EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.11.2015.

COM(2015) 584 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o napretku Strategije EU-a za borbu protiv droga 2013. – 2020. i Akcijskog plana za borbu protiv droga 2013. – 2016.

{SWD(2015) 257 final}

1.Uvod i kontekst

Nedopuštene droge složen su društveni problem koji utječe na živote milijuna ljudi. Dok je konzumacija droga poput heroina i kokaina u posljednjih nekoliko godina u padu, nove psihoaktivne tvari, sve dostupnije na otvorenom tržištu i na internetu, ozbiljna su prijetnja zdravlju.

Cijena ovisnosti o drogama koju plaćaju društvo i ljudi svojim životima vrlo je visoka. Stvaraju se troškovi sustavu javnog zdravstva (za sprečavanje zlouporabe droga, liječenje od ovisnosti, zdravstvenu zaštitu i bolničko liječenje), ugrožava se javna sigurnost, nanosi se šteta okolišu i smanjuje se produktivnost rada.

Najmanje 78,9 milijuna Europljana priznalo je da su probali kanabis barem jednom u životu, dok je njih 15,6 milijuna konzumiralo kokain, a 12 milijuna amfetamine. Usto, 1,3 milijuna odraslih osoba problematični su korisnici opioida, dok je 3,4 % svih smrtnih slučajeva Europljana u dobi od 15 do 39 godina uzrokovano predoziranjem. Prema posljednjim je procjenama u EU-u 2010. od zaraze virusom HIV-a / AIDS-a zbog zlouporabe droge umrlo 1 700 osoba 1 . Novih je 1 446 slučajeva zaraze virusom HIV-a zbog intravenozne upotrebe droga prijavljeno 2013. 2 Tijekom 2014. otkrivena je 101 nova psihoaktivna tvar, što je porast od 22 % u odnosu na 2013.

U Europskom programu sigurnosti 3 potvrđuje se procjena Europola da je tržište nedopuštenih droga najdinamičnije kriminalno tržište. Trgovina drogama te proizvodnja droga i dalje su među najunosnijim kriminalnim aktivnostima skupina koje se u EU-u bave organiziranim kriminalom. Vrijednost europskog tržišta opijata procijenjena je na oko 12 milijardi EUR 4 , a smatra se da je konzumirano 2 000 tona kanabisa kao najpopularnije droge u EU-u. Kokain je druga, najčešće konzumirana droga u EU-u: države članice zaplijenile su 2013. više od 61 tone 5 . Usto, prije nekoliko godina pojavilo se novo tržište droge, a to je internet 6 .

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama poboljšao je 2013. način na koji izvješćuje o problematici droga u Europi. Osim toga, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama i Europol, na zahtjev Europske komisije, izdali su 2013. prvo izvješće o tržištima droga u EU-u. Te će dvije agencije EU-a objaviti drugo izdanje početkom 2016.

Droge su globalni problem. Procjenjuje se da je 2013. ukupno 264 milijuna ljudi u dobi između 15 i 64 godine konzumiralo nedopuštene droge. Oko 27 milijuna ljudi boluje od poremećaja uzrokovanih uzimanjem droge ili je ovisno o nekoj drogi. Gotovo polovica njih (12,19 milijuna) intravenozno uzima droge, a procjenjuje se da je 2013. 1,65 milijuna intravenoznih korisnika bilo zaraženo HIV-om 7 .

Opća skupština Ujedinjenih naroda održat će u travnju 2016. izvanrednu sjednicu o drogama (UNGASS) na kojoj će raspravljati o tome kako poboljšati globalnu politiku borbe protiv droga, istodobno jačajući sustave javnog zdravstva i unapređujući ljudska prava kao dio Konvencija UN-a o opojnim drogama 8 . To će za međunarodnu zajednicu biti prekretnica u određivanju budućeg smjera politike borbe protiv droga. U tom će kontekstu biti važno mišljenje EU-a.

U Strategiji EU-a za borbu protiv droga 2013. – 2020. 9 i Akcijskom planu za borbu protiv droga 2013. – 2016. 10 utvrđeni su politički okvir EU-a i prioriteti politike borbe protiv droga. Strategijom se predviđa jedinstveni okvir za borbu protiv droga izvan i unutar EU-a utemeljen na dokazima. Njome se nastoje smanjiti ponuda droga i potražnja za drogama u EU-u, zdravstveni i socijalni rizici te šteta nanesena zlouporabom droga. Strategija se sastoji od tri međusektorske teme: (a) koordinacije, (b) međunarodne suradnje i (c) istraživanja, informiranja, praćenja i ocjenjivanja.

Ovo Izvješće predstavlja najvažniji napredak koji je EU postigao 2013. i 2014. u provedbi svoje Strategije za razdoblje 2013. – 2020. i Akcijskog plana za borbu protiv droga za razdoblje 2013. – 2016. Detaljni su nalazi izneseni u priloženom Radnom dokumentu službi Komisije.

2.Metoda

U Akcijskom planu EU-a za borbu protiv droga utvrđeno je tko je nadležan za provođenje navedenih mjera te su određeni rokovi za provedbu svake od njih. To se preispitivanje, kojim su obuhvaćene 2013. i 2014., temelji na doprinosima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, Europola, Eurojusta (Ureda Europske unije za pravosudnu suradnju) i CEPOL-a (Europske policijske akademije). Svoj su doprinos dali i Europska služba za vanjsko djelovanje te predsjedništvo Vijeća 11 . Komisija je provela i anketu među državama EU-a 12 i organizacijama civilnog društva koje su zainteresirane za politiku borbe protiv droga 13 . U ovom je Izvješću naglasak na rezultatima Strategije EU-a za borbu protiv droga i Akcijskog plana.

