IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi, funkcioniranju i učinkovitosti vršne .eu domene

(Tekst značajan za EGP)

1.Pozadina

U travnju 2015. vršna .eu domena (Top-Level Domain – TLD) proslavila je devet godina postojanja. Tijekom proteklih devet godina nacionalna vršna .eu domena profilirala se kao inovativan i moderan nastavak koji se itekako može nositi s vršnim domenama koje su u području domena prisutne od kraja devedesetih te natjecati s novim generičkim vršnim domenama (gTLD-ovi) koje su uvedene 2014. Na kraju prvog tromjesečja 2015. vršna .eu domena bila je šesta najveća nacionalna vršna domena u svijetu 1 . S više od četiri milijuna registracija vršna .eu domena Europljanima je postala vrijedna mogućnost pri odabiru naziva domene za prisutnost na internetu.

U skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 733/2002 o uvođenju vršne .eu domene, Komisija mora Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti izvješće godinu dana nakon donošenja Uredbe i nakon toga svake dvije godine. Ovo izvješće Europskom parlamentu i Vijeću odnosi se na provedbu, učinkovitost i funkcioniranje vršne .eu domene u protekle dvije godine, odnosno tijekom razdoblja od 1. travnja 2013. do 31. ožujka 2015.

2.Pravni okvir za vršnu .eu domenu i osnovna načela

Vršna .eu domena uvedena je sljedećim pravnim aktima:

–Uredbom (EZ) br. 733/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. travnja 2002. o uvođenju vršne .eu domene 2 (kako je izmijenjena) 3 ;

–Uredbom Komisije (EZ) br. 874/2004 od 28. travnja 2004. o utvrđivanju pravila javne politike u vezi s primjenom i funkcijama vršne .eu domene i načela kojima se uređuje registracija 4 (kako je izmijenjena) 5 .

U izvještajnom razdoblju Uredba (EZ) br. 874/2004 izmijenjena je Uredbom Komisije (EU) br. 516/2015 uvođenjem tehničkih kontrola radi sprečavanja moguće vizualne zabune među registriranim nazivima .eu domene, osobito u pogledu .eu internacionaliziranih naziva domena (IDN-ovi) koji se podupiru od prosinca 2009., i to sa sljedećim ciljevima:

kako bi se osiguralo da Registar provjerava valjanost zahtjevâ za registraciju prije registracije naziva domene, a ne samo nakon nje,

kako bi se Registru omogućilo da uvede dodatne znakove koje podupire protokol IDNA2008 te ažurira popis naziva domena koje su rezervirali EU te Island, Lihtenštajn i Norveška.

U skladu s Uredbom (EZ) br. 733/2002 Komisija je u svibnju 2013. objavila poziv na iskaz interesa za odabir Registra vršne .eu domene. Poziv je zatvoren 20. lipnja 2013. Jedinu prijavu koja je pristigla dostavio je EURid 6 . Ocjenjivači su zaključili da prijava EURid-a ispunjuje minimalne zahtjeve svakog kriterija za odabir. Odluka Komisije o određivanju EURid-a kao Registra vršne .eu domene objavljena je 12. travnja 2014. 7

3.Registracija i upotreba naziva .eu domene

U razdoblju koje je obuhvaćeno ovim izvješćem nacionalna vršna .eu domena nastavila je postojano rasti usporedno s drugim europskim nacionalnim vršnim domenama. Godišnji rast .eu domene bio je iznimno visok u 2014. (zabilježen je rast od 5,3 %). Nacionalna vršna .eu domena ukupno je imala gotovo 3,9 milijuna registracija na kraju prvog tromjesečja 2015., što predstavlja neto rast registracija .eu domene od 4.3 % od posljednjeg izvješća, a iz toga proizlazi da je nacionalna vršna .eu domena četvrta po popularnosti u EU-u.

Stopa obnova naziva u .eu domeni i dalje iznosi 80 %, što je vrlo dobra stopa u usporedbi s prosjekom od 73 % u industriji.

Karta naziva domena znatno je izmijenjena u protekle dvije godine zbog uvođenja novih generičkih vršnih domena nakon što je Internetska organizacija za dodjeljivanje naziva i brojeva (ICANN) otvorila prostor generičkih vršnih domena. U trenutku sastavljanja ovog izvješća prenesene su 684 nove generičke vršne domene. Njihove registracije uključuju ukupno 6,3 milijuna naziva domena, od čega najviše za domenu .xyz, koja ima nešto više od milijun registracija. Međutim novo tržište generičkih vršnih domena nije ispunilo sva očekivanja jer je potražnja korisnika znatno manja od očekivane. Na razini nacionalnih vršnih domena utjecaj dosada nije bio znatan, ali iz različitih razloga, uključujući zasićenost tržišta, pojačanu konkurentnost, više ovlasti na razini registrara s obzirom na to da su neki od njih postali registri i obrnuto. Procjenjuje se da će rast nacionalnih vršnih domena usporiti, a od 2017. mogao bi čak početi padati.

