15.1.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 13/83

Izvjestiteljica:

gđa Emmanuelle BUTAUD-STUBBS

Suizvjestitelj:

g. Nicola KONSTANTINOU

1.1.

Uzimajući u obzir važnost udjela kreativnih i kulturnih industrija (KKI) u BDP-u Europske unije, EGSO poziva Komisiju da izradi višegodišnju strategiju razvoja tih industrija.

1.2.

EGSO posebno smatra da se one industrije koje doprinose međunarodnoj važnosti Europske unije moraju uključiti u sadašnja razmatranja Europske komisije o komunikaciji o novoj trgovinskoj politici koja se očekuje u jesen 2015.

1.3.

S obzirom na kretanja na tržištima rada u nekim državama članicama, treba voditi više računa o potrebama netipičnih radnika u pogledu radnih uvjeta i zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. EGSO zagovara intenziviranje kolektivnih pregovora, posebice u medijskom i kulturnom sektoru u okviru nacionalnih tradicija.

1.4.

Još nekoliko tema zaslužuje posebnu pažnju: prilagođavanje novim potrebama tržišta, jačanje mobilnosti stručnjaka u tom sektoru, jačanje alata i politika izobrazbe i obrazovanja te razvoj grupnog financiranja (platformi za crowdfunding).

1.5.

Zadaća promicanja vrijednosti EU-a – poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti prava, zaštite manjina itd. – trebala bi se djelomično povjeriti „kreativcima” koji će lakše doprijeti do mlade publike zahvaljujući aplikacijama, video sadržajima, igricama, stripovima itd.

1.6.

Za te industrije od kojih ne uspijevaju baš sve iskoristiti stvorenu vrijednost ključno je pitanje financijskog vrednovanja njihove nematerijalne imovine – portfelja klijenata, razvikanosti i ugleda, brendova, znanja i iskustva – koji su održivi i predstavljaju izvore buduće dobiti.

2.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor više od 11 godina podržava razvoj kulturnih i kreativnih industrija (KKI). Još prije nego što je Europska komisija 2012. izradila svoju komunikaciju naslovljenu „Promicanje sektora kulturnih i kreativnih djelatnosti u korist rasta i zapošljavanja u Europskoj uniji” (1), između 2004. i 2014. usvojeno je nekoliko mišljenja (2).

2.2.

Unutar europskog društva kulturne i kreativne industrije zauzimaju strateški položaj koji im omogućuje promicanje pametnog, održivog i uključivog rasta („Europa 2020.”) s obzirom na to da se pokazalo (3) kako je inovacijska sposobnost KKI-ja jedna od njihovih značajki koja je jača nego u drugim gospodarskim sektorima.

2.3.

Povrh toga, treba naglasiti da unutar europskog društva KKI imaju posebnu ulogu u promicanju pluralizma i kulturne raznolikosti kao i europskog identiteta (4).

2.4.

U siječnju 2015. Predsjedništvo EGSO-a odlučilo je odobriti izradu novog samoinicijativnog mišljenja o kulturnim i kreativnim industrijama s obzirom na to da one Europi osiguravaju prednost u svjetskom tržišnom natjecanju. Na primjer, SAD, Kanada i Koreja zaista razvijaju učinkovite strategije „meke sile” (soft power) kako bi promicale svoju kulturu i način života i podržale gospodarski razvoj svojih poduzeća koja se bave osmišljavanjem, proizvodnjom i distribucijom robe i usluga kulturnog sadržaja.

2.5.

Koji su ključni čimbenici zbog kojih se EGSO namjerava ponovno usredotočiti na razvoj tih industrija?

2.5.1.

