EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 8.10.2015.
COM(2015) 484 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU
o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost
{SWD(2015) 191 final}
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak
i Europskog fonda za energetsku učinkovitost
I.
NAPREDAK U PROVEDBI PROGRAMA
Energetska infrastruktura i inovacije, pokretačke sile Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR) i danas su jednako važne kao i 2009. kada je EEPR uspostavljen.
Informacije o svim projektima u okviru EEPR-a, koji su doneseni 2010., prikazane su na interaktivnoj karti izrađenoj u Glavnoj upravi za energetiku, a dostupna je na sljedećoj poveznici:
http://ec.europa.eu/energy/eepr/projects/
.
U ovom izvješću, za svaki dio EEPR-a, iznosi se napredak postignut u provedbi projekata i Europskog fonda za energetsku učinkovitost (EEE F). Nastavlja se na izvješće doneseno 2014.
te obuhvaća provedbu projekata u razdoblju od 31. kolovoza 2014. do 30. lipnja 2015. i plaćanja izvršena tijekom tog razdoblja.
II.
SVEUKUPNA PROVEDBA PROJEKTA
Krajem lipnja 2015. 34 od ukupno 59 projekata bilo je već u potpunosti završeno, a ukupan iznos od 1 860 487 739 EUR (nakon odbitka naloga za povrat u iznosu od 112 085 349 EUR) isplaćen je korisnicima.
Većina je projekata završena, a predlagatelji će podnijeti konačne zahtjeve za plaćanje do kraja ove godine. Situacija u području infrastrukture za električnu energiju i plin općenito je pozitivna i preostalih osam projekata dobro napreduju, dok je jedan projekt trenutačno obustavljen.
Neke poteškoće ostaju, posebno u pogledu integracije priobalne vjetroenergije u mrežu i hvatanja i skladištenja ugljika. To je ponajprije zbog visokih troškova novih tehnologija i većeg financijskog rizika od prvotno očekivanog.
Komisija je odlučila da će ulagateljima i dalje pružati financijsku potporu sve dok je jasno da postoji mogućnost konačne odluke o ulaganju.
1.
Infrastruktura za plin i električnu energiju
Infrastrukturnim potprogramom u okviru EEPR-a podupiru se 44 projekta u 3 glavna područja djelovanja.
Projekte provode operatori prijenosnog sustava u svakoj državi članici ili nositelji projekta. Dodijeljen je iznos od 2 267 574 462 EUR od kojeg je 1 094 297 460 EUR isplaćeno korisnicima do 30. lipnja 2015. Plaćanja su podložna čvrstoj predanosti predlagatelja projekta da provedu projekt konačnom odlukom o ulaganju.
Projekti obuhvaćaju tri područja:
- projekte skladištenja i infrastrukture za plin:
infrastruktura za plin čini okosnicu lanca opskrbe energijom od proizvođača do krajnjeg korisnika. Fizičkim postrojenjima, među ostalim cjevovodima, postrojenjima za skladištenje i terminalima za ponovno uplinjavanje LNG-a, osigurava se dostava plina kupcima gdje i kad god je to potrebno. U narednim godinama infrastrukturu za plin bit će potrebno dalje razvijati i unapređivati. Stvaranje veza koje nedostaju među državama članicama pridonijet će očuvanju sigurne opskrbe i odgovaranju na nove i rastuće zahtjeve za fleksibilnost.
- projekte za protok plina u suprotnom smjeru:
tijekom krize opskrbe plinom između Rusije i Ukrajine u 2009., većina država članica iz središnje i istočne Europe ostala je bez ruskog plina, pri čemu cjelokupna potražnja za uvozom nije mogla biti zadovoljena; ne zbog nedostatka plina u Europi već zbog toga što je postojećoj infrastrukturi nedostajalo tehničke opreme i sposobnosti da promijeni tokove plina iz smjera zapad-istok. U okviru EEPR-a omogućena je potpora rješavanju tog problema te sada u središnjoj i istočnoj Europi postoji protok plina u suprotnom smjeru.
- projekte infrastrukture za električnu energiju:
integracija povećanih količina električne energije iz obnovljivih izvora energije zahtijeva bitna ulaganja u novu infrastrukturu. Štoviše, određene države članice još uvijek slove kao „energetski otoci“ jer su loše povezane sa susjednim državama i unutarnjim energetskim tržištem.
1.1.