S obzirom na povijesni trend, trenutačnu situaciju na tržištu i procjene budućeg rasta, cilj je održati stopu rasta registracija od oko 4 % godišnje.

4.Internacionalizirani nazivi domena (IDN-ovi)

4.1..eu IDN-ovi

Uvođenje IDN-ova na vršnoj razini u nadležnosti je Internetske organizacije za dodjeljivanje naziva i brojeva (ICANN). Dana 16. studenoga 2009. ICANN je pokrenuo ubrzani postupak IDN nacionalnih vršnih domena 8 u cilju lakšeg uvođenja nastavaka vršnih domena koji predstavljaju kodove država (npr. .gr, .bg, .eu) napisane nelatiničnim pismom (npr. ćirilica, grčko pismo, arapsko pismo i kinesko pismo).

Na temelju predstavki koje su Komisiji dostavili Cipar, Grčka i Bugarska u pogledu preferiranih verzija nastavka .eu, EURid je 5. svibnja 2010. ICANN-u predao zahtjev za pokretanje registracije verzija vršne .eu domene na ćirilici i grčkom pismu. Smatralo se da su niz .ευ napisan na grčkom pismu i niz .ею napisan na ćirilici zbunjujuće slični postojećem nizu ASCII znakova nacionalne vršne domene (.eu) pa je stoga njihovo uvođenje podvrgnuto dugotrajnom postupku ocjenjivanja.

Ocjenjivanje ćiriličnog niza (.ею) uspješno je završeno, ali grčki niz (.ευ) nije prošao korak tehničkog ocjenjivanja jer je „ili vizualno identičan ili se vizualno može zamijeniti barem trima nizovima iz norme ISO 646-BV: ‚.eu’, ‚.ev’ i ‚.ey’”. Komisija je EURid-u savjetovala da mogući zahtjev za prenošenje ćiriličnog niza (.ею) odgodi do rješenja problema s grčkim nizom (.ευ).

U razdoblju koje je obuhvaćeno ovim izvješćem Komisija i EURid razvili su provedbeni plan za .euIDN na visokoj razini. U planu koji je EURid dostavio u rujnu 2014. daje se opći pregled pristupa koji je potrebno slijediti prilikom pokretanja .eu domene na grčkom i na ćiriličnom pismu (npr. dopušta se samo pristup grčki.grčki) kao i mehanizama za upravljanje nasljeđem trenutačnog sustava (nelatinični ASCII znakovi).

Dana 20. siječnja 2014., nakon što je s Komisijom usuglasio strategiju, EURid je Skupini za ponovno ocjenjivanje sličnosti u produljenom postupku (EPSRP) podnio zahtjev za ponovno ocjenjivanje niza .ευ i poslao pismo odboru ICANN-a kako bi izrazio zabrinutost u pogledu nedosljednosti te istaknuo te nedosljednosti u trenutačnom provedbenom planu za IDN-ove nacionalnih vršnih domena i smjernicama EPSRP-a objavljenima u studenome 2013. U odgovoru ICANN-a nije na odgovarajući način odgovoreno na nekoliko postavljenih pitanja.

Ishod ocjenjivanja EPSRP-a EURid-u je dostavljen 10. listopada 2014., a 17. prosinca 2014. objavljen je na stranici ICANN-a kako bi javnost mogla iznijeti primjedbe. Skupina nije utvrdila da je niz .ευ zbunjujuće sličan nizovima „.ev” i „.ey”, ali jest utvrdila da je zbunjujuće sličan nizovima „.EV” i „.EY”. Smjernice skupine jezičnih stručnjaka nisu sadržavale nikakve upute za postupak koji bi ta skupina trebala primijeniti u slučaju da se zatraženi niz smatra zbunjujuće sličnim drugom nizu pisanom velikim slovima, ali ne i nizu pisanom malim slovima.

Na nekoliko sastanaka s ICANN-om predstavnici Komisije i EURid-a naglasili su slabosti i površnost cjelokupnog postupka ocjenjivanja sličnosti nizova, koji je iznimno strog u pogledu okoline nacionalnih vršnih domena, ali mnogo liberalniji u pogledu prostora novih generičkih vršnih domena, gdje se zahtjevi za nizovima poput .hotel i .hotels ili .car i .cars nisu smatrali zbunjujuće sličnima i odobreni su. U trenutku sastavljanja ovoga izvješća odbor ICANN-a dao je uputu osoblju ICANN-a i ccNSO-u (Organizacija za potporu nacionalnim nazivima) da podrobnije preispitaju ubrzani postupak kako bi dali smjernice u slučajevima sličnosti u odnosu na nizove pisane velikim slovima, ali ne i nizove pisane malim slovima.