Kao prvo, njihova važnost u europskom gospodarstvu. S obzirom na različite postojeće definicije i posljednje raspoložive statističke podatke, KKI čine jedan od najdinamičnijih sektora europskog gospodarstva. U istraživanju konzultantske kuće Tera za razdoblje 2008.–2011 (5). ističe se da je doprinos takvih industrija europskom BDP-u između 4,4 % (samo za čiste kreativne industrije ili core industries) i 6,8 % (dodavanjem industrija koje uvelike ovise o čistim kreativnim industrijama ili non-core industries). Njihov doprinos zapošljavanju predstavlja 8,3 milijuna radnih mjesta, odnosno 3,8 % ukupnog aktivnog stanovništva EU-a za čiste kreativne industrije (core industries) i 14 milijuna radnih mjesta ako se dodaju sve snažno ovisne industrije (non-core industries), odnosno 6,5 % ukupnog aktivnog stanovništva EU-a. To ih stoga čini trećim najvećim poslodavcem u EU-u nakon građevinskog sektora i sektora pića.

2.5.2.

Visina javnih dugova potaknula je vlade te lokalne i regionalne vlasti da smanje iznos subvencija koje se dodjeljuju kulturnim i glazbenim udrugama, kazalištima, art-kinima i orkestrima. Radijski i televizijski mediji financirani iz javnih sredstava u više su država članica zapali u teškoće, kao i tiskani mediji čiji je gospodarski model u krizi zbog digitalne revolucije.

2.5.3.

Pregovori o transatlantskom partnerstvu počeli su u lipnju 2013. i već je zaključeno 9 krugova pregovora. Kulturi se od samog početka priznaje izniman položaj i EGSO podržava stajalište Europskog parlamenta koji u svojoj rezoluciji od 23. svibnja 2013. o pregovorima između EU-a i SAD-a o sporazumu o trgovini i ulaganjima (6) zahtijeva da se „isključenje kulturnih i audiovizualnih usluga, uključujući internetske usluge, jasno naznači u pregovaračkom mandatu”.

2.5.4.

Program „Kreativna Europa”, o kojemu se Odbor već imao priliku očitovati (7), upravo je stupio na snagu i dodijeljen mu je proračun u iznosu od 1,46 milijardi eura za razdoblje 2014.–2020.

3.1.1.

Mnoga prepoznatljiva područja europske kulture i stvaralaštva oslabljena su krizom:

3.1.2.

Statistički podaci Eurostata za razdoblje 2009.–2013. potvrđuju smanjenje radnih mjesta u sektorima kao što je izdavaštvo u Francuskoj (146 000 zaposlenika 2009. i 112 000 zaposlenika 2013.) ili programiranje i snimanje u Poljskoj (25 000 zaposlenika 2009. i 19 600 zaposlenika 2013.).

3.1.3.

Nasuprot tomu, prema izvješću Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz Dublina „Umjetnost, zabava i razonoda: radni uvjeti i kvaliteta zaposlenja” (Arts, Entertainement and Recreation: working conditions and job quality) (8), zapošljavanje u sektoru umjetnosti, zabave i razonode u Europskoj uniji između 2010. i 2012. lagano je poraslo za 2 %. U određenim državama članicama udio radnika u tim sektorima znatno je iznad europskog prosjeka (1,6 % aktivnog stanovništva): u Ujedinjenoj Kraljevini i u Estoniji iznosi 2,6 %, u Švedskoj 2,5 % (14 % poduzeća i 8 % BDP-a) te u Latviji 2,3 %.

3.2.1.

Poduzeća u kreativnim industrijama prisiljena su tražiti financijska sredstva zbog toga što imaju poteškoća s osmišljavanjem modela prihoda koji bi im omogućavali iskorištavanje vrijednosti. Usmjeravanje MSP-ova u osmišljavanju poslovnih modela i modela prihoda kojima se istodobno omogućava stvaranje i iskorištavanje vrijednosti učinilo bi ih manje ovisnima o državnim potporama.

3.2.2.

