5.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 120/6

1.

ističe da je među starijim stanovništvom potrebno utvrditi različite skupine te definirati njihove želje i potrebe u pogledu tržišne ponude kako bi se razvili prilagođeni poslovni planovi koji bi osigurali najbolji mogući razvoj turizma prilagođenog starijim osobama u EU-u, usmjeren na turističku ponudu i za grupe i za pojedince; također naglašava da je potrebno utvrditi različite prepreke na koje mogu naići stariji turisti (povezane, primjerice, s poznavanjem jezika, dostupnosti informacija, organizacijskim poteškoćama, diskriminacijom s obzirom na dob, dostupnosti zdravstvene skrbi i hitne pomoći, putnim osiguranjem itd.) kao i predložiti načine i sredstva za prevladavanje tih prepreka;

2.

ističe da je od iznimne važnosti da se u budućnosti odredi dobna skupina ili uspostavi jedinstvena definicija turizma za osobe starije životne dobi s ciljem da se omogući praćenje i realizacija komparativnih studija kako bi se u najvećoj mjeri iskoristio potencijal koji nudi taj segment tržišta u punom usponu;

3.

naglašava da je nužno raspolagati početnim tržištem velikih razmjera, putem (uvođenja) brzog interneta u cijeloj Europi, kako bi se zainteresiranim regijama pružile sve mogućnosti da razviju i osiguraju strateški održivu i konkurentnu (turističku) prednost. Od toga bi korist posebice imala mala i srednja turistička poduzeća;

4.

poziva Komisiju da turizmu za starije osobe dodijeli središnje mjesto u Digitalnom programu za Europu kao mehanizmu za prevladavanje digitalnog jaza;

5.

smatra da politika namijenjena turizmu za starije osobe iziskuje cjelovit pristup. Posebno bi lokalne i regionalne vlasti trebale razmisliti o međusektorskom pristupu koji bi povezao različite organizacije aktivne, primjerice, na području zdravstvene skrbi, fizičke pristupačnosti ili prijevoza;

6.

svjestan je važnosti uspostave europske baze podataka koja bi sadržavala sve podatke o toj skupini starijih, većinom samostalnih osoba koje raspolažu znatnim financijskim sredstvima. U sklopu tog sistemskog okvira mogle bi se provesti analize i razraditi pokazatelji koji bi na učinkovit način pokazali kako porast broja starijih osoba utječe na ponudu pružatelja turističkih usluga u pogledu turističkih destinacija, prijevoza, smještaja, komercijalne infrastrukture, pružatelja informacija i medija koji turistima nude prijedloge i informacije koje mogu znatno doprinijeti njihovom osobnom turističkom doživljaju. Imajući u vidu porast turizma starijih osoba, takva će baza podataka imati sve veću važnost;

7.

podsjeća na ciljeve europske politike na području turizma iz 2010. (1): poticanje „održivog, odgovornog i visokokvalitetnog turizma”, kao i s time povezanog porasta broja radnih mjesta i socijalnog razvoja u EU-u;

8.

poziva Europsku komisiju da turističkom razvoju dodijeli veća sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, nakon što procijeni potrebe lokalnih i regionalnih vlasti. Osim toga, Komisija bi mogla omogućiti financijsku potporu time što bi nastavila program Calypso, osigurala da se turističkim poduzećima u okviru programa COSME posveti posebna pažnja i uspostavila program Erasmus+ za starije osobe. Imajući u vidu potencijal tog sektora u smislu stvaranja radnih mjesta, promicanje turizma trebalo bi, posebice u pogledu MSP-a, postati jedan od glavnih prioriteta višegodišnjeg okvira za razdoblje nakon 2021. godine;

9.