Dosadašnji napredak
Do danas je zaključen 31 od 44 infrastrukturna projekta (u usporedbi s 27 početkom 2014.) uz osam projekata koji su u tijeku i jedan koji je trenutačno obustavljen. Štoviše, financijska potpora za četiri projekta završena je u rujnu 2014. (Nabucco, Galsi, Poseidon i projekt protoka plina u suprotnom smjeru u Rumunjskoj). U sektoru električne energije završeno je 9 projekata. Preostala četiri projekta dobro napreduju, a za neke od njih se očekuje da će biti završeni tijekom ove godine, a najkasnije do 2016. U plinskom sektoru završena su 22 projekta; pet napreduje prema planu, jedan je trenutačno obustavljen, a 4 su zaustavljena. Svi projekti protoka u suprotnom smjeru i projekti interkonekcija u središnjoj i istočnoj Europi završeni su, osim projekta protoka u suprotnom smjeru u Rumunjskoj koji je Komisija zaustavila u rujnu 2014.
Sredstva iz EEPR-a pomogla su projektima da osiguraju vlastito financiranje te u konačnici da se izbjegnu ili smanje kašnjenja. Time su poboljšani i sigurnost i pouzdanost mreža, povećane su opskrba i diversifikacija te su uklonjena kritična uska grla.
U odnosu na izvješće iz 2014. o provedbi EEPR-a postignut je znatan napredak u projektima infrastrukture za električnu energiju i plin. Na primjer, financijska pomoć isplaćena 2014. i 2015. pridonijela je jačanju danskog sustava za transport plina koji je dovršen krajem 2014. U okviru nove infrastrukture proširit će se transportni kapacitet plina od početne točke Ellund na dansko-njemačkoj granici, čime će se stvoriti operativna poveznica između njemačke mreže i danskog sustava za transport plina. Osim toga, novim plinovodom znatno je povećana sigurnost opskrbe plinom u Danskoj. Time se ublažavaju posljedice crpljenja plina iz polja na moru, a jača se i sigurnost opskrbe plinom u Danskoj, Švedskoj i baltičkoj regiji uz bolju integraciju tržišta.
U uspješno završene projekte ubraja se i projekt „Nordbalt 02” krajem 2014. čime je završena potrebna dogradnja unutarnje litavske transportne mreže u svrhu lakšeg protoka električne energije kroz interkonektor.
Završen je i projekt namijenjen razvoju i modernizaciji poljskog sustava za transport plina na prekograničnom mjestu priključenja između Poljske i Njemačke. Sredstvima iz EEPR-a potpomognuti su modernizacija i građevinski radovi na čvoru Lasow kao i spojni cjevovodi u Poljskoj.
Također, u okviru EEPR-a izdvojena su sredstva za izgradnju 48 km dugačkog i krajem 2014. dovršenog plinovoda u suprotnom smjeru između Portalegre-Guarda i Cantanhede-Mangualde Tom infrastrukturom ojačat će se sigurnost opskrbe na Iberskom poluotoku, a daljnjom izgradnjom stvorit će se i treća interkonekcija sa španjolskom plinskom mrežom.
S još jednim završenim projektom (interkonekcija Francuska-Španjolska) na mrežu će se spojiti obnovljivi izvori energije, što će pridonijeti integraciji francuskog i španjolskog tržišta električne energije, kao i jačanju sigurnosti opskrbe električnom energijom na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
Nova podmorska kabelska veza od 225 MW između Italije i Malte puštena je u pogon u proljeće 2015. Projektom je okončana izolacija malteške mreže od ostatka Europe, a s obzirom na varijabilnost obnovljive energije osigurana je potrebna rezervna snaga. Time će se poboljšati sigurnost opskrbe, smanjiti upotrebu fosilnih goriva i poticati širenje obnovljivih izvora energije na Malti.
Dovršetak energetskog infrastrukturnog sustava na razini EU-a napreduje zbog uklanjanja uskih grla i daljnje integracije „energetskih otoka” poput tri baltičke države, Iberskog poluotoka, Irske, Sicilije i Malte.
Predviđeno je da bi većina od osam projekata koji su u tijeku trebala biti završena tijekom 2015. i 2016., dok će se samo dva projekata izvoditi do 2018. odnosno 2019.
