okviru koje se pružaju financijske usluge privatnim osobama. 3. Pojam ‚međunarodna organizacija’ znači
svaka međunarodna organizacija ili agencija ili tijelo u njezinu potpunom
vlasništvu. Tom kategorijom obuhvaćena je svaka međuvladina
organizacija (uključujući nadnacionalnu organizaciju) 1.) koja je
prvenstveno sastavljena od vlada; 2.) koja na snazi ima sporazum o sjedištu ili
sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s državom
članicom, Švicarskom ili drugom jurisdikcijom i 3.) čiji prihod ne
ide u korist privatnih osoba. 4. Pojam ‚središnja banka’ znači institucija
koja je po zakonu ili slijedom odobrenja najviše državne vlasti glavno tijelo,
osim same vlade države članice, Švicarske ili druge jurisdikcije, za izdavanje
sredstava namijenjenih optjecaju u svojstvu valute. Takva institucija može
uključivati tijelo odvojeno od vlade države članice, Švicarske ili
druge jurisdikcije bez obzira na to je li u cijelosti ili djelomično u
vlasništvu države članice, Švicarske ili druge jurisdikcije. 5. Pojam ‚dobrovoljni otvoreni mirovinski fond’
znači fond osnovan radi osiguranja mirovina, invalidnina ili naknada u
slučaju smrti, ili bilo koje kombinacije navedenoga, korisnicima koji su
sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su ti zaposlenici imenovali)
najmanje jednog poslodavaca kao naknada za pružene usluge, uz uvjet da fond: a)
nema nijednog korisnika koji ima pravo na više od 5 % imovine fonda; b)
podliježe državnim propisima i dostavlja izvješća poreznim tijelima; i c)
zadovoljava najmanje jedan od sljedećih uvjeta: i.
fond je općenito oslobođen poreza na dobit od ulaganja ili je
oporezivanje takvog prihoda odgođeno ili se takav prihod oporezuje po
sniženoj stopi zbog svojeg statusa sustava mirovinskog osiguranja; ii.
fond dobiva najmanje 50 % ukupnih doprinosa (osim prijenosa imovine iz
drugih sustava opisanih u stavku B podstavcima 5. do 7. ili s
mirovinskih računa opisanih u stavku C podstavku 17.
točki (a)) od poslodavaca koji ga financiraju; iii.
raspodjele ili povlačenja sredstva iz fonda dopušteni su isključivo
po pojavi određenih događaja povezanih s umirovljenjem, invaliditetom
ili smrti (osim prijenosa raspodijeljenih sredstava na druge mirovinske fondove
opisane u stavku B podstavcima 5. do 7. ili na mirovinske račune
opisane u stavku C podstavku 17. točki (a)) ili se za
raspodjele ili povlačenja prije pojave takvih određenih događaja
utvrđuju kaznene mjere; ili iv.
doprinosi (osim nekih dopuštenih naknadno uplaćenih doprinosa) zaposlenika
u fond ograničeni su ostvarenim dohotkom zaposlenika ili ne mogu biti
veći, na godišnjoj razini, od iznosa od 50 000 USD ili
istovrijednog iznosa nominiranog u domaćoj valuti svake države
članice ili Švicarske, pri čemu se primjenjuju pravila utvrđena
u stavku C odjeljka VII. o agregiranju računa i
preračunavanju valuta. 6. Pojam ‚dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond’
znači fond osnovan radi osiguranja mirovina, invalidnina ili naknada u
slučaju smrti korisnicima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili
osobe koje su ti zaposlenici imenovali) najmanje jednog poslodavaca kao naknada
za pružene usluge, uz sljedeće uvjete: a)
fond ima manje od 50 članova; b)
fond financira najmanje jedan poslodavac koji nije investicijski subjekt
ili pasivni NFE; c)
doprinosi zaposlenika i poslodavaca u fond (osim prijenosa imovine iz
mirovinskih računa opisanih u stavku C podstavku 17.
točki (a)) ograničeni su zarađenim dohotkom odnosno
naknadama zaposlenika; d)
članovi koji nisu rezidenti jurisdikcije (država članica ili Švicarska)
u kojoj je fond osnovan nemaju pravo na više od 20 % imovine fonda; i e)
fond podliježe državnim propisima i dostavlja izvješća poreznim tijelima. 7. Pojam ‚mirovinski fond tijela javne vlasti,
međunarodne organizacije ili središnje banke’ znači fond koji je
osnovalo tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja
banka kako bi osigurali isplatu mirovinskih ili invalidskih naknada ili
naknada u slučaju smrti korisnicima ili članovima koji su sadašnji
ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su takvi zaposlenici odredili), ili koji
nisu sadašnji ili bivši zaposlenici ako se naknade pružaju takvim korisnicima
ili članovima kao naknada za osobne usluge koje obavljaju za tijelo
javne vlasti, međunarodnu organizaciju ili središnju banku.
8. Pojam ‚kvalificirani izdavatelj kreditne kartice’
znači financijska institucija koja ispunjava sljedeće
zahtjeve: a)
financijska institucija je financijska institucija
isključivo zbog toga što je izdavatelj kreditnih kartica koji prima
depozite isključivo kada klijenti vrše uplate u iznosu većem od
iznosa koji dospijeva na plaćanje po kartici i taj se više uplaćeni
iznos ne vraća klijentu odmah; i b) s početkom od
stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX] ili prije
tog datuma, financijska institucija provodi politike i postupke da bi se
klijenta spriječilo da preplati iznos koji premašuje iznos od
50 000 USD ili istovrijedan iznos nominiran u domaćoj valuti
svake države članice ili Švicarske ili da bi se osiguralo da se u roku od
60 dana izvrši povrat svakog prekomjerno uplaćenog iznosa klijenta
koji premašuje navedeni iznos, pri čemu se u svakom slučaju
primjenjuju pravila utvrđena u odjeljku VII. stavku C o
agregiranju računa i preračunavanju valuta. Za te potrebe prekomjerno uplaćeni iznos
klijenta ne odnosi se na potražna salda u iznosu osporenih naknada, ali su
njime obuhvaćena potražna salda koja su nastala zbog povrata robe. 9.
Pojam ‚oslobođeni subjekt za zajednička ulaganja’ znači investicijski
subjekt koji je uređen kao subjekt za zajednička ulaganja, uz
uvjet da sve udjele u subjektu za zajednička ulaganja drže fizičke
osobe ili subjekti koji nisu osobe o kojima se izvješćuje,
osim pasivnog NFE-a s osobama koje imaju kontrolu i koje su osobe
o kojima se izvješćuje ili se ti udjeli drže preko njih. Investicijski
subjekt koji je uređen
kao subjekt za zajednička ulaganja ne gubi status oslobođenog
subjekta za zajednička ulaganja iz stavka B podstavka 9.
