24.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 399/54

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije upućeno Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o provedbi Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress – 2013. (COM(2014)0639),

—

uzimajući u obzir privremenu ocjenu europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress od 5. svibnja 2015. (1),

—

uzimajući u obzir „Studiju o nesavršenostima u području mikrofinanciranja i mogućnostima za njihovo rješavanje financijskim instrumentom EU-a” (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost (3) („Uredba o EaSI-ju”),

—

uzimajući u obzir Odluku br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavljanju Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress za zapošljavanje i socijalnu uključenost (4) („Instrument”) („Odluka”),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2009. s preporukama Komisiji o europskoj inicijativi za razvoj mikrokredita za poticanje rasta i zapošljavanja (5),

—

uzimajući u obzir detaljnu analizu Službe Europskog parlamenta za istraživanje iz svibnja 2015. pod nazivom „Europski mikrofinancijski instrument Progress – privremena evaluacija” (6),

—

uzimajući u obzir Tematsko izvješće br. 8/2015 Europskog revizorskog suda naslovljeno „Pružaju li se financijskom potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?”,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0331/2015),

A.

budući da se mikrofinanciranjem doprinosi ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; budući da je mikrofinanciranjem moguće izdići ljude iz siromaštva i nezaposlenosti, pružiti im dostojanstvo i povećati koheziju u zajednicama poboljšanjem socijalne uključenosti i smanjenjem socijalnih razlika;

B.

budući da je cilj Instrumenta povećanje dostupnosti i raspoloživosti mikrofinanciranja osobama koje su izgubile posao ili im prijeti opasnost od gubitka posla ili imaju poteškoće u stupanju ili ponovnom stupanju na tržište rada, kao i osobama kojima prijeti socijalna isključenost ili ugroženim osobama koje su u nepovoljnom položaju u pogledu pristupa konvencionalnom kreditnom tržištu i koje žele osnovati ili razviti vlastita mikropoduzeća, što obuhvaća i samozapošljavanje; budući da je još jedan od ciljeva Instrumenta povećanje dostupnosti i raspoloživosti mikrofinanciranja mikropoduzećima i socijalnoj ekonomiji;

C.

budući da je cilj Instrumenta poboljšati sposobnost posrednika da povećaju broj potencijalnih aktivnosti u cilju pokretanja zapošljavanja otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta, rastom i socijalnom uključivosti u lokalnim zajednicama;

D.

budući da se financijsko stanje žena zajmoprimaca koje uzimaju zajmove čini lošijim od onog u kojem se nalaze muškarci, a postotak žena koje su nezaposlene ili im prijeti opasnost od siromaštva (7) je veći; budući da je omjer poduzetnica i poduzetnika koji se koriste Instrumentom svega 36:64 i još uvijek nije dosegnuo rodnu ravnotežu;

E.

budući da marginalizacija i višestruka diskriminacija kojima su izložene određene skupine žena dodatno pogoršavaju njihov nepovoljan ekonomski položaj i poteškoće u pristupu financiranju; budući da bi uključivanje na tržište rada žena koje trpe društvenu isključenost trebalo biti prioritet;

F.

budući da su žene koje sudjeluju na tržištu rada u sve većem broju glavne hraniteljice obitelji; budući da je među samohranim roditeljima više žena nego muškaraca; budući da bi od mikrofinanciranja sve veći broj žena trebao imati koristi;

G.

budući da socijalnu ekonomiju čine zadruge, uzajamna društva, neprofitne udruge, zaklade i socijalna poduzeća, koji doprinose zapošljavanju, socijalnoj koheziji, regionalnom i ruralnom razvoju, zaštiti okoliša i potrošača, poljoprivrednom razvoju i razvoju trećih zemalja te politikama socijalne sigurnosti u Uniji;

H.

budući da su kao posljedica gospodarske i financijske krize porasle razine siromaštva i socijalne isključenosti, kao i dugotrajna nezaposlenost, nezaposlenost mladih i društvena nejednakost;

I.

budući da se Instrumentom stvaraju bolji uvjeti za dobivanje zajmova, a financiranje se omogućuje osobama koje inače za to ne bi ispunjavale uvjete; budući da su posrednici u mikrofinanciranju iskoristili pogodnosti Instrumenta u 22 države članice; budući da je opći cilj Instrumenta isplatiti 46 000 mikrozajmova do 2020., što predstavlja iznos od otprilike 500 milijuna EUR;

