Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Unije /* COM/2015/099 final - 2015/
OBRAZLOŽENJE Ugovorom o funkcioniranju
Europske unije predviđa se da države članice svoje ekonomske politike
i promicanje zapošljavanja trebaju smatrati pitanjima od zajedničkog
interesa te usklađuju svoje djelovanje u okviru Vijeća. U dva se
različita članka predviđa da Vijeće treba donijeti
opće smjernice ekonomskih politika (članak 121.) i smjernice za
zapošljavanje (članak 148.) pri čemu se izričito navodi da
potonje moraju biti u skladu sa smjernicama ekonomskih politika. Uzimajući
u obzir tu pravnu osnovu, smjernice za zapošljavanje i smjernice ekonomskih
politika predstavljene su kao dva različita pravna instrumenta koja su,
međutim, nerazdvojivo povezana: ·
Preporuka Vijeća o općim smjernicama
ekonomskih politika država članica i Unije – I. dio integriranih
smjernica; ·
Odluka Vijeća o smjernicama politika
zapošljavanja država članica – II. dio integriranih
smjernica. Smjernice, kojima se podupire
strategija Europa 2020., prvi su put zajedno donesene („integrirani paket”)
2010. Godine 2010. odlučeno je i da se integrirane smjernice ne smiju
znatno mijenjati do 2014. Dok opće smjernice ekonomskih politika ostaju
trajno važeće, smjernice za zapošljavanje moraju se
sastavljati svake godine. U smjernicama se osim
formuliranja opsega i smjera usklađivanja politika država članica
određuje i osnova preporuka za pojedine zemlje u odgovarajućim
područjima. Trenutačnim skupom
„integriranih smjernica” nastoji se poduprijeti strategija Europa 2020. u
kontekstu novog pristupa donošenju ekonomskih politika koji se temelji na
ulaganju, strukturnim reformama i fiskalnoj odgovornosti kako je utvrđeno
u Godišnjem pregledu rasta Komisije za 2015. Integriranim se smjernicama
istodobno treba poduprijeti postizanje pametnog, održivog i uključivog
rasta te ciljeva Europskog semestra za usklađivanje gospodarskih politika. „Integrirane smjernice”su: 1. smjernica: Poticanje ulaganja 2. smjernica: Povećanje rasta
provedbom strukturnih reformi 3. smjernica: Uklanjanje glavnih prepreka
rastu i stvaranju radnih mjesta na razini EU-a 4. smjernica: Povećanje održivosti
javnih financija i njihova pogodovanja rastu 5. smjernica: Povećanje potražnje za
radnom snagom 6. smjernica: Povećanje ponude radne
snage i vještina 7. smjernica: Poboljšanje funkcioniranja
tržišta rada 8. smjernica: Osiguravanje pravednosti,
suzbijanje siromaštva i promicanje jednakih mogućnosti Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o općim smjernicama ekonomskih politika
država članica i Unije VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2., uzimajući u obzir preporuku Europske
komisije, uzimajući u obzir zaključke
Europskog vijeća, budući da: 1. Države članice trebale bi svoje
ekonomske politike smatrati pitanjem od zajedničkog interesa i usklađiva
ti ih u okviru Vijeća. Radi usmjeravanja politika država članica i
Unije Vijeće bi trebalo donositi smjernice za zapošljavanje i opće
smjernice gospodarske politike. 2. U skladu s odredbama Ugovora Unija je
razvila i provela instrumente za usklađivanje politika za fiskalnu
politiku i makrostrukturne politike. U okviru Europskog semestra različiti
se instrumenti kombiniraju unutar krovnog okvira za integrirani multilateralni
gospodarski i proračunski nadzor. Racionalizacijom i jačanjem
Europskog semestra kako je utvrđeno u Godišnjem pregledu rasta za 2015.