Višejezičnost je ukorijenjena u ugovorima o Europskoj uniji, a poticanje, promicanje i olakšavanje višejezičnosti jedno je od najvažnijih načela institucija EU-a. Zbog toga je važan cilj politike nacionalnu vršnu .eu domenu učiniti dostupnom na drugim europskim pismima.

5.Funkcioniranje registra

5.1.Registar

EURid je europska neprofitna organizacija sa sjedištem u Diegemu (Belgija) i regionalnim uredima u Stockholmu, Pragu i Pisi. Čine je dva člana osnivača, DNS Belgija (registar .be domene) i Istituto di Informatica e Telematica (registar .it domene), te osam pridruženih članova: ARNES (registar .si domene), CZ.NIC (registar .cz domene), Business Europe (konfederacija 39 federacija povezanih uz tu industriju iz 33 zemlje), Odbor za internet ECTA-e (Udruženje za žigove Europske zajednice ), EMOTA (Europsko udruženje za e-trgovinu i prodaju različitim kanalima), IAB Europe (Udruga za interaktivni marketing), CECUA (Konfederacija europskih računalnih korisnika) i UEAPME (Europsko udruženje obrtnika te malih i srednjih poduzeća). Glavni poslužitelji EURid-a smješteni su u Belgiji (Bruxelles) i Nizozemskoj (Amsterdam).

5.2.Odnosi s registrarima

Prema zakonu sam registar .eu domene ne postupa kao registrar 9 . Prioritet EURid-a i dalje je pružati kvalitetne usluge za svojeg 751 akreditiranog registrara. EURid redovito ocjenjuje zadovoljstvo registrara .eu domene. Zadnja anketa zadovoljstva registrara .eu domene provedena je u razdoblju od četvrtog tromjesečja 2013. do prvog tromjesečja 2014. Od 176 EURid-ovih glavnih registrara odgovorilo je njih 103. Od ukupnog broja onih koji su sudjelovali u anketi 97 % odgovorilo je da su zadovoljni ili iznimno zadovoljni.

EURid svojoj zajednici registrara i dalje nastavlja pružati 24-satnu uslugu podrške.

Registar je pokrenuo vlastitu platformu za registraciju, koja je započela s radom 15. rujna 2014. nakon intenzivne i strukturirane komunikacije sa zajednicom registrara .eu domene. Uz novu platformu za registraciju uvedeni su i novi statusi naziva domena, zajedno s promjenama u pogledu usluga provjere dostupnosti domena (Domain Availability Service – DAS), Whois-a 10 , EPP protokola (Extensible Provisioning Protocol) te datuma isteka i obnove naziva domene.

5.3.Međunarodni odnosi

U razdoblju na koje se odnosi ovo izvješće EURid je u internetskom ekosustavu bio prisutan redovito i proaktivno. To je uključivalo proaktivno sudjelovanje na sastancima i radionicama Vijeća europskih nacionalnih registara vršnih domena (CENTR); predsjedanje radnom skupinom CENTR-IGF (IGF – Forum o upravljanju internetom), što je dovelo do uspješnih prijava radionica regionalnih organizacija na godišnjim sastancima IGF-a 2013. i 2014.; sudjelovanje na sastancima ICANN-a i uključenost u radne skupine ccNSO-a (Organizacija za potporu nacionalnim nazivima) o postupku razvoja politike IDN-a; predsjedanje radnom skupinom ICANN-a i ccNSO-a za strategiju i operativni plan od 2014.; partnerstvo s UNESCO-om; suradnju s ICANN-om radi upoznavanja registara i registrara s Bliskog istoka s najboljim praksama EURid-a; te godišnje kolegije o upravljanju internetom na školi College of Europe u Brugesu i na školi Scuola S. Anna u Pisi. Od ožujka 2014. predstavnici EURid-a aktivno su uključeni i u postupke IANA Stewardship Transition i ICANN Accountability.