naglašava da je pristupačnost ključna kako bi se osiguralo nesmetano odvijanje bilo koje turističke aktivnosti, posebice za starije osobe, s obzirom na to da je za njih pristup turističkim destinacijama i mjestima od interesa (hotelima, toplicama itd.) održivim, udobnim i povoljnim prijevoznim sredstvima prilagođenima različitim dobnim skupinama turista preduvjet za to da se uopće zapute na putovanje. Stoga bi bilo poželjno povezati pružatelje usluga prijevoza, poput zračnih kompanija, kompanija za brodski i autobusni putnički prijevoz, željezničkih prijevoznika i kompanija za kružna putovanja, kako bi među sobom uspostavili suradnju s ciljem osiguravanja intermodalnosti među različitim načinima prijevoza, čime bi se starijim osobama omogućilo da jednostavno i lagodno stignu do svojih turističkih odredišta, uključujući i udaljene regije;

10.

podržava, u tom kontekstu, prijedlog Međuskupine Europskog parlamenta za razvoj europskog turizma da se 2018. godina proglasi Europskom godinom turizma. U okviru toga treba zahtijevati da se veća pažnja posveti objektima namijenjenim starijim osobama i promicanju turizma tijekom niske i srednje sezone;

11.

upozorava na to da turistički sektor ima ključan značaj za brojne regije Europe, zahvaljujući prihodima koje ostvaruje i radnim mjestima koja stvara, te ističe da je nekim regijama čak i neophodan kako bi promicale i održale konkurentsku prednost. Turizam posjeduje znatan potencijal za rast te je izravno i neizravno povezan s brojnim gospodarskim, društvenim i kulturnim djelatnostima. Često je pokretač koji omogućuje da se na cjelovit, strateški i održiv način ojača konkurentnost regija. Lokalne i regionalne vlasti u tome imaju ključnu ulogu. Stoga je od najveće važnosti na najbolji način iskoristiti njihovo znanje i iskustvo, poticanjem lokalne i regionalne suradnje na europskoj razini;

12.

podsjeća da starije osobe doprinose procvatu europskog sektora turizma u mjeri koja nije zanemariva te da predstavljaju ogroman tržišni potencijal. Nadalje, može se primijetiti da kupovna moć europskih građana starijih od 65 godina već premašuje tri bilijuna eura te da će se broj osoba sa zdravstvenim poteškoćama povezanima s dobi povećati sa 68 milijuna 2005. na 84 milijuna 2020. godine. Trenutačno je više od 128 milijuna građana Europske unije staro između 55 i 80 godina, što predstavlja oko 25 % ukupnog stanovništva. Međutim, 41 % europskih građana iz 28 država članica nije nikad putovalo izvan granica svoje zemlje, a sedam od deset starijih osoba putuje isključivo unutar svoje zemlje;

13.

primjećuje da takav demografski razvoj znatno utječe na turističku potražnju, a time i na tržište rada. Pokazalo se da je turistička industrija kudikamo otpornija na vanjske šokove ili krize nego što se pretpostavljalo. U trenutnom gospodarskom kontekstu potrošnja povezana s razonodom i turizmom i dalje je velika. Turizam je djelatnost koja zahtijeva veliku količinu radne snage. On znatno doprinosi stvaranju radnih mjesta i socijalnom razvoju te mu treba posvetiti veću pažnju u sklopu budućeg višegodišnjeg okvira;

14.

upozorava na brojne izazove s kojima se turistička industrija susreće, kao što su: (a) promjena demografske strukture; (b) digitalne tehnologije; i (c) diversifikacija turističke ponude. Svjetska konkurencija oslabila je konvencionalne komercijalne strategije, u korist strategija koje omogućuju turistima dostupnije i fleksibilnije pružanje usluga;

15.

uvjeren je da su visoka kvaliteta, održivost, stalne inovacije i dobro osposobljeno osoblje ključni faktori za razvoj turizma prilagođenog starijim osobama;

16.

stoga predlaže da se u okviru regionalnih operativnih programa utvrdi značaj demografskog izazova na nacionalnoj i regionalnoj razini. Ti se operativni programi naročito tiču konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP), radnih mjesta i tržišta rada te socijalne uključenosti. Taj pristup može imati odlučujuću ulogu u borbi protiv sezonske nezaposlenosti te može pokrenuti zapošljavanje u sektoru turizma;