dodatno će se poboljšati njegovo funkcioniranje. 3. Tijekom financijske i gospodarske krize
otkriveni su i istaknuti važni nedostaci gospodarstva Unije i njezinih država
članica. Tijekom krize došla je do izražaja i uska međuovisnost
gospodarstava i tržišta rada država članica. Danas je ključan izazov
usmjeravanje Unije prema stanju snažnog, održivog i uključivog rasta i
stvaranja radnih mjesta. Za to je potrebno usklađeno i ambiciozno
političko djelovanje na razini Unije i na nacionalnoj razini, u skladu s
odredbama Ugovora i s gospodarskim upravljanjem Unije. Tim bi se djelovanjem, u
okviru kojeg se kombiniraju mjere sa strane ponude i potražnje, trebalo
obuhvatiti poticanje ulaganja, ponovno zalaganje za provedbu strukturnih
reformi te primjena fiskalne odgovornosti. 4. Države članice i Unija trebale bi
razmotriti i pitanje učinka krize na društvo te nastojati izgraditi bolje
povezano društvo u kojem se ljudima daje pravo da predviđaju promjene i
upravljaju njima te u čijem društvenom i gospodarskom životu mogu aktivno
sudjelovati. Treba osigurati pristup i mogućnosti za sve te smanjiti
siromaštvo i socijalnu isključenost, posebno osiguravanjem učinkovita
funkcioniranja tržišta rada i sustava socijalne skrbi te uklanjanjem prepreka
sudjelovanju na tržištu rada. Države članice također bi trebale
osigurati da svi građani i sve regije imaju korist od gospodarskog rasta. 5. Djelovanje u skladu sa smjernicama važan je
doprinos ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. Smjernice čine
integrirani skup europskih i nacionalnih politika, koje države članice i
Unija trebaju provesti radi postizanja pozitivnih učinaka širenja
usklađenih strukturnih reformi, prikladne sveobuhvatne kombinacije
ekonomskih politika i sustavnijeg doprinosa europskih politika ostvarenju
ciljeva strategije Europa 2020. 6. Iako su ove smjernice upućene državama
članicama i Uniji, treba ih provesti u partnerstvu sa svim nacionalnim,
regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj suradnji s parlamentima te sa
socijalnim partnerima i predstavnicima civilnog društva. 7. U općim se smjernicama ekonomskih
politika, u kojima se odražava međuovisnost, državama članicama
ukazuje na smjer provedbe reformi. One su u skladu s Paktom o stabilnosti i
rastu. Smjernice bi trebale biti osnova preporuka za pojedine zemlje koje Vijeće
može uputiti državama članicama. DONIJELO JE OVU PREPORUKU: 1. Države članice i prema potrebi Unija u
svojim ekonomskim politikama trebaju uzeti u obzir smjernice utvrđene u
Prilogu. Te su smjernice dio „integriranih smjernica”. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Vijeće Predsjednik
PRILOG Opće smjernice ekonomskih politika država članica i Unije
I. dio integriranih smjernica 1. smjernica: Poticanje ulaganja Povećanje razine produktivnih ulaganja u
Europi ključno je za povećanje potražnje i konkurentnosti te
dugoročnog potencijala za rast u Europi. Napori bi se trebali usmjeriti na
mobiliziranje financijskih sredstava za ulaganja, osiguravanje protoka
financijskih sredstava do realnoga gospodarstva i na unapređenje
ulagačkog okruženja. U potpunosti bi trebalo iskoristiti potencijal
financijskih sredstava EU-a, uključujući Europski fond za strateška
ulaganja i strukturne fondove, te nacionalne fondove kako bi se financirala
ulaganja u ključnim područjima kojima se povećava rast. U tom su
pogledu ključni elementi upravljanje financijskim sredstvima usmjereno na
rezultate te povećanje uporabe inovativnih financijskih instrumenata. Kako bi se osigurao protok financijskih
sredstava do realnoga gospodarstva potrebna je veća transparentnost i
pružanje informacija, posebno provedbom Europskog savjetodavnog centra za
ulaganja pod pokroviteljstvom Europske investicijske banke i uspostavom
transparentnog portfelja projekata na europskoj i nacionalnoj razini. Uska
suradnja sa svim bitnim dionicima ključna je za osiguravanje glatke provedbe
aktivnosti, primjereno preuzimanje rizika i maksimalnu dodanu vrijednost. Makroekonomska i financijska stabilnost,
regulatorna predvidivost te otvorenost i transparentnost financijskog sektora
Unije ključni su elementi za očuvanje njezina statusa privlačnog
domaćina za strana financijska ulaganja. 2.
smjernica: Povećanje rasta provedbom strukturnih reformi
u državama članicama Ambiciozna provedba strukturnih reformi
tržišta proizvoda i rada te sustava socijalne skrbi u državama članicama
presudna je za jačanje i održavanje gospodarskog oporavka, ispravljanje
štetnih makroekonomskih neravnoteža i iskorištavanje potencijala gospodarstava
Unije. Time bi se pridonijelo i ostvarenju gospodarske i društvene kohezije.