EEPR podupire razvoj ključnih europskih energetskih infrastrukturnih projekata u okviru trenutačnih prioriteta u području energetske politike. Smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu
predviđene su mjere za pravovremeni razvoj projekata od zajedničkog interesa u osam utvrđenih prioritetnih koridora. Posebno, projekti od zajedničkog interesa mogu imati koristi od ubrzanih postupaka za dobivanje dozvola (najviše tri i pol godine) i regulatornih poticaja za olakšanje provedbe prekograničnih projekata te mogu biti prihvatljivi za dobivanje sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF)
.
Iz ukupnog proračuna od 30,44 milijarde EUR u razdoblju 2014. – 2020. za promet, energetiku i telekomunikacije izdvojeno je 5,35 milijarde EUR.
Rad CEF-a usredotočen je na potporu i subvencioniranje projekata od najveće važnosti u području europske energetske politike. Nadalje, pravila za financiranje u okviru CEF-a vrlo su stroga: naime, riječ je o „posljednjoj opciji” koja se aktivira kad ni jedan drugi instrument, poput financiranja iz tarifa ili dugoročnog financiranja dužničkim instrumentima, nije dostatan za poticanje ulaganja.
2. Projekti za priobalnu vjetroenergiju (OWE)
2.1. Dosadašnji napredak
Potprogram EEPR-a sastojao se od devet projekata financiranih iznosom od 565 milijuna EUR podijeljenih u dvije glavne vrste aktivnosti:
velika ispitivanja, proizvodnja i uvođenje inovativnih turbina i temeljnih priobalnih konstrukcija (šest projekata) i
razvoj modularnih rješenja za mrežnu integraciju velikih količina električne energije proizvedene vjetrom (tri projekta).
Tri od navedenih devet projekata su zaključeni, a dva su prijevremeno završena. Za projekte je isplaćeno 237 603 431 EUR.
2.2. Dosadašnji napredak po sektorima
2.2.1. Napredak s inovativnim turbinama i priobalnim strukturama
Do određenih kašnjenja u okviru projekta Nordsee Ost došlo je zbog loših vremenskih uvjeta u razdoblju 2014. – 2015. kao i zbog tehničkih pitanja povezanih s povezivanjem na mrežu i vjetroturbinama. Produljenje je odobreno do kraja 2015.
Tijekom provedbe projekta Aberdeen Offshore Wind Farm and Wind Deployment Centre zabilježene su znatne poteškoće. U Aberdeenu, poteškoće u vezi s dobivanjem dozvola za more/kopno (koje su pravno osporene) dovele su do kašnjenja projekta. Procjenjuje se da će u najboljem slučaju konačna odluka o ulaganju biti donesena u četvrtom tromjesečju 2016. (pogon u 2019.). Za projekt Global Tech I nije pronađen suulagatelj. Komisija je stoga u travnju 2015. potvrdila poništenje projekta retroaktivno od 1. siječnja 2014.
2.2.2. Napredak s integracijom mreže energije vjetra
Jedan projekt, HVDC Hub, završen je. Nakon nekoliko godina poteškoća povezanih s tehnologijom i troškovima dva preostala projekta, Kriegers Flak i Cobra Cable, u tijeku su.
Za Kriegers Flak, novi prijedlog koji su iznijela društva u skladu je s EEPR-om. Projektni partneri donijeli su konačnu odluku o ulaganju na temelju novog tehničkog koncepta potpisivanjem ažuriranog Sporazuma o suradnji u siječnju 2015. Interkonektor na moru trebao bi biti dovršen do kraja 2018.
Kad je riječ o projektu Cobra Cable, sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava je izmijenjen, a aktivnosti produljene do prosinca 2017. Nabava pretvarača i kabela pokrenuta je, a ugovor bi trebalo sklopiti u studenom 2015. Konačna odluka o ulaganju donijet će se u drugom tromjesečju 2016. ako se ishode sve relevantne dozvole u pogledu trasiranja, a ugovori s dobavljačima za kabel i pretvarač ne premaše proračun od 621 milijuna EUR. Ako ti uvjeti budu ispunjeni, kabel bit trebao biti pušten u pogon dvije godine kasnije.
3. Hvatanje i skladištenje ugljika
Potprogram EEPR-a sastojao se od šest projekata s financijskom potporom od milijardu EUR projektima koji dokazuju potpuno hvatanje ugljika, prijevoz i postupak skladištenja.
