17.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 349/11

—

uzimajući u obzir Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda od 8. rujna 2000.,

—

uzimajući u obzir izvješće koje je u srpnju 2014. usvojila Otvorena radna skupina UN-a za ciljeve održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2014. o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015. (1),

—

uzimajući u obzir izvješće koje je 8. kolovoza 2014. donio Međuvladin odbor stručnjaka za financiranje održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju s političkog foruma na visokoj razini o održivom razvoju iz srpnja 2014.,

—

uzimajući u obzir izvješće Ujedinjenih naroda o milenijskim razvojnim ciljevima za 2014.,

—

uzimajući u obzir zaključni dokument sa sastanka na visokoj razini Globalnog partnerstva za učinkovitu razvojnu suradnju u Ciudad de Méxicu u travnju 2014.,

—

uzimajući u obzir izvješće „Dijalog o provedbi razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. na lokalnoj razini” koje su 31. listopada 2014. sastavili Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Globalna radna skupina (2) i Habitat UN-a,

—

uzimajući u obzir izvješće za 2014. Skupine Ujedinjenih naroda za razvoj naslovljeno „Ostvarenje razvojnog plana za razdoblje nakon 2015.: prilike na nacionalnoj i lokalnoj razini”,

—

uzimajući u obzir izvješće UNDP-a o ljudskom razvoju za 2014. naslovljeno „Održavanje ljudskog napretka: smanjenje ranjivosti i stvaranje otpornosti”,

—

uzimajući u obzir sveobuhvatno izvješće glavnog tajnika UN-a o planu za razdoblje nakon 2015.,

—

uzimajući u obzir izvješće UN-a o rodnoj jednakosti za 2012., u kojem se prati napredak u vezi s aspektom rodne jednakosti osam milenijskih razvojnih ciljeva,

—

uzimajući u obzir ishod konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju iz 1992. i izvješće s njoj popratne konferencije o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru u Brazilu od 20. do 22. lipnja 2012.,

—

uzimajući u obzir izvješće iz svibnja 2013. UN-ove Skupine uglednih osoba na visokoj razini o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.,

—

uzimajući u obzir izvješće posebne skupine stručnjaka UN-a iz lipnja 2012. o razvojnom planu UN-a za razdoblje nakon 2015. namijenjeno glavnom tajniku UN-a i naslovljeno „Ostvarivanje budućnosti koju želimo svima”,

—

uzimajući u obzir Istanbulski program djelovanja za najmanje razvijene zemlje za desetljeće 2011. – 2020.,

—

uzimajući u obzir deklaraciju i akcijski plan s foruma na visokoj razini o učinkovitosti pomoći koji je održan u Busanu u Republici Koreji u prosincu 2011.,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i pravni okvir o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir Parišku deklaraciju o učinkovitosti pomoći i Program djelovanja iz Accre,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju o pravu na razvoj iz 1986.,

—

uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju (3) te Kodeks ponašanja EU-a o dopunjavanju i podjeli rada u okviru razvojne politike (4),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. svibnja 2013. naslovljenu „Osnaživanje lokalnih vlasti u partnerskim državama radi unaprijeđenog upravljanja i učinkovitijih rezultata razvoja” (COM(2013)0280),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o lokalnim vlastima i civilnom društvu: Europski angažman za potporu održivom razvoju (5) te uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. srpnja 2013. o lokalnim vlastima i razvoju,

—

uzimajući u obzir članak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se potvrđuje da EU „osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajući pritom u obzir sve svoje ciljeve”,

—

uzimajući u obzir članak 208. UFEU-a kojim se ističe da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. veljače 2015. naslovljenu „Globalno partnerstvo za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj nakon 2015.” (COM(2015)0044),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014., naslovljenu „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja” (COM(2014)0335),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2014., naslovljenu „Snažnija uloga privatnog sektora u postizanju uključivog i održivog rasta u zemljama u razvoju” (COM(2014)0263),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 30. travnja 2014., paket mjera naslovljen „Pristup temeljen na poštovanju prava, uključivanje svih ljudskih prava u razvojnu suradnju EU-a” (SWD(2014)0152),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. veljače 2013., naslovljenu „Pristojan život za sve: stati na kraj siromaštvu i osigurati održivu budućnost svijetu” (COM(2013)0092),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. rujna 2012. naslovljenu „Temelji demokracije i održivog razvoja: suradnja Europe i civilnog društva u području vanjskih odnosa” (COM(2012)0492),

