EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 13.11.2015.
COM(2015) 565 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o financijskim instrumentima koji na dan 31. prosinca 2014. primaju potporu iz općeg proračuna u skladu s člankom 140. stavkom 8. Financijske uredbe
{SWD(2015) 206 final}
Sadržaj
PREDGOVOR
SAŽETAK
1.
Strateške ciljne skupine
1.1.
MSP-ovi i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u EU-u
1.2.
Mikropoduzeća u EU-u
2.
Strateški sektori
2.1.
Istraživanje i inovacije
2.2.
Infrastruktura i energetska učinkovitost
2.3.
Socijalna poduzeća
2.4.
Obrazovanje
3.
Strateške regije izvan EU-a
3.1.
Zemlje obuhvaćene proširenjem
3.2.
Države iz europskog susjedstva
3.3.
Države obuhvaćene Instrumentom za razvojnu suradnju (DCI)
ZAKLJUČAK
PREDGOVOR
U trenutku kada većina država članica EU-a ostvaruje pozitivne stope rasta, Europa se oporavlja od gospodarske i financijske krize, no strukturni problemi i slabosti povezane s krizom i dalje usporavaju tempo ukupnog oporavka. Naročito visoke razine duga u privatnom sektoru i visok udio loših zajmova ograničavaju kapacitet kreditiranja banaka, što ugrožava gospodarski rast i financijsku stabilnost. Ti izazovi zahtijevaju hitne mjere jer europsko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o kreditiranju bankarskog sektora pa pristup financiranju vlasničkim kapitalom, posebno za mala poduzeća, ostaje ograničen.
U takvom gospodarskom okruženju javne financijske institucije i privatni ulagači vrlo su neskloni kreditiranju u području realnoga gospodarstva, a posebno kada je riječ o MSP-ovima, koje se smatra visokorizičnim. Iz opsega potražnje za financiranjem u kombinaciji s ograničenim dotokom javnih sredstava proizlazi da je jazove potrebno popuniti s pomoću dodatnih tokova kapitala. Stoga se očekuje od Unije da potakne dodatna ulaganja iz svog proračuna uporabom financijskih instrumenata. Unutar višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. (VFO) Unija na te izazove odgovara na sljedeće načine:
pružanjem mogućnosti kombiniranja javnih i privatnih sredstava: EU je uspostavio inovativne financijske instrumente (poput onih u okviru programa Obzor 2020. za istraživanje i inovacije ili COSME za MSP-ove) kojima se državama članicama omogućuje kombiniranje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) sa sredstvima u okviru programa Obzor 2020. i COSME u okviru prvog zajedničkog financijskog instrumenta – Inicijative za MSP-ove. Otkako su pokrenuti, za financijskim instrumentima COSME i Obzor 2020. vlada velika potražnja na tržištu: njihova je početna omotnica brzo iscrpljena te je nedavno izmijenjena kako bi se povećala izloženost u okviru kapaciteta preuzimanja rizika u okrilju Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU);
razvojem inicijativa za poticanje javnih financijskih institucija na kreditiranje subjekata s umanjenim pristupom privatnom kapitalu: EU je izradio Plan ulaganja za Europu, uključujući EFSU, radi mobilizacije dodatnih ulaganja u Uniji tijekom sljedeće tri godine i osiguranja poboljšanog pristupa financiranju za poduzeća koja imaju do 3000 zaposlenika (s posebnim naglaskom na MSP-ovima), pružanjem sposobnosti podnošenja rizika (jamstava) Europskoj investicijskoj banci (EIB);
promicanjem boljeg poslovnog okruženja za privatno ulaganje poduzimanjem mjera za razvoj unije tržišta kapitala.
MSP-ovi su glavni cilj potpore EU-a putem financijskih instrumenata: oni čine dvije trećine radnih mjesta u privatnom sektoru i gotovo 60 % stvarne dodane vrijednosti u EU-u. Posebna je pozornost posvećena poduzećima i drugim ciljnim skupinama u strateškim sektorima, posebno u sektoru istraživanja i inovacija, infrastrukture i energetske učinkovitosti, socijalnog poduzetništva i obrazovanja.
Iskustvo Komisije uvjerljivo pokazuje da su financijski instrumenti učinkovit način suočavanja s potrebama financiranja realnog gospodarstva i poticanja rasta i zapošljavanja. Instrumentima koji se provode u partnerstvu s javnim i privatnim institucijama rješavaju se tržišni nedostatci u pružanju vanjskog financiranja te izbjegava istiskivanje privatnog financiranja.
Provedba centralno upravljanih financijskih instrumenata za razdoblje 2007. – 2013. pridonijela je ublažavanju nedostataka na financijskom tržištu i jačanju pozitivnih učinaka mjera na razini EU-a. Ukupni doprinos Unije za instrumente u razdoblju 2007. – 2013. iznosio je gotovo 5,5 milijardi EUR kojima je do 31. prosinca 2014. pružena potpora financiranju od oko 82,9 milijardi EUR, što upućuje na ukupni omjer poluge veći od 15 (vidi grafikon 1.) u korist strateških ciljnih skupina i sektora u kontekstu unutarnjih i vanjskih politika EU-a.