J.

budući da se procjenjuje da će zajmoprimci u 95 % slučajeva otplatiti zajmove; budući da se Instrumentom pojedincima omogućilo stupanje ili ponovno stupanje na tržište rada ili osnivanje vlastitih poduzeća, a mnogim samozaposlenima očuvanje ili proširenje svojih mikropoduzeća u obliku očuvanja radnih mjesta, zapošljavanja novih radnika i ostvarenih prihoda; budući da se Instrument koristi i u udaljenim europskim područjima i da je potaknuo gospodarsku aktivnost;

K.

budući da je i dalje teško procijeniti u kojoj se mjeri doprlo do manjinskih skupina s obzirom na to da većina posrednika u mikrofinanciranju nije posebno aktivna u dopiranju do manjinskih skupina; budući da korisnici mikrozajmova sami sebe ne smatraju nužno marginaliziranima niti se boje diskriminacije u slučaju otkrivanja svog etničkog podrijetla;

L.

budući da je 60 % osoba za koje su dostupni podaci bilo nezaposleno ili neaktivno u trenutku podnošenja zahtjeva za mikrokreditiranje; 84 % korisnika pripadalo je dobnoj skupini od 25 do 54 godine, a 36 % evidentiranih poduzetnika koji su dobili zajam bile su žene;

M.

budući da Instrument treba vrednovati kvalitativno, ne samo kvantitativno; budući da je jednostavnije vrednovati Instrument prema kriterijima ekonomske učinkovitosti, treba ocijeniti i koliko je on djelotvoran u pridonošenju socijalnoj uključenosti, koliko su kvalitetna otvorena radna mjesta i koliki je njihov utjecaj;

N.

budući da je gotovo ostvaren željeni omjer poduzetnica i poduzetnika od 40:60 i budući da je on znatno viši od prosjeka Unije;

O.

budući da su usluge poslovnog razvoja kao što su osposobljavanje i podučavanje ključne za uspjeh i održivost mikropoduzeća;

P.

budući da je izostanak financiranja poduzeća u socijalnoj ekonomiji utvrđen kao nedostatak Instrumenta;

Q.

budući da postoje naznake da bi mikrofinanciranje moglo biti jedan od elemenata kojima se poduzećima pomaže da prijeđu iz sive ekonomije u poslovanje sa statusom prijavljene ekonomske aktivnosti;

R.

budući da je objavljivanje veće količine podataka o mikrozajmovima koje daju posrednici u mikrofinanciranju najbolji način promicanja boljeg korištenja javnog financiranja; budući da objavljivanje veće količine podataka olakšava usporedbu rezultata posrednika u mikrofinanciranju;

S.

budući da postoji potencijal za sinergiju između Instrumenta i Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za strateška ulaganja i drugih fondova EU-a s pomoću koje bi se izbjegla nepotrebna preklapanja;

T.

budući da se člankom 6. Financijske uredbe propisuje da se „proračun donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja koje zahtijeva djelotvornu i učinkovitu unutarnju kontrolu i transparentnosti”;

U.

budući da se Instrument koristi financijskim sredstvima EU-a i financijskim doprinosom Europske investicijske banke, a njima oboma upravlja Europski investicijski fond (EIF); također predviđa i dodatna financijska sredstva od privatnih ulagača;

V.

budući da potencijalni korisnici još uvijek nisu dovoljno upoznati s Instrumentom;

1.

ističe važnost financijskog instrumenta kao što je Instrument u razdoblju financijske krize za otvaranje novih poduzeća, promicanju novog zapošljavanja i osiguravanju pristupa financiranju nezaposlenima, osobama u nepovoljnom položaju i mikropoduzećima te ublažavanju rizika koji snose posrednici u mikrofinanciranju;

2.

napominje da je utjecaj na pokretanje zapošljavanja bio slabiji nego što se u početku očekivalo, unatoč tome što bi, da nije bilo mikrokreditiranja, mnogi korisnici bili potpuno isključeni s kreditnog tržišta; vjeruje da se utjecaj na pokretanje zapošljavanja, koji je manji od očekivanog, djelomično može objasniti činjenicom da je Instrument proveden u isto vrijeme kada je ekonomija prolazila kroz duboku krizu koja se odrazila i na kreditno tržište i na broj zaposlenih; međutim, napominje da je Instrument znatno doprinio očuvanju radnih mjesta; uzima u obzir da je odgovor na to novi i fleksibilniji instrument u okviru EaSI-ja;