—

uzimajući u obzir javno savjetovanje Komisije o pripremi stajališta EU-a naslovljeno „Prema razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.” koje je trajalo od 15. lipnja do 15. rujna 2012.,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. listopada 2008. naslovljenu „Lokalna tijela vlasti: čimbenici za razvoj” (SEC(2008)2570),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali s Vijećem, Europskim parlamentom i Komisijom, o razvojnoj politici EU-a naslovljenoj „Europski konsenzus” (6),

—

uzimajući u obzir Europsku povelju o razvojnoj suradnji za potporu lokalnom upravljanju donesenu tijekom Europskih dana razvoja, 16. studenoga 2008.,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. travnja 2005. naslovljenu „Politička usklađenost u interesu razvoja” (COM(2005)0134) i zaključke s 3166. sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. svibnja 2012. naslovljene „Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu”,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 24. veljače 2015. naslovljeno „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja”,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2013. naslovljeno „Osnaživanje lokalnih vlasti u partnerskim državama radi unaprijeđenog upravljanja i učinkovitijih rezultata razvoja”,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. lipnja 2010. naslovljeno „Proljetni paket: akcijski plan EU-a za ostvarenje milenijskih razvojnih ciljeva”,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 22. travnja 2009. naslovljeno „Lokalne vlasti: čimbenici za razvoj”,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020. (7),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. travnja 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini razvoja (2015.) (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o milenijskim razvojnim ciljevima – određivanje okvira za razdoblje nakon 2015. (9),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 19. svibnja 2014. o pristupu razvojnoj suradnji utemeljenom na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2013. o financiranju iskorjenjivanja siromaštva i održivom razvoju nakon 2015.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu AKP-a i EU-a od 20. lipnja 2014. o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A8-0232/2015),

A.

budući da će lokalne vlasti, koje su ključni državni i institucijski akteri za upravljanje na lokalnoj razini, uz sve više demokratskog odlučivanja na lokalnoj razini te održiv teritorijalni razvoj koji se temelji na sudjelovanju lokalne zajednice i njezinom demokratskom izrazu, imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva za razdoblje nakon 2015;

B.

budući da lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u određivanju, organizaciji i ostvarenju razvojnih ciljeva;

C.

budući da su lokalne vlasti snažna veza između zajednice i nacionalnih i globalnih ciljeva u planu za razdoblje nakon 2015.;

D.

budući da lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u zaštiti ugroženog stanovništva u nestabilnim državama u krizi te u državama srednjeg dohotka;

E.

budući da novi globalni okvir za održivi razvoj pruža priliku da se zajamči široko sudjelovanje organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti i nacionalnih parlamenata; budući da je osnaživanje lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva neophodno kako bi se omogućilo ispravno, transparentno i odgovorno upravljanje;

F.

budući da EU intenzivno sudjeluje u pružanju potpore lokalnim vlastima u zemljama u razvoju u cilju smanjenja siromaštva i ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva, ali i osnaživanja demokratskog upravljanja na lokalnoj razini;

G.

budući da su predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti sudjelovali na sjednicama Otvorene radne skupine Opće skupštine UN-a o ciljevima održivog razvoja, a Globalna radna skupina je zajedno s UNDP-om i Habitatom UN-a predsjedala savjetovanjima UN-a o lokalnoj provedbi razvojnog plana za razdoblje nakon 2015.;

H.

budući da se u sveobuhvatnom izvješću glavnog tajnika UN-a o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015. ponavlja potreba da novi razvojni plan bude prilagodljiv, univerzalan, usmjeren prema građanima i da se temelji na načelima ljudskih prava i vladavine prava; budući da glavni tajnik poziva na to da inovativna partnerstva, uključujući lokalne vlasti, budu glavni akteri u provedbi tog plana na razini najbližoj građanima;

I.