U razdoblju 2014. – 2020. proračunska omotnica od 4,8 milijardi EUR usmjerena je na potporu financiranju u iznosu od 86 milijardi EUR, što upućuje na prosječnu polugu od gotovo 18 (vidi grafikon 2.). U nadolazećim godinama doprinosom Unije u iznosu od 890 milijuna EUR dodijeljenih do 31. prosinca 2014. pružit će se potpora očekivanom obujmu financiranja od oko 3,8 milijardi EUR, s očekivanim omjerom poluge od oko 4.
Komisija sa zadovoljstvom podnosi ovo izvješće o centralno upravljanim financijskim instrumentima za unutarnje i vanjske politike EU-a koji primaju potporu iz proračuna Unije u skladu s člankom 140. stavkom 8. Financijske uredbe.
Iz izvješća je vidljiv znatan učinak tih instrumenata na dan 31. prosinca 2014. Donosi se pregled o tome kako su se trošila sredstva poreznih obveznika te o napretku koji je ostvaren u provedbi financijskih instrumenata.
SAŽETAK
Ovim su izvješćem obuhvaćeni centralno upravljani financijski instrumenti EU-a za područja unutarnje i vanjske politike Unije.
U njemu se donosi sveobuhvatan pregled dosad ostvarenog napretka u provedbi financijskih instrumenata za razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020., čime se osigurava transparentnost i odgovornost za potrošena sredstva poreznih obveznika. Izvješće pokazuje da je centralno upravljanim financijskim instrumentima postignut znatan učinak financijske poluge te se na temelju trenutačno raspoloživih dokaza objašnjava doprinos instrumenata ostvarenju ciljeva. Dodatni tehnički detalji nalaze se u Prilogu.
Grafikon 1.: financijski instrumenti u razdoblju 2007. – 2013., prosinac 2014. (u milijunima EUR)
Grafikon 2.: financijski instrumenti u razdoblju 2014. – 2020., prosinac 2014. (u milijunima EUR)
Instrumenti koje države članice provode u podijeljenom upravljanju predmet su posebnog izvješćivanja. Za programsko razdoblje 2007. – 2013. godišnje sažeto izvješće o provedbi instrumenata financijskog inženjeringa u okviru EFRR-a i ESF-a objavljivalo se do 1. listopada svake godine. Od 2016. Komisija će dostavljati sažetke podataka o napretku u provedbi financijskih instrumenata u okviru podijeljenog upravljanja, kako je to zatraženo Uredbom o zajedničkim odredbama ESIF-a.
Ovo izvješće o centralno upravljanim instrumentima popraćeno je radnim dokumentom službi Komisije (SWD) koji sadržava detaljne tablice i informacije o instrumentima koji su provedeni u okviru izravnog ili neizravnog načina upravljanja u razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020.
Komisija ovo izvješće namjerava koncipirati kao dinamično sredstvo za proces donošenja odluka. Posebno namjeravamo osigurati njegovu bolju usklađenost s drugim dokumentima koji pružaju informacije o financijskim instrumentima EU-a. Iako su oni predstavljeni u različite praktične i postupovne svrhe pa se u tom smislu razlikuje i njihov vremenski okvir, namjeravamo potpuno uskladiti njihov sadržaj u cilju njihova mogućeg spajanja u jedinstveno izvješće.
1.Strateške ciljne skupine
1.1.MSP-ovi i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u EU-u
Općenito, pokazalo se da su MSP-ovi kategorija poduzeća s posebnim poteškoćama u pogledu pristupa financiranju, naročito otkako je započela financijska kriza i kriza javnog duga.