Reformama kojima se povećava konkurentnost, posebno u sektoru
nerazmjenjivih dobara, boljim funkcioniranjem tržišta rada te kvalitetnijim
poslovnim okruženjem pridonosi se uklanjanju prepreka rastu i ulaganju te
povećanju kapaciteta gospodarstva za prilagodbu. Kako bi do najveće
moguće mjere iskoristili pozitivne, a smanjili negativne učinke
širenja, države članice takve bi reforme trebale usko usklađivati i
svoje ekonomske politike smatrati pitanjem od zajedničkog interesa. Kako bi se promicali rast i zapošljavanje
treba provoditi reforme tržišta rada i socijalnog sustava te osigurati pristup
svih ljudi visokokvalitetnim, povoljnim i održivim uslugama socijalne skrbi i
doplacima. Trebalo bi djelovati u području reformi tržišta rada,
uključujući mehanizme određivanja plaća, u skladu s
detaljnijim uputama sadržanima u smjernicama za zapošljavanje[1]. Mjere u području
zakonite migracije trebale bi Uniju učiniti privlačnim odredištem za
talente i vještine. Trebalo bi nastaviti s reformiranjem i
dodatnom integracijom tržišta rada kako bi se osigurale niže cijene i širi
izbor robe i usluga za potrošače i poduzeća u EU-u. Na bolje
integriranim tržištima poduzećima se omogućuje pristup znatno
većem tržištu od njihova vlastita domaćeg tržišta, čime im se
osiguravaju veće mogućnosti širenja. Konkurentnijim i bolje integriranim
tržištima proizvoda može se povećati i brzina prilagodbe gospodarskim
potresima te otpornosti na njih. Trebalo bi nastaviti s naporima u
uređenju regulatornog okruženja u kojem posluju poduzeća, a koji bi
trebali obuhvaćati osuvremenjivanje javne uprave, veću
transparentnost, borbu protiv korupcije, utaje poreza i neprijavljenog rada,
povećanje neovisnosti, kvalitete i djelotvornosti pravosudnih sustava uz
izvršavanje ugovora i okvire za provedbu stečajnog postupka koji dobro funkcioniraju. Informacijska i komunikacijska tehnologija te
digitalno gospodarstvo važni su pokretači produktivnosti, inovacija i
rasta u svim gospodarskim sektorima. Promicanje privatnog ulaganja u
istraživanja i inovacije trebalo bi biti popraćeno temeljitim reformama radi
osuvremenjivanja sustava istraživanja i inovacija, unapređenja suradnje
između javnih ustanova i privatnog sektora te poboljšanja širih okvirnih
uvjeta za poduzeća kako bi u većoj mjeri postala poduzeća
znanja. Povećanjem kvalitete javnih ulaganja u istraživanja i inovacije
nastavit će se poboljšavati kvaliteta javnih financija. 3. smjernica: Uklanjanje prepreka rastu
i stvaranju radnih mjesta na razini Unije Dodatna integracija jedinstvenoga tržišta,
povećanje konkurentnosti i unapređenje poslovnog okruženja
ključni su da bi Europa zadržala status privlačnog odredišta za
domaća i strana poduzeća. Za pomicanje granica europske
produktivnosti potrebno je povećati inovacije i ljudski kapital te
osigurati integrirano jedinstveno digitalno tržište koje dobro funkcionira.
Povećanjem uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije na razini
potrošača i poduzeća može se pridonijeti stvaranju digitalne Europe
bez granica i povećanju produktivnosti. Financijski sektor koji dobro funkcionira
ključan je za glatko funkcioniranje gospodarstva. U područjima
financijskih tržišta i financijskih institucija u potpunosti bi trebalo
provesti ojačane regulatorne i nadzorne odredbe te zaštitu potrošača.
Treba poduzeti mjere za stvaranje održivog tržišta za sekuritizaciju u Europi,
čime će se poboljšati stvarni kapacitet banaka Unije za financiranje.