budući da će većina najvažnijih ciljeva i izazova globalnog razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. ovisiti o djelovanju na lokalnoj razini i čvrstim partnerstvima;

J.

budući da se predviđa da će svjetsko stanovništvo do 2050. narasti sa 7 na 9,3 milijarde ljudi, a najveći se dio rasta očekuje u zemljama u razvoju, posebno u urbanim područjima; budući da pretjerana urbanizacija ugrožava održivost razvoja u svim njegovim dimenzijama;

K.

budući da će se za 2,5 milijardi novih gradskih stanovnika trebati omogućiti pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, radnim mjestima, hrani, sanitarnom sustavu, prijevozu, stanovanju i električnoj energiji; budući da to predstavlja ključni izazov za lokalne i regionalne vlasti te općine zadužene za pružanje tih usluga;

L.

budući da se u Deklaraciji iz Rija naglašava da autohtono stanovništvo i njihove zajednice imaju ključnu ulogu u upravljanju okolišem i razvoju; budući da bi vlade trebale priznati i na odgovarajući način podržati njihov identitet, kulturu i interese te im omogućiti konkretno sudjelovanje u postizanju održivog razvoja;

M.

budući da je smanjenje siromaštva neujednačeno, a nejednakosti među zemljama i unutar njih, koje su sve veće i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, predstavljaju velik razvojni izazov;

N.

budući da nasilni sukobi i humanitarne krize i dalje ograničavaju nastojanja usmjerena prema razvoju; budući da su ugrožene skupine kao što su žene, djeca i starije osobe teže pogođene vojnim sukobima i krizama te da su lokalne vlasti glavni akteri u sprječavanju sukoba i postupanju u slučaju sukoba;

O.

budući da su potrebni dodatni napori kako bi se prepolovio postotak ljudi koji gladuju te da pothranjenost prijeti 162 milijuna male djece; budući da se skrivena glad može definirati kao pomanjkanje mikronutrijenata, što može imati nepovratne učinke na zdravlje i socijalno-ekonomske posljedice povezane sa smanjenjem produktivnosti ljudi;

P.

budući da klimatske promjene i uništavanje okoliša ugrožavaju smanjenje siromaštva i predstavljaju golem izazov za lokalne vlasti jer u prvom redu utječu na lokalne zajednice;

Q.

budući da treba otvoriti više novih i dostojanstvenih radnih mjesta kako bi se odgovorilo na demografski rast na svjetskoj razini; budući da je i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju privatni sektor glavni izvor radnih mjesta te stoga može biti ključan saveznik u borbi protiv siromaštva;

R.

budući da pomoć i dalje igra jedinstvenu ulogu u smanjenju siromaštva i od presudne je važnosti u zemljama u razvoju; budući da mora biti bolje usmjerena na potrebe najugroženijeg stanovništva; budući da pomoć sama po sebi nije dostatna pa stoga treba upotrijebiti inovativne načine financiranja;

S.

budući da će mobilizacija međunarodnih, javnih i privatnih sredstava biti ključna za promicanje održivog lokalnog razvoja;

T.

budući da bi EU i njegove države članice, kao najznačajniji pružatelji službene razvojne pomoći, ali i glavni kreatori politika te akteri u decentraliziranoj suradnji, stoga trebali ostati pokretačka sila tijekom sljedeće faze pregovora u okviru UN-a, osobito u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja;

U.

budući da se člankom 208. UFEU-a utvrđuje da je iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj razvojne politike EU-a, kao i da se njime utvrđuje usklađenost politika u interesu razvoja;

1.

podsjeća da je partnerstvom iz Busana predviđeno širenje foruma kako bi se u njega uključili novi akteri u razvoju kao što su lokalni i regionalni akteri;

2.

ističe da nove smjernice navedene u Komunikaciji Komisije o lokalnim vlastima i priznavanju njihove uloge kao državnih dionika predstavljaju velik korak naprijed za novi razvojni plan Europske unije;

3.

naglašava nužnost da se te nove smjernice stvarno primjenjuju u okviru provedbe europske suradnje i na razini 11. Europskog razvojnog fonda i na razini Instrumenta za razvojnu suradnju;

4.