3.Smanjenje potražnje za drogom

Prevencija

Prema istraživanju Eurobarometra o mladima i drogi iz 2014. 14 eksperimentiranje s drogama obično započinje tijekom školovanja: procjenjuje se da je svaka četvrta mlada osoba u dobi od 15 i 16 godina konzumirala nedopuštenu drogu 15 . Podizanje svijesti te savjetovanje i dalje su najčešće preventivne mjere koje se koriste za dopiranje do mladih osoba za koje se smatra da bi mogle zlouporabiti opojna sredstva, kao što su učenici koji imaju problema u školi i društvu 16 . Prema informacijama koje su dostavile Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama, 2013. manje od polovine svih država EU-a u potpunosti je provelo politiku borbe protiv droga u školama. Međutim, opće su informativne kampanje o zlouporabi opojnih sredstava široko dostupne u školama diljem EU-a 17 . Većina država EU-a izvijestila je da je u razdoblju 2013. – 2014. provela posebne programe/mjere kojima se nastojala odgoditi prva konzumacija nedopuštenih droga. 

Većina je država EU-a, uključujući civilno društvo, izvijestila da je provela inicijative za podizanje svijesti o rizicima i posljedicama konzumacije nedopuštenih droga i drugih psihoaktivnih tvari.

Sve su države EU-a izvijestile da su provele mjere prevencije. Mnoge države članice EU-a provode univerzalne programe prevencije, a nekoliko njih provelo je programe selektivne 18 i indicirane 19 prevencije. Polovina država članica EU-a izvijestila je o provođenju kampanja protiv droga na mjestima za rekreaciju, kao što su glazbeni festivali, zabave, mjesta za noćne izlaske i klubovi. Većina je država EU-a navela da se dostupnost mjera prevencije u razdoblju 2013. – 2014. poboljšala ili je ostala ista. Međutim, neki su predstavnici civilnog društva istaknuli da se zbog proračunskih ograničenja smanjila javna potrošnja u tom području.

Zlouporaba propisanih lijekova i ovisnost o njima

Zlouporabu propisanih lijekova u EU-u i ovisnost o njima potrebno je dodatno analizirati. Visokorizični korisnici opioida često zlouporabljuju benzodiazepine 20 koji su povezani s pobolom i smrtnošću te skupine 21 . Smatra se da se među lijekovima koji će se vjerojatno zlouporabiti nalaze opioidni analgetici i anestetici 22 koji se prvenstveno propisuju zbog svojih psihoaktivnih učinaka te kao nadomjesni lijek za liječenje ovisnosti. Međutim, stvarne razmjere zlouporabe koja se događa u raznim kontekstima u čitavom EU-u nije moguće precizno utvrditi jer su u državama EU-a dostupni samo vrlo ograničeni podaci. Stoga je potrebno detaljnije sagledati razmjere problema i način njegova rješavanja u EU-u kako bi se moglo odlučiti o mjerama koje će se ubuduće poduzimati.

Liječenje

U svim su državama članicama EU-a 2013. i 2014. bile dostupne integrirane usluge liječenja 23 koje su obuhvatile velik broj ljudi. Polovina država EU-a smatrala je da tijekom 2013. i 2014. nije došlo do znatne promjene u dostupnosti usluga liječenja na njihovu području; većina ostalih država EU-a smatrala je da se dostupnost tih usluga povećala. S druge strane, neki predstavnici civilnog društva tvrde da se dostupnost usluga liječenja smanjila zbog proračunskih rezova.

Širok raspon sveobuhvatnih i integriranih usluga liječenja bio je dostupan u državama EU-a 2013. i 2014. Polovina je država članica EU-a izvijestila da se 2013. i 2014., u usporedbi s prethodnim godinama, ti postupci liječenja nisu promijenili.

U Europi se većina liječenja ovisnosti o drogama provodi izvanbolnički 24 . Samo se jedan od deset ovisnika liječi u bolnici ili specijaliziranim centrima 25 . 

Usluge rehabilitacije/oporavka razvile su se 2013. i 2014., ali gotovo je polovina država EU-a izvijestila da te usluge nisu proširene. Isto tako, mnogi su predstavnici civilnog društva izvijestili da u njihovim državama usluge rehabilitacije/oporavka nisu proširene 2013. i 2014.

Smanjenje rizika i štete

Do 2013. sve su države EU-a donijele ciljeve politike javnog zdravlja za sprečavanje i smanjivanje štete za zdravlje povezane s ovisnošću o drogama 26 . Većina država EU-a izvijestila je da je u 2013. i 2014. poduzela posebne mjere kako bi se osigurali dostupnost i pristup mjerama za smanjenje rizika i štete utemeljenima na dokazima.

Sve su države EU-a uvele zamjensku terapiju u liječenju ovisnosti o opioidima (OST) te programe zamjene igala i šprica kao temeljne mjere za sprečavanje i kontrolu infekcija među osobama koje ubrizgavaju droge, a obuhvat tih dvaju programa znatno se povećao. Međutim, programima zamjene igala i šprica 2013. nisu bile u potpunosti obuhvaćene sve države, a posebno zatvori 28 . Nekoliko je država izvijestilo da su posljednjih godina usluge smanjenja štete manje dostupne, a u nekim su državama samo djelomično dostupne 29 .

U nekoliko država postoje i ustanove za konzumaciju droga pod nadzorom 30 , a neke države EU-a imaju i programe u okviru kojih se pacijentima daju doze naloksona koje mogu ponijeti sa sobom 31 .