3.

izražava žaljenje zbog velikog broja odbijenih zahtjeva za mikrofinanciranje (odbijeno je gotovo 2 000 zahtjeva, djelomično zbog prezaduženosti osoba i poduzeća) te zbog još uvijek znatnog nedostatka mikrofinanciranja na tržištu, koji se nastavlja unatoč povećanju broja primatelja mikrozajmova; poziva Komisiju da provede detaljniju analizu razloga za odbijanje tih zahtjeva te da pronađe način za njihovo rješavanje;

4.

naglašava važnost Instrumenta, posebno u kriznim razdobljima, u omogućavanju pristupa financiranju nezaposlenim i ugroženim osobama; naglašava da, posebno s obzirom na trenutačnu krizu povezanu s migracijama i azilom, mikrofinanciranje može poslužiti kao temeljna potpora za izbjeglice i migrante koji ulaze na tržište rada EU-a;

5.

poziva države članice da uspostave kontaktne točke kako bi među mogućim korisnicima i građanima promicale znanje o Instrumentu;

6.

poziva Komisiju i države članice da na temelju naučenog iz dosadašnjeg iskustva podignu razinu osviještenosti, prije svega u zabačenim područjima i posebice u zajednicama manjinskog podrijetla ili u organizacijama za osobe s invaliditetom, o postojanju Instrumenta, njegovoj koristi i načinima na koje mu se može pristupiti;

7.

napominje da su 2013. aktivnosti financirane u okviru Instrumenta obuhvaćale nadređene zajmove i jamstva; osim toga, ističe da neki posrednici u mikrofinanciranju dobivaju i jamstvo i zajam, ali da su tim dvama instrumentima uvijek obuhvaćeni različiti portfelji;

8.

poziva na to da se u okviru Instrumenta vodi računa o dodanoj vrijednosti projekata u regijama s teškim i trajnim prirodnim ili demografskim nedostacima, kao što su slabo naseljene regije i regije zahvaćene depopulacijom, s obzirom na to da takvi projekti neće samo potaknuti otvaranje radnih mjesta nego i pomoći u održanju razine naseljenosti;

9.

pozdravlja činjenicu da su Komisija i Europski investicijski fond os mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije učinili funkcionalnom kako bi korisnici dobili pristup financijskim sredstvima; očekuje da će se, zahvaljujući Programu za zapošljavanje i socijalne inovacije, uspješno riješiti nedostaci Instrumenta;

10.

poziva Komisiju da ocijeni prikladnost postojeće definicije pojma mikrokredita kako bi se osiguralo da budući financijski instrumenti zadovoljavaju potrebe tržišta i korisnika te ciljeve određene člankom 2. Odluke;

11.

potiče Komisiju i države članice da prikupe i ocijene podatke o značajkama mikropoduzeća, njihovim potrebama i stopama opstanka te da, ukaže li se zato potreba, predlože izmjene Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije tijekom revizije na sredini razdoblja njegove provedbe; pozdravlja činjenicu da će se u proračun osi mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva EaSI-ja ubrizgati pozitivni preostali saldo i priljev od povrata Instrumenta, što će povećati broj jamstava i financiranih instrumenta koji će se nuditi korisnicima mikrozajmova;

12.

pozdravlja činjenicu da je svih sedam dosad pregledanih financijskih instrumenata u okviru Instrumenta privuklo dodatna privatna sredstva; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što su prema izvješću Revizorskog suda, kad je riječ o jamstvima, točne ciljne vrijednosti omjera financijske poluge postignute samo u jednom od sedam slučajeva, a u dva slučaja nisu uopće;

13.

pozdravlja povećanu fleksibilnost novog programa u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije kao odgovor na nove potrebe u pogledu preraspodjele sredstava među programskim osima; poziva Komisiju da jasnom i transparentnom sinergijom između Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije i drugih programa i inicijativa Unije izbjegne dvostruko financiranje;

14.

poziva Komisiju da pojača promociju Instrumenta i daje više informacija o njemu, kao i načinima na koje mu se može pristupiti;

15.

poziva Komisiju da proširi geografski doseg Instrumentom kako bi se moglo doprijeti do svake države članice; ističe potrebu da se Instrumentom obuhvati više sektora, ne samo poljoprivredni i trgovinski;

16.