ističe da je strateško planiranje na nacionalnoj i lokalnoj razini neophodno za promicanje i integraciju triju glavnih dimenzija razvoja: socijalne, gospodarske i ekološke dimenzije;

5.

pozdravlja potporu jačanju kapaciteta lokalnih vlasti u okviru tematske proračunske linije za lokalne vlasti, a posebno podršku jačanju struktura za koordinaciju lokalnih vlasti na državnoj, regionalnoj i europskoj razini te sklapanje partnerstva na razini EU-a;

6.

uviđa važnu ulogu lokalnih vlasti u zemljama u razvoju; potiče sklapanje partnerstava između lokalnih vlasti u državama članicama EU-a i lokalnih vlasti u zemljama u razvoju u područjima kao što su osposobljavanje i stvaranje ljudskih kapaciteta kako bi se ostvarila veća dobrobit, poput one povezane s boljim planiranjem zaštite okoliša;

7.

smatra da te strukture za koordinaciju imaju presudnu ulogu kada je riječ o tehničkoj podršci razvoju lokalnih kapaciteta i načinima za njezino postizanje te kada je riječ o razmjeni znanja i iskustva radi davanja potpore decentralizaciji i pružanju osnovnih usluga; smatra i da predstavljaju prikladan forum za politički dijalog i za pružanje mogućnosti lokalnim vlastima da iznesu svoja stajališta na svim razinama upravljanja;

8.

potiče Europsku uniju da decentraliziranu suradnju promiče kao instrument provedbe razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; u tu svrhu traži od Komisije da ispita mogućnost da decentralizacija postane sektor financijske koncentracije njezinih financijskih instrumenata za vanjsku pomoć, u prvom redu Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda, te da više radi na tome da se lokalne vlasti kao punopravni akteri uključe u provedbu 11. Europskog razvojnog fonda na razini zemalja partnera i na razini regija ili na razini sektorske ili proračunske pomoći; poziva države članice da lokalne vlasti isto tako budu na odgovarajući način zastupljene u njihovim razvojnim programima, i to koordiniranjem svojih mjera s mjerama Komisije i drugih država članica;

9.

ističe nužnost jamčenja pravednijeg prijenosa financijskih sredstava s nacionalne razine na lokalnu razine, tj. gradove i općine;

10.

naglašava nužnost da se u okviru tekućih postupaka decentralizacije države potaknu da dio nacionalnih proračunskih sredstava dodijele regionalnim i lokalnim vlastima; u tom pogledu smatra da se veća podrška morati dati jačanju financijskih i proračunskih kapaciteta lokalnih vlasti, i to u prvom redu njihovim udruživanjem;

11.

smatra da je od ključne važnosti da se dio europske pomoći proračunu dodijeli financiranju lokalnih vlasti;

12.

ustraje na pokretanju istinskog političkog dijaloga s lokalnim vlastima u okviru europske suradnje, u sklopu koje će biti moguće vrednovati postignute rezultate, uočiti prepreke i iznaći mogućnosti poboljšanja djelotvornosti pomoći na lokalnoj razini;

13.

traži da se takav dijalog institucionalizira te da se temelji na postojećim strukturama koordinacije iz raznih okvira suradnje;

14.

ističe da je milenijskim razvojnim ciljevima utvrđena ključna uloga lokalnih vlasti u borbi protiv siromaštva i pružanju javnih usluga kao što su voda, sanitarne usluge, primarna zdravstvena skrb i obrazovanje;

15.

pozdravlja širenje decentraliziranih inicijativa za razvojnu suradnju i uporabu mehanizama za suradnju među gradovima;

16.

ističe nužnost izdvajanja dodatnih sredstava za jačanje kapaciteta lokalnih vlasti kako bi im se omogućilo da ponude kvalitetne javne usluge, jamče jednake mogućnosti i stvore socijalnu koheziju;

17.

žali što u milenijskim razvojnim ciljevima nije u dovoljnoj mjeri uzeta u obzir važnost lokalne sastavnice u razvoju; žali zbog toga što razvojnim programima nije u dovoljnoj mjeri obuhvaćena kulturna dimenzija, što je ključno za razumijevanje lokalnog konteksta; traži da se u okviru lokalnih, nacionalnih i međunarodnih strategija za smanjenje siromaštva vodi računa o kulturnoj dimenziji;

18.