Kako bi se ispravili tržišni nedostatci povezani s asimetričnim informacijama, ustanovljeno je nekoliko jamstvenih instrumenata kojima će se ponuditi veći obujam zajmova po boljim uvjetima za rizičnije skupine poduzeća. Ti su instrumenti namijenjeni za poticanje razvoja paneuropskog tržišta financiranja MSP-ova i za ispravljanje tržišnih nedostataka koje je zbog njihove rasprostranjenosti primjerenije rješavati na razini EU-a. Njima je moguće ostvariti ekonomije razmjera i proširiti najbolje prakse na sljedeći način:
1.Instrumentom za davanje jamstava MSP-ovima (SMEG07) u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) poboljšan je pristup MSP-ova dužničkom financiranju. Na dan 31. prosinca 2014. ukupno je 357 000 MSP-ova iskoristilo zajamčene zajmove u iznosu od 27,3 milijarde EUR u razdoblju 2007. – 2014. i taj broj još raste;
2.Instrumentom kreditnog jamstva COSME, sljednikom SMEG07, pružaju se ograničena jamstva MSP-ovima za financiranje duga s pomoću zajmova ili lizinga kojima se smanjuju posebne poteškoće s kojima se suočavaju prihvatljivi MSP-ovi kada traže pristup financiranju, zbog percepcije njihove visoke rizičnosti ili nedovoljnih kolateralnih sredstava. Europski investicijski fond (EIF) zaključio je do kraja 2014. dubinsku analizu i potpisao sporazume o jamstvu s tri financijska posrednika iz triju država sudionica u ukupnom iznosu od 42,4 milijuna EUR. Procjenjuje se da će kumulativno ukupno financiranje mobilizirano za razdoblje 2014. – 2020. biti u rasponu od 14,3 do 21,5 milijardi EUR te da će se njime obuhvatiti između 220 000 i 330 000 MSP-ova. Za tri aktivnosti potpisane s financijskim posrednicima u 2014. najveće dostupno financiranje za MSP-ove iznosilo je gotovo 851 milijun EUR;
3.Instrument za podjelu rizika (RSI) u okviru Sedmog okvirnog programa namjenski je jamstveni instrument za financiranje zajmova i lizinga sa svrhom financiranja manjka sredstava za inovativne MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (poduzeća koja broje do 499 zaposlenika). Njime su dosad pružena jamstva i protujamstva za 37 banaka i jamstvenih ustanova u iznosu većem od 1,59 milijardi EUR, što će im omogućiti potporu za oko 3000 inovativnih MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Obujam financiranja iznosio je 831 milijun EUR do kraja 2014., s doprinosom Unije od 270 milijuna EUR;
4.Jamstvom InnovFin za MSP-ove u okviru programa Obzor 2020., sljednikom instrumenta za inovativne MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije za razdoblje 2014. – 2020., očekuje se mobiliziranje ukupnog obujma zajmova od oko 9,5 milijardi EUR, s doprinosom Unije u iznosu od oko 1060 milijuna EUR. Očekuje se da će ukupna vrijednost financiranja koje će svojim doprinosom podržati Unija za 2014. iznositi oko 475 milijuna EUR, od čega je 11 milijuna EUR već odobreno;
5.Instrumentom jamstva za kulturne i kreativne sektore u okviru programa Kreativna Europa osigurat će se jamstva bankama koje posluju s kulturnim i kreativnim MSP-ovima, čime se jača financijski kapacitet u tim sektorima. Program će započeti 2016., a ukupni iznos dodatnih zajmova u sektorima koje će Unija podržati doprinosom u iznosu od 121 milijun EUR procjenjuje se na oko 690 milijuna EUR;
6.Inicijativom EU-a za MSP-ove, koja je osmišljena kao instrument za odgovor na krize, pružaju se neograničena jamstva i/ili sekuritizacija za poboljšan pristup financiranju za MSP-ove, uključujući inovativne i visokorizične MSP-ove. To je zajednički instrument kojim se kombiniraju sredstva u okviru programa COSME i Obzor 2020. sa sredstvima fondova EFRR-a/EPFRR-a u suradnji s EIB-om/EIF-om u cilju ostvarivanja dodatnih zajmova MSP-ovima. S obvezom od 800 milijuna EUR iz EFRR-a očekuje se da će obujam novih zajmova kao potpore MSP-ovima u Španjolskoj dosegnuti 5723 milijuna EUR za sve španjolske regije.
MSP-ovi se suočavaju i s posebnim izazovima u prikupljanju vlasničkog kapitala, u okolnostima u kojima je europski rizični kapital tijekom razdoblja 2008. – 2014. bio suočen s usporavanjem aktivnosti privatnog vlasničkoga kapitala kada je riječ o prikupljanju sredstava, razinama ulaganja (usprkos blagom ubrzanju u 2014.) i uvjetima u kojima je došlo do prestanka s radom. Ostaje i nadalje fragmentiran u različitim zemljama i time još ovisniji o doprinosu javnih ulagača.
Potpora putem financijskih instrumenata na razini EU-a ključna je za rješavanje te fragmentacije. Uspostavljeno je nekoliko instrumenata vlasničkog financiranja radi jačanja unutarnjeg tržišta za rizični kapital rješavanjem tržišnih nedostataka na koje se naišlo (osobito za MSP-ove u početnoj fazi koji imaju potencijal brzog rasta) te radi uvođenja inovacija na tržište i stvaranja radnih mjesta s visokom dodanom vrijednosti:
1.Instrument za pomoć za brzo rastuće i inovativne MSP-ove (GIF) u okviru CIP-a namijenjen je za povećanje raspoloživosti vlasničkog kapitala za inovativne MSP-ove u početnoj fazi (GIF1) i fazi širenja (GIF2). Do kraja 2014. neto obvezama iz proračuna Unije u ukupnom iznosu od 625,2 milijuna EUR osigurana je potpora za 43 fonda rizičnog kapitala i 371 krajnjeg korisnika, čime je ubrzano vlasničko financiranje u iznosu od gotovo 1 milijarde EUR;
2.Instrument vlasničkog kapitala za rast (EFG) u okviru programa COSME, sljednik GIF2, namijenjen je za poticanje prihvaćanja i ponude vlasničkog financiranja za MSP-ove u fazi širenja. Za razdoblje 2014. – 2020. očekuje se da će se obvezom u okvirnom iznosu od 633 milijuna EUR pružiti potpora ulaganjima rizičnoga kapitala u rasponu od 2,6 do 3,9 milijardi EUR, kojom će se obuhvatiti od 360 do 540 MSP-ova;
3.InnovFin rizični kapital za MSP-ove u okviru programa Obzor 2020., sljednik GIF1, namijenjen je za poboljšanje pristupa rizičnom financiranju za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u početnoj fazi koji se bave istraživanjem i razvojem. Očekuje se da će se obvezom od 430 milijuna EUR okvirno planiranom za razdoblje 2014. – 2020. pružiti potpora u iznosu od oko 2,5 milijardi EUR vlasničkog financiranja.