isključivo zbog toga što je subjekt za zajednička ulaganja izdao
materijalizirane dionice na donositelja, uz sljedeće uvjete: a) subjekt za
zajednička ulaganja nije izdao niti izdaje bilo kakve materijalizirane
dionice na donositelja nakon 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu
Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX]; b)
subjekt za zajednička ulaganja povlači sve takve dionice nakon
otkupa; c)
subjekt za zajednička ulaganja provodi postupke dubinske analize
utvrđene u odjeljcima II. do VII. i dostavlja sve informacije o
kojima je potrebno izvijestiti povezane sa svim takvim dionicama kada su takve
dionice ponuđene za otkup ili drugi način plaćanja; i d) subjekt za
zajednička ulaganja ima uspostavljene politike i postupke kojima se
osigurava otkup ili deaktiviranje (imobilizacija) takvih dionica u
najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku od dvije
godine od stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX]. C. Financijski račun 1. Pojam ‚financijski račun’ znači račun koji
vodi financijska institucija i uključuje depozitni račun,
skrbnički račun i: a)
u slučaju investicijskog subjekta, svaki vlasnički ili
dužnički udjel u financijskoj instituciji. Neovisno o prethodno
navedenom, pojam ‚financijski račun’ ne uključuje bilo kakvi
vlasnički ili dužnički udio u subjektu koji je
investicijski subjekt isključivo zbog toga što i. pruža investicijsko
savjetovanje klijentu i djeluje u njegovo ime ili ii. vodi portfelj za klijenta
i djeluje u njegovo ime za potrebe investiranja, vođenja ili upravljanja financijskom
imovinom deponiranom u ime klijenta kod financijske institucije koja
nije taj subjekt; b)
u slučaju financijske institucije koja nije opisana u stavku C
podstavku 1. točki (a), svaki vlasnički ili dužnički
udjel u financijskoj instituciji ako je uspostavljena kategorija udjela
u cilju izbjegavanja izvješćivanja u skladu s odjeljkom I.; i c)
svaki ugovor o osiguranju i svaki ugovor o rentnom osiguranju uz
mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koji je izdala ili vodi financijska
institucija, osim neprenosive neodgođene doživotne rente koja nije povezana
s ulaganjima u investicijske fondove, izdane fizičkoj osobi, koja se
unovčuje isplatom mirovine ili invalidnine, po računu koji je
isključeni račun. Pojam ‚financijski
račun’ ne uključuje nijedan račun koji je isključeni
račun. 2. Pojmom ‚depozitni račun’ obuhvaćen je
svaki poslovni, tekući ili štedni račun, račun s oročenjem
ili račun za uplatu mirovina državnim službenicima i pripadnicima vojnih
snaga ili račun otvoren uz certifikat o depozitu, potvrdu o mirovini državnih
službenika i pripadnika vojnih snaga, potvrdu o ulaganju, potvrdu o zaduženosti
ili drugi sličan instrument koji financijska institucija izdaje u
okviru uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja. Depozitnim
računom obuhvaćen je i iznos koji društvo za osiguranje drži na
temelju ugovora o zajamčenom ulaganju ili sličnog sporazuma o isplati
kamata u gotovini ili uplati na račun. 3. Pojam ‚skrbnički račun’ znači
račun (osim ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom
osiguranju) koji sadržava financijsku imovinu u korist druge osobe. 4. Pojam ‚vlasnički udjel’ znači, u
slučaju partnerstva koje je financijska institucija, udjel u
kapitalu ili udjel u dobiti ostvarenoj partnerstvom. U slučaju trusta koji
je financijska institucija, vlasnički udjel smatra se
udjelom koji drži osoba koju se smatra vlasnikom imovine ili korisnikom trusta
u cijelosti ili njegova dijela ili svaka druga fizička osoba koja ima
stvarnu kontrolu nad trustom. Osoba o kojoj se izvješćuje smatrat
će se korisnikom trusta ako takva osoba o kojoj se izvješćuje
ima pravo izravno ili neizravno (primjerice posredstvom ovlaštene osobe)
primati obveznu raspodjelu imovine ili može primiti, izravno ili neizravno,
diskrecijsku raspodjelu imovine iz trusta. 5. Pojam ‚ugovor o osiguranju’ znači ugovor
(osim ugovora o rentnom osiguranju) na temelju kojeg je izdavatelj
suglasan isplatiti neki iznos u slučaju nastupa određenog
neočekivanog događaja kao što je smrt, bolest, nezgoda, odgovornost
ili rizik za nekretnine. 6. Pojam ‚ugovor o rentnom osiguranju’ znači
ugovor na temelju kojeg je izdavatelj suglasan vršiti isplate tijekom
određenog razdoblja u cijelosti ili djelomično određenog
očekivanim životnim vijekom jedne ili više osoba. Pojam se odnosi i na
ugovor koji se u skladu sa zakonom, propisima ili praksom jurisdikcije (država
članica, Švicarska ili druga jurisdikcija) u kojoj je ugovor sklopljen
smatra ugovorom o rentnom osiguranju i na temelju kojeg je izdavatelj
suglasan izvršavati isplate tijekom višegodišnjeg razdoblja. 7. Pojam ‚ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate
otkupne vrijednosti police’ znači ugovor o osiguranju (osim
ugovora o reosiguranju između dvaju društava osiguranja) koji ima novčanu
vrijednost. 8. Pojam ‚novčana vrijednost’ znači
veći od sljedeća dva iznosa: i. iznosa za isplatu na koji osiguranik
ima pravo po otkupu police ili po isteku ugovora (utvrđeno bez umanjenja
za naknadu za otkup police ili zajam po polici) i ii. iznosa koji osiguranik
može tražiti u zajam po ugovoru ili s obzirom na ugovor. Neovisno o prethodno
navedenom, pojam ‚novčana vrijednost’ ne uključuje iznos
plativ na temelju ugovora o osiguranju: a)
isključivo zbog razloga smrti fizičke osobe osigurane u okviru
ugovora o životnom osiguranju; b)
kao naknadu za tjelesnu ozljedu ili bolest ili druge naknade za odštetu zbog
ekonomskog gubitka nastalog uslijed osiguranog događaja; c)
kao povrat prethodno uplaćene premije (umanjene za troškove osiguranja
neovisno o tome jesu li stvarno zaračunani) po ugovoru o osiguranju
(osim onoga na temelju ugovora o životnom ili rentnom osiguranju povezanog s
ulaganjem) zbog otkazivanja ili raskida ugovora, smanjenja izloženosti riziku u
razdoblju stvarnog trajanja ugovora ili slijedom promjene premije zbog ispravka
knjiženja ili druge slične pogreške s obzirom na premiju ugovora; d)
kao dividende osiguraniku (osim dividende po prestanku ugovora) uz uvjet da se
dividenda odnosi na ugovor o osiguranju prema kojem se isplaćuju
samo naknade opisane u stavku C podstavku 8. točki (b); ili
e)
kao povrat avansne premije ili depozitne premije za ugovor o osiguranju
za koji je premija plativa barem jednom godišnje ako iznos avansne premije ili
depozitne premije ne prelazi sljedeću godišnju premiju koja je plativa po
ugovoru. 9. Pojam ‚postojeći račun’ znači: a) financijski račun koji vodi izvještajna
financijska institucija na dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na
snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX]. b) država članica ili Švicarska imaju mogućnost
proširivanja pojma ‚postojeći račun’ kako bi se njime
obuhvatili i svi financijski računi imatelja računa, neovisno
o datumu kada je taj financijski račun otvoren, ako: i. imatelj
računa također drži
kod izvještajne financijske institucije ili kod povezanog subjekta
u istoj jurisdikciji (država članica ili Švicarska) kao i izvještajna
financijska institucija, financijski račun koji je postojeći
račun prema stavku C podstavku 9. točki (a); ii. izvještajna
financijska institucija i,
prema potrebi, povezani subjekt u istoj jurisdikciji (država
članica ili Švicarska) kao i izvještajna financijska institucija,
oba prethodno navedena financijska računa, te sve druge financijske
račune imatelja računa koje se tretira kao postojeće
račune na temelju točke (b), tretira kao jedinstvene
financijske račune za potrebe ispunjavanja normi povezanih sa znanjem utvrđenih
u odjeljku VII. stavku A te u svrhe utvrđivanja stanja na svakom
financijskom računu ili njegove vrijednosti pri primjeni svakog
praga koji se odnosi na račun; iii. u vezi s financijskim
računom koji je podložan postupcima AML/KYC, izvještajnoj financijskoj
instituciji omogućuje se ispunjavanje takvih postupaka AML/KYC
u vezi s financijskim računom oslanjanjem na postupke AML/KYC
koji se provode u vezi s postojećim računom, a opisani su u
stavku C podstavku 9. točki (a); i iv. od imatelja
računa se pri otvaranju financijskog računa ne zahtijeva
pružanje novih, dodatnih ili izmijenjenih informacija o klijentu osim za
potrebe ovog Sporazuma. Prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX]
države članice obavješćuju Švicarsku, a Švicarska obavješćuje
Europsku komisiju o njihovu iskorištavanju mogućnosti predviđene ovom
točkom. Europska komisija može koordinirati prijenos obavijesti država
članica Švicarskoj, a obavijest Švicarske prenosi svim državama članicama.
O svim daljnjim izmjenama u pogledu iskorištavanja te mogućnosti od strane
države članice ili Švicarske obavješćuje se na isti način. 10.