17.

primjećuje da bi, kako bi produžili lokalnu i regionalnu turističku sezonu, tvorci politika trebali – unutar posebnih dobnih skupina, ali i izvan tih kategorija – uzeti u obzir i posebne skupine koje povezuju zajednički interesi poput kulturnog nasljeđa, povijesti, obrazovanja, religije, sporta i rekreacije;

18.

primjećuje da zdravstveni turizam predstavlja sve veći udio turističkog sektora EU-a te stoga treba podržati njegove dvije dimenzije, medicinsku zdravstvenu skrb i wellness turizam. Od ključnog je značaja, posebice iz perspektive regija, promicati konkurentnost te europske destinacije pretvoriti u destinacije zdravstvene izvrsnosti s ponudom s visokom dodanom vrijednosti. Zdravstveni turizam postaje segment tržišta s najbržim rastom u turističkoj industriji, posebice među starijim osobama kojima je zdravstvena skrb jedan od glavnih poticaja za putovanja;

19.

uvjeren je da poboljšanje digitalnih tehnologija s ciljem omogućavanja bržeg pristupa ICT-u doprinosi ostvarenju niza ciljeva, među kojima je i turizam za starije osobe, te se može povezati s glavnim prioritetima Europske unije. Olakšavanje pristupa tehnološkoj infrastrukturi znatno će doprinijeti „seniorizaciji” raspoložive kupovne moći, koja danas velikim dijelom pripada osobama starijim od 50 godina (gospodarski potencijal srebrnog gospodarstva);

20.

uviđa važnost gastronomskog turizma za stvaranje održivih radnih mjesta, regionalnog rasta i kohezije, s obzirom na to da više od trećine izdataka turista otpada na hranu;

21.

preporučuje da lokalne i regionalne vlasti u okviru operativnih programa posvete pažnju sljedećim mjerama: preuzimanju participativne uloge, poticanju javno-privatnog partnerstva, uspostavi mreže te promicanju i razvoju turizma za starije osobe. Stoga bi organizacija komunikacijskih aktivnosti kojima se ističe komercijalni potencijal turizma za starije osobe također trebala biti jedan od glavnih prioriteta lokalnih i regionalnih vlasti;

22.

primjećuje da tržište turizma za starije osobe nije homogeno. Građani starije životne dobi heterogena su skupina, koju čine pojedinci s različitim potrebama, pobudama i očekivanjima. Starije su osobe izložene opasnosti od društvene izolacije, a turizam im pruža mogućnost da uspostave nove društvene kontakte. Studije pokazuju ne samo da su starije osobe koje sudjeluju u turističkim aktivnostima boljeg zdravlja, a time i manje ovisne o uslugama njege, nego i da aktivno biraju destinacije kako bi iskoristile kvalitetne zdravstvene usluge i usluge skrbi;

23.

preporučuje dugoročno povezivanje s Europskim inovacijskim partnerstvom za zdravo starenje u pogledu promicanja mobilnosti, sigurnosti, pristupačnosti javnih prostora, zdravstvene skrbi i socijalnih usluga;

24.

podsjeća institucije EU-a i države članice da lokalne i regionalne vlasti imaju važnu ulogu u usklađivanju sektorskih politika na područjima poput prometa, njege te urbanističkog prostornog planiranja i ruralnog razvoja. Ti sektori izravno i neizravno utječu na lokalni turistički sektor, koji čine mala i srednja obiteljska poduzeća;

25.

slaže se da lokalne zajednice trebaju iskoristiti mogućnosti koje turizam pruža u pogledu razvoja „pametnih gradova” te da je važno osloniti se na pojedinačne vještine malih i srednjih poduzeća (MSP) i podržati ih. Ta bi podrška mogla obuhvaćati više aktivnosti namijenjenih podizanju svijesti, primjerice razvoj kapaciteta s ciljem olakšavanja pristupa informacijama o mogućnostima financiranja, koordinaciju partnerstava koja se tiču europskih projekata, na primjer podupiranjem projekata povezivanja, pokretanje zajedničkih projekata na temelju lokalnih i regionalnih dobrih praksi na području olakšavanja pristupa informacijama, prometne infrastrukture i proizvoda prilagođenih potrebama svih dobnih skupina;