Jedan je projekt čiji je rezultat operativno pilot-postrojenje za hvatanje, prijevoz i skladištenje završen. Tri su projekta prijevremeno završena. Dva su projekta u tijeku. Tim projektima isplaćeno je 426 982 066 EUR.
Napredak projekata hvatanja i skladištenja ugljika
Preostala dva projekta, ROAD (u Nizozemskoj) i Don Valley (u Ujedinjenoj Kraljevini) i dalje imaju znatne poteškoće u dobivanju potrebnog financiranja za izgradnju i pogon.
Projekt Don Valley dobro napreduje u pogledu razvoja infrastrukture za prijevoz i skladištenje CO2 koja bi se koristila zajedno s projektom White Rose sufinanciranim iz programa NER300, kao i drugim mogućim projektima hvatanja i skladištenja ugljika u području Humber. Za razliku od toga, budućnost postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljika u potpunosti ovisi o dobivanju operativne potpore iz programa Ujedinjene Kraljevine „Ugovor za razliku” (Contract for Difference scheme). U kolovozu 2014. vlada Ujedinjene Kraljevine objavila je dokument za utvrđivanje opsega politika kojim se određuju sljedeći koraci u vezi s hvatanjem i skladištenjem ugljika, a kojim je obuhvaćen razvoj programa „Ugovor za razliku”, koji je prikladan za projekte hvatanja i skladištenja ugljika kao što je Don Valley. Komisija će nastaviti rasprave s projektnim partnerima, ali i s vladom Ujedinjene Kraljevine o vremenskim okvirima i perspektivama u cilju postizanja pozitivne konačne odluke o ulaganju. Također će raspravljati o izmjeni sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava kako bi se uzeli u obzir kašnjenje programa „Ugovor za razliku” i planirane nove tehnologije hvatanja CO2, nakon što je u prosincu 2014. novi ulagatelj preuzeo koordinatora projekta.
Što se tiče projekta ROAD, niske cijene CO2 rezultirale su manjkom u financiranju u odnosu na početne izračune. Europska komisija uložila je znatne napore u povezivanje odgovarajućih država članica, dotičnih industrijskih partnera i Norveške radi pronalaženja rješenja. U okviru projekta istraženo je alternativno rješenje za skladištenje koje je u međuvremenu pronađeno, a kojim bi se, zahvaljujući blizini obale, znatno smanjili troškovi prijevoza i skladištenja CO2. Uz to Komisija je zaprimila konkretne iskaze interesa za osnivanje zajedničkog fonda ERA-NET u okviru Obzora 2020. radi operativne potpore te kako bi se u potpunosti iskoristilo širenje potencijala prvog projekta u Europi kojim bi se dokazala primjena tehnologije naknadnog izgaranja za hvatanje i skladištenje ugljika u komercijalnoj elektrani na ugljen. To bi također značilo da je uspješno dokazano kako se tom tehnologijom mogu nadograđivati postojeće elektrane na ugljen.
III.
EUROPSKI FOND ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST (EEE F)
Iz Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR) u prosincu 2010. izdvojeno je 146,3 milijuna EUR za financijski instrument u svrhu financiranja projekata održive energije. Iznos od 125 milijuna EUR iskorišten je kao doprinos EU-a Europskom fondu za energetsku učinkovitost (EEE F), pokrenutom u srpnju 2011., koji za sada ukupno iznosi 265 milijuna EUR
, uz potporu instrumenta za dodjelu bespovratnih sredstava za tehničku pomoć s proračunom od 20 milijuna EUR i 1,3 milijuna EUR za aktivnosti podizanja svijesti.
U okviru EEEF-a obuhvaćena su namjenska financiranja projekata (dužnički i vlasnički instrumenti) u područjima energetske učinkovitosti, obnovljive energije i čistog gradskog prijevoza. Korisnici su lokalna ili regionalna javna tijela ili privatni subjekti koji djeluju u njihovo ime.
1. Dosadašnji napredak
Europski fond za energetsku učinkovitost (EEE F)
U 2014. potpisana su dva nova projekta u Francuskoj i Nizozemskoj. U Francuskoj, u okviru projekta predviđeno je 5 milijuna EUR za društvo u vlasništvu regije Rhône Alpes radi financiranja renoviranja javnih zgrada (srednje škole, škole i sportske dvorane), tijekom faze izgradnje i kako bi se stvorio okvir za daljnja dugoročna financiranja. Pristup tog trgovačkog društva dobar je primjer agregiranja mehanizama koji su potrebni kako bi se povećala ulaganja u energetsku učinkovitost u Europi.