1.2.Mikropoduzeća u EU-u
Za europski mikrofinancijski sektor karakteristični su kontinuirano smanjenje bankovnih zajmova, ograničen kapacitet nacionalnih vlada za potporu mikrofinanciranju te velika potražnja za mikrofinanciranjem na tržištu. To daje naslutiti da još uvijek postoji jasno opravdanje za intervenciju na razini EU-a, i to tako da se institucijama za mikrofinanciranje ponude rješenja za podjelu rizika i financiranje.
Konkretno, „u nekoliko država članica EU-a visoke razine nezaposlenosti mladih zahtijevaju kontinuiranu potporu uključivom poduzetništvu kao mogućnosti za (ponovno) uključenje na tržište rada. Mikrozajmovi su važan alat za to”. Velika raznolikost institucijskih aktera i ponuđenih proizvoda zahtijeva instrumente mikrofinanciranja namijenjene za olakšavanje pristupa zajmovima za mikropoduzeća, koja imaju važnu ulogu u otvaranju novih radnih mjesta, ali se i dalje suočavaju još i s više poteškoća nego drugi MSP-ovi:
1.Europski mikrofinancijski instrument Progress (2010. – 2013.) koji se sastoji od sljedećeg:
a.jamstveni instrument kojim su pružena jamstva ograničena na najviše 20 % na portfelje mikrozajmova koje dodjeljuju posrednici mikropoduzećima;
b.Fonds commun de placement – Fonds d’investissement spécialisé, specijalizirani investicijski fond namijenjen poboljšanju pristupa mikrofinanciranju putem niza financijskih proizvoda (osobito zajmova).
Na dan 31. prosinca 2014. tim je instrumentima krajnjim korisnicima odobren 31 371 mikrozajam u ukupnom iznosu od 291,7 milijuna EUR (početni je cilj bio 46 000 mikrozajmova u iznosu od 500 milijuna EUR do 2018.). Instrument je na dobrom putu da se njime postigne početni cilj jer će se novi zajmovi uključivati od sada pa do 2018.;
2.Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) – Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo – mikrofinanciranje, sljednik prethodno navedenih instrumenata, namijenjen je poboljšanju pristupa mikrofinanciranju za ranjive skupine i mikropoduzeća pružanjem potpore davateljima mikrokredita. Doprinos Unije od najmanje 86 milijuna EUR usmjeren je na potporu financiranju 41 000 mikrozajmova u ukupnom iznosu od 528 milijuna EUR.
2.Strateški sektori
2.1.Istraživanje i inovacije
Dokaz da veće i poznate tvrtke aktivne u području istraživanja i inovacija imaju poteškoća s pristupom dužničkom financiranju za financiranje projekata na području inovacija nije sasvim jednoznačan i metodološki ga je teže utvrditi. Ipak, iz nedavno objavljene ekonometrijske studije, kao i iz empirijskog iskustva, daje se naslutiti kako potražnja za dužničkim financiranjem u području istraživanja i inovacija znatno premašuje tekući dotok sredstava.
Za rješavanje potreba financiranja u području istraživanja i inovacija, koje teško mogu biti u potpunosti ispunjene na nacionalnoj razini, Komisija je uspostavila Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (za razdoblje 2007. – 2013.) te, u okviru programa Obzor 2020., InnovFin za velike projekte, Financiranje InnovFin za rast poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i Jamstvo InnovFin za poduzeća srednje tržišne kapitalizacije:
1.Instrumentom za financiranje na temelju podjele rizika (2007. – 2013.) nude se zajmovi i hibridno ili mezaninsko financiranje za poboljšan pristup rizičnom financiranju projekata istraživanja i inovacija. Doprinosom Unije u okviru RSFF-a u razdoblju 2007. – 2014. u iznosu od 960 milijuna EUR pružena je potpora aktivnostima u iznosu većem od 9,56 milijardi EUR od očekivanih 11,31 milijardi EUR;
2.Instrumentom Usluge kreditiranja za potrebe istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor 2020. (2014. – 2020.), sljednikom RSFF-a, također se nude zajmovi i hibridno ili mezaninsko financiranje za poboljšan pristup rizičnom financiranju projekata istraživanja i inovacija. Za razdoblje 2014. – 2020. doprinos EU-a od 1060 milijuna EUR usmjeren je na mobiliziranje financiranja od 13 250 milijuna EUR za krajnje korisnike. Do kraja 2014. doprinosima EU-a u iznosu od 483 milijuna EUR već je podržano financiranje u iznosu od 1157,2 milijuna EUR.
