EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 31.7.2015.
COM(2015) 373 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o jamstvima pokrivenima općim proračunom
Stanje na dan 31. prosinca 2014.
{SWD(2015) 148 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 31.7.2015.
COM(2015) 373 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o jamstvima pokrivenima općim proračunom
Stanje na dan 31. prosinca 2014.
{SWD(2015) 148 final}
Sadržaj
1.Uvod
2.Aktivnosti pod jamstvom proračuna EU-a
3.Razvoj aktivnosti pod jamstvom
3.1.Aktivnosti kojima izravno upravlja Komisija
3.1.1.Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM)
3.1.2.Instrument za platnu bilancu
3.1.3.Zajmovi u obliku makrofinancijske pomoći
3.1.4.Zajmovi Euratoma
3.2.Razvoj aktivnosti vanjskog financiranja preko EIB-a
4.Rizici pokriveni jamstvom proračuna EU-a
4.1.Definicija rizika
4.2.Podjela ukupnog rizika
4.3.Godišnji rizik koji se pokriva iz proračuna EU-a
4.3.1.Rizici koji se odnose na države članice
4.3.2.Rizik koji se odnosi na treće zemlje
5. Aktiviranje jamstava i razvoj Fonda
5.1.Aktiviranje jamstava
5.1.1.Isplate iz novčanih sredstava
5.1.2.Isplate iz proračuna EU-a
5.1.3.Pozivi Fondu i povrati
5.2.Razvoj Fonda
1.Uvod
Cilj je ovog izvješća nadzor kreditnih rizika za proračun EU-a kao posljedice jamstava i zajmova koje je izravno dala Europske unija ili koji su neizravno dani na temelju jamstva odobrenog za EIB-ove projekte financiranja izvan Unije.
Ovo izvješće podnosi se na temelju članka 149. Financijske uredbe 1 kojim se od Komisije zahtijeva da jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o proračunskim jamstvima EU-a i povezanim rizicima 2 .
Izvješće je strukturirano na sljedeći način: u odjeljku 2. podsjeća se na ključne značajke aktivnosti za koje se jamči proračunom EU-a; navedeno je i nekoliko drugih dodatnih mehanizama za upravljanje krizom, koji ni u kojem slučaju nisu rizik za proračun EU-a. U odjeljku 3. opisuje se razvoj aktivnosti pod jamstvom. U odjeljku 4. istaknuti su glavni rizici obuhvaćeni proračunom EU-a, a u odjeljku 5. objašnjava se aktiviranje jamstava i razvoj Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja („Fond”) 3 .
Ovo je izvješće dopunjeno radnim dokumentom službi Komisije (SWD) sa skupom detaljnih tablica i objašnjenja. Dokument sadržava i makroekonomsku analizu zemalja koje se koriste zajmovima i/ili jamstvima EU-a, što predstavlja najveći dio izloženosti Fonda.
2.Aktivnosti pod jamstvom proračuna EU-a
Rizici koji se pokrivaju iz proračuna EU-a potječu od raznih poslova davanja zajmova i jamstava koji se mogu podijeliti u dvije kategorije:
–zajmovi s makroekonomskim ciljevima koje odobrava Europska unija, odnosno davanje makrofinancijske pomoći 4 („MFP”) u obliku zajmova trećim zemljama, zajmovi za platne bilance 5 („PB”) kojima se odobrava pomoć državama koje nisu članice europodručja koje imaju problema s platnom bilancom, zajmovi u okviru Mehanizma za europsku financijsku stabilnost („MEFS”) 6 kojima se odobrava pomoć svim državama članicama koje su suočene s ozbiljnim gospodarskim poremećajem uzrokovanim izvanrednim događajima izvan njihove kontrole ili im takav poremećaj prijeti te se obično aktiviraju zajedno s financijskom pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF);
–zajmovi s mikroekonomskim ciljevima, odnosno zajmovi Euratoma i, najvažnije, financiranje Europske investicijske banke („EIB”) za aktivnosti u državama koje nisu članice („vanjsko financiranje EIB-a”), a koje su pokrivene jamstvima EU-a 7 .
Jamstvo za vanjsko financiranje EIB-a, zajmovi MFP-a i Euratoma trećim zemljama pokrivaju se od 1994. iz Fonda, dok se zajmovi za BP, zajmovi MEFS-a i Euratoma državama članicama pokrivaju izravno iz proračuna EU-a.
Iz Fonda se pokrivaju neplaćeni zajmovi i jamstva za zajmove odobreni državama koje nisu članice ili za projekte u državama koje nisu članice. Fond je uspostavljen u cilju:
–osiguranja „likvidne rezerve” kako bi se izbjegla uporaba sredstava iz proračuna EU-a u slučaju neplaćanja ili zakašnjelog plaćanja zajma pod jamstvom; i
–stvaranja instrumenta proračunske discipline utvrđivanjem financijskog okvira za razvoj politike EU-a o jamstvima za zajmove Komisije i EIB-a trećim zemljama 8 .