Pojam ‚novi račun’ znači financijski
račun koji vodi izvještajna financijska institucija, otvoren na
dan stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX] ili nakon
tog datuma, osim ako se tretira kao postojeći račun u skladu
sa proširenom definicijom postojećeg računa iz stavka C
podstavka 9. 11.
Pojam ‚postojeći račun fizičke osobe’ znači postojeći
račun najmanje jedne fizičke osobe. 12.
Pojam ‚novi račun fizičke osobe’ znači novi račun
najmanje jedne fizičke osobe. 13.
Pojam ‚postojeći račun subjekta’ znači postojeći
račun najmanje jednog subjekta. 14.
Pojam ‚račun male vrijednosti’ znači postojeći
račun fizičke osobe čije agregirano stanje ili vrijednost na
dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni
potpisanog na dan [XXXX] ne premašuje iznos od 1 000 000 USD ili
istovrijedan iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice
ili Švicarske. 15.
Pojam ‚račun velike vrijednosti’ znači postojeći
račun fizičke osobe čije agregirano stanje ili vrijednost na
dan 31. prosinca koji prethodi stupanju na snagu Protokola o izmjeni
potpisanog na dan [XXXX] ili 31. prosinca svake sljedeće godine
premašuje iznos od 1 000 000 USD ili istovrijedan iznos
nominiran u domaćoj valuti svake države članice ili Švicarske. 16.
Pojam ‚novi račun subjekta’ znači novi račun
najmanje jednog subjekta. 17. Pojam ‚isključeni
račun’ znači bilo koji od sljedećih računa: a) mirovinski račun koji ispunjava sljedeće
zahtjeve: i.
račun podliježe reguliranju kao osobni mirovinski račun ili je dio
registriranog ili reguliranog sustava mirovinskog osiguranja za ostvarenje
prava na mirovinu (uključujući invalidninu ili naknadu u slučaju
smrti); ii.
na račun se primjenjuju porezne povlastice (tj. doprinosi uplaćeni na
račun, koji bi se inače oporezivali, priznaju se kao porezni izdatak
ili su isključeni iz bruto dobiti imatelja računa ili se
oporezuju po sniženoj stopi ili je oporezivanje dohotka od ulaganja s
računa odgođeno ili se oporezuje po sniženoj stopi); iii.
poreznim tijelima dostavljaju se podaci o računu; iv.
povlačenja su uvjetovana određenom starosnom granicom za
umirovljenje, invaliditetom ili smrti, ili se na povlačenja izvršena prije
takvih određenih događaja primjenjuju kaznene mjere; i v.
ili i. su godišnje uplate doprinosa ograničene na iznos od
50 000 USD ili manje ili istovrijedan iznos nominiran u domaćoj
valuti svake države članice ili Švicarske ili ii. postoji maksimalno
ograničenje uplata doprinosa na račun tijekom cijelog životnog vijeka
na iznos od 1 000 000 USD ili manje ili istovrijedan iznos
nominiran u domaćoj valuti svake države članice ili Švicarske, pri
čemu se u svakom slučaju primjenjuju pravila utvrđena u
odjeljku VII. stavku C o agregiranju računa i
preračunavanju valuta. Neće se smatrati da financijski račun koji inače
udovoljava zahtjevima iz stavka C podstavka 17. točke (a)
podtočke v. ne ispunjava taj zahtjev isključivo zbog toga što
navedeni financijski račun može primati sredstva prenesena s
najmanje jednog financijskog računa koji ispunjava zahtjeve iz
stavka C podstavka 17. točaka (a) ili (b) ili sredstva
prenesena iz najmanje jednog fonda mirovinskog osiguranja koji ispunjava neki
od zahtjeva iz stavka B podstavaka 5. do 7.; b) račun koji
ispunjava sljedeće zahtjeve: i.
račun podliježe reguliranju kao društvo za ulaganja za potrebe koje nisu
povezane s umirovljenjem i njime se redovito trguje na organiziranom tržištu
vrijednosnih papira ili račun podliježe reguliranju kao društvo za štednju
za potrebe koje nisu povezane s umirovljenjem; ii.
na račun se primjenjuju porezne povlastice (tj. doprinosi uplaćeni na
račun, koji bi se inače oporezivali, priznaju se kao porezni izdatak
ili su isključeni iz bruto dobiti imatelja računa ili se
oporezuju po sniženoj stopi ili je oporezivanje dohotka od ulaganja s
računa odgođeno ili se oporezuje po sniženoj stopi); iii.
povlačenja su uvjetovana ispunjenjem određenih kriterija koji se
odnose na svrhu investicijskog ili štednog računa (primjerice neke
pogodnosti u svrhu obrazovanja ili liječenja) ili se na povlačenja
izvršena prije ispunjenja tih kriterija primjenjuju kaznene mjere; i iv.
godišnje su uplate doprinosa ograničene na iznos od 50 000 USD
ili manje ili istovrijedan iznos nominiran u domaćoj valuti svake države
članice ili Švicarske, a primjenjuju se pravila utvrđena u
stavku C odjeljka VII. o agregiranju računa i
preračunavanju valuta. Neće se smatrati
da financijski račun koji inače udovoljava zahtjevu iz
stavka C podstavka 17. točke (b) podtočke iv. ne
ispunjava taj zahtjev isključivo zbog toga što navedeni financijski
račun može primati sredstva prenesena s najmanje jednog financijskog
računa koji ispunjava zahtjeve iz stavka C podstavka 17.
točaka (a) ili (b) ili sredstva prenesena iz najmanje jednog
fonda mirovinskog osiguranja koji ispunjava neki od zahtjeva iz stavka B
podstavaka 5. do 7.; c) ugovor o životnom osiguranju kod kojeg razdoblje
osiguranja završava prije 90. godine života fizičke osobe, uz uvjet
da ugovor ispunjava sljedeće uvjete: i. periodične premije, koje se s vremenom ne umanjuju,
plative su najmanje jednom godišnje za trajanja ugovora ili do 90. godine
života osiguranika, ovisno o tome što je kraće; ii. ugovor nema ugovorenu vrijednost kojoj bilo tko može
pristupiti (povlačenjem, u obliku zajma ili na neki drugi način) bez
raskida ugovora; iii. iznos (osim naknade u slučaju smrti) plativ po
otkazu ili raskidu ugovora ne smije premašiti agregirane premije plaćene za
ugovor, umanjene za svotu u slučaju smrti, bolesti i naknada troškova
(neovisno o tome je li stvarno zaračunana) za razdoblje ili razdoblja
trajanja ugovora i sve iznose isplaćene prije otkaza ili raskida ugovora;
i iv. ugovor nije u posjedu primatelja prijenosa radi
vrijednosti; d) račun koji se drži isključivo radi ostavštine,
ako dokumentacija o takvom računu sadrži i presliku oporuke umrle osobe
ili izvod iz matice umrlih; e) račun uspostavljen u vezi s nečim od
sljedećeg: i. sudskim nalogom ili presudom; ii. prodajom, razmjenom ili najmom nekretnine ili osobne
imovine, uz uvjet da račun ispunjava sljedeće uvjete: - račun se financira
isključivo uplatama predujma, kapare, deponiranjem iznosa dovoljnog za
pokriće obveze izravno povezane s transakcijom ili sličnim uplatama
ili se financira iz financijske imovine koja je deponirana na račun
u vezi s prodajom, razmjenom ili najmom imovine, -
račun je otvoren i upotrebljava se isključivo za osiguranje obveze
kupca u pogledu podmirenja nabavne cijene imovine, obveze prodavatelja u
pogledu plaćanja nepredviđene obveze ili obveze najmodavca ili
najmoprimca o podmirenju štete na unajmljenoj imovini kako je dogovoreno na
temelju ugovora o najmu, -
imovina na računu, uključujući prihod ostvaren po računu, bit
će isplaćena ili na neki drugi način raspodijeljena u korist
kupca, prodavatelja, najmodavca ili najmoprimca (uključujući
podmirenje obveze te osobe) nakon prodaje, razmjene ili predaje imovine ili
prestanka ugovora o najmu, -
račun nije račun za maržu ili sličan račun otvoren u vezi s
prodajom ili razmjenom financijske imovine, i -
račun nije povezan s računom opisanim u stavku C
podstavku 17. točki (f); iii. obvezom financijske institucije koja servisira
zajam osiguran nekretninom da izdvaja dio uplate isključivo radi lakšeg
naknadnog podmirenja poreza ili osiguranja povezanih s nekretninom; iv. obvezom financijske institucije da
isključivo olakša naknadno plaćanje poreza; f)
depozitni račun koji ispunjava sljedeće zahtjeve: i. račun postoji isključivo jer klijent izvršava
uplatu u iznosu većem od iznosa koji dospijeva na plaćanje po
kreditnoj kartici ili u vezi s drugim instrumentom revolving kredita te se taj
prekomjerni iznos odmah ne vraća klijentu; i ii. s početkom od stupanja na snagu Protokola o
izmjeni potpisanog na dan [XXXX] ili prije tog datuma, financijska
institucija provodi politike i postupke da bi se klijenta spriječilo
da preplati iznos koji premašuje iznos od 50 000 USD ili istovrijedan
iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice ili Švicarske
ili da bi se osiguralo da se u roku od 60 dana izvrši povrat svakog
prekomjerno uplaćenog iznosa klijenta koji premašuje navedeni iznos, pri
čemu se u svakom slučaju primjenjuju pravila utvrđena u odjeljku VII.