Gradeći na postignućima jedinstvenog tržišta financijskih usluga i
kapitala trebalo bi osnovati pravu uniju tržišta kapitala. Ostvarenjem jake energetske unije
poduzećima i kućanstvima bi se trebala osigurati povoljna, sigurna i
održiva energija. Trebalo bi ustrajati na provedbi okvira za klimatsku i
energetsku politiku za razdoblje do 2030. te na prelasku na niskougljično
gospodarstvo u kojem se učinkovito upotrebljavaju resursi, što
uključuje reforme sa strane ponude i potražnje. U tom pogledu posebnu bi pozornost
trebalo usmjeriti na energetski i prometni sektor. U zakonodavstvu Unije trebalo bi se
usredotočiti na pitanja koja se najbolje rješavaju na europskoj razini te
ga koncipirati vodeći računa o utjecaju tih pitanja na gospodarstvo,
okoliš i društvo. Stvaranjem ravnopravnih uvjeta unutar Unije, većom
predvidivošću zakonske regulative te potpunim poštovanjem pravila o
tržišnom natjecanju dodatno će se privući ulagači. Kvalitetnije
i predvidivije poslovno okruženje posebno je važno u mrežnim industrijama koje
obilježavaju dugotrajni ulagački rasponi i opsežna početna ulaganja.
Trebalo bi dodatno razviti vanjsku dimenziju unutarnjeg tržišta. 4. smjernica: Povećanje održivosti
javnih financija i njihova pogodovanja rastu Stabilne javne financije ključ su rasta i
stvaranja radnih mjesta. Fiskalna održivost presudna je kako bi se osiguralo
povjerenje ulagača i fiskalni prostor potreban za suzbijanje
neočekivanih kretanja te za maksimalno povećanje doprinosa javnih
financija gospodarstvu. Države članice trebale bi osigurati dugoročni
nadzor nad razinom deficita i duga. Fiskalne politike moraju se provoditi
unutar okvira Unije koji se zasniva na pravilima te ih se mora upotpuniti
stabilnim dogovorima u vezi s nacionalnim proračunom. U fiskalnim bi se
politikama trebali odražavati gospodarski uvjeti i rizici u pogledu održivosti
na razini države članice, osiguravajući pritom dobru usklađenost
ekonomskih politika i smjera fiskalne politike u cijeloj Uniji i
europodručju, koristeći se fiskalnim prostorom tamo gdje je dostupan
kako bi se podupirali rast i ulaganja. U strategijama koncipiranja i provedbe
proračunske konsolidacije trebalo bi dati prednost stavkama rashoda kojima
se povećava rast unutar područja poput obrazovanja, vještina i
zapošljivosti, istraživanja i razvoja te inovacija i ulaganja u mreže s
pozitivnim učinkom na produktivnost, primjerice brzi internet, veze
između energetskog i prometnog sektora te u energetsku i prometnu
infrastrukturu. Reformama rashoda trebalo bi se ciljati na povećanje učinkovitosti
javne uprave; takve se reforme mogu ponajprije pripremiti preispitivanjem
potrošnje radi osiguravanja dugoročne održivost. Reforme rashoda kojima se promiče
učinkovita dodjela resursa radi podupiranja rasta i zaposlenosti uz
očuvanje pravednosti trebale bi se upotpuniti osuvremenjivanjem sustava
javnih prihoda. Trebalo bi ustrajati na zajedničkoj konsolidiranoj
osnovici poreza na dobit. Smanjenjem oporezivanja rada uz osiguravanje
neutralnosti proračuna njegovim preusmjeravanjem na poreze na potrošnju, periodične
poreze na nekretnine i ekološke poreze može se pridonijeti ispravljanju
neučinkovitosti tržišta te stvoriti temelj za održive stope rasta i
stvaranja radnih mjesta. Učinkovitost poreznog sustava može se
povećati proširenjem porezne osnovice poput uklanjanja ili smanjenja
primjene i opsega izuzeća i preferencijalnih režima te jačanjem
porezne uprave, pojednostavnjenjem poreznog sustava te suzbijanjem poreznih
prijevara i agresivnog poreznog planiranja. [1] Umetnuti unakrsno upućivanje na smjernice za
zapošljavanje.