EGSO je u prošlosti izrazio sumnju u pogledu novog financijskog mehanizma osmišljenog kako bi MSP-ovi i drugi subjekti mogli lakše doći do financijskih sredstava. Istaknut je nedostatak stručnog znanja u Europskom investicijskom fondu (EIF) na području kulture (9). Međutim, upravo je to tijelo odgovorno za davanje sektorskog jamstva u iznosu od 121 milijuna eura.

3.2.3.

Prema programu „Kreativna Europa”, ovo jamstvo mora imati učinak poluge od 5,7 %, što bi dovelo do toga da se za postupak poziva na podnošenje ponuda na raspolaganje stavi 700 milijuna eura i omogući odabir tijela nadležnog za jačanje administrativnih kapaciteta za mehanizam jamstva.

3.2.4.

Jednako bi tako bilo zanimljivo diversificirati načine financiranja. Crowdfunding, uključujući i njegovu prekograničnu dimenziju, omogućuje lakši pristup financiranju projekata i smanjuje rizik za ulagače („La Tribune”, 11. veljače 2014.).

3.2.5.

Time se općenito postavlja pitanje ocjenjivanja nematerijalne imovine. Europska komisija prepoznaje važnost te nematerijalne imovine, ali ne predlaže nikakvu zajedničku metodu financijskog vrednovanja nematerijalne imovine.

3.2.6.

Nedostatak lokalne zastupljenosti: postoji 1 do 4 ureda „Kreativna Europa” po državi članici, u glavnim ili velikim gradovima. Ovakva mreža sigurno nije dostatna da bi se osiguralo promicanje programa u svim regijama koje su snažno usmjerene na kreativne i kulturne industrije.

3.3.1.

O reformi Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) o autorskom pravu trenutačno se raspravlja na temelju komunikacije od 19. svibnja 2010. (COM(2010) 245 završna verzija „Digitalni program za Europu”), uz osjetljiva pitanja koja se moraju riješiti:

3.3.2.

Druga osjetljiva tema odnosi se na naknade autorima i umjetnicima/izvođačima od prihoda koji nastaju korištenjem njihovih djela i izvedbi na internetu.

3.3.3.

EGSO naglašava potrebu uravnoteženog sustava kojim bi se osigurala poštena i pravedna naknada za sve nositelje prava, posebno za stvaratelje sadržaja, umjetnike izvođače i producente.

3.3.4.

Također je važno pomoći MSP-ovima, vrlo malim poduzećima i mikropoduzećima u kreativnim i kulturnim industrijama da zaštite svoja prava intelektualnog vlasništva (11), posebno u sektoru mode i dizajna.

3.3.5.

EGSO također poziva Europsku komisiju da pokaže dosljednost te da revidira i Direktivu 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) o elektroničkoj trgovini kako bi sve uključene strane (dionici/nositelji prava, pružatelji usluga smještaja internetskih stranica, tražilice, pružatelji platnih usluga itd.) postale svjesne svoje odgovornosti u borbi protiv piratstva.

4.1.1.

EGSO naglašava da će se oblici suradnje uspostaviti – ili neće – upravo na lokalnoj razini. Treba ustrajati na ključnoj ulozi kulturnih klastera, područja za kreativne industrije, dostupnih i besplatnih mjesta susreta koje gradovi i regije stavljaju na raspolaganje, kao što je pokazano u nekoliko izjava (Valonija, Rhône-Alpes) na saslušanju od 15. lipnja 2015. Stručnjaci Europske mreže u svojem izvješću o otpornosti kreativnih i kulturnih industrija (13) smatraju da „se čini kako javne politike za promicanje kulture i kreativnosti imaju veći utjecaj na podnacionalnoj razini”.

4.1.2.

Godišnjim programom za provedbu inicijative „Kreativna Europa” predviđa se izdvajanje 4,9 milijuna eura za urede programa „Kreativna Europa”. Tih je ureda premalo i nalaze se u glavnim ili velikim gradovima što im nužno ne jamči najbolji položaj u odnosu na to gdje se nalaze dionici.

4.2.1.