26.

poziva donositelje političkih odluka da:

27.

primjećuje da su sustavi rezervacije, društveni mediji i elektroničke tržnice samo neki primjeri turističkih aplikacija prisutnih na internetu. Lokalne vlasti mogu se također opredijeliti za iskorištavanje moderne komunikacijske tehnologije, uključujući tražilice koje korisnicima nude transparentnost kako bi starije osobe shvatile kakvu kvalitetu mogu očekivati po kojoj cijeni. Međutim, ne poznaju sve osobe starije životne dobi toliko dobro internetske sustave rezervacija i stranice s recenzijama. Zbog digitalnog jaza starije se osobe ponekad više oslanjaju na tradicionalne načine rezerviranja i na osobni kontakt, između ostalog s putničkim agencijama. Kako bi se starijim osobama omogućilo da iskoriste digitalne mogućnosti, lokalne i regionalne vlasti mogle bi, na primjer, ponuditi tečajeve namijenjene starijim osobama;

28.

Smatra da društvena povezanost „može pomoći starijim osobama da ostanu zdrave, samostalne i aktivne na radnom mjestu ili u svojoj zajednici”. To se može postići promicanjem društvenih mreža i uključivanjem dionika (posebice istraživačkih centara, privatnih IT poduzeća, civilnog društva te lokalnih zajednica) u osmišljavanje i razvoj tehnoloških sučelja i primjenu općeg koncepta uspostave zajednica prilagođenih starijim osobama;

29.

svjestan je da se učinak digitalne interakcije između zainteresiranih strana znatno promijenio te naglašava važnost europske baze podataka. Kako bi se maksimalno iskoristili postojeći instrumenti, Virtualni turistički opservatorij mogao bi predstavljati bazu podataka o turizmu za starije osobe. U tom pogledu je, međutim, potrebno utvrditi tko će biti nadležan za razvoj modela i prikupljanje podataka za pokazatelje;

30.

napominje da je uslijed povećanja troškova zdravstvene skrbi poraslo zanimanje za temu starenja i uspostavu međusektorskih partnerstava. Stoga bi inicijative za e-zdravstvo mogle vrlo pozitivno utjecati na razvoj turizma za starije osobe. Stariji turisti kao drugi najvažniji razlog za neodlazak na putovanje redovito navode zdravstveno stanje. Pruži li im se e-pristup kvalitetnoj skrbi izvan njihova prebivališta, to bi moglo odagnati ili umanjiti njihove strahove i učiniti ih odvažnijima u slobodno vrijeme. Istodobno, putovanja u područja s blažom klimom i izloženost novim iskustvima mogu razbiti rutinu i imati pozitivan učinak na zdravlje;

31.

naglašava važnost direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti te poziva regionalne i nacionalne vlasti da poboljšaju pristup informacijama o zdravstvenim uslugama u inozemstvu za starije osobe kako bi one mogle donijeti informiranu odluku o postupcima liječenja i njege te putovati unutar EU-a bez bojazni za svoje zdravlje;

32.

zagovara veću mobilnost, pokretanje inicijativa sigurnosti i veću opću dostupnost javnih prostora za sve dobne skupine. Ključno je uspostaviti snažne veze između turizma za starije osobe s jedne strane i Europskog inovacijskog partnerstva za aktivno i zdravo starenje s druge strane;

33.

podupire ideju pokretanja Europskog sporazuma gradonačelnika za demografske promjene i zahtijeva da se turizam prepozna kao važno područje politike koje može doprinijeti poticanju inovacije, doprinijeti zdravom i aktivnom životu te poduprijeti međugeneracijsku solidarnost.