Iako je posljednjih godina postignut napredak, konzumacija droge koja dovodi do bolesti povezanih s drogom, nesreća, nasilja i samoubojstava i dalje je među mladima u EU-u jedan od glavnih uzroka smrtnosti koja se može izbjeći. Procjenjuje se da je 2013. u EU-u najmanje 5 800 osoba umrlo zbog predoziranja drogom 32 . Od 2003. većina država nije uspjela smanjiti broj smrti uzrokovanih predoziranjem. Međutim, važno je napomenuti kako se čini da je dostupnost mjera smanjenja štete u EU-u općenito povezana sa smanjenim brojem prijavljenih slučajeva predoziranja drogom. Zaraze virusom HIV-om među intravenoznim korisnicima droga smanjile su se 2013. Međutim, stope zaraze hepatitisom C u mnogim su državama i dalje visoke 33 .

Konzumacija droge u zatvorima

U usporedbi s općom populacijom, zatvorenici češće konzumiraju drogu. U većini su država EU-a 2013. i 2014. postojale zdravstvene politike za ovisnike o drogama na izdržavanju kazne zatvora. Više od polovine tih država planira do kraja 2016. proširiti postojeće mjere, dok ih većina onih koje trenutačno ne provode takve mjere planira dotad uvesti.

S pomoću usluga koje se pružaju u zatvoru i u zajednici 2013. i 2014. je u više od polovine država članica EU-a ovisnicima o drogama bila omogućena kontinuirana skrb, s posebnim naglaskom na izbjegavanje predoziranja drogom 34 .

Prema dostavljenim podacima zamjenska je terapija u liječenju ovisnosti o opioidima 2013. bila dostupna u zatvorima u velikoj većini država EU-a 35 . Međutim, u nekim je državama terapija u zatvorima bilo dostupna samo osobama koje su već bile u postupku liječenja prije nego što su počele izdržavati kaznu zatvora.

Samo su neke države imale posebna sredstva za financiranje aktivnosti smanjenja potražnje za drogom 2013. i 2014. Često je proračun za takve aktivnosti dio proračuna namijenjenog sličnim područjima, kao što su zdravstvena skrb, obrazovanje i socijalna skrb.

4.Smanjenje ponude droga

Europol izvješćuje da je 2013. i 2014. glavno područje kriminala, u pogledu pokrenutih predmeta i protoka informacija, bila trgovina drogama. Godine 2013. prijavljeno je procijenjenih 230 000 kaznenih djela opskrbe drogom, od kojih se 57 % odnosilo na kanabis 36 . Više od 1 600 novih predmeta povezanih s drogama pokrenuto je 2014. u operaciji EU-a usmjerenoj na skupine organiziranog kriminala koje trguju kokainom, heroinom, sintetičkim drogama i kanabisom 37 .

Godine 2014. u EU-u je prvi put prijavljena 101 nova psihoaktivna tvar, dok je 2010. prijavljena 41. Više od 450 njih trenutačno nadzire Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama. Tijekom 2013. zaplijenjeno je više od 2,3 tone novih psihoaktivnih tvari, odnosno provedeno je 33 000 akcija zapljene. Proizvodnja takvih tvari, uključujući tabletiranje, pakiranje i označivanje, sve se češće odvija unutar EU-a 38 , no one se unose u Europu i iz trećih zemalja. Države članice EU-a izvijestile su da je glavni izvor novih psihoaktivnih tvari dopremljenih u Europu 2014. bila Kina.

Tijekom 2013. i 2014. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama izdao je 182 službene obavijesti o novim psihoaktivnim tvarima te 32 upozorenja za javno zdravlje i preporuke mreži sustava ranog upozoravanja. Mnogi od njih odnosili su se na ozbiljne štetne događaje, posebno smrtne slučajeve i/ili opasnosti koje bi mogle uzrokovati znatnu štetu. U tom su razdoblju Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama i Europol proveli sedam procjena rizika o novim psihoaktivnim tvarima koje uzrokuju zdravstvene probleme. Na temelju toga 39 Komisija je predložila Vijeću da podvrgne dvije tvari nadzoru diljem EU-a 2013. te još dodatnih šest 2014 40 . Nakon što je Europski parlament dao pozitivno mišljenje, Vijeće je prihvatilo sve prijedloge Komisije 41 .

S obzirom na stupanj ugroze novim psihoaktivnim tvarima, Vijeće i Europski parlament morali su donijeti odluku o novom, bržem i učinkovitijem sustavu suzbijanja tih prijetnji. Radi postizanja tih ciljeva Komisija je u rujnu 2013. donijela  zakonodavni paket 42 . Otad o paketu raspravljaju suzakonodavci.

Tijekom 2013. i 2014. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama surađivao je s državama EU-a kako bi prikupio točne, pouzdane, usporedive i visokokvalitetne podatke o ponudi droga diljem EU-a. Time će se omogućiti procjena stanja i učinkovitosti politika namijenjenih smanjenju ponude. Podaci će biti prikupljeni 2015. u obliku pilot-projekta.

Broj slučajeva trgovine drogama upućenih Eurojustu u usporedbi s 2013. u narednoj se godini tek neznatno povećao. Projektom o trgovini drogama koji je 2014. proveo Eurojust otkriveno je da su razlike u materijalnim i postupovnim pravilima država EU-a glavna prepreka u istragama trgovine drogom i u utvrđivanju, praćenju i povratu imovine koja potječe iz međunarodnih aktivnosti organiziranog kriminala. Projektom je otkriveno i da se u predmetima trgovine drogama vrlo rijetko upotrebljavaju nalozi za zamrzavanje i oduzimanje 43 . Tijekom 2013. i 2014. većina je država EU-a pokrenula inicijative za suzbijanje prekograničnog krijumčarenja i poboljšavanje sigurnosti s drugim državama članicama.

CEPOL je 2013. i 2014. organizirao obuku o drogama i pitanjima povezanima s drogama za gotovo 1 300 sudionika iz država EU-a, pridruženih zemalja, država kandidatkinja i agencija EU-a. Malo više od polovine država EU-a izvijestilo je o dobroj suradnji tijela za provedbu zakona i relevantnih tijela 44 u pitanjima povezanima s drogama, iako neka od tih tijela nemaju važeći memorandum o razumijevanju kojim bi se formalizirala suradnja.