2.2.Infrastruktura i energetska učinkovitost
Promet, telekomunikacije i energetska infrastruktura imaju ključnu ulogu za razvoj i održivi rast u kontekstima u kojima privatna poduzeća svih veličina i javni subjekti stupaju u interakciju kako bi isporučili potrebni rezultat. Infrastrukturom se poboljšava produktivnost gospodarstva, omogućuje rast i olakšava međupovezanost unutarnjeg tržišta.
I energetska učinkovitost i njezino promicanje postaju sve važniji u Uniji, posebno u vezi s njezinim krovnim ciljem povećanja energetske učinkovitosti za 20 % do 2020. i daljnjim ciljevima nakon tog datuma.
Cilj je financijske intervencije EU-a u tim sektorima pridonijeti prevladavanju nedostataka europskih tržišta kapitala. Programi financijskih instrumenata EU-a za različite podsektore (prometna i energetska infrastruktura, energetska učinkovitost, uključujući okoliš i klimatsku politiku, te ICT) pokrenuti u razdoblju 2007. – 2013. ili predviđeni za razdoblje 2014. – 2020. uključuju sljedeće:
1.Instrument za kreditna jamstva za projekte Transeuropske prometne mreže (LGTT), dužnički instrument za financiranje projekata u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža. Na dan 31. prosinca 2014. ukupni nepodmireni jamstveni instrument LGTT-a iznosio je 497 milijuna EUR i obuhvaćao šest projekata za koje se očekuju ulaganja (vlasnički kapital, dug, bespovratna sredstva) u iznosu od 12,1 milijarde EUR. Komisijinom ex post evaluacijom u 2014. zaključeno je da je učinak LGTT-a bio pozitivan tamo gdje je primijenjen, ali da nije bio dovoljan da se postignu njegovi širi ciljevi;
2.u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF):
a.Initicijativa projektnih obveznica (PBI, VFO za razdoblje 2007. – 2013.) za poticanje financiranja kapitalnog tržišta za infrastrukturne projekte u području transeuropske prometne mreže, energetike i širokopojasne mreže. Dosad je financijski zaključeno nekoliko transakcija u okviru pilot-faze inicijative projektnih obveznica (PBI):
I. doprinosom Unije TEN-E-u u iznosu od 10 milijuna EUR u 2014. podržano je poboljšanje kreditne kvalitete projektne obveznice od 54,9 milijuna EUR za projekt veličine 421 milijuna EUR;
II.doprinosom Unije TEN-T-u podržano je financiranje sljedećeg:
novi (greenfield) prometni projekt za autocestu A11 u Belgiji, izdavanjem projektnih obveznica u vrijednosti od 578 milijuna EUR i 79,6 milijuna EUR vlasničkog kapitala (uz doprinos Unije u iznosu od 200 milijuna EUR);
autocesta (Autobahn) A7 u Njemačkoj, izdavanjem projektnih obveznica u vrijednosti od 429 milijuna EUR.
Također u 2014., proračunskim doprinosom u iznosu od 20 milijuna EUR za ICT sektor omogućeno je poboljšanje kreditne kvalitete od oko 38 milijuna EUR potporom izdavanja obveznica u iznosu od oko 189 milijuna EUR koju je pružio francuski pružatelj usluga širokopojasnog interneta;
b.dužnički instrument za podjelu rizika bit će usmjeren na projekte od zajedničkog interesa u sektoru prometa, širokopojasne i energetske mreže. Počevši od 2015., instrument će se temeljiti na postojećoj Inicijativi projektnih obveznica i Instrumentu za kreditna jamstva za projekte TEN u području prijevoza. Uz pretpostavku da su sva proračunska sredstva od 3 milijarde EUR raspoloživa u okviru instrumenta, ukupno financiranje moglo bi se s 18 milijardi EUR povući na 45 milijardi EUR uz doprinos Unije;
3.Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE) financiran u okviru programa LIFE, kojim će se, među ostalim, ponuditi instrument za podjelu rizika namijenjen smanjivanju jamstvenog rizika s kojim se suočavaju financijski posrednici kod kreditiranja u sektoru energetske učinkovitosti, u kombinaciji s tehničkom pomoći financijskim posrednicima za izgradnju novog segmenta tržišta. Očekuje se da će se doprinosom Unije u iznosu od 80 milijuna EUR podržati ukupno ulaganje u iznosu do oko 540 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2017.;