5.4.Aktivnosti marketinga i podizanja svijesti

Tijekom protekle dvije godine EURid je proveo nekoliko marketinških aktivnosti na dvije razine

uspostavom čvrstih partnerstava sa svojim registrarima radi promicanja vršne .eu domene putem sufinanciranog marketinškog programa te drugim programima poticaja. U okviru tog programa registar uplaćuje 0,75 EUR za svaki novi naziv .eu domene i 0,30 EUR za svaki obnovljeni naziv .eu domene na sufinancirani račun za marketing koji se otvara za svakog registrara. Godine 2013. podneseno je 94, a 2014. 86 raznovrsnih prijedloga. Popularnost programa među registrarima povećala se te su ga uveli i drugi registri. Godine 2013. dodijeljena mu je nagrada CENTR za najbolju marketinšku aktivnost nekog registra;

izravni marketing u cilju podizanja svijesti o .eu domeni pokretanjem posebnih aktivnosti internetskog oglašavanja i redovite kampanje na oglasnim pločama u zračnoj luci u Bruxellesu s tenisačicom Flavijom Pennettom, jednom od najpoznatijih korisnika EURid-a. Sve kampanje upućuju na posebno web-mjesto Registra za marketing (ambitionhasanaddress.eurid.eu), na kojem korisnici interneta mogu pročitati priče trgovačkih društava i pojedinaca koji su odabrali .eu domenu za predstavljanje sebe i/ili svojih proizvoda na internetu.

Tijekom 2014. EURid je pokrenuo nagradu .eu Web Awards kako bi odao priznanja najboljim .eu web-mjestima u pet kategorija. Svečanost dodjele nagrada održana u Bruxellesu 19. studenoga 2014. bila je iznimno uspješna u profiliranju .eu domene. S obzirom na njezin uspjeh, registar organizira drugo izdanje.

5.5.Financijska situacija

Registar je autonomna vanjska organizacija, ali Komisija pažljivo prati njegovu financijsku situaciju u skladu s odredbama pravnog okvira i ugovorom o koncesiji. Neovisni financijski revizor provodi cjeloviti računovodstveni nadzor na licu mjesta. Komisija izvršava svoju nadzornu ulogu na način da preispituje napomene revizora, tromjesečna i godišnja financijska izvješća, tromjesečna izvješća o napretku, prijedloge proračuna te strateške i marketinške planove. Financijska pitanja redovito se razmatraju s Registrom na tromjesečnim sastancima i sastancima na razini službi.

Na početku rada vršne .eu domene prihod od velikog broja registracija domena bio je znatno veći od troškova Registra. Godišnji viškovi koji su iz toga proizašli uplaćeni su u proračun EU-a. Kako bi ograničio viškove i u obzir uzeo sve manje troškove po nazivu domene zbog sve većeg broja registracija, Registar je postupno smanjio različite naknade koje plaćaju registrari. Kako bi ispunio svoju ugovornu obvezu da radi uz trošak, Registar je odlučio od 1. siječnja 2013. promijeniti iznos naknade za obnovu i produženje naziva domene s 4,00 EUR na 3,75 EUR.

Glavni financijski aspekti Registra ostali su stabilni u 2013. i 2014., a i prihodi i troškovi Registra iznosili su oko 13 milijuna EUR godišnje. Zbog toga su neto financijski rezultati bili uravnoteženiji nego prethodnih godina, uz višak u korist proračuna EU-a u iznosu od 535 017 EUR za računovodstvenu godinu 2013. i 76 953 EUR za računovodstvenu godinu 2014.

Komisija je pažljivo analizirala promjene u planiranim i stvarnim troškovima Registra, posebno troškove marketinga (2,8 milijuna EUR u 2013. i 3 milijuna EUR u 2014.) 11 i ljudskih resursa (4,7 milijuna EUR u 2013. i 4,4 milijuna EUR u 2014). Do porasta marketinških troškova 2014. došlo je zbog velikog broja registracija te stoga povećanih doprinosa sufinanciranom marketinškom programu i novim inicijativama za podizanje svijesti povezanima s činjenicom da su stanovnici Islanda, Lihtenštajna i Norveške dobili mogućnost registriracije .eu domena.

5.6.Kontinuitet poslovanja, otpornost i kvaliteta

5.6.1.Kontinuitet poslovanja

EURid je proveo takozvani test oporavka u kriznim situacijama na nekoliko komponenti svoje infrastrukture. Test je pokazao da pretpostavljena redundantnost na sustavima telefonije nije radila kako je zamišljeno te da su potrebni ispravci. Točnije, tijekom simuliranog kvara glavna prespojna infrastruktura ponašala se ispravno i usluge su ostale dostupne, pristupni prespojnici koji povezuju pristupne poslužitelje s vatrozidima i internetom ponašali su se ispravno tijekom kontroliranog kvara, ali neke su usluge postale nedostupne zbog provedbenih pretpostavki koje u praksi nisu djelovale. Pretpostavke su ispravljene, a novi testovi pokazali su da zamjenski sustav funkcionira kako je zamišljeno.

Čitav registracijski softver ponovno je napisan 2014., a počeo se proizvoditi u rujnu te godine. Revidirana provjera Plana kontinuiteta poslovanja (BCP) održana je u prosincu. Test je proveden 16. prosinca, a revidirao ga je PwC koji je zaključio da „su svi testovi povezani s područjem primjene testa plana kontinuiteta poslovanja provedeni u različitim vremenskim odsječcima uspješno položeni”.