Godine 2013. bilo je ukupno 846 slučajeva zapljene i zadržavanja pošiljki prekursora za droge namijenjenih nedopuštenoj upotrebi, dok ih je 2014. bilo 628 45 .

Nekoliko je država EU-a udružilo svoje kapacitete za provedbu zakona u Centru za pomorsku analizu i operacije (narkotici) (MAOC-N), posebno radi presretanja pošiljaka s drogom u Atlantskom oceanu. Od njegova je osnivanja u Centru koordinirano presretanje više od 120 plovila i zapljena više od 100 tona kokaina i 300 tona kanabisa čija ulična vrijednost u EU-u iznosi 8 milijardi EUR. Aktivnosti Centra podupiru se i sredstvima EU-a.

U pravnim su sustavima većine država EU-a 2013. i 2014. bile predviđene alternative prisilnim sankcijama za prijestupnike koji konzumiraju droge. U gotovo svim tim državama EU-a bili su dostupni liječenje i rehabilitacija, dok su u polovini njih bili dostupni obrazovanje, naknadna skrb i socijalna integracija.

Drugi je izazov pojava novog tržišta drogom, a to je internet. Više od polovine država EU-a posebno se usredotočilo na mrežni kriminal povezan s drogama, dok se dio njih usmjerio na internetske stranice na kojima se prodaju sintetičke droge. Osim toga, Eurojust i Europol izvijestili su o provođenju nekoliko akcija s ciljem suzbijanja mrežnog kriminala povezanog s drogama.

Samo su neke države imale posebna sredstva za financiranje aktivnosti smanjenja ponude droga 2013. i 2014. Obično je proračun za takve aktivnosti dio proračuna namijenjenog sličnim područjima, kao što je opći proračun kriminalističke policije.

5.Koordinacija

Za učinkovit odgovor na međusektorsku narav problema droga potrebna je koordinacija različitih područja politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini u državama članicama EU-a.

Vijeće ima posebnu radnu skupinu koja se bavi rješavanjem pitanja povezanih s drogom na svim razinama. U okviru te skupine predsjedništva Vijeća provode program koji je vrlo sličan Akcijskom planu EU-a za borbu protiv droga. Međutim, nekoliko država EU-a smatra da se sva djelovanja ne provode sustavno. Rotirajuća predsjedništva Vijeća uložila su napore u uspostavljanje bliske suradnje i razmjene informacija s drugim radnim skupinama koje se bave provedbom zakona.

Gotovo sve države članice EU-a tvrde da stavove koje iznose u radnim skupinama Vijeća EU-a o pitanjima povezanima s drogom koordiniraju sa svim relevantnim stranama na nacionalnoj razini.

U svim su državama EU-a, osim u jednoj u kojoj se primjenjuje regionalni pristup, 2013. postojale nacionalne strategije za borbu protiv droga. Dok je većina strategija posebno usmjerena na nedopuštene droge, u nekim su državama EU-a droge obuhvaćene širim politikama borbe protiv ovisnosti koje uključuju duhan, alkohol i, ponekad, druga ovisnička ponašanja. U posljednjih nekoliko godina sve više država provodi završnu ocjenu svoje strategije ili akcijskog plana za borbu protiv droga 46 . Sve države članice EU-a izvijestile su da su 2013. i 2014. organizacije civilnog društva 47 bile uključene u razvoj, praćenje i/ili ocjenjivanje njihovih nacionalnih politika borbe protiv droga.

Većina je predstavnika civilnog društva potvrdila da su tijekom 2013. i 2014. bili uključeni u razvoj, praćenje i/ili ocjenjivanje nacionalnih politika borbe protiv droga u svojoj državi, iako su neki rekli i da o tom pitanju nije bilo strukturiranog dijaloga. Dok mnogi predstavnici civilnog društva smatraju da je suradnja na nacionalnoj razini bila korisna, nekoliko njih napomenulo je da u oblikovanju politika borbe protiv droga u njihovim državama nije bilo mjesta za civilno društvo. Na razini EU-a uspostavljen je strukturirani dijalog Komisije i civilnog društva posredstvom Foruma civilnog društva o drogama koji pruža savjete o oblikovanju i provedbi politike.

Predstavnici civilnog društva smatraju da sredstva koja su dodijeljena na nacionalnoj razini za ostvarivanje prioriteta Strategije EU-a za borbu protiv droga 2013. i 2014. nisu bila dostatna. Mnoge su nevladine organizacije izvijestile o proračunskim smanjenjima.

Dokazi o javnoj potrošnji povezanoj s borbom protiv droga na nacionalnoj razini i dalje su oskudni. Za 19 država koje su u posljednjih 10 godina napravile procjene, rashodi se procjenjuju na između 0,01 % i 0,5 % BDP-a, s tim da zdravstvena skrb predstavlja između 24 % i 73 % svih rashoda povezanih s drogama 48 .

6.Međunarodna suradnja

Na međunarodnoj je razini Strategijom EU-a za borbu protiv droga obuhvaćen važan cilj da EU mora djelovati jedinstveno na međunarodnoj sceni i s partnerskim zemljama. Na međunarodnim je sastancima održanima 2013. i 2014. EU uglavnom uspio zastupati koordinirano stajalište. Iako su poduzeti koraci radi postizanja veće sinkronizacije EU-a u institucijama Ujedinjenih naroda, potrebna je bolja koordinacija delegacija u UN-u u Beču i Horizontalne radne skupine Vijeća za droge u Bruxellesu.

Stajališta EU-a pripremljena su za sastanke u UN-u ili u drugim međunarodnim forumima koji se bave pitanjima povezanima s drogom. Zajedničko stajalište EU-a priprema se za UNGASS 2016.