žali zbog činjenice što u nedostatku dobro definiranih kriterija socijalnog izvještavanja socijalni učinak Instrumenta nije točnije izmjeren u smislu otvaranja novih radnih mjesta, održivosti poduzeća i dopiranja do manjinskih skupina; stoga poziva Komisiju da se pridržava standarda za mjerenje socijalnog učinka empirijskim metodama kako bi se postigao najviši mogući socijalni učinak također u pogledu ciljeva strategije Europa 2020. i da ocijeni je li potrebno dodatno razjasniti definicije ciljnih skupina, među njima i definiciju osoba s invaliditetom;

17.

napominje da su aktivnosti u sklopu Instrumenta započele kao pilot-projekt; nadalje, ističe da su utvrđeni nedostaci kad je riječ o dopiranju do ugroženih skupina poput migranata i osoba s invaliditetom; međutim, vjeruje da je pouka izvučena i da su neke manjkavosti već uklonjene novim instrumentom u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije; pozdravlja činjenicu da je strateška ocjena ciljeva osmišljena u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.;

18.

poziva Europski investicijski fond da surađuje s posrednicima u mikrofinanciranju i obveže ih da primjenjuju Europski etički kodeks za pružanje usluga mikrokreditiranja te da prednost onim posrednicima u mikrofinanciranju koji su pokazali sposobnost i spremnost za surađivanje s organizacijama koje pružaju dodatnu potporu krajnjim korisnicima; također poziva Europski investicijski fond da provede odredbe iz sporazuma sklopljenih s posrednicima u mikrofinanciranju u skladu s kojima su dužni usko surađivati s organizacijama koje predstavljaju ugrožene skupine u kako bi lakše mogli doprijeti do ciljnih skupina;

19.

poziva Komisiju da unaprijedi metode procjene održivosti poslovanja poduzeća nakon otplate mikrokredita i učinka koji ta poduzeća imaju na svoju zajednicu;

20.

poziva Komisiju i Europski investicijski fond da unesu poboljšanja u način izvještavanja o korisnicima i posrednicima u mikrofinanciranju te da istodobno priznaju potrebu za uspostavom ravnoteže kako ne bi preopteretili posrednike u mikrofinanciranju; ističe da većinu informacija koje bi bile potrebne za prikladno izvješće pružaju i posrednici u mikrofinanciranju i primatelji mikrozajmova kako bi dobili zajam;

21.

izražava žaljenje zbog toga što su informacije o zajmovima i jamstvima u vezi s Instrumentom rascjepkane i nepotpune, a nedostaju i detaljni podaci o radnom statusu krajnjih korisnika, premda je Revizorski sud ustvrdio da izvještavanje zadovoljava zahtjeve Odluke;

22.

poziva Europski investicijski fond da se pobrine da posrednici u mikrofinanciranju objavljuju podatke o broju i iznosu danih mikrozajmova te o vrsti krajnjeg korisnika;

23.

poziva Komisiju da se zalaže za jednakost muškaraca i žena u pogledu pristupa mikrofinanciranju i da ubuduće predvidi jednak ciljni omjer poduzetnika i poduzetnica; poziva Komisiju i države članice da potaknu posrednike u mikrofinanciranju na uvođenje posebnih strategija usmjerenih na žene i podržavanje poduzetništva žena, između ostalog kroz suradnju s relevantnim udrugama i organizacijama iz tog područja;

24.

poziva Komisiju i države članice na daljnje promicanje vidljivosti ovog Instrumenta i informacija o financiranju iz njegovih sredstava, što obuhvaća kampanje dizanja razine osviještenosti, razmjenu najboljih praksi među poduzetnicama te radionice i obuku namijenjene ženama kako bi se postigla bolja rodna ravnoteža u pristupu mikrofinanciranju;

25.

poziva Komisiju da uzme u obzir korist mikrofinanciranja za žene, uključujući i otvaranje održivih radnih mjesta; poziva Komisiju da olakša razmjenu gledišta i dijeljenje dobrih praksi među poduzetnicama;

26.