Prema izvješću Međunarodne organizacije rada (ILO) iz svibnja 2014., posvećenog radnim odnosima u medijskom sektoru i sektoru kulturnih industrija (14):

4.2.2.

U većini tih zanimanja, a posebno u medijskom i kulturnom sektoru, takozvano netipično zapošljavanje tijekom posljednjih desetljeća bilježi rast, uz sve više ugovora sa skraćenim radnim vremenom i na određeno vrijeme, privremenog rada, samozapošljavanja i gospodarski ovisnog samozapošljavanja.

4.2.3.

EGSO podržava točke konsenzusa koje je ILO usvojio u svibnju 2014 (15). potvrđujući da se „temeljna načela i prava na radnom mjestu trebaju primjenjivati na sve radnike u medijskom i kulturnom sektoru, bez obzira na narav njihovog radnog odnosa”. Primjećuje da određeni radnici u medijskom i kulturnom sektoru nemaju dostatnu socijalnu zaštitu (naknada za nezaposlene, mirovine, socijalna sigurnost…) i da ponekad učestalo korištenje usluga podizvođača i postojanje različitih zaposleničkih odnosa među netipičnim radnicima u kreativnim i kulturnim industrijama može povećati rizike za sigurnost i zdravlje.

4.2.4.

EGSO zagovara jačanje kolektivnih pregovora u ovim različitim granama u svrhu poboljšanja uvjeta rada.

4.2.5.

EGSO zahtijeva od Europske komisije da predstavi ambiciozni zakonski „paket” o mobilnosti kojim bi se omogućilo primjereno rješavanje problema mobilnosti unutar EU-a za zaposlenike u kulturnim i kreativnim industrijama i jednostavnije izdavanje viza u okviru razmjena s trećim zemljama.

4.3.1.

EGSO je već skrenuo pozornost na potrebu jačanja znanja o kreativnim industrijama u nastavnim programima i strukovnom obrazovanju, u skladu s Međunarodnom poveljom o umjetničkim obrtima (16).

4.3.2.

Treba naglasiti važnu ulogu javne radiotelevizije kao primarnog prenositelja kulturnog obrazovanja i mjesta na kojem se emitiraju književni, povijesni ili umjetnički sadržaji.

4.3.3.

EGSO također smatra da je u razdoblju kada se gospodarski modeli, posebno oni vezani uz promjene navika potrošača, naglo razvijaju, u programima osposobljavanja za zanimanja u kreativnim i kulturnim industrijama potrebno učiti o ekonomiji, upravljanju i strategiji. Menadžeri i poduzetnici u tim kreativnim i kulturnim industrijama moraju imati pristup takvim vrstama osposobljavanja kao nastavku stručnog osposobljavanja.

4.3.4.

EGSO je u više mišljenja naglašavao važnost osposobljavanja kako bi obrtnici prenosili svoja znanja i vještine No ono što u nekoliko država članica postaje sve očitije jest rastući jaz između sadržaja nastavnih programa i potreba tržišta, zbog čega su se određeni pripadnici civilnog društva angažirali na području izobrazbe i osnovali privatne ustanove ili pokrenuli vrlo praktične kratke (četverotjedne) tečajeve osposobljavanja u okviru javno-privatnog partnerstva, usredotočene na jedno zanimanje kako bi se mladi ljudi s diplomom ili bez nje u najkraćem mogućem roku osposobili za rad.

4.3.5.

Europsko vijeće za kompetencije u audiovizualnom sektoru i sektoru zabave uživo započelo je svoj rad u studenom 2014. EGSO je zainteresiran za njegov rad koji bi trebao dovesti do boljeg predviđanja potreba vezanih uz početno i trajno osposobljavanje.

4.3.6.

EGSO smatra važnim da u tom kontekstu socijalni partneri i Europsko vijeće kompetencija budu snažno uključeni u rad ESCO-a (17) (Višejezična europska klasifikacija vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja).