EU njeguje dugogodišnju suradnju s trećim zemljama kao što su SAD, države Latinske Amerike, karipske države, države središnje Azije i zapadnog Balkana, Rusija i države iz europskog susjedstva, s kojima održava redovite stručne sastanke o drogama. Sklopio je i posebne sporazume o suradnji s 11 država kao što su Kina, SAD i Meksiko u pogledu kontrole prekursora za droge. U okviru tih sporazuma redovito se održavaju stručni sastanci, uglavnom jednom godišnje.

Suradnja s državama iz europskog susjedstva i Rusijom bila je tijekom 2013. i 2014. usmjerena na smanjenje ponude droga, ali nije bila tako dinamična kao prethodnih godina. To je vjerojatno zbog kompliciranog sigurnosnog stanja duž europske istočne granice. Znatan je napredak postignut u zemljama proširenja pojavom nacionalnih strategija za borbu protiv droga koje su u skladu sa Strategijom EU-a za borbu protiv droga i akcijskim planovima 49 . Članovi Mehanizma koordinacije i suradnje EU-a i CELAC-a 50 u vezi s drogama i Zajednička skupina za praćenje prekursora 51 održali su sastanke na temu rješavanja problema s drogama u svijetu. Politika EU-a o drogama u latinoameričkoj je regiji podržana brojnim regionalnim i bilateralnim projektima suradnje 52 . Dijalozi EU-a i SAD-a bili su usredotočeni na teme kao što su: borba protiv novih psihoaktivnih tvari, zlouporaba propisanih lijekova i priprema za UNGASS 2016.

Pristupom primijenjenim u EU-ovim programima za vanjsku suradnju u području droga nastoji se uravnoteženo riješiti ponuda droga i potražnja za njima te istodobno promicati i štititi ljudska prava.

Neki od najvećih projekata povezanih s drogama koje je EU financirao 2013. i 2014. uključuju:

COPOLAD, regionalni program suradnje s Latinskom Amerikom na politikama borbe protiv droga 53 ,

Program kokainske rute 54 koji se provodi u 38 država zapadne Afrike, Latinske Amerike i Kariba,

Program heroinske rute 55 ,

Akcijski program za suzbijanje droga u središnjoj Aziji (CADAP) 56 ,

program BOMCA 8 57 koji se isto tako provodi u središnjoj Aziji.

EU razvija suradnju i sa zapadnom Afrikom kojoj pruža potporu u provedbi regionalnog akcijskog plana ECOWAS 58 o trgovini nedopuštenim drogama, povezanom organiziranom kriminalu i zlouporabi droge.

EU već dugo podupire projekte i programe Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC). EU financira nekoliko projekata i programa globalne borbe protiv trgovine drogama u ukupnom iznosu od 73 milijuna EUR.

Alternativnim se razvojem nastoji poljoprivrednicima omogućiti gospodarski održiva, zakonita alternativa uzgoju usjeva iz kojih se dobivaju droge. Tek je nekoliko država EU-a izvijestilo o financiranju takvih programa 2013. i 2014. u regijama gdje se uzgajaju nedopušteni usjevi ili gdje postoji opasnost od uzgoja nedopuštenih usjeva 59 .

Manje od polovine država EU-a 2013. i 2014. pomagalo je trećim zemljama na razvoju i provedbi inicijativa za smanjenje rizika i štete 60 , uključujući civilno društvo u tim zemljama.

Nekoliko je država EU-a 2013. i 2014. financiralo projekte i/ili programe koji su se bavili organiziranim kriminalom povezanim s drogama u trećim zemljama 61 .

Tijekom 2013. i 2014. polovina svih država članica EU-a sklopila je bilateralne sporazume, strategije suradnje i/ili akcijske planove koji su uključivali suradnju u području droga s trećim zemljama (uglavnom s Rusijom, državama zapadnog Balkana, Bliskog Istoka i Latinske Amerike). Najčešće vrste sporazuma o bilateralnoj suradnji obuhvaćale su koordinaciju, smanjenje potražnje za drogama, smanjenje ponude droga, informiranje, ocjenjivanje, istraživanje i praćenje te samo smanjenje ponude droga.

7.Informiranje, istraživanje, praćenje i ocjenjivanje

Komisija je 2013. i 2014. s gotovo 10 milijuna EUR financirala dva projekta povezana s drogama u okviru Programa društveno-ekonomskih i humanističkih znanosti Sedmog okvirnog programa za istraživanje (FP7). Ti su projekti bili: Ovisnosti i stilovi života u suvremenoj Europi (ALICE RAP) i Mreža europskog istraživačkog prostora o nedopuštenim drogama (ERANID). Sveukupna potpora istraživanju nedopuštenih droga iznosi oko 60 milijuna EUR, a uključuje studije o: intravenoznim korisnicima droga u skupinama zaraženima hepatitisom i trudnicama zaraženima virusom HIV-a, inovativnim mogućnostima liječenja i poboljšanju tehnologija za otkrivanje nedopuštenih droga.

Konačno, Komisija je omogućila i financiranje istraživačkih projekata u području droga s pomoću sredstava iz drugih financijskih programa 62 u iznosu višem od 1,5 milijuna EUR.

Tijekom 2013. i 2014. u državama EU-a provedeno je novo, ključno istraživanje uglavnom o smanjenju potražnje za drogom i bolestima koje se prenose krvlju povezanima s konzumacijom droge. Nakon njih, najpopularnije su istraživačke teme bile uzimanje više vrsta droga i zlouporaba popisanih kontroliranih lijekova, problemi s drogama među zatvorenicima te dostupnost i obuhvat intervencija i usluga smanjenja potražnje za drogom u zatvorima. U nekoliko se država provodilo istraživanje o smanjenju ponude droga te psihijatrijskom i tjelesnom komorbiditetu.