5.6.2.Sigurnost

U rujnu 2010. EURid je završio provedbu protokola za zaštitu od krivotvorenih DNS podataka (DNSSEC) za vršnu .eu domenu. DNSSEC je protokol kojim se provjerava autentičnost odgovora poslužitelja za prikazana imena (web-mjesta) sve do internetske korjenske zone u takozvanom „lancu povjerenja”. Osmišljen je tako da zaštiti internetske korisnike od krivotvorenih podataka u sustavu naziva domena (DNS), ali svoj puni potencijal može ostvariti samo ako su sve zone u hijerarhijskom DNS stablu potpisane. Smanjenje DNSSEC-a (mjesečni popust od 0,02 EUR na naknadu za naziv domene po točno potpisanom nazivu domene) uvedeno je u 2013. u svrhu daljnje potpore provedbi DNSSEC-a na razini registrara.

5.6.3.Plan kvalitete Whois

EURid je svakodnevno primjenjivao mjere za borbu protiv phishinga i drugog štetnog ponašanja na internetu Osobito se provjerava usklađenost naziva domena s kriterijima prihvatljivosti te se svakodnevno provjeravaju sumnjivi uzorci i druge nepravilnosti u novim registracijama.

U skladu s člankom 4. sporazuma o akreditaciji registrara .eu domene, registrari moraju osigurati da svaki nositelj naziva domene postupa u skladu s uredbama EU-a (kako su izmijenjene), registracijskom politikom .eu domene i uvjetima poslovanja .eu domene, kako su objavljeni na web-mjestu registra.

Od 2013. EURid nastoji popraviti kvalitetu Whois podataka .eu domene i potaknuti registrare da surađuju u skladu sa svojim ugovornim obvezama. U tu je svrhu Registar pokrenuo projekt Plan kvalitete Whois kako bi provjerio bazu podataka Whois i ispravio sve netočnosti.

5.7.Revizija i tehnička provjera Registra za 2013.

Prema ugovoru o koncesiji potpisanom s EURid-om Komisija može organizirati da „reviziju provede vanjsko tijelo koje ona odabere ili da je provedu sami odjeli Komisije. Cilj je takve revizije provjeriti ispunjuje li koncesionar svoje ugovorne obveze ”.

Komisija je provela reviziju u razdoblju između trećeg i četvrtog tromjesečja 2013. Na temelju rezultata revizije i tehničke provjere, mišljenje revizorskih službi Komisije bilo je da upravitelj Registra – EURid Asbl/vzw – postupa u skladu s ugovorom o koncesiji u pogledu organizacije, administracije i upravljanja vršnom .eu domenom.

Revizori su istovremeno utvrdili niz područja koja bi se trebala poboljšati, uključujući:

uspostavu djelotvorne unutarnje politike u pogledu sukoba interesa (koju je EURid imao, ali je dorađena i postrožena);

ocjenjivanje potrebe postojanja podružnica u tri druge države članice (to je bila obveza iz izvornog ugovora o koncesiji. EURid se već obvezao procijeniti vrijednost podružnica kada je odgovorio na poziv za iskaz interesa za odabir Registra vršne .eu domene iz 2013.);

uvođenje službene politike nabave (nakon revizije EURid je svoj unutarnji postupak učinio službenim i obveznim za izdatke koji prelaze određeni prag);

provođenje redovitog nadzora postupka izgradnje pričuva (EURid to čini jednom godišnje u bliskoj suradnji sa službama Komisije).

5.8.Sudski postupci i sporovi u vezi s nazivima domena

5.8.1.Predmeti pred Općim sudom i Sudom Europske unije

Opći sud: niti jedan

Sud Europske unije: 1 preliminarna odluka.

Žalbeni sud u Bruxellesu uputio je 2011. predmet lensworld.eu (Pie Optiek protiv Bureau Gevers) Sudu Europske unije radi donošenja prethodne odluke.

Presuda Suda Europske unije donesena je 19. srpnja 2012. Žalbeni sud donio je svoju konačnu odluku 3. listopada 2013. i odbacio odštetni zahtjev društva Pie Optiek protiv EURid-a kao neprihvatljiv. Sud je zaključio da je Gevers pogriješio te mu je naredio da društvu Pie Optiek plati odštetu od 70 000 EUR, uglavnom troškova vezanih uz sudski postupak.

Žalba nije uložena; presuda Žalbenog suda u Bruxellesu postala je konačna.

5.8.2.Alternativno rješavanje sporova

Svi sporovi između nositelja .eu domene ili pritužbe protiv odluka Registra .eu domene mogu se predati pružatelju usluga alternativnog rješavanja sporova, a to je Arbitražni sud u Pragu (češki Arbitražni sud ili CAC).