4.Europski fond za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. (Marguerite), paneuropski kapitalni fond namijenjen za potporu ulaganju u infrastrukturu u državama članicama u sektorima prometa (TEN-T), energije (TEN-E) i obnovljive energije. Doprinos Unije u iznosu od 80 milijuna EUR usmjeren je na potporu obujmu financiranja od oko 10,2 milijarde EUR, od čega je već mobilizirano 4,9 milijardi EUR za financiranje vlasničkog i dužničkog kapitala (doprinos EU-a: 31,3 milijuna EUR). Do 31. prosinca 2014. u okviru Fonda dodijeljeno je 295 milijuna EUR vlasničkih ulaganja za tri projekta u okviru TEN-T-a i sedam projekata obnovljive energije;
5.Europski fond za energetsku učinkovitost (EEEF) proizašao iz Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR), kojim se ulaže u energetsku učinkovitost, projekte obnovljive energije i čisti gradski promet. Do kraja ožujka 2014. projektima u okviru Fonda u potpunosti je dodijeljen doprinos Unije (125 milijuna EUR) ukupnim ulaganjima u iznosu od 219 milijuna EUR. Potpora za tehničku pomoć u okviru EEEF-a pokazala se korisnom u pomoći tijelima javne vlasti pri pripremi projekata koji će se naknadno financirati. Ukupno je dodijeljeno oko 200 milijuna EUR za 12 projekata kojima će se ostvariti konačna ulaganja u iznosu od oko 333 milijuna EUR. Do prosinca 2014. već su ostvarena konačna ulaganja u iznosu od 216 milijuna EUR koja su dodijeljena za devet projekata. Za 2015. u pripremi je šest projekata u ukupnoj vrijednosti od 243 milijuna EUR, za koje predviđeni udio EEEF-a iznosi 92 milijuna EUR te
6.Instrumentom za financiranje prirodnog kapitala (NCFF) financirat će se troškovi pilot-projekata kojima se stvara prihod ili ostvaruju uštede i kojima se promiče očuvanje, obnova i jačanje prirodnog kapitala te upravljanje njime u svrhu doprinosa ciljevima Unije u područjima prirode i biološke raznolikosti te prilagodbe klimatskim promjenama. Planirani doprinos Unije u pilot-fazi jest 60 milijuna EUR, od čega je 10 milijuna EUR već dodijeljeno.
2.3.Socijalna poduzeća
Među poduzećima koja se bore s poteškoćama u vezi s pristupom zajmovima, socijalna poduzeća zaslužuju posebnu pozornost, zbog korelacije između socijalnog kapitala i gospodarskog rasta. Njihov je glavni cilj postizanje mjerljivog i pozitivnog društvenog učinka.
Međutim činjenica da primarni cilj socijalnih poduzeća nije ostvarivanje najveće moguće dobiti, izlaže ih ozbiljnijim problemima u pristupu financiranju jer su tradicionalno orijentirane banke nesklone ocjenjivanju njihovih poslovnih planova i smatraju to teškom zadaćom. Novi financijski instrument koji EU daje na raspolaganje socijalnim poduzećima u razdoblju 2014. – 2020. u okviru programa EaSI jest Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo – socijalno poduzeće, namijenjen za pružanje potpore razvoju socijalnih poduzeća s proračunom od najmanje 86 milijuna EUR.
2.4.Obrazovanje
Obrazovanje kao oblik akumulacije ljudskog kapitala primarni je izvor gospodarskog rasta, no kada je ono dostupno studentima s različitom društvenom i gospodarskom pozadinom, doprinosi i socijalnoj ravnoteži i koheziji. Nadalje, dokazano je da mobilnost studenata znatno utječe na socijalni i gospodarski razvoj.
Novim financijskim instrumentom EU-a Instrument jamstva za studentske zajmove (zajmovi za magistarski studij Erasmus + kao jamstveni instrument u okviru programa Erasmus +) namijenjen je za promicanje mobilnosti, ravnoteže i izvrsnosti studiranja putem jamstava financijskim institucijama koje pristaju na dodjelu povoljnih zajmova studentima za magistarske studije u drugoj zemlji. Očekuje se da će se planiranim doprinosom Unije u iznosu od 517 milijuna EUR za razdoblje 2020. – 2014. (od čega je 28,40 milijuna EUR već dodijeljeno) dati potpora financiranju zajmova u iznosu do 3 milijarde EUR.