Tijekom 2013. i 2014. gotovo sve su države EU-a pokrenule/provele inicijative za osposobljavanje stručnjaka 63 u pogledu smanjenja ponude droga i potražnje za drogama. Polovina ih je pokrenula ili provela i inicijative za osposobljavanje stručnjaka u prikupljanju podataka i izvješćivanju o smanjenju ponude droga i potražnje za njima. Neke su organizacije civilnog društva također bile uključene u inicijative za osposobljavanje na nacionalnoj razini ili na razini EU-a.

8.Zaključci

Nedopuštene droge složen su društveni problem, a njihova je cijena po društvo i čovječanstvo vrlo visoka. Trgovina drogama jedna je od najunosnijih aktivnosti organiziranog kriminala. Već niz godina u EU-u postoji politika kojom se nastoji uspostaviti ravnoteža između smanjenja ponude droga i potražnje za drogama. Mnogi dionici i mnoge treće zemlje prepoznaju valjanost tog modela EU-a.

EU bi trebao razvijati postojeće veze i dijaloge s trećim zemljama kako bi suradnja na suzbijanju droga dobila novi zamah. Želi li EU da njegov uravnoteženi pristup problemu droga bude prihvaćen diljem svijeta, bit će potrebna poboljšana i ciljana suradnja s trećim zemljama te regionalnim i međunarodnim organizacijama. Angažman i potpora EU-a pomoći će trećim zemljama u njihovoj borbi protiv droga, istodobno pridonoseći smanjenju ponude droga u EU-u.

Redovito se pojavljuju novi rizici. Jedan od tih rizika je pojava novih psihoaktivnih tvari. Sada je presudno da Europski parlament i Vijeće postignu dogovor o uspostavi moćnog i učinkovitog sustava uklanjanja prijetnji koje diljem EU-a predstavljaju nove psihoaktivne tvari. Istodobno je potrebno uložiti napore u jačanje kapaciteta za popisivanje opasnih tvari na međunarodnoj razini u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Još jedan od problematičnih razvoja događaja je pojava novog tržišta drogom, a to je internet. EU i međunarodna zajednica moraju proaktivno pristupiti rješavanju problema s drogama surađujući s tijelima za provedbu zakona, industrijom, civilnim društvom i drugim partnerima kako bi pronašli učinkovit način sprečavanja mrežne trgovine drogama.

Kanabis se u EU-u često konzumira i njime se često trguje, a nedavna pojava sintetičkih kanabinoida dodala je novu dimenziju tom tržištu. Kanabis je i predmet gorljive rasprave koja se vodi na međunarodnoj razini te u Europi jer su se u trećim zemljama počele provoditi nove zakonodavne promjene kojima se dopušta upotreba kanabisa u rekreativne svrhe. Ta će se rasprava vjerojatno nastaviti i u budućnosti privlačiti sve više pozornosti.

Iako su podaci o javnoj potrošnji na politike borbe protiv droga u EU-u oskudni, gospodarska je kriza nedvojbeno utjecala na način na koji države EU-a rješavaju to pitanje. Prema Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama nekoliko je država članica EU-a izvijestilo o ograničavanju svojih usluga smanjenja štete i/ili provođenju samo nekolicine mjera. Usto, organizacije civilnog društva ukazale su na smanjenje nacionalnih proračunskih sredstava namijenjenih sprečavanju zlouporabe droga i liječenju od ovisnosti.

Istraživanje u području droga provodit će se na razini EU-a. Obzor 2020., okvirni program EU-a za istraživanje i inovacije (2014. – 2020.), i Program pravosuđe (2014. – 2020.) bit će glavni instrumenti za poticanje istraživanja EU-a u tom području.

Izvanredno zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama 2016. (UNGASS) predstavljat će prekretnicu u daljnjem razvoju politike koja utječe na živote milijuna ljudi diljem svijeta. Model koji će EU promicati na UNGASS-u integriran je i uravnotežen pristup utemeljen na znanstvenim dokazima. EU će iskoristiti to događanje i kako bi zatražio uspostavu humanije politike borbe protiv droga usmjerene na javno zdravlje na međunarodnoj razini. Izuzetno je važno da EU na UNGASS-u djeluje jedinstveno.

Kako je predviđeno Strategijom EU-a za borbu protiv droga, Europska komisija provest će 2016. sveobuhvatnu ocjenu svoje strategije za borbu protiv droga i akcijskog plana. Ocjenjivat će se učinak provedbe Strategije EU-a za borbu protiv droga unutar i izvan EU-a. Na temelju njezinih će rezultata Komisija odlučiti hoće li predložiti novi akcijski plan za razdoblje 2017. – 2020.

(1)

Europsko izvješće o drogama iz 2015. Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)

(2)

Izvješćivanje Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

(3)

COM (2015) 185

(4)

Opće izvješće o aktivnostima Europola u 2014. godini

(5)

Privremena SOCTA za 2015.: najnoviji podaci o teškom i organiziranom kriminalu u EU-u, Europol, ožujak 2015.

(6)

Zajedničko izvješće Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama i Europola: Izvješće o tržištu droga u EU-u: strateška analiza, 2013.

(7)

Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), Svjetsko izvješće o drogama 2015.

(8)

Jedinstvena konvencija o opojnim drogama iz 1961.; Konvencija o psihotropnim tvarima iz 1971. i Konvencija protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima iz 1988.

(9)

SL C 402, 29.12.2012., str. 1.

(10)

SL C 351, 30.11.2013., str. 1.

(11)

Uključujući rezultate ankete o problemima zlouporabe lijekova i ovisnosti o lijekovima koju je u travnju 2015. među državama članicama provelo predsjedništvo Vijeća. Iako anketom nije obuhvaćeno razdoblje 2013. – 2014., njezini su rezultati iskorišteni u ovom Izvješću jer se njima prikazuje trenutačno stanje u državama članicama kad je riječ o četvrtoj i pedesetoj mjeri Akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga. To je stanje važno i za razdoblje 2013. – 2014.