stavku C o preračunavanju valuta. Za ovu potrebu prekomjerni iznos
klijenta ne odnosi se na potražna salda u iznosu osporenih naknada, ali
uključuje potražna salda koja su nastala zbog povrata robe. g) svaki drugi račun za koji postoji mali rizik
njegove zloporabe u svrhu porezne utaje, a koji u znatnoj mjeri ima slična
obilježja kao bilo koji račun opisan u stavku C podstavku 17.
točkama (a) do (f) te je definiran u domaćem pravu kao isključeni
račun i, za države članice, predviđen člankom 8.
stavkom 7.a Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u
području oporezivanja te je o njemu obaviještena Švicarska, a ako je
riječ o Švicarskoj o njemu je obaviještena Europska komisija, uz uvjet da
se statusom takvog računa kao isključenog računa ne
ugrožava postizanje ciljeva ovog Sporazuma. D. Račun o kojem se izvješćuje 1. Pojam ‚račun o kojem se izvješćuje’ znači
račun koji drži najmanje jedna osoba o kojoj se izvješćuje ili
pasivni NFE s najmanje jednom osobom koja ima kontrolu i koja je osoba
o kojoj se izvješćuje, uz uvjet da je identificiran kao takav u skladu
s postupcima dubinske analize opisanima u odjeljcima II. do VII. 2. Pojam ‚osoba o kojoj se izvješćuje’ znači osoba jurisdikcije
podložne izvješćivanju osim: i. trgovačkog društva čijim se
dionicama redovito trguje na najmanje jednom organiziranom tržištu vrijednosnih
papira; ii. bilo kojeg trgovačkog društva koji je povezani subjekt
trgovačkog društva opisanog u podtočki i.; iii. tijela javne
vlasti; iv. međunarodne organizacije; v. središnje banke;
ili vi. financijske institucije. 3. Pojam ‚osoba jurisdikcije podložne izvješćivanju’
znači fizička osoba ili subjekt koji je rezident u jurisdikciji
podložnoj izvješćivanju na temelju poreznih zakona te jurisdikcije ili
ostavština preminule osobe koja je bila rezident jurisdikcije podložne
izvješćivanju. Za te potrebe subjekt kao što je partnerstvo,
partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni
aranžman koji nema rezidentnost u svrhe oporezivanja smatra se rezidentom u
jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. 4. Pojam ‚jurisdikcija podložna izvješćivanju’ znači
Švicarska u odnosu na državu članicu ili država članica u odnosu na
Švicarsku u kontekstu obveze pružanja informacija navedenih u odjeljku I. 5. Pojam ‚sudjelujuća jurisdikcija’ u odnosu na državu
članicu ili Švicarsku znači: a) bilo koja država
članica u odnosu na izvješćivanje Švicarskoj; ili b) Švicarska u odnosu na
izvješćivanje državi članici; ili c) bilo koja druga
jurisdikcija: i. s kojom dotična država članica ili Švicarska, ovisno
o slučaju, ima važeći sporazum prema kojem će ta druga
jurisdikcija dostaviti informacije navedene u odjeljku I. te ii. koja je
navedena na popisu koji je objavila ta država članica ili Švicarska i o
kojem je obaviještena Švicarska odnosno Europska komisija; d) u odnosu na države
članice, bilo koja druga jurisdikcija: i. s kojom Europska unija ima
važeći sporazum prema kojem će ta druga jurisdikcija dostaviti
informacije navedene u odjeljku I. te ii. koja je navedena na popisu koji je
objavila Europska komisija. 6. Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ znači fizičke
osobe koje izvršavaju kontrolu nad subjektom. U slučaju trusta taj
pojam odnosi se na vlasnika (vlasnike) imovine, skrbnika (skrbnike) i
zaštitnika (zaštitnike) trusta (ako ih ima), korisnika (korisnike) ili vrstu
(vrste) korisnika te na svaku drugu fizičku osobu (fizičke osobe)
koja ima (koje imaju) stvarnu kontrolu nad trustom, a u slučaju pravnog
aranžmana koji nije trust, taj pojam znači osobe na istovjetnim ili
sličnim položajima. Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ mora se
tumačiti u skladu s Preporukama radne skupine za financijske aktivnosti. 7. Pojam ‚NFE’ znači subjekt koji nije financijska
institucija. 8. Pojam ‚pasivni NFE’ znači bilo koji: i. NFE koji
nije aktivni NFE; ili ii. investicijski subjekt opisan u
stavku A podstavku 6. točki (b) koji nije financijska
institucija sudjelujuće jurisdikcije. 9. Pojam ‚aktivni
NFE’ znači svaki NFE koji ispunjava bilo koji od sljedećih
kriterija: a) manje od 50 % bruto dobiti NFE-a
ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini ili drugom odgovarajućem
izvještajnom razdoblju jest pasivna dobit te je manje od 50 % imovine NFE-a
u prethodnoj kalendarskoj godini ili drugom odgovarajućem izvještajnom
razdoblju imovina kojom se ostvaruje pasivna dobit ili se drži radi njezina
ostvarenja; b) dionicama NFE-a redovito se
trguje na organiziranim tržištima vrijednosnih papira ili je NFE povezani
subjekt subjekta čijim se dionicama redovito trguje na organiziranim
tržištima vrijednosnih papira; c) NFE je tijelo javne vlasti,
međunarodna organizacija, središnja banka ili subjekt
koji je u cijelosti u vlasništvu najmanje jednog od prethodno navedenih; d) u suštini sve aktivnosti NFE-a
sastoje se od držanja (u cijelosti ili djelomično) glavnih dionica
najmanje jednog društva kćeri, osiguranja financiranja i pružanja usluga
najmanje jednom društvu kćeri koje obavlja trgovanje ili poslovnu
djelatnost različitu od poslovne djelatnosti financijske institucije,
osim što subjekt ne ispunjava uvjete za takav status ako subjekt
funkcionira (ili se predstavlja) kao investicijski fond, kao što je fond
privatnog vlasničkog kapitala, fond rizičnog kapitala, fond za otkup
poduzeća financijskom polugom ili bilo koje društvo za ulaganja čiji
je cilj stjecanje ili financiranje trgovačkih društava, a zatim
posjedovanje vlasničkih udjela u tim trgovačkim društvima kao
kapitalne imovine za investicijske potrebe; e) NFE još ne obavlja poslovnu
djelatnost niti je ikada prije obavljao neku poslovnu djelatnost, ali ulaže
kapital u imovinu s namjerom obavljanja poslovne djelatnosti različite od financijske
institucije, uz uvjet da NFE ne ispunjava uvjete za taj izuzetak
nakon datuma koji slijedi nakon 24 mjeseca od datuma prvotnog osnivanja NFE-a;
f) NFE nije u zadnjih pet godina
bio financijska institucija i u procesu je likvidacije svoje imovine ili
reorganizacije s namjerom da nastavi ili ponovno započne poslovanje u
nekoj drugoj poslovnoj djelatnosti različitoj od poslovne djelatnosti
financijske institucije; g) NFE se primarno bavi
transakcijama financiranja i osiguranja od rizika (hedžinga) s povezanim
subjektima ili za povezane subjekte koji nisu financijske
institucije, ali ne pruža usluge financiranja ili hedžinga subjektima
koji nisu povezani subjekti, uz uvjet da se grupa takvih povezanih
subjekata primarno bavi poslovnom djelatnošću različitom od financijske
institucije; ili h) NFE ispunjava sve sljedeće uvjete: i. osnovan je i djeluje u
svojoj jurisdikciji (država članica, Švicarska ili druga jurisdikcija) u
kojoj je rezident isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene,
umjetničke, kulturne, sportske ili obrazovne svrhe; ili je osnovan i
djeluje u svojoj jurisdikciji (država članica, Švicarska ili druga
jurisdikcija) u kojoj je rezident i profesionalna je organizacija, poslovna
zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi
ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje
isključivo u cilju promicanja socijalne skrbi; ii. oslobođen je od
plaćanja poreza na dobit u svojoj jurisdikciji (država članica,
Švicarska ili druga jurisdikcija) u kojoj je rezident; iii. nema dioničara ni
članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj
dobiti ili imovini; iv. na temelju važećih
zakona jurisdikcije (država članica, Švicarska ili druga jurisdikcija) u
kojoj je NFE rezident ili na temelju osnivačkih akata NFE-a
nije dopuštena raspodjela dobiti ili imovine NFE-a privatnim osobama ili
subjektima, ni primjena u njihovu korist, koji se ne bave humanitarnim
radom, osim humanitarnih aktivnosti NFE-a ili u vidu isplate razumne
naknade za obavljene usluge ili isplate po fer tržišnoj vrijednosti za
nekretnine koje je NFE nabavio; i v. nakon likvidacije ili
prestanka NFE-a, na temelju važećih zakona jurisdikcije (država
članica, Švicarska ili druga jurisdikcija) u kojoj je NFE rezident
ili osnivačkih akata NFE-a, sva njegova imovina prenosi se na tijelo
javne vlasti ili drugu neprofitnu organizaciju, ili vlasništvo prelazi na
vladu jurisdikcije (država članica, Švicarska ili druga jurisdikcija) u
kojoj je NFE rezident ili neku njezinu političku organizacijsku
jedinicu. E. Razno 1.