Postupak alternativnog rješavanja sporova primjenjuje se ne dovodeći u pitanje bilo kakav sudski postupak. Pritužbe se mogu predati putem interneta na svim službenim jezicima EU-a. 12

Sporovi koji se u okviru alternativnog rješavanja sporova vode protiv EURid-a u pogledu naziva domena koji se sastoje od jednog znaka

Postupak br. 06814 u okviru alternativnog rješavanja sporova pokrenut je protiv EURid-a u pogledu naziva domena e.eu, f.eu, y.eu. U skladu s primjenjivim pravilima, naziv .eu domene trebao bi sadržavati najmanje dva znaka.

Podnositelj pritužbe osporavao je EURid-ovo odbijanje zahtjevâ za registraciju.

U svojoj odluci od 18. studenoga 2014. član vijeća za alternativno rješavanje sporova odbio je tu pritužbu. Podnositelj pritužbe nije se žalio i predmet je zaključen.

Smanjenje naknade za alternativno rješavanje sporova (sporazum između Arbitražnog suda u Pragu i EURid-a)

Dana 27. lipnja 2012. Arbitražni sud u Pragu i EURid najavili su posebno smanjenje pristojbi kako bi postupak alternativnog rješavanja sporova u odnosu na .eu domenu bio još pristupačniji.

Naknada od 1300 EUR za osnovni postupak, odnosno za osporavanje od jednog do pet naziva domena pred jednočlanim vijećem smanjena je za 700 EUR u novoj strukturi pristojbi valjanoj u razdoblju od šest mjeseci, počevši od 1. srpnja 2012. Pristojbe za alternativno rješavanje sporova dodatno su smanjene 2014., pri čemu je od 1. siječnja 2015. ukupno smanjenje troška podnošenja pritužbe u okviru alternativnog rješavanja sporova iznosilo 1 000 EUR. Popust od 1000 EUR dodjeljuje se za svaku podnesenu pritužbu bez obzira na broj naziva domena u sporu i vrstu zatraženog vijeća.

5.8.3.Ostali sudski postupci

U izvještajnom razdoblju EURid je bio strana u sljedećim predmetima:

Depmarc

Depmarc je osporavao EURid-ovo odbijanje njegovih zahtjeva Sunrise 13 za 36 naziva domena utemeljenih na nizozemskim trgovačkim imenima. Podnositelj pritužbe zatražio je od Suda da naredi EURid-u da nazive domena prenese na Depmarc. Predmet je riješen sporazumom o nagodbi te ga je Sud 14. studenoga 2013. proglasio zaključenim.

Od ukupno 36 naziva domena, 30 njih za koje nije bilo drugih zahtjeva u redu čekanja tijekom razdoblja „sunrise” 11. ožujka 2014. pušteno je u postupak opće registracije. Preostalih šest naziva domena za koje su prihvaćeni drugi zahtjevi u redu čekanja tijekom razdoblja „sunrise” aktivirani su na ime podnositelja zahtjeva.

Dotace

Zahtjev češkog trgovačkog društva Dotace podnesen tijekom razdoblja „sunrise” odbio je izvršitelj provjere valjanosti (a i EURid) jer nije bilo dovoljno dokaza o prethodnom pravu na naziv „Dotace”. Arbitražni sud u Pragu u svojoj odluci (predmet 04281) potvrdio je odluku EURid-a da odbije dodijeliti naziv domene dotace.eu. Podnositelj zahtjeva za naziv domene potom se žalio Prvostupanjskom sudu u Bruxellesu.

Kada je podnositelj pritužbe odbio potpisati sporazum o nagodbi, EURid je podnio tužbeni zahtjev da se taj postupak proglasi zlonamjernim postupkom kojim se zlorabi sud kako bi mogao ponovno aktivirati postupak i dobiti konačnu odluku.

U svojoj presudi od 24. listopada 2014. Prvostupanjski sud u Bruxellesu donio je odluku u potpunosti u korist EURid-a.

6.Registracija u sustavu EMAS i naknada za CO2

Dana 23. svibnja 2012. EURid je postao prvi registrar u Europi kojeg je ovjerio EMAS 14 (broj registracije je BE-VL-000016). Konačna ocjena 9 ciljeva i 41 mjere iz programa EMAS-a za razdoblje od 2012. do 2014. pokazala je da je ostvareno 95 % ciljeva, uključujući i onaj glavni: plaćanje naknade za EURid-ove emisije CO2. U prvom tromjesečju 2015., nakon godišnjih revizija, EURid je započeo postupak obnove svoje registracije u sustavu EMAS i proširenja te registracije na podružnicu u Pisi.