(12)

Sve su države članice odgovorile na anketu.

(13)

Organizacije iz Francuske, Grčke, Mađarske, Italije, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Portugala, Španjolske, Slovenije i Švedske odgovorile su na upitnik. Neke od tih organizacija su mrežne/krovne organizacije koje predstavljaju nekoliko drugih organizacija, iz iste države ili iz drugih država, koje djeluju u tom području.

(14)

Flash Eurobarometer 401 „Mladi i droga”, 2014.

(15)

http://www.emcdda.europa.eu/data/2014

(16)

Izvješćivanje Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

(17)

Zlouporaba opojnih sredstava uključuje alkohol, duhan i droge. Informacije koje je dostavio Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama.

(18)

Strategije „selektivne prevencije” usmjerene su na onaj dio ukupnog stanovništva za koji se smatra da je izložen riziku od zlouporabe opojnih sredstava zbog toga što pripada posebnoj skupini stanovništva, na primjer na maloljetne prijestupnike, mlade koji su prijevremeno napustili školovanje ili učenike s lošim obrazovnim postignućima. Rizične se skupine mogu utvrditi na temelju društvenih, demografskih ili okolišnih čimbenika rizika za koje je poznato da su povezani sa zlouporabom opojnih sredstava, a ciljne se podskupine mogu utvrditi prema dobi, spolu, obiteljskoj povijesti ili mjestu boravka, kao što su zapostavljene četvrti ili one u kojima ima mnogo ovisnika o drogama ili u kojima je rasprostranjena trgovina drogama.

(19)

„Indiciranom prevencijom” pomaže se ranjivim pojedincima da se nose sa svojim individualnim osobinama zbog kojih su podložniji sve češćoj konzumaciji droga.

(20)

Benzodiazepini pripadaju skupini često propisivanih lijekova s raznim kliničkim primjenama, uključujući liječenje anksioznosti i nesanice te ublažavanje simptoma alkoholne apstinencijske krize. Primjeri takvih lijekova uključuju diazepam, klonazepam, alprazolam i oksazepam.

(21)

  Zlouporaba benzodiazepina među visokorizičnim korisnicima opioida u Europi. Izvješće Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama iz 2015.

(22)

Lijekovi koji se izdaju na recept i lijekovi koji se izdaju bez recepta, ako je primjenjivo.

(23)

Prema petoj mjeri Akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga. Dodatne se informacije nalaze i u priloženom Radnom dokumentu službi Komisije.

(24)

Izvanbolnički pacijent je osoba koja nije u bolnici provela 24 sata ili više, nego dolazi u bolnicu, kliniku ili sličnu ustanovu radi dijagnosticiranja ili liječenja. Podaci koje je dostavio Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama.

(25)

To je stoga što se u mnogim državama u specijaliziranim centrima može propisati nadomjesna terapija opioidima. Podaci koje je dostavio Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama.

(26)

Prema Izvješću o trenutačnom stanju provedbe Preporuke Vijeća iz 2003. o sprečavanju i smanjenju štete za zdravlje povezane s ovisnošću o drogama u EU-u i državama kandidatkinjama , Gesundheit Oesterreich & Sogeti, 2013. (na engleskom).

(27)

Programi „niskog praga” programi su u kojima se od pacijenata ne zahtijeva mnogo, a usluge im se nude bez pokušavanja kontroliranja količine droge koju pacijenti konzumiraju te se savjeti pružaju samo kad su traženi.

(28)

Isto, bilješka 26.

(29)

Izvješćivanje Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

(30)

Odgovori na upitnik dopunjeni podacima iz Izvješća Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama „ Perspectives on drugs. Drug consumption rooms: an overview of provision and evidence ”, 2015.

(31)

Nalokson je droga koja se upotrebljava za suzbijanje učinaka opioida posebno u slučaju predoziranja. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama izvijestio je da neki programi distribucije naloksona imaju ograničen obuhvat i ograničeno trajanje. U jednoj su državi programi distribucije naloksona dostupni visokorizičnim korisnicima u zajednici i zatvorenicima nakon izlaska iz zatvora.

(32)

Izvješćivanje Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

(33)

Izvješće o drogama iz 2015. Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

(34)

Iako u nekim državama to vrijedi samo za pojedine zatvore.

(35)

Prema Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama

(36)

 Izvješćivanje Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

(37)

 Izvješćivanje Europola

(38)

Isto, bilješka 4.

(39)

Osmu procjenu rizika (o 4-metilamfetaminu) proveli su 2012. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama i Europol.

(40)

. Provedbena odluka Vijeća (EU) 2015/1876 od 8. listopada 2015. o podvrgavanju 5-(2-aminopropil)indola kontrolnim mjerama; Provedbena odluka Vijeća (EU) 2015/1874 od 8. listopada 2015. o podvrgavanju 4-metilamfetamina kontrolnim mjerama; Provedbena odluka Vijeća (EU) 2015/1875 od 8. listopada 2015. o podvrgavanju tvari 4-jodo-2,5-dimetoksi-N-(2-metoksibenzil)fenetilamin (25I-NBOMe), 3,4-dikloro-N-[[1-(dimetilamino)cikloheksil]metil]benzamid (AH-7921), 3,4-metilendioksipirovaleron (MDPV) i 2-(3-metoksifenil)-2-(etilamino)cikloheksanon (metoksetamin) kontrolnim mjerama; Provedbena odluka Vijeća (EU) 2015/1873 od 8. listopada 2015. o podvrgavanju tvari 4-metil-5-(4-metilfenil)-4,5-dihidrooksazol-2-amin (4,4′-DMAR) i 1-cikloheksil-4-(1,2-difeniletil)piperazin (MT-45) kontrolnim mjerama.