Pojam ‚imatelj računa’ znači osoba koju je financijska
institucija koja vodi račun navela ili identificirala kao imatelja financijskog
računa. Osoba, osim financijske institucije, koja je imatelj financijskog
računa u korist ili za račun druge osobe u svojstvu agenta,
skrbnika, ovlaštenika, potpisnika, investicijskog savjetnika ili posrednika ne
tretira se kao imatelj računa u smislu ovog Priloga, nego se tu
drugu osobu tretira kao imatelja računa. U slučaju ugovora
o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate
otkupne vrijednosti police, imatelj računa je svaka osoba koja
ima pravo pristupa novčanoj vrijednosti ili pravo na promjenu
korisnika ugovora. Ako nitko ne može pristupiti novčanoj vrijednosti
ili ne može promijeniti korisnika, imatelj računa je svaka osoba
navedena u ugovoru kao vlasnik te svaka osoba na koju je, na temelju uvjeta
ugovora, preneseno pravo na primitak isplate. Po dospijeću ugovora o
osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate
otkupne vrijednosti police, svaka se osoba koja ima pravo na primitak
isplate po ugovoru tretira kao imatelj računa. 2.
Pojam ‚postupci AML/KYC’ znači postupci dubinske analize klijenta
koje provodi izvještajna financijska institucija u skladu s uvjetima o
sprečavanju pranja novca ili sličnim uvjetima koji se odnose na takvu
izvještajnu financijsku instituciju. 3.
Pojam ‚subjekt’ znači pravna osoba ili pravni aranžman kao što je
trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada. 4.
Subjekt je ‚povezani subjekt’ drugog subjekta ako bilo
koji od tih subjekata ima kontrolu nad drugim subjektom ili su
dva subjekta pod zajedničkom kontrolom. Za te potrebe kontrola
uključuje izravno ili neizravno vlasništvo više od 50 %
glasačkih prava i vrijednosti u subjektu. Država članica ili
Švicarska imaju mogućnost definirati subjekt kao ‚povezani
subjekt’ drugog subjekta ako (a) bilo koji od tih subjekata
ima kontrolu nad drugim subjektom; (b) ta dva subjekta su pod
zajedničkom kontrolom; ili (c) ta dva subjekta su investicijski
subjekti opisani u stavku A podstavku 6. točki (b) koji
su pod zajedničkom upravom, a ta uprava ispunjava obveze u vezi s
dubinskom analizom tih investicijskih subjekata. Za te potrebe kontrola
uključuje izravno ili neizravno vlasništvo više od 50 %
glasačkih prava i vrijednosti u subjektu. Prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni
potpisanog na dan [XXXX] države članice obavješćuju Švicarsku, a
Švicarska obavješćuje Europsku komisiju o njihovu iskorištavanju
mogućnosti predviđene ovim podstavkom. Europska komisija može koordinirati prijenos
obavijesti država članica Švicarskoj, a obavijest Švicarske prenosi svim
državama članicama. O svim daljnjim izmjenama u pogledu iskorištavanja te
mogućnosti od strane države članice ili Švicarske obavješćuje se
na isti način. 5.
Pojam ‚PIB’ znači porezni identifikacijski broj (ili njegov
funkcionalni ekvivalent u nedostatku poreznog identifikacijskog broja). 6.
Pojam ‚dokumentirani dokaz’ uključuje bilo što od sljedećega: a)
potvrda o rezidentnosti koju je izdalo ovlašteno državno tijelo (na primjer
država ili državna agencija ili općina) jurisdikcije (država članica,
Švicarska ili druga jurisdikcija) za koju primatelj uplate tvrdi da je u njoj
rezident; b)
za fizičke osobe, svaka valjana identifikacijska isprava koju je izdalo
ovlašteno državno tijelo (na primjer država ili državna agencija ili
općina) koja sadržava ime fizičke osobe i koja se uobičajeno
upotrebljava u svrhu utvrđivanja identiteta; c)
za subjekte, svaka službena isprava koju je izdalo ovlašteno državno
tijelo (na primjer država ili državna agencija ili općina) koja sadržava
naziv subjekta i adresu njegova sjedišta u jurisdikciji (država
članica, Švicarska ili druga jurisdikcija) za koju tvrdi da je u njoj
rezident ili jurisdikciji (država članica, Švicarska ili druga
jurisdikcija) u kojoj je subjekt osnovan ili organiziran; d)
svaki revidirani financijski izvještaj, potvrda treće strane o kreditnoj
sposobnosti, zahtjev za pokretanje stečaja ili izvješće regulatora
vrijednosnih papira. U odnosu na postojeći račun subjekta,
svaka država članica ili Švicarska ima mogućnost dopustiti izvještajnoj
financijskoj instituciji da kao dokumentirani dokaz upotrijebi svaku
klasifikaciju iz evidencija izvještajne financijske institucije u
pogledu imatelja računa određenu na temelju standardiziranog
sustava brojčanog označivanja industrija, koju je izvještajna
financijska institucija zabilježila u skladu sa svojim uobičajenim
poslovnim praksama za potrebe postupaka AML/KYC ili za druge regulatorne
potrebe (osim u svrhu oporezivanja) i koje je izvještajna financijska
institucija provela prije datuma upotrijebljenog za klasificiranje financijskog
računa kao postojećeg računa, uz uvjet da izvještajna
financijska institucija ne zna ili nema razloga znati da je takva
klasifikacija netočna ili nepouzdana. Pojam ‚standardizirani sustav
brojčanog označivanja industrija’ znači sustav označivanja
koji se upotrebljava za klasifikaciju subjekata prema vrsti poslovne
djelatnosti u svrhu koja je različita od svrhe oporezivanja. Prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni potpisanog na dan [XXXX]
države članice obavješćuju Švicarsku, a Švicarska obavješćuje
Europsku komisiju o iskorištavanju mogućnosti predviđene ovim
podstavkom. Europska komisija može koordinirati
prijenos obavijesti država članica Švicarskoj, a obavijest Švicarske
prenosi svim državama članicama. O svim daljnjim izmjenama u pogledu
iskorištavanja te mogućnosti od strane države članice ili Švicarske
obavješćuje se na isti način. Odjeljak
IX.: Učinkovita provedba Svaka država članica
i Švicarska moraju imati uspostavljena pravila i administrativne postupke kako
bi osigurale djelotvornu provedbu prethodno navedenih postupaka
izvješćivanja i dubinske analize te poštovanje tih postupaka,
uključujući: 1. pravila kojima se financijske institucije,
osobe ili posrednike sprečava da postupaju na načine kojima se
nastoje zaobići postupci izvješćivanja i dubinske analize; 2. pravila kojima se od izvještajnih
financijskih institucija zahtijeva da vode evidenciju o poduzetim koracima
i o svim dokazima upotrebljenima za provedbu prethodno navedenih postupaka te
odgovarajuće mjere za dobivanje tih evidencija; 3. administrativne postupke za provjeru
usklađenosti izvještajnih financijskih institucija s postupcima
izvješćivanja i dubinske analize; administrativne postupke koji se
primjenjuju pri preispitivanju rada izvještajne financijske institucije