U Nizozemskoj, grad Venlo potpisao je ugovor o dugoročnom financiranju vrijedan 8,5 milijuna EUR za financiranje modernizacije ulične rasvjete u cilju opremanja najmanje 16 000 rasvjetnih točaka LED žaruljama (73 % ukupnih svjetlosnih točaka grada) te ostvarivanja više od 40 % uštede energije.
Od njegova osnivanja do 31. prosinca 2014. s fondom su potpisani ugovori za devet projekata u vrijednosti od 115 milijuna EUR, a kojima je generirano 216 milijuna EUR konačnih ulaganja. Osim toga, 70 milijuna EUR dodijeljeno je trima projektima.
Izrađeni su procjena projekta i okvir za izvješćivanje o ekvivalentu CO2 i uštedi primarne energije. Do kraja 2014., ulaganjima u okviru EEE F-a ostvarena je ušteda od 96 000 tona CO2, usporedivo s godišnjim emisijama CO2 od 12 000 europskih građana.
Instrument za tehničku pomoć
U 2014. dodatnih 5,5 milijuna EUR dodijeljeno je za sedam lokalnih tijela radi financiranja njihovih aktivnosti usmjerenih na razvoj projekata. Time bi trebalo potaknuti ulaganja u iznosu od 127 milijuna EUR, što je 23 puta više od početnog proračuna.
Ukupno, instrumentom za tehničku pomoć koji financira Komisija dana je potpora za strukturiranje 16 projekata u ukupnom iznosu od 17 milijuna EUR. Na temelju nekoliko čimbenika mogu se objasniti razlozi za male količine neraspodijeljenih sredstava. Prvo, projekti utvrđeni u okviru faze nadogradnje Fonda bili su u naprednijoj/zrelijoj fazi te stoga njima nije bila potrebna tehnička pomoć. Nadalje, u okviru Instrumenta za tehničku pomoć ispostavilo se da financiranje projekata energetske učinkovitosti podliježe mnogim izazovima, kao npr. niža razina pripremljenosti zahtjeva od prvotno procijenjene pri osnutku fonda (nekoliko zaprimljenih zahtjeva za tehničku pomoć bili su spremni za podnošenje), promjene u projektima slijedom političkih promjena u vladama ili potrebne prilagodbe nakon prvog skupa studija izvedivosti.
Aktivnosti podizanja svijesti
Europski centar znanja za javno-privatna partnerstva (EPEC)
zaključio je kampanju za podizanje svijesti usredotočenu na tri aspekta: potporu razvoju ugovaranja energetske učinkovitosti u državama članicama, poticanje optimalne upotrebe strukturnih fondova i kohezijskog fonda za energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju te širenje informacija o nedavnim promjenama politika i prioriteta za višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020. (MFF). Na temelju pripreme raznih informativnih članaka i strategija zemalja, ciljane radionice i daljnje aktivnosti organizirane su u raznim državama članicama.
Glavni zaključci i izgledi
EEE F će nastojati povećati geografsku pokrivenost, osobito u srednjoj i istočnoj Europi, kako bi se udovoljilo raznim potrebama europskih lokalnih i regionalnih tijela javne vlasti.
Do sada je Fond postupno ostvario dobre rezultate profitabilnih ulaganja te će aktivno tražiti dodatne više ulagatelje kako bi se dodatno iskoristio doprinos EU-a.
IV.
opći zaključci
EEPR je ostvario dobre rezultate. Većina projekata završeni su, posebno u pogledu infrastrukture za plin i električnu energiju. Komisija je, prema potrebi, donijela odluku o raskidu projekata i održava strogu kontrolu kad je riječ o provedbi projekta i praćenju.
Rješenje priobalne vjetroenergije pokazalo se složenijim od očekivanog, a u proteklih pet godina stečeno je veliko tehnološko znanje. Isto vrijedi za projekte hvatanja i skladištenja ugljika u okviru kojih je zbog dodatnih problema s pronalaženjem potrebnog dopunskog financiranja došlo do kašnjenja pa i zaustavljanja projekata.
EEE F također je bio uspješan: uspostavljen je komercijalni fond koji će nastaviti s rastom pružajući financijska rješenja i stvarajući dobit za pokrivanje administrativnih troškova, dividendi dionika i vraćanja troškova uspostave.