Ako treće zemlje postanu države članice, zajmovi koji se odnose na te države više se ne pokrivaju iz Fonda, već se rizik mora pokriti izravno iz proračuna EU-a. Fond se opskrbljuje iz proračuna EU-a i mora se održavati na određenom postotku preostalog iznosa zajmova i jamstava za zajmove pokrivenih iz Fonda. Taj postotak, poznat kao ciljna stopa, trenutačno iznosi 9 % 9 . Ako sredstva Fonda nisu dovoljna, potrebna sredstva osigurat će se iz proračuna EU-a.
Drugi mehanizmi za upravljanje krizom koji nisu obuhvaćeni proračunom EU-a
Kao dio odgovora na krizu uspostavljeno je nekoliko drugih mehanizama koji ne upućuju ni na kakav rizik za proračun EU-a:
– Instrument zajma Grčkoj (IZG) 10 koji se financira bilateralnim zajmovima ostalih država članica europodručja Grčkoj kojim upravlja Komisija na središnjoj razini.
– Europski instrument za financijsku stabilnost (EIFS) 11 : EIFS su u lipnju 2010. uspostavile države članice europodručja kao privremeni mehanizam za spašavanje u cilju pružanja financijske pomoći državama članicama europodručja u okviru makroekonomskog programa prilagodbe. Ugovor o trajnom mehanizmu za spašavanje, Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), stupio je na snagu 27. rujna 2012. Od 1. srpnja 2013. EIFS nastavlja s tekućim programima za Grčku (zajedno s MMF-om i nekim državama članicama) te za Irsku i Portugal (zajedno s MMF-om, nekim državama članicama i EU/MEFS-om) 12 , ali više nije uključen u nove programe financiranja ili ugovore o davanju zajmova.
– Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) 13 : ESM je važna sastavnica sveobuhvatne strategije EU-a osmišljene u cilju očuvanja financijske stabilnosti unutar europodručja pružanjem financijske pomoći državama članicama europodručja koje su suočene s financijskim poteškoćama ili im takve poteškoće prijete. To je međuvladina organizacija u skladu s javnim međunarodnim pravom, sa sjedištem u Luxembourgu i s efektivnim zajmovnim kapacitetom od 500 000 milijuna EUR.
3.Razvoj aktivnosti pod jamstvom
U ovom odjeljku opisuje se razvoj aktivnosti pod jamstvom; prvo onih kojima izravno upravlja Komisija, a zatim onih kojima upravlja EIB.
|
Tablica 1.: Ukupni nepodmireni iznosi koji se pokrivaju iz proračuna EU-a na dan 31. prosinca 2014. (u milijunima EUR) |
||||
|
Nepodmirena glavnica |
Obračunana kamata |
Ukupno |
% |
|
|
Države članice* |
||||
|
Euratom |
324 |
1 |
326 |
< 1 |
|
PB |
8 400 |
190 |
8 590 |
10 |
|
EIB |
2 315 |
19 |
2 334 |
3 |
|
MEFS |
46 800 |
707 |
47 507 |
56 |
|
Ukupno države članice |
57 840 |
917 |
58 757 |
69 |
|
Treće zemlje** |
||||
|
MFP |
1 829 |
13 |
1 842 |
2 |
|
Euratom |
24 |
< 1 |
24 |
< 1 |
|
EIB*** |
24 431 |
164 |
24 595 |
29 |
|
Ukupno treće zemlje |
26 283 |
178 |
26 461 |
31 |
|
Ukupno |
84 123 |
1 095 |
85 218 |
100 |
|
* Ovaj rizik pokriva se izravno iz proračuna EU-a. To uključuje i zajmove Euratoma i EIB-a odobrene državama prije njihova pristupanja EU-u. ** Ovaj rizik pokriva se iz Fonda.
***
Uključuje zajmove subrogirane EU-u zbog Sirijina neispunjivanja obveze plaćanja zajmova EIB-a
|
||||
U tablicama A1, A2a, A2b i A3 SWD-a navedeni su iscrpniji podatci o nepodmirenim iznosima, posebno u vezi s najvećim iznosima, isplaćenim iznosima i stopama jamstava.
3.1.Aktivnosti kojima izravno upravlja Komisija
3.1.1.Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM)
U zaključcima od 9. i 10. svibnja 2010. Vijeće Ecofina predvidjelo je najveći obujam instrumenta od 60 000 milijuna EUR 14 . Osim toga, člankom 2. stavkom 2. Uredbe Vijeća br. 407/2010 15 ograničava se iznos nepodmirenih iznosa zajmova ili kreditnih linija koji će se odobriti državama članicama na maržu raspoloživu u okviru gornje granice vlastitih sredstava za odobrena sredstva za plaćanje.