nakon primitka obavijesti o nedokumentiranim računima; 4. administrativne postupke radi osiguravanja da za
subjekte i račune koji su u domaćem pravu utvrđeni kao neizvještajne
financijske institucije odnosno kao isključeni računi i
dalje postoji nizak rizik od njihove zloporabe u svrhu porezne utaje; i 5. djelotvorne provedbene odredbe za uklanjanje
neusklađenosti. PRILOG II. Dodatna
pravila izvješćivanja i dubinske analize za informacije o financijskim
računima 1. Promjena okolnosti ‚Promjena okolnosti’
uključuje svaku promjenu koja za ishod ima dodavanje informacija povezanih
sa statusom osobe ili je na drugi način u suprotnosti sa statusom te
osobe. Osim toga, promjena okolnosti uključuje svaku promjenu ili
dodavanje informacija računu imatelja računa
(uključujući dodavanje, nadomještanje ili drugu promjenu imatelja
računa) ili svaku promjenu ili dodavanje informacija svakom
računu povezanom s takvim računom (pri čemu se primjenjuju
pravila o agregiranju računa opisana u Prilogu I. odjeljku VII.
stavku C podstavcima 1. do 3.) ako takva promjena ili dodavanje
informacija utječe na status imatelja računa. Ako se izvještajna
financijska institucija oslanja na test adrese prebivališta opisan u
Prilogu I. odjeljku III. stavku B podstavku 1. te je došlo
do promjene okolnosti zbog kojih izvještajna financijska institucija
sazna ili ima razloga vjerovati da su originalni dokumentirani dokazi
(ili druga jednakovrijedna dokumentacija) netočni ili nepouzdani, izvještajna
financijska institucija mora do kasnijeg od sljedeća dva datuma:
posljednjeg dana odgovarajuće kalendarske godine ili drugog
odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili 90 kalendarskih dana nakon
obavijesti o takvoj promjeni okolnosti ili njezina otkrivanja, dobiti izjavu o
rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz radi
utvrđivanja rezidentnosti u svrhu oporezivanja imatelja računa.
Ako izvještajna financijska institucija ne može dobiti izjavu o
rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz do
tog datuma, izvještajna financijska institucija mora provesti postupak
elektroničkog pretraživanja evidencije opisan u Prilogu I.
odjeljku III. stavku B podstavcima 2. do 6. 2. Izjava o rezidentnosti za nove račune subjekata U vezi s novim računima subjekata, za
potrebe utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim
NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska
institucija može prihvatiti samo izjavu o rezidentnosti imatelja
računa ili osobe koja ima kontrolu. 3. Rezidentnost financijske institucije Financijska institucija je ‚rezident’ u državi članici,
Švicarskoj ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji ako je podložna
jurisdikciji te države članice, Švicarske ili drugoj sudjelujućoj
jurisdikciji (tj. sudjelujuća jurisdikcija može financijskoj
instituciji nametnuti izvješćivanje). Općenito, ako je financijska
institucija rezident u svrhu oporezivanja u državi članici, Švicarskoj
ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji, ona podliježe jurisdikciji te
države članice, Švicarske ili druge sudjelujuće jurisdikcije
te je, stoga, financijska institucija države članice, švicarska
financijska institucija ili druga financijska institucija
sudjelujuće jurisdikcije. U slučaju trusta koji je financijska
institucija (neovisno o tome je li rezident u svrhu oporezivanja u državi
članici, Švicarskoj ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji)
smatra se da trust podliježe jurisdikciji države članice, Švicarske ili
druge sudjelujuće jurisdikcije ako je najmanje jedan skrbnik
rezident u toj državi članici, Švicarskoj ili drugoj sudjelujućoj
jurisdikciji, osim ako trust o svim potrebnim informacijama o kojima se
izvješćuje u skladu s ovim Sporazumom ili drugim sporazumom o provedbi
globalnog standarda s obzirom na račune o kojima se izvješćuje,
a koje vodi trust, izvješćuje drugu sudjelujuću jurisdikciju
(država članica, Švicarska ili druga sudjelujuća jurisdikcija)
jer je rezident u svrhu oporezivanja u toj drugoj sudjelujućoj
jurisdikciji. Međutim, ako financijska institucija (osim
trusta) nema rezidentnost u svrhu oporezivanja (npr. jer se smatra fiskalno
transparentnom ili se nalazi u jurisdikciji u kojoj ne postoji porez na dobit),
smatra se da podliježe jurisdikciji države članice, Švicarske ili druge sudjelujuće
jurisdikcije te da je, stoga, financijska institucija države
članice, Švicarske ili druge sudjelujuće jurisdikcije ako: a) je
osnovana u skladu sa zakonima države članice, Švicarske ili druge sudjelujuće
jurisdikcije; b) je
mjesto njezine uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) u državi
članici, Švicarskoj ili drugoj sudjelujućoj jurisdikciji; ili c) je
podložna financijskom nadzoru u državi članici, Švicarskoj ili drugoj sudjelujućoj
jurisdikciji. Ako
je financijska institucija (osim trusta) rezident u najmanje dvije sudjelujuće
jurisdikcije (država članica, Švicarska ili druga sudjelujuća
jurisdikcija), ta financijska institucija bit će podložna
obvezama izvješćivanja i dubinske analize sudjelujuće jurisdikcije
u kojoj vodi financijski račun (financijske račune). 4. Vođenje računa U načelu bi trebalo
smatrati da račun vodi financijska institucija: a) u slučaju skrbničkog računa, financijska
institucija koja ima skrbništvo nad imovinom na računu
(uključujući financijsku instituciju koja drži imovinu pod
svojim imenom, ali za imatelja računa u takvoj instituciji); b) u slučaju depozitnih računa, financijska
institucija koja je dužna izvršavati plaćanja povezana s računom
(što ne uključuje zastupnika financijske institucije neovisno o
tome je li takav zastupnik financijska institucija); c) u slučaju vlasničkog ili dužničkog udjela u
financijskoj instituciji koji čini financijski račun,
ta financijska institucija; d) u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora
o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, financijska
institucija koja je dužna izvršavati plaćanja povezana s ugovorom. 5. Trustovi koji su pasivni
NFE-ovi Subjekt kao što je partnerstvo,
partnerstvo s ograničenom odgovornosti ili sličan pravni aranžman
koji nema rezidentnost u svrhu oporezivanja smatra se u skladu s
Prilogom I. odjeljkom VIII. stavkom D podstavkom 3.
rezidentom u jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. Za
te potrebe pravna osoba ili pravni aranžman smatraju se ‚sličnima’
partnerstvu i partnerstvu s ograničenom odgovornosti ako se ne smatraju
oporezivom jedinicom u jurisdikciji podložnoj izvješćivanju prema
poreznim zakonima te jurisdikcije podložne izvješćivanju.