3.Strateške regije izvan EU-a
3.1.Zemlje obuhvaćene proširenjem
Pristup zajmovima i dalje je jedna od najvećih poteškoća za MSP-ove na zapadnom Balkanu, unatoč tome što MSP-ovi postaju najučinkovitiji segment u tranziciji gospodarstava svojih zemalja i stup rasta i zapošljavanja. Zbog nedostatka prethodnog financijskog poslovanja MSP-ovima u početnoj fazi gotovo je nemoguće dobiti pristup financiranju banaka. Pristup financijama u energetskom sektoru općenito se čini ranjivim. Ta se pitanja rješavaju na sljedeći način:
1.Jamstveni instrument u okviru Instrumenta za razvoj poduzetništva i inovacija na zapadnom Balkanu (EDIF) namijenjen je za jačanje društveno-gospodarskog rasta promicanjem preduvjeta za stvaranje i rast inovativnih MSP-ova i MSP-ova s visokim potencijalom. Procjenjuje se da će se doprinosom Unije u okviru EDIF-a od gotovo 22 milijuna EUR pružiti potpora ukupnom ulaganju u iznosu većem od 98 milijuna EUR;
2.Fond za razvoj poduzeća (ENEF) u okviru EDIF-a namijenjen je za jačanje socioekonomskog rasta u regiji stvaranjem uvjeta za stvaranje i rast inovativnih MSP-ova i MSP-ova s visokim potencijalom u fazi širenja i razvoja. Očekuje se da će se financijskom omotnicom od 11 milijuna EUR pružiti financijska poluga ukupnom ulaganju u iznosu od 55 milijuna EUR. Općenito, s obzirom na poveznicu između ENEF-a i instrumenta za sufinanciranje Europske banke za obnovu i razvoj (EBOR), doprinosom Unije pružit će se potpora ulaganju od oko 110 milijuna EUR za krajnje korisnike;
3.Fondom za inovacije u poduzećima (ENIF) u okviru EDIF-a pruža se potpora društveno-gospodarskom rastu na zapadnom Balkanu stvaranjem uvjeta za stvaranje i rast inovativnih MSP-ova u početnoj fazi. Očekuje se da će se doprinosom Unije u iznosu od 21 milijun EUR pružiti potpora ulaganju od oko 40 milijuna EUR u razdoblju 2014. – 2020.;
4.Europski fond za jugoistočnu Europu (EFSE) oblik je javno-privatnog partnerstva namijenjen za privlačenje kapitala iz privatnog sektora za daljnje kreditiranje mikro i malih poduzeća i kućanstava. Doprinosom Unije u iznosu od 88 milijuna EUR dosad je pružena financijska poluga ukupnom financiranju u iznosu od 3,2 milijarde EUR, čime je obuhvaćeno 496 716 krajnjih korisnika u regiji proširenja;
5.Fondom za zeleni razvoj (GGF) osiguravaju se namjenska sredstva za financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljive energije kako bi ciljane zemlje smanjile emisije CO2 i potrošnju energije. Doprinos Unije od 38,6 milijuna EUR usmjeren je na pružanje financijske poluge ukupnom ulaganju u iznosu od 281 milijun EUR za krajnje korisnike. Trenutačni portfelj projekata s 20 partnerskih institucija u devet partnerskih zemalja vrijedi 185,1 milijun EUR te
6.Zajam za potporu oporavku MSP-ova za Tursku namijenjen je za ublažavanje utjecaja krize na MSP-ove, doprinos razvoju turskoga gospodarstva i poticanje zapošljavanja. Doprinosom Unije od 30 milijuna EUR mobilizirani su zajmovi u ukupnom iznosu od 300 milijuna EUR.
3.2.Države iz europskog susjedstva
Programima koje financira EU nastoji se poticati održiv, uključiv rast i povoljna ulagačka klima u partnerskim državama u okviru Europske susjedske politike (ENP). EU ostvaruje strateške ciljeve svojih politika susjedstva (uspostavljanje bolje povezanosti energetske i prometne infrastrukture između EU-a i susjednih zemalja, otklanjanje prijetnji za naš zajednički okoliš i promicanje pametnog rasta potporom MSP-ovima) putem sljedećih instrumenata:
1.Instrument za poticanje ulaganja u susjedstvo (NIF) namijenjen je za poboljšanje energetske i prometne infrastrukture i međusobne povezanosti u regiji otklanjanjem prijetnji za okoliš, uključujući klimatske promjene te promicanje socioekonomskog razvoja potporom MSP-ovima i socijalnom sektoru. U razdoblju 2007. – 2014. doprinosom Unije od oko 1159 milijuna EUR pružena je financijska poluga u iznosu od 11,9 milijardi EUR u zajmovima europskih financijskih institucija (EFI), s ukupnim troškovima projekata procijenjenima na 26 milijardi EUR;
2.potporom Instrumentu za euro-mediteransko partnerstvo u ulaganjima (FEMIP) pruža se kapital privatnom sektoru u mediteranskim partnerskim zemljama na jednakoj osnovi (pari passu) s drugim komercijalnim ulagačima u regiji za stvaranje, preustroj ili rast poduzeća. Tekući ukupni doprinos Unije iznosi 224 milijuna EUR.