4.3.7.

EGSO bi želio svjedočiti većoj sinergiji između sektora „Saveza znanja” programa Erasmus+ i programa „Kreativna Europa”.

4.4.1.

EGSO zahtijeva da se u obzir uzmu sve dimenzije ovog sektora: zapošljavanje, kompetencije, osposobljavanje, intelektualno vlasništvo, i to zbog njegove važnosti za gospodarstvo. Vanjsku dimenziju treba uključiti u tekuće bilateralne i multilateralne pregovore. Naime, roba i usluge kreativnog i kulturnog sadržaja čine dio koji bilježi rast u izvozu EU-a. Prema ECCIA-i, luksuzni proizvodi predstavljaju oko 17 % ukupnog izvoza EU-a u 2013.

4.4.2.

Uzimanje u obzir posebnosti tih industrija u odnosu na njihov sadržaj podrazumijeva posvećivanje veće pažnje pravima intelektualnog vlasništva i regulaciji elektroničke trgovine.

4.5.1.

Vrijednosti EU-a treba promicati i širiti korištenjem privlačnih formata na društvenim mrežama.

4.5.2.

Poziv za podnošenje projekata, upućen video umjetnicima, grafičkim dizajnerima, ilustratorima, glazbenicima i ostalima omogućio bi proizvodnju maštovitih, dinamičnih sadržaja koji bi se mogli viralno širiti među mladom publikom.

4.6.1.

Taj cilj, kojim se nastoji uspostaviti i razviti sinergija između različitih kulturnih i kreativnih industrija, dio je konceptualnog okvira Europske komisije u programu „Kreativna Europa” (18).

4.6.2.

Ima vrlo ohrabrujućih jednokratnih iskustava, primjerice između gastronomije, digitalne industrije i turizma, između umjetnosti i luksuza, kulture i turizma.

4.6.3.

Ta iskustva uzajamnog obogaćivanja između grana KKI-ja te KKI-ja i drugih industrija često nisu prenosiva na razini industrije jer se temelje na poznavanju obilježja svojstvenih svakom pojedinom sektoru.

4.6.4.

Nadalje, prakse uzajamnog obogaćivanja koje se razvijaju u sektoru KKI-ja zahvaljujući tehnološkom napretku (3D tisak, digitalni tisak) omogućuju poticanje razvoja profila stručnjaka usmjerenih na stvaranje i inovacije, a koji su pokretači budućeg zapošljavanja.

4.7.1.

EU pripada dijelu svijeta s najvećom gustoćom kulturnih znamenitosti, s 363 od 981 UNESCO-ovih mjesta svjetske kulturne i prirodne baštine. Zaista, pokazalo se da se priljev indijskih, kineskih, japanskih ili američkih turista uglavnom može objasniti bogatstvom ovog nasljeđa (19). Treba poticati svako poboljšanje politike na području viza u okvirima sigurnosnih ograničenja koja odrede države članice i treće zemlje o kojima je riječ.

4.7.2.

Međutim, zbog visoke razine zaduženosti nekoliko država članica koje su posebno bogate arhitektonskim spomenicima – Grčka, (17), Francuska (39), Italija (47) ili Španjolska (44) – utvrđene su teškoće u pogledu očuvanja i održavanja tog nasljeđa. Budući da to europsko kulturno i arhitektonsko bogatstvo predstavlja važnu prednost za daljnji razvoj kulturnog turizma, tražimo od Europske komisije da napravi pregled trenutačnog stanja održavanja mjesta pod zaštitom UNESCO-a u Europskoj uniji.

4.8.1.

EGSO je već podnio taj zahtjev (20). Odbor regija ga podržava i traži osnivanje europskog foruma o kreativnosti (21). Taj bi forum „okupio javne i privatne skupine, te skupine dobrovoljaca u svrhu analiziranja načina na koje bi Europa kreativna rješenja mogla primjenjivati na goruće lokalne i europske probleme”.