Međutim, kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje (s obzirom na
široki opseg pojma ‚osobe koje imaju kontrolu’ u slučaju trustova),
trust koji je pasivni NFE ne može se smatrati sličnim pravnim
aranžmanom. 6. Adresa sjedišta subjekta Jedan je od zahtjeva opisanih
u Prilogu I. odjeljku VIII. stavku E podstavku 6.
točki (c) da službena isprava povezana sa subjektom sadržava
adresu sjedišta subjekta u državi članici, Švicarskoj ili drugoj
jurisdikciji u kojoj subjekt tvrdi da je rezident ili u državi
članici, Švicarskoj ili drugoj jurisdikciji u kojoj je subjekt
osnovan ili organiziran. Adresa sjedišta subjekta u načelu je
mjesto u kojem se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. Adresa financijske
institucije koja vodi račun subjekta, poštanski pretinac ili
adresa koja se upotrebljava isključivo za primanje pošte nije adresa
sjedišta subjekta osim ako je takva adresa jedina adresa koju subjekt
upotrebljava te se ona pojavljuje kao registrirana adresa subjekta u
dokumentima o osnivanju subjekta. Nadalje, adresa koja je dana uz nalog
za zadržavanje svih poštanskih pošiljaka na toj adresi nije adresa sjedišta subjekta. PRILOG III. POPIS NADLEŽNIH TIJELA UGOVORNIH STRANAKA Nadležna tijela za
potrebe ovog Sporazuma jesu sljedeća: (a) u Švicarskoj, Le chef du Département fédéral des
finances ou son représentant autorisé / Der Vorsteher oder die Vorsteherin des
Eidgenössischen Finanzdepartements oder die zu seiner oder ihrer Vertretung
bevollmächtigte Person / Il capo del Dipartimento federale delle finanze o la
persona autorizzata a rappresentarlo;
(b) u Kraljevini Belgiji: De Minister van
Financiën / Le Ministre des Finances or an authorised representative; (c) u Republici Bugarskoj:
Изпълнителният
директор на
Националната
агенция за
приходите or an
authorised representative; (d) u Češkoj Republici: Ministr financí
ili ovlašteni predstavnik; (e) u Kraljevini Danskoj: Skatteministeren ili
ovlašteni predstavnik; (f) u Saveznoj Republici Njemačkoj: Der
Bundesminister der Finanzen ili ovlašteni predstavnik; (g) u Republici Estoniji: Rahandusminister ili
ovlašteni predstavnik; (h) u Helenskoj Republici: Ο
Υπουργός
Οικονομίας και
Οικονομικών ili
ovlašteni predstavnik; (i) u Kraljevini Španjolskoj: El Ministro de
Economía y Hacienda ili ovlašteni predstavnik; (j) u Francuskoj Republici: Le Ministre des
Finances ili ovlašteni predstavnik; (k) u Republici Hrvatskoj: Ministar financija ili ovlašteni predstavnik; (l) u Irskoj: The Revenue Commissioners ili
ovlašteni predstavnik; (m) u Talijanskoj Republici: Il Capo del
Dipartimento per le Politiche Fiscali ili ovlašteni predstavnik; (n) u Republici Cipru:
Υπουργός
Οικονομικών ili
ovlašteni predstavnik; (o) u Republici Latviji: Finanšu ministrs ili
ovlašteni predstavnik; (p) u Republici Litvi: Finansų ministras
ili ovlašteni predstavnik; (q) u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu: Le
Ministre des Finances ili ovlašteni predstavnik; (r) u Mađarskoj: A pénzügyminiszter ili
ovlašteni predstavnik; (s) u Republici Malti: Il-Ministru
responsabbli għall-Finanzi ili ovlašteni predstavnik; (t) u Kraljevini Nizozemskoj: De Minister van
Financiën ili ovlašteni predstavnik; (u) u Republici Austriji: Der Bundesminister
für Finanzen ili ovlašteni predstavnik; (v) u Republici Poljskoj: Minister Finansów
ili ovlašteni predstavnik; (w) u Portugalskoj Republici: O Ministro das
Finanças ili ovlašteni predstavnik; (x) u Rumunjskoj: Președintele
Agenției Naționale de Administrare Fiscală ili ovlašteni
predstavnik; (y) u Republici Sloveniji: Minister za finance
ili ovlašteni predstavnik; (z) u Slovačkoj Republici: Minister
financií ili ovlašteni predstavnik; (aa) u Republici Finskoj:
Valtiovarainministeriö/Finansministeriet ili ovlašteni predstavnik; (ab) u Kraljevini Švedskoj: Chefen för
Finansdepartementet ili ovlašteni predstavnik; (ac) u Ujedinjenoj Kraljevini
Velike Britanije i Sjeverne Irske i na europskim teritorijima za čije je
vanjske odnose odgovorna Ujedinjena Kraljevina: the Commissioners of Inland
Revenue ili njihov ovlašteni predstavnik i nadležno tijelo u Gibraltaru, koje
će odrediti Ujedinjena Kraljevina u skladu sa Sporazumnim aranžmanima koji
se odnose na nadležna tijela Gibraltara u kontekstu instrumenata EU-a i EZ-a te
srodnih ugovora o kojima su obaviještene države članice i institucije
Europske unije 19. travnja 2000., a jednu kopiju istih Švicarskoj predaje
glavni tajnik Vijeća Europske unije, i koji se primjenjuju i na ovaj
Sporazum. [1] U Švicarskoj se pojmom ‚društvo s
ograničenom odgovornosti’ obuhvaća sljedeće: - société anonyme/Aktiengesellschaft/società
anonima, - société à responsabilité limitée /
Gesellschaft mit beschränkter Haftung / società a responsabilità limitata, - société en commandite par actions /
Kommanditaktiengesellschaft / società in accomandita per azioni.” Članak 3. Stupanje na snagu i primjena 1.
Ovaj Protokol o izmjeni zahtijeva ratifikaciju ili odobrenje ugovornih stranaka
u skladu s njihovim postupcima. Ugovorne stranke obavješćuju jedna drugu o
dovršenju tih postupaka. Protokol o izmjeni stupa na snagu
1. siječnja nakon posljednje obavijesti. 2.
S obzirom na razmjenu informacija na zahtjev, razmjena informacija
predviđena ovim Protokolom o izmjeni primjenjuje se na zahtjeve
dostavljene na datum njegova stupanja na snagu ili nakon tog datuma za informacije
koje su povezane s fiskalnim godinama s početkom na dan
1. siječnja godine stupanja na snagu ovog Protokola o izmjeni ili
nakon tog datuma. Članak 10. Sporazuma u obliku koji je prethodio
njegovoj izmjeni ovim Protokolom o izmjeni i dalje se primjenjuje, osim ako se
primjenjuje članak 5. Sporazuma kako je izmijenjen ovim Protokolom o
izmjeni. 3.
Potraživanja fizičkih osoba u skladu s člankom 9. Sporazuma u
obliku koji je prethodio njegovoj izmjeni ovim Protokolom o izmjeni ostaju
neizmijenjena nakon stupanja na snagu ovog Protokola o izmjeni. 4.