žali zbog toga što trenutačnim milenijskim razvojnim ciljevima nedostaje jasnoće u pogledu prilagodbe globalnih ciljeva nacionalnoj i lokalnoj dinamici;

19.

smatra da bi se u razdoblju nakon 2015. trebala pružiti jasna vizija za provedbu rezultata konferencije Rio + 20 u koju je uključena uloga lokalnih vlasti;

20.

ističe važnost utvrđivanja pouzdanih ciljeva i pokazatelja u vezi s ciljevima održivog razvoja koji su prilagođeni kontekstu, potrebama i problemima lokalnog stanovništva; poziva EU da ojača ulogu lokalnih vlasti te da njihovo stručno znanje uzme u obzir kada je riječ o drugim ciljevima održivog razvoja;

21.

poziva EU da lokalnim vlastima i dalje pridaje posebnu pozornost pri razvojnom planiranju, njegovoj provedbi i priljevu financijske pomoći; ističe da bi to zahtijevalo istinski participativni postupak na samom početku faze razvoja te da se u skladu s time decentralizirana javna pomoć mora uvažiti i pojačati; ističe potrebu da se zajamči njihovo veće sudjelovanje u određivanju razvojnih strategija;

22.

traži od Unije da se pobrine da lokalne vlasti budu bolje zastupljene u međunarodnim pregovorima o usvajanju razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. na Međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja i na Međunarodnoj konferenciji o klimi COP21;

23.

poziva EU da nastavi pružati potporu autonomnom cilju o gradovima i naseljima;

24.

poziva EU da doprinosi osnaživanju partnerstava koja uključuju više dionika, čime se omogućuje lokalna provedba plana za razdoblje nakon 2015.;

25.

traži jasnu definiciju i podjelu odgovornosti među partnerima;

26.

podsjeća da će javni sektor biti ključan za pokretanje i provedbu novoga globalnog razvojnog plana te ističe da će mobilizacija javnih sredstava i jačanje poreznog sustava utemeljenog na sposobnosti građana da plaćaju poreze i na pravednoj naknadi za transparentno korištenje prirodnim resursima biti ključna sastavnica njegova uspjeha;

27.

ponovno potvrđuje da je potrebno podupirati stvaranje srednjeg sloja promicanjem privatnog poduzetništva, posebno među mladima i ženama;

28.

ističe važnost osnaživanja lokalnih, mikro, malih i srednjih poduzeća u pogledu otvaranja radnih mjesta i promicanja održivog i uključivog gospodarskog rasta, ponajprije pomoću javno-privatnih politika;

29.

ponavlja potrebu za provedbom učinkovitih mehanizama odgovornosti i za određivanjem obaveznih socijalnih i ekoloških jamstava;

30.

smatra da se globalnim razvojnim planom za razdoblje nakon 2015. trebaju promijeniti uloga i učinak organizacija civilnog društva; vjeruje da bi države članice trebale blisko surađivati s organizacijama civilnog društva i uspostavom mehanizama za redovni dijalog, što bi trebalo omogućiti dobivanje pozitivnih povratnih informacija iz civilnog društva;

31.

ističe da vlade moraju odgovarati i domaćim dionicima i međunarodnoj zajednici;

32.

ističe važnost transparentnosti i promicanja dijaloga s više dionika radi većeg sudjelovanja lokalnih kultura, autohtonog stanovništva, migranata i manjina;

33.

smatra da je potrebno poduzeti velike napore kako bi se povećala sposobnost lokalnih vlasti u pružanju javnih usluga;

34.

naglašava važnost promicanja dobrog upravljanja na lokalnoj razini stavljanjem u prvi plan načela odgovornosti, transparentnosti, sudjelovanja, reagiranja i vladavine prava;

35.

potiče osnivanje platformi za savjetovanje na lokalnoj razini u okviru planiranja proračuna;

36.

ističe hitnu potrebu za reformom službi za prikupljanje službenih podataka;

37.

ističe da autohtono stanovništvo treba intenzivno sudjelovati u pripremi lokalnih i regionalnih razvojnih i ulagačkih planova;