3.3.Države obuhvaćene Instrumentom za razvojnu suradnju (DCI)
U nekim zemljama izvan EU-a nedostatak provjerenog institucionalnog okvira za zaštitu prava vlasništva, rješavanje tržišnih nedostataka i pružanje poticaja za privatne inicijative čest je uzrok nedovoljne razvijenosti sektora MSP-a, infrastrukturnih nedostataka i nedostatnog ukupnog ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i zaštitu okoliša. Rješavanje tih problema financiranjem prihvatljivih MSP-ova, infrastrukture i produktivnih ulaganja glavni je izazov vanjske politike EU-a. Čini to s pomoću sljedećih instrumenata:
1.Ulagački instrument za Srednju Aziju (IFCA) i Ulagački instrument za Aziju (AIF) namijenjeni su za promicanje ulaganja i ključne infrastrukture s glavnim naglaskom na boljoj energetskoj infrastrukturi, pojačanoj zaštiti okoliša i rastu MSP-ova. Trenutačni ukupni proračun iznosi 171,56 milijuna EUR. Doprinosima IFCA-e u iznosu od 82 milijuna EUR dosad je pružena financijska poluga za oko 465 milijuna EUR, a doprinosima AIF-a u iznosu od 62 milijuna EUR pružena je poluga za oko 2046 milijuna EUR;
2.Ulagački instrument za Latinsku Ameriku (LAIF) namijenjen je za promicanje ulaganja i infrastrukture u sektorima prometa, energije i okoliša te za potporu razvoju socijalnog i privatnog sektora u zemljama Latinske Amerike. U razdoblju 2009. – 2014. iznosom od oko 210 milijuna EUR pružena je financijska poluga za 2,9 milijardi EUR u obliku zajmova EFI-ja za ukupna ulaganja u iznosu od 6,6 milijardi EUR;
3.Fond za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju (GEEREF) namijenjen je za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljive energije u zemljama u razvoju i gospodarstvima u tranziciji. Na kraju 2014. ukupno ulaganje potpomognuto doprinosom Unije iznosilo je oko 1 milijardu EUR.
ZAKLJUČAK
U razdoblju obilježenom financijskom krizom ozbiljno je narušen pristup financiranju važnih sektora gospodarstva. Čak i nakon što je kriza završila, zaostatci uslijed razduživanja i financijska fragmentacija produljili su financijske poteškoće u pogledu obujma i uvjeta financiranja, osobito za ranjive države članice i ciljne skupine.
Financijski instrumenti EU-a pokazali su se učinkovitima i isplativima u rješavanju tih izazova. Komisija je već pokazala jasnu opredijeljenost za uporabu takvih instrumenata u širem opsegu. Istražit će se mogućnost jačanja postojećih instrumenata ili pokretanja novih kao odgovora na tržišne nedostatke ili neoptimalne ulagačke situacije, u slučajevima kada se tržišno utemeljeno financiranje uz jamstvo EU-a, vlasničko ulaganje ili dogovor za podjelu rizika čine najprikladnijim modelom potpore.
Komisija će istodobno nastaviti održavati ravnotežu između većih jamstava za proračunsko tijelo u pogledu izvješćivanja, praćenja i revizije i veće učinkovitosti u provedbi financijskih instrumenata. U tom je pogledu obavljen važan posao. Novi okvir za provedbu instrumenata za razdoblje 2014. – 2020. uključuje odlučne odredbe u pogledu tehničkih zahtjeva, transparentnosti, unutarnje kontrole te revizije i izvješćivanja. I novčana naknada ovlaštenim subjektima ograničena je na dosljedan i razuman način kako bi se njihovi interesi mogli uskladiti s Komisijinim političkim ciljevima.
Osim toga, utvrđeni su postupovni zahtjevi za centralno upravljane instrumente kako bi se osigurao pun angažman Unije te da se sredstva uplaćena ovlaštenim subjektima neprestano prilagođuju posebnim operativnim potrebama predmetnog instrumenta. U slučaju instrumenata koje su uspostavile i kojima upravljaju države članice u podijeljenom upravljanju sa sredstvima iz proračuna EU-a utvrđene su regulatorne odredbe kako bi se isplata sredstava povezala s konkretnom potporom koju financijski posrednici prosljeđuju krajnjim korisnicima. Izvješćivanje o obje vrste instrumenata Komisija će dosljednije provoditi od 2016.
Komisija namjerava razmotriti regulatorni okvir u cilju smanjenja moguće nepotrebne birokracije u prvoj fazi provedbe i daljnjeg usklađivanja u pogledu osmišljavanja financijskih instrumenata s najučinkovitijim i najaktualnijim tržišnim praksama. Imajući to na umu, provest ćemo privremenu evaluaciju instrumenata. Slično tome, kako je predviđeno samom Financijskom uredbom, namjeravamo preispitati odredbe Financijske uredbe o financijskim instrumentima i prema potrebi iznijeti prijedloge kako bi se primijenile pouke iz iskustava, bolje uzele u obzir tržišne prakse i dodatno olakšala provedba. Preispitivanjem bi posebno trebalo razmotriti mogućnost kombiniranja različitih oblika potpore iz proračuna EU-a, posebno u pogledu daljnjeg poboljšanja poluge, a time i učinkovitosti financijskih instrumenata EU-a.