Švicarska uspostavlja završni račun do kraja razdoblja primjene Sporazuma
u obliku koji je prethodio njegovoj izmjeni ovim Protokolom o izmjeni, vrši
zaključna plaćanja državama članicama i dostavlja informacije
koje je zaprimila od platnih agenata s poslovnim nastanom u Švicarskoj u skladu
s člankom 2. Sporazuma u obliku koji je prethodio njegovoj izmjeni
ovim Protokolom o izmjeni u pogledu zadnje godine primjene Sporazuma u obliku
koji je prethodio njegovoj izmjeni ovim Protokolom o izmjeni ili, prema
potrebi, u pogledu bilo koje godine koja je prethodila. Članak 4. Sporazum je dopunjen Protokolom sljedećeg
sadržaja: „Protokol uz Sporazum između Europske
unije i Švicarske Konfederacije o automatskoj razmjeni informacija o
financijskim računima radi unaprjeđivanja izvršavanja poreznih obveza
na međunarodnoj razini. Pri potpisivanju ovog Protokola o izmjeni
između Europske unije i Švicarske Konfederacije propisno ovlašteni niže
potpisani postigli su dogovor u pogledu sljedećih odredbi koje čine
sastavni dio Sporazuma kako je izmijenjen ovim Protokolom o izmjeni: 1. Podrazumijeva se da će se razmjena informacija iz
članka 5. ovog Sporazuma zatražiti isključivo nakon što država
moliteljica (država članica ili Švicarska) iscrpi sve redovne izvore
informacija dostupne u skladu s unutarnjim fiskalnim postupkom. 2. Podrazumijeva se da nadležno tijelo države moliteljice
(država članica ili Švicarska) nadležnom tijelu zamoljene države
(Švicarska ili država članica) pruža sljedeće informacije pri slanju
zahtjeva za informacije u skladu s člankom 5. ovog Sporazuma: i. identitet osobe koja predmet provjere ili istrage; ii. razdoblje za koje se informacije traže; iii. opis traženih podataka, uključujući njihovu prirodu i
oblik u kojem država moliteljica želi primati informacije od zamoljene države; iv. poreznu svrhu radi koje se informacije traže; v. u mjeri u kojoj je to poznato, ime i adresu bilo koje osobe za
koju se vjeruje da posjeduje tražene informacije. 3. Podrazumijeva se da je namjera upućivanjem na ‚predvidivu
važnost’ predvidjeti razmjenu informacija u skladu s člankom 5. ovog
Sporazuma u najširoj mogućoj mjeri i istovremeno razjasniti da države
članice i Švicarska nemaju slobodu baviti se ‚traženjem naslijepo’ ili
podnijeti zahtjev za informacije za koje nije vjerojatno da su značajne za
porezna davanja predmetnog poreznog obveznika. Iako stavak 2. sadržava
važne postupovne zahtjeve čiji je cilj spriječiti ‚traženje
naslijepo’, stavak 2. klauzule i. do v. ipak se ne smiju
tumačiti na način da se time ugrožava učinkovita razmjena
informacija. Standard ‚predvidive važnosti’ može se ispuniti kada
je riječ o jednom poreznom obvezniku (identificiranom imenom ili na neki
drugi način) ili više poreznih obveznika (identificiranih imenom ili na
neki drugi način). 4. Podrazumijeva se da ovim Sporazumom nije obuhvaćena
spontana razmjena informacija. 5. Podrazumijeva se da se u slučaju razmjene informacija u
skladu s člankom 5. ovog Sporazuma i dalje primjenjuju administrativna
postupovna pravila koja se odnose na prava poreznih obveznika predviđena u
zamoljenoj državi (država članica ili Švicarska). Nadalje, podrazumijeva
se da je cilj ovih odredbi zajamčiti poreznim obveznicima pravedni
postupak, a ne sprečavanje ili neopravdano odgađanje postupka
razmjene informacija.” Članak 5. Jezici Ovaj Protokol o izmjeni sastavljen je u po dva
primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom,
francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom,
malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom,
slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri
čemu je svaka od tih jezičnih verzija jednako vjerodostojna. Ažurirati na
svim jezicima U POTVRDU NAVEDENOGA, niže potpisani
opunomoćenici potpisali su ovaj Protokol. Ažurirati na
svim jezicima Sastavljeno u [XXXX] [XX.] [XXXX] [XXXX]. Ažurirati na
svim jezicima Za Europsku uniju Für die Schweizerische Eidgenossenschaft Pour la Confédération suisse Per la Confederazione svizzera Izjave ugovornih stranaka: Zajednička izjava
ugovornih stranaka o stupanju na snagu Protokola o izmjeni Ugovorne stranke izjavljuju da očekuju da će se
ustavni zahtjevi Švicarske i zahtjevi zakonodavstva Europske unije u pogledu
sklapanja međunarodnih sporazuma ispuniti na vrijeme kako bi se
omogućilo da Protokol o izmjeni stupi na snagu 1. siječnja 2017.
One će poduzeti sve mjere koje su im dostupne kako bi se postigao taj
cilj. Zajednička izjava
ugovornih stranaka o Sporazumu i prilozima Ugovorne stranke slažu se da bi, u pogledu provedbe
Sporazuma i prilogâ, komentari o OECD-ovu predlošku sporazuma nadležnih tijela
i zajedničkom standardu izvješćivanja trebali služiti kao ogledni
primjer ili za potrebe tumačenja kako bi se osigurala dosljednost u
primjeni. Zajednička izjava
ugovornih stranaka o članku 5. Sporazuma Ugovorne stranke slažu se da bi, u pogledu provedbe
članka 5. o razmjeni informacija na zahtjev, komentar o
članku 26. OECD-ova predloška konvencije o porezu u pogledu dohotka i
kapitala trebao koristiti za potrebe tumačenja. Zajednička izjava
ugovornih stranaka o odjeljku III. stavku A Priloga I. Sporazumu Ugovorne stranke
slažu se da će ispitati praktičnu važnost Priloga I.
odjeljka III. stavka A kojim se predviđa nepostojanje obveze
preispitivanja i utvrđivanja postojećih ugovora o osiguranju i
ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti
police ili izvješćivanja o njima, uz uvjet da se izvještajna
financijska institucija zakonom djelotvorno sprečava u prodaji takvih
ugovora rezidentima jurisdikcije podložne izvješćivanju. U skladu sa zajedničkim tumačenjem
ugovornih stranaka, na temelju Priloga I. odjeljka III. stavka A
izvještajna financijska institucija zakonom se djelotvorno sprečava od
prodaje ugovora o osiguranju i ugovora o rentnom osiguranju uz
mogućnost isplate otkupne vrijednosti police rezidentima jurisdikcije
podložne izvješćivanju isključivo ako se na temelju prava EU-a i
domaćeg prava država članica ili švicarskog prava koje se primjenjuje
na izvještajnu financijsku instituciju koja je rezident u sudjelujućoj
jurisdikciji (država članica ili Švicarska) ta izvještajna
financijska institucija zakonom djelotvorno sprečava ne samo u prodaji
ugovora o osiguranju i ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost
isplate otkupne vrijednosti police u jurisdikciji podložnoj
izvješćivanju (Švicarska ili država članica), već se na
temelju tog prava izvještajna financijska institucija zakonom
djelotvorno sprečava u prodaji ugovora o osiguranju i ugovora o
rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police
rezidentima te jurisdikcije podložne izvješćivanju u svim drugim
okolnostima. U tom će kontekstu svaka država
članica obavijestiti Europsku komisiju, koja će obavijestiti
Švicarsku, ako su izvještajne financijske institucije u Švicarskoj
zakonom spriječene da takve ugovore prodaju njezinim rezidentima na
temelju primjenjivog prava EU-a i domaćeg prava te države članice. U
skladu s tim Švicarska će obavijestiti Europsku komisiju, koja će obavijestiti
države članice, ako su izvještajne financijske institucije najmanje
jedne države članice zakonom spriječene da prodaju takve ugovore
švicarskim rezidentima na temelju švicarskog prava. Te će se obavijesti
dostaviti prije stupanja na snagu Protokola o izmjeni s obzirom na
predviđenu pravnu situaciju u trenutku stupanja na snagu. U nedostatku
takve obavijesti smatrat će se da izvještajne financijske institucije
nisu djelotvorno spriječene pravom jurisdikcije podložne
izvješćivanju da u jednoj ili više okolnosti prodaju ugovore o
osiguranju i ugovore o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate
otkupne vrijednosti police rezidentima te jurisdikcije podložne
izvješćivanju. Ako se izvještajne financijske institucije ni
pravom jurisdikcije izvještajne financijske institucije djelotvorno ne
sprečavaju u prodaji ugovora o osiguranju i ugovora o rentnom
osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police rezidentima
jurisdikcije podložne izvješćivanju, Prilog I.
odjeljak III. stavak A ne primjenjuje se na relevantne izvještajne
financijske institucije i ugovore. Izjava Švicarske o
članku 5. Sporazuma Švicarska delegacija obavijestila je Europsku
komisiju da Švicarska neće razmjenjivati informacije u vezi sa zahtjevom
koji se temelji na nezakonito dobivenim podacima. Europska komisija primila je
na znanje stajalište Švicarske.