38.

poziva nacionalne vlade i lokalne vlasti da: (a) osnaže lokalno zakonodavstvo radi priznavanja tradicionalnih sporazuma o posjedu zemljišta; (b) surađuju s tradicionalnim vlastima u raspolaganju prirodnim resursima; (c) se posvete rodnim i međugeneracijskim pitanjima koja postoje među autohtonim stanovništvom; (d) zaštite autohtono znanje; (e) povećaju sposobnost autohtonog stanovništva za sudjelovanje u razvojnom planiranju;

39.

ističe da nacionalne vlade i lokalne vlasti trebaju stvoriti poticajno okruženje za prijenos tehnologija;

40.

smatra da bi u tu suradnju trebalo uključiti i dugoročna ulaganja;

41.

pozdravlja angažiranost i predanost afričkih gradova u okviru priprema za Konferenciju Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom gradskom razvoju (Habitat III); traži od Komisije da podrži takve mobilizacijske procese i da u okviru svojih planova partnerstva predvidi davanje podrške upravljanju procesom održivog urbanog razvoja;

42.

pozdravlja odluku Otvorene radne skupine o uvrštavanju zasebnog cilja o urbanom održivom razvoju;

43.

ističe važnost usvajanja teritorijalnog pristupa za rješavanje pitanja kao što su gospodarenje otpadom i urbano siromaštvo, smanjenje nejednakosti, osnaživanje građana, uključiva i participativna demokracija, osmišljavanje inovativne infrastrukture, pružanje usluga, upravljanje zemljištem, utjecaj gradova na globalne klimatske promjene i njihov učinak na ekosustave, smanjenje rizika od elementarnih nepogoda, uporaba energije itd.;

44.

ističe važnost podupiranja zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja, uključujući pružanjem financijske i tehničke pomoći;

45.

ističe da je potrebno unaprijediti međunarodnu suradnju u vezi s rješavanjem problema nezakonitih financijskih tokova kako bi se stvorili jednaki uvjeti u pogledu oporezivanja lokalnih i međunarodnih poduzeća;

46.

naglašava da je decentralizacija moći učinkovito sredstvo u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju koja potječe iz multinacionalnih poduzeća te da se njome doprinosi modernizaciji javne uprave i zadovoljenju potreba stanovnika preko gospodarskih i socijalnih reformi;

47.

ističe da je potrebno istražiti kreativne i pravedne mehanizme financiranja;

48.

naglašava golemu važnost mobilizacije nacionalnih resursa na lokalnoj razini za uspjeh plana za razdoblje nakon 2015. s obzirom na to da predstavlja ključni čimbenik u provedbi kako nacionalnih tako i lokalnih razvojnih strategija i politika; u tom pogledu ističe da je hitno potrebno konsolidirati kapacitete lokalnih vlasti u partnerskim zemljama u području plaćanja komunalnog poreza i planiranja proračuna; pozdravlja postupnu uspostavu tijela za praćenje javnih financija na lokalnoj razini, koja zaslužuju veću potporu Europske unije;

49.

smatra da je učinkovitije djelovati na lokalnoj razini kako bi se poboljšali životni uvjeti u zajednicama, osobito u ruralnim područjima, te da je jedan od važnih izazova za lokalne i nacionalne vlasti poticanje postupnog ponovnog uključenja neformalnog sektora, a da se pritom ne destimuliraju inovacije;

50.

poziva Svjetsku banku i međunarodne financijske institucije da ažuriraju politike zaštite okoliša i socijalne zaštite;

51.

podsjeća da se lokalne vlasti u najvećoj mjeri moraju nositi sa sve većim brojem kriza, ali da im u većini slučajeva nedostaje kapaciteta i sredstava da bi na njih mogle učinkovito reagirati;

52.

poziva Komisiju da promiče mobilizaciju inovativnih načina financiranja u cilju decentralizirane suradnje, a posebno instrumente u kojima se kombiniraju zajmovi i bespovratna sredstva, koji još uvijek nisu prilagođeni konkretnim potrebama lokalnih vlasti;

53.

potiče Europsku uniju da stoga ojača decentralizirane proračune koji su preduvjet za lokalni razvoj;

54.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.