Od 2013. EURid je ovjerio svoje emisije CO2 i kupio certificirane jedinice CO2 kako bi ih nadoknadio.

7.Zaključci

Model vršne .eu domene uspješno je proveden i uspješno se primjenjuje.

U protekle dvije godine vršna .eu domena ojačala je svoj položaj kao jedna od najvećih i najpopularnijih vršnih domena u Europi i u svijetu. Ona je i dalje uspješna unatoč kontinuiranom, ali sporijem rastu 28 nacionalnih vršnih domena u državama članicama i povećanoj dostupnosti generičkih vršnih domena, s kojima se Registar može nositi zahvaljujući ugledu kvalitete koji se povezuje s vršnom .eu domenom.

Pet godina nakon što je EURid podnio zahtjev za niz znakova .eu domene na grčkom pismu i ćirilici ICANN još nije odobrio grčki niz .ευ uz obrazloženje da je zbunjujuće sličan drugim znakovima pisanim velikim slovima. Komisija je u nekoliko navrata pozivala ICANN da taj postupak završi što je prije moguće. Istaknula je da bi trebalo utvrditi pravila kojima se uspostavlja postupak prijave za „trajni” IDN kako bi se izbjegla nepotrebna kašnjenja. To je jedno od pitanja javne politike o kojima će Komisija i dalje raspravljati u okviru savjetodavnog odbora, koji ICANN-u daje savjete u pogledu javne politike, kao i u okviru drugih sastavnica ICANN-a.

Financijska situacija Registra ostala je stabilna tijekom izvještajnog razdoblja.

Komisija prati primjenu sustava alternativnog rješavanja sporova koji osigurava Arbitražni sud u Pragu, kojim se imateljima registracija omogućuje zaštita prava na svim jezicima EU-a. Na temelju preporuka revizora EURid je smanjio pristojbe kako bi osigurao veću dostupnost sustava pojedincima i MSP-ovima koji imaju razloga vjerovati da su treće stranke nezakonito registrirale njihove .eu nazive.

Sustav naziva domena (DNS) nedavno je prošao jednu od svojih najvećih promjena tijekom posljednja dva desetljeća. Na tržištu su pokrenute stotine novih generičkih vršnih domena, zbog čega je ponekad dolazilo do zabuna među imateljima registracija i registrarima. Istovremeno je rast društvenih medija doveo do pada zanimanja za nazive domena s obzirom na to da mlađi krajnji korisnici interneta i energična nova trgovačka društva o svojoj prisutnosti na internetu radije priopćuju preko bržih društvenih medija.

Vršna .eu domena i njezin Registar dosada su pokazali da se s dosadašnjim izazovima mogu dobro nositi, iako se očekuje da će u budućnosti okruženje biti još konkurentnije. Komisija održava redovite i konstruktivne dijaloge s Registrom kako bi istražila i utvrdila moguće načine nošenja s novim okruženjem sustava naziva domena (DNS) te istovremeno osigurala da prostor .eu domene bude siguran, pouzdan i vrijedan truda za sadašnje i buduće dionike.

PRILOZI

Prilog 1.: Najpopularnije vršne domene u svijetu na dan 31. ožujka 2015.

Izvor: Tromjesečno izvješće o napretku EURid-a, prvo tromjesečje 2015.

PRILOG 2.: Registracije .eu domene po tromjesečju

PRILOG 3.: Pritužbe podnesene u okviru alternativnog rješavanja sporova po godinama:

	Broj pritužbi podnesenih 2013.	Broj pritužbi podnesenih 2014.
Siječanj	6	5
Veljača	5	5
Ožujak	4	4
Travanj	4	1
Svibanj	2	6
Lipanj	7	5
Srpanj	6	4
Kolovoz	2	7
Rujan	3	7
Listopad	6	7
Studeni	4	7
Prosinac	3	4
UKUPNO	52	62

Broj zaključenih predmeta u okviru alternativnog rješavanja sporova u 2013. 57 (od čega je 47 pritužbi prihvaćeno)

2013	Pritužba odbijena	Pritužba prihvaćena	Pritužba nepotpuna	Nagodba	UKUPNO
Siječanj		6			6
Veljača		3			3
Ožujak		4	1		5
Travanj		1			1
Svibanj		7			7
Lipanj	2	6			8
Srpanj		5		2	7
Kolovoz	1	3		1	5
Rujan		1	1		2
Listopad		6	1		7
Studeni		2	1		3
Prosinac		3			3
UKUPNO	3	47	4	3	57

Broj zaključenih predmeta u okviru alternativnog rješavanja sporova u 2014.: 57 (od čega je 43 pritužbi prihvaćeno)