prepoznaje važnost ciljnog omjera poduzetnica i poduzetnika; međutim, vjeruje da se uspjeh Instumenta ne bi trebao mjeriti samo paušalnim ciljevima, već i na sposobnosti Instrumenta da mikropoduzetnicima te malim i srednjim poduzećima omogući da pokrenu svoje projekte i doprinesu gospodarskom rastu i socijalnoj koheziji;

27.

potiče Komisiju da svoje napore usmjeri na poboljšanje pristupa mikrofinanciranju za potencijalno isključene korisnike kao što su migranti, izbjeglice, dugoročno nezaposleni, mladi, osobe s niskim prihodima, niskokvalificirani radnici i osobe s invaliditetom, koji trenutačno nemaju mnogo koristi od Instrumenta;

28.

poziva Komisiju da izbjeglice i tražitelje azila smatra ciljnom skupinom;

29.

poziva Komisiju da poveća broj inicijativa i količinu dostupnih sredstava za odobrenje mikrokredita inovativnim novoosnovanim (start-up) poduzećima koja vode mladi radi pružanja potpore mladim poduzetnicima i visokotehnološkim, znanstvenim i socijalnim inovacijama u vrijeme ekonomske krize i otežanog pristupa kreditiranju; osim toga ističe da države članice trebaju raditi na smanjenju birokracije koju poduzetnici moraju proći kako bi dobili pristup sredstvima koja im pruža EU;

30.

žali što se Instrumentom nije financirao znatan broj socijalnih poduzeća; stoga pozdravlja činjenicu da je određeni postotak proračuna Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije namijenjen financiranju socijalnih poduzeća;

31.

potiče Komisiju da pozorno prati tu novu značajku i potakne države članice da u vezi s njom razmjenjuju podatke, znanje i najbolje prakse te da pritom osiguraju da posrednici u mikrofinanciranju podnose prikladna izvješća i motivira ih da podupiru projekte sa snažnim socijalnim učinkom među svojim potencijalnim klijentima;

32.

poziva Komisiju da ocijeni i po potrebi revidira gornju granicu predviđenu za zajmove socijalnim poduzećima u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije kako bi im se dala potrebna i dostatna sredstva za njihov koristan razvoj i kako bi se zadovoljile potrebe tržišta;

33.

ističe važnost uključivanja rodne perspektive u programe financiranja; vjeruje da su procjene učinka s obzirom na rod i rodna jednakost pri donošenju proračuna korisni elementi u smislu ocjenjivanja i poboljšanja učinka koje prioriteti financiranja imaju na žene, raspodjele financijskih sredstava i specifikacija programa financiranja; naglašava da je potrebno sustavno prikupljanje i redovita analiza podataka razvrstanih po spolu;

34.

pozdravlja mogućnost dostupnu u okviru EaSI-ja da se financira jačanje kapaciteta posrednika u mikrofinanciranju i da im se pruži tehnička pomoć kako bi poboljšali svoju profesionalizaciju, pružanje usluga te prikupljanje i obrade podataka u cilju boljeg pružanja povratnih informacija o Instrumentu;

35.

potiče Komisiju da poveže Instrument s osnovnim poduzetničkim osposobljavanjem kako bi se osigurala ekonomske održivost poduzeća i ostvarenje cilja davanja zajma;

36.

žali zbog činjenice da se usluge poslovnog razvoja, kao što su usluge podučavanja i osposobljavanja, ne mogu izravno financirati iz Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije te poziva Komisiju da istraži buduće kanale financiranja te nove prikladne instrumente u partnerstvu s nacionalnim fondovima ili fondovima Unije;

37.

napominje da Europski socijalni fond treba pružiti ključna financijska sredstva za otvaranje poduzeća, održivo mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo, zajedno s programima programima podučavanja i osposobljavanja; izražava žaljenje zbog toga što se ti alati ne financiraju izravno iz Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije;

38.

preporučuje da Komisija i države članice razviju stratešku suradnju s lokalnim i regionalnim organizacijama i institucijama u pogledu Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije, Europskog socijalnog fonda i drugih mogućih nacionalnih programa, promičući svoju suradnju s posrednicima u mikrofinanciranju i krajnjim korisnicima kako bi pružile bolju pomoć primateljima mikrozajmova u smislu osposobljavanja, obučavanja i sveukupne podrške boljoj održivosti poduzeća;