(41)

U presudi Suda Europske unije od 16. travnja 2015. u spojenim predmetima C-317/13 i C-679/13 određeno je da je, prije donošenja Odluka Vijeća o zabrani novih psihoaktivnih tvari, potrebno savjetovati se s Europskim parlamentom. Stoga je Vijeće, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, moralo ponovno donijeti sve svoje odluke koje su donesene ili bile u postupku donošenja prije nego što je Sud Europske unije donio odluku u prethodno navedenim predmetima. To se dogodilo u listopadu 2015.

(42)

Paket se sastoji od: prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o novim psihoaktivnim tvarima i prijedloga Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. o utvrđivanju minimalnih odredaba vezanih za elemente kaznenih djela i sankcija u području nezakonite trgovine drogom, a u pogledu definicije droge.

(43)

Na temelju Okvirne odluke Vijeća 2006/783/PUP od 6. listopada 2006. o primjeni načela međusobnog priznavanja naloga za oduzimanje (SL L 328, 24.11.2006., str. 59.) i Okvirne odluke Vijeća 2003/577/PUP od 22. srpnja 2003. o izvršenju odluka o zamrzavanju imovine i osiguranju dokaza u Europskoj uniji (SL L 196, 2.8.2003., str. 45.).

(44)

Primjerice zračni prijevoznici, kurirske službe za brzu dostavu zrakoplovom, pomorski prijevoznici, lučke vlasti i poduzeća koja se bave proizvodnjom kemikalija.

(45)

Baza podataka EU-a o prekursorima za droge

(46)

Izvješćivanje Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama    

(47)

Osobito pružatelji stručnih usluga u području borbe protiv droga, nevladine organizacije koje djeluju u području politike borbe protiv droga, nevladine organizacije koje zastupaju interese pojedinačnih dionika u području droga (ovisnika, njihovih članova obitelji itd.), znanstvena zajednica.

(48)

Izvješćivanje Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama

(49)

Nove/ažurirane strategije donesene su 2013. – 2014. u Turskoj, Crnoj Gori, bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji i Srbiji.

(50)

Zajednica latinoameričkih i karipskih država.

(51)

EU je sklopio posebne sporazume o kontroli prekursora za droge sa sedam država Latinske Amerike, odnosno Bolivijom, Čileom, Kolumbijom, Ekvadorom, Meksikom, Peruom i Venezuelom.

(52)

Tj. u Boliviji, Peruu, Brazilu, Ekvadoru i Kolumbiji.

(53)

COPOLAD, pokrenut 2010., u potpunosti financira EU s ukupnim proračunom od 6,5 milijuna EUR. COPOLAD je proširen 2014. (kako bi obuhvatio razdoblje od 2016. do 2019.). U drugoj će fazi doprinos EU-a iznositi 10 milijuna EUR. Ugovor o bespovratnim sredstvima za provedbu COPOLAD-a dodijeljen je španjolskom konzorciju koji uključuje partnere iz Europe, Latinske Amerike, pridružene subjekte iz Kostarike, Poljske, Ekvadora, Meksika i Rumunjske, CICAD (Međuameričku komisiju za kontrolu zlouporabe droga), IDPC (Međunarodni konzorcij za politiku borbe protiv droga), EMCDDA (Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama), PAHO (Panameričku zdravstvenu organizaciju) i RIOD (Red Iberoamericana de ONGs que trabajan en Drogodependencias). https://ec.europa.eu/europeaid/regions/latin-america/copolad-cooperation-programme-between-latin-america-and-european-union-drugs_en  

(54)

  http://www.cocaineroute.eu/  

(55)

  https://www.fight-trafficking.eu/  

(56)

Konzorcij EU-a predvodi Njemačka. Obuhvaćene države središnje Azije su: Kazakstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. EU je za razdoblje 2001. – 2013. programu dodijelio 20,7 milijuna EUR.

(57)

Program upravljanja granicama u središnjoj Aziji. EU je za razdoblje 2003. – 2014. programu BOMCA dodijelio 33,6 milijuna EUR. Jedna se komponenta odnosila na jačanje kapaciteta za borbu protiv droga u agencijama koje djeluju na granicama.

(58)

Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država.

(59)

Glavni su korisnici bili Afganistan, Mjanmar, Laos, Bolivija, Kolumbija, Peru i Ekvador.

(60)

Glavni su korisnici bili Latinska Amerika, središnja i jugoistočna Azija, afričke države, države zapadnog Balkana, južnog Sredozemlja i istočne Europe.

(61)

Glavne su korisnice bile afričke i karipske države, Južna Amerika, države zapadnog Balkana, središnje Azije i istočne Europe.

(62)

Sredstvima Programa za sprečavanje i borbu protiv kriminala (ISEC), Programa za sprečavanje zlouporabe droga i informiranje (DPIP) i Programa pravosuđe financirani su sljedeći projekti: LEADER o poboljšavanju ekonomskih analiza nedopuštenih droga (Clinic Biomedical Research Foundation, Barcelona), Istraživanje o liječenju i prevenciji hepatitisa C (Sveučilište u Bristolu), istraživanje CASSANDRA o lancu opskrbe novim psihoaktivnim tvarima i njihovu širenju (King's College London), PREDICT o predviđanju rizika novih droga s pomoću in silico i kliničke toksikologije (Sveučilište u Maastrichtu).

(63)

Uključujući zdravstvene djelatnike, nevladine organizacije, policajce, diplomate, učitelje, pedagoge, socijalne radnike, istraživače, tvorce politika, analitičare rizika, voditelje programa psihosocijalne rehabilitacije, carinske službenike i pse, suce, odvjetnike te zatvorske uprave.