2014	Pritužba odbijena	Pritužba prihvaćena	Pritužba nepotpuna	Nagodba	UKUPNO
Siječanj		6		1	7
Veljača		1			1
Ožujak	1	4			5
Travanj	1		1		2
Svibanj		7			7
Lipanj		1			1
Srpanj		4	1		5
Kolovoz		5	2		7
Rujan		2	1		3
Listopad	1	3	1		5
Studeni	2	2	1		5
Prosinac		8	1		9
UKUPNO	5	43	8	1	57

PRILOG 4.: Ukupni broj naziva .eu domene po zemlji imatelja registracije

Izvor: Tromjesečno izvješće o napretku EURid-a, prvo tromjesečje 2015.
PRILOG 5.: .eu domene po 1000 stanovnika

Izvor: Tromjesečno izvješće o napretku EURid-a, prvo tromjesečje 2015.

PRILOG 6.: Broj IDN registracija u okviru .eu domene u odnosu na ukupni .eu portfelj

Izvor: Tromjesečno izvješće o napretku EURid-a, prvo tromjesečje 2015.

(1) Domena .tk nije uzeta u obzir zbog specifičnog okvira i modela prodaje.

(2) (SL L 113, 30.4.2002., str. 1.)

(3) Uredba (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o prilagodbi nekih instrumenata podložnih postupku utvrđenom u članku 251. Ugovora, Odluci Vijeća 1999/468/EZ u vezi s regulatornim postupkom s kontrolom – Prilagodba regulatornom postupku s kontrolom – prvi dio (SL L 311, 21.11.2008., str. 1.).

(4) (OJ L 162, 30.4.2004., str. 40)

(5) Uredba Komisije (EZ) br. 1654/2005 od 10. listopada 2005. (SL L 266, 11.10.2005., str. 35.), Uredba Komisije (EZ) br. 1255/2007 od 25. listopada 2007. (SL L 282, 26.10.2007., str. 16.), Uredba Komisije (EZ) br. 560/2009 od 26. lipnja (SL L 166, 27.6.2009., str. 3.), Uredba Komisije (EU) br. 516/2015 od 26. ožujka 2015. (SL L 82, 27.3.2015., str. 14.).

(6) EURid označuje Europski registar naziva internetskih domena (European Registry of Internet Domain Names), koji je upravljao vršnom .eu domenom na temelju ugovora s Europskom komisijom.

(7) Provedbena odluka Europske komisije od 11. travnja 2014. o određivanju Registra vršne .eu domene (SL L 109/41, 12.4.2014.).

(8) Za više informacija o ubrzanom postupku vidi: http://www.icann.org/en/topics/idn/fast-track/ .

(9) Članak 3. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 733/2002 i uvodne izjave 2., 3. i 4. te članak 4. Uredbe (EZ) 874/2004.

(10) Sustav s pomoću kojega se može utvrditi tko je odgovoran za određeni naziv domene.

(11) Taj iznos uključuje i sredstva namijenjena sufinanciranom marketinškom programu za registrare.

(12) Za statistiku o alternativnom rješavanju sporova vidi Prilog 3.

(13) cybersquatting vršne domene Razdoblje „sunrise” PricewaterhouseCoopers EURid Razdoblje „sunrise” ili početno razdoblje posebno je razdoblje u registraciji domena tijekom kojega imatelji robnih žigova mogu prethodno registrirati nazive koji su isti ili slični njihovim robnim žigovima kako bi izbjegli zlonamjerno zauzimanje njihova naziva domene, odnosno . To se događa prije općeg pokretanja (TLD). Kako bi registrirali naziv, skupina ili pojedinac moraju moći dokazati svoje prethodno pravo na taj naziv. za .eu domenu podijeljeno je na dvije faze. U prvoj fazi, koja je započela 7. prosinca 2005., nastojalo se olakšati podnošenje zahtjeva za registraciju subjektima koji su imali prethodna prava na temelju robnih žigova i zemljopisnih naziva. Druga faza započela je 7. veljače 2006. i njome su obuhvaćeni nazivi trgovačkih društava, trgovačka imena i osobna imena. U slučaju svih zahtjeva „sunrise” , uz zahtjeve je trebalo priložiti i dokumente kojima se dokazuje pravo na vlasništvo nad određenim pravom. Odluku je potom donio iz Belgije, kojega je kao izvršitelja provjere valjanosti odabrao . Dana 7. veljače 2006. registar je otvoren za nazive trgovačkih društava, trgovačka imena i osobna imena. U prvih 15 minuta bilo je ukupno 27 949 zahtjeva, a nakon jednog sata bilo ih je 71 235.

(14) Sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a (EMAS) alat je za upravljanje s pomoću kojeg trgovačka društva i druge organizacije mogu ocjenjivati svoju okolišnu učinkovitost, izvješćivati o njoj i unapređivati je.