39.

pozdravlja mogućnost korištenja sredstava Europskog socijalnog fonda za os mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije te poziva Komisiju i Europski investicijski fond da o toj mogućnosti bolje informiraju posrednike u mikrofinanciranju u skladu s člankom 38. Uredbe o zajedničkim odredbama (8);

40.

poziva Komisiju i države članice da učine sve što je potrebno kako bi Europski fond za strateška ulaganja bio dostupan za financiranje mikropoduzeća;

41.

potiče Komisiju da koordinira potporu Europskog socijalnog fonda i Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije kako bi poboljšala komplementarnost među tim dvama programima u pogledu mikrofinancijskih instrumenata, koncentrirajući se na, između ostalog, suradnju između posrednika u mikrofinanciranju i centara za poslovnu podršku sufinanciranih iz Europskog socijalnog fonda;

42.

pozdravlja postupak odabira posrednika za mikrokredite, koji je u skladu s pravilima i postupcima Europskog investicijskog fonda te ponavlja da Parlament zahtijeva da se ti posrednici pridržavaju načela odgovornog pozajmljivanja i izbjegavanja prezaduženosti osoba i poduzeća;

43.

preporučuje da se postupak pristupa instrumentima pojednostavni i da se sporazumi između posrednika u mikrofinanciranju i Europskog investicijskog fonda učine fleksibilnijima i razumljivijma omogućujući manjim posrednicima da brže i u potpunosti iskoriste instrumente financiranja i instrumente Europskog investicijskog fonda;

44.

izražava žaljenje zbog toga što znatan broj prijava za Instrument nije dovršen i što ih nije mogao odobriti EIF; poziva Komisiju da procijeni razloge tog neuspjeha (npr. manjak informacija, manjak pristupačnosti ili administrativno opterećenje koje treba pojednostavniti); poziva Komisiju da brzo djeluje kako bi riješila taj problem;

45.

poziva Komisiju da se pobrine za povećanje promidžbe i količine informacija o Instrumentu i načinima na koji mu se može pristupiti te da taj postupak pojednostavni, a sporazume između posrednika u mikrofinanciranju i Europskog investicijskog fonda učini fleksibilnijima i lakše razumljivima i tako manjim posrednicima omogući brži pristup tržištu;

46.

poziva Komisiju i Europski investicijski fond da ispitaju mogućnosti boljeg informiranja šire javnosti o prednostima Instrumenta, povrh postjećih obveza posrednika u mikrofinanciranju u pogledu širenja informacija;

47.

potiče Komisiju da ojača suradnju između posrednika u mikrofinanciranju i organizacija koje zastupaju interese korisnika, pri čemu se ne misli samo na oglašavanje proizvoda ili traženje novih klijenata;

48.

poziva države članice da unaprijede sektor mikrofinanciranja i time omoguće njegovo širenje, što je preduvjet za postizanje ciljeva strategije Europa 2020., te da iskoriste Instrument i istraže mogućnosti za ulazak posrednika koji nisu bankovne institucije na tržište mikrokredita, a da pritom ne budu ovisni o partnerskoj banci;

49.

poziva Komisiju da pojača svoj dijalog s akterima u mikrofinanciranju (posrednicima u mikrofinanciranju, bankama i nebankovnim institucijama, mrežama kao što je Europska mreža za mikrofinanciranje) kao i dionicima koji trenutno nisu uključeni u taj dijalog o pristupačnosti, korištenju i osmišljavanju proizvoda koji će se nuditi u okviru programa financiranih sredstvima Unije;

50.

potiče Komisiju i države članice da olakšaju razmjenu najboljih praksi među posrednicima u mikrofinanciranju iz različitih država članica;

51.

poziva Komisiju i Europski investicijski fond da osiguraju da se putem osi mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva EaSI-ja dodatno promiču širenje i integracija Europskog etičkog kodeksa za pružanje usluga mikrokreditiranja u ugovorima s posrednicima u mikrofinanciranju;

52.

smatra da je izvještaj Komisije o provedbi Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress – 2013. vrlo općenit i da se nedovoljno bavi detaljima provedbe;

53.

potiče Komisiju da se pobrine za to da Instrument kao i instrument u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije nastave doprinositi dodanoj vrijednosti i vidljivosti EU-a;

54.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.