Nakon što je Vijeće odlukom odobrilo financijsku pomoć Unije Irskoj 16 (do 22 500 milijuna EUR) i Portugalu 17 (do 26 000 milijuna EUR), isplate su dostigle 22 500 milijuna EUR za Irsku i 24 300 milijuna EUR za Portugal.
Kretanja tijekom 2014.
U ožujku 2014. Irskoj je isplaćena zadnja tranša od 800 milijuna EUR, čime je iscrpljen maksimalni zajmovni kapacitet za tu zemlju.
Portugalu su isplaćene 2 200 milijuna EUR u dvije tranše. Preostalih 1 700 milijuna EUR neće se upotrijebiti jer je portugalska vlada odlučila ne zatražiti isplatu. Osim toga, rok za isplatu je istekao.
Na dan 31. prosinca 2014. MEFS-u je za pružanje eventualno potrebne daljnje pomoći bilo kojoj državi članici europodručja preostalo 13 200 milijuna EUR od njegova ukupnog volumena u iznosu od 60 000 milijuna EUR 18 .
3.1.2.Instrument za platnu bilancu
Srednjoročna financijska pomoć EU-a u okviru instrumenta za PB ponovno je aktivirana u studenome 2008. za pomoć Mađarskoj i potom za pomoć Latviji i Rumunjskoj, u siječnju i svibnju 2009., kako bi se obnovilo tržišno povjerenje za ukupnu obvezu od 14 600 milijuna EUR. Od tog iznosa 1 200 milijuna EUR nije bilo isplaćeno jer nije bilo daljnjih zahtjeva te je istekao rok za isplatu.
Kretanja tijekom 2014.
Mađarska je otplatila 2 000 milijuna EUR, a Latvija 1 000 milijuna EUR.
U pogledu Rumunjske Vijeće je 22. listopada 2013. odlučilo staviti joj na raspolaganje drugu preventivnu srednjoročnu financijsku pomoć 19 u iznosu od najviše 2 000 milijuna EUR u obliku zajma uz najduže prosječno dospijeće od 8 godina. Još uvijek nije izvršena ni jedna isplata, ali instrument se može aktivirati i sredstva se mogu zatražiti do 30. rujna 2015.
Na dan 31. prosinca 2014. instrumentu za PB preostalo je za pružanje eventualno potrebne daljnje pomoći 39 600 milijuna EUR od ukupne gornje granice u iznosu od 50 000 milijuna EUR.
Iznos nepodmirenih obveza zajmova u okviru instrumenta za PB smanjio se u 2014. s 11 400 milijuna EUR na 8 400 milijuna EUR.
Kretanja nakon 31. prosinca 2014.
U siječnju 2015. isplaćene su dvije dodatne nadoknade, u iznosu od 1 200 milijuna EUR za Latviju te 1 500 milijuna EUR za Rumunjsku. Stoga je iznos nepodmirenih obveza zajmova u okviru instrumenta za PB od 31. ožujka 2015. 5 700 milijuna EUR.
3.1.3.Zajmovi u obliku makrofinancijske pomoći
Općenito govoreći odluke o MFP-u donose Europski parlament i Vijeće (članak 212. UFEU-a). Međutim Vijeće može donijeti odluku o prijedlogu Komisije kad stanje u trećoj zemlji zahtijeva hitnu financijsku pomoć (članak 213. UEFU-a) te se taj postupak upotrijebio 2014. u drugom paketu MFP-a za Ukrajinu.
Kretanja tijekom 2014.
Dana 14. travnja 2014. Vijeće je odlučilo Ukrajini 20 dati zajmove u okviru MFP-a u iznosu od najviše 1 000 milijuna EUR, što je bilo u potpunosti isplaćeno 2014.
MFP za Ukrajinu odobren 2010. 21 i još uvijek dostupna sredstva iz pomoći odobrene 2002. 22 iznose 610 milijuna EUR u obliku zajmova. Godine 2014. isplaćeno je 360 milijuna EUR.
Dana 15. svibnja 2014. Europski parlament i Vijeće odlučili su pružiti makrofinancijsku pomoć Republici Tunisu 23 u najvećem iznosu od 300 milijuna EUR u obliku zajmova.
Kad je riječ o otplatama, zemlje korisnice otplatile su 96 milijuna EUR (Bosna i Hercegovina 4 milijuna EUR; bivša jugoslavenska republika Makedonija 10 milijuna EUR; Libanon 25 milijuna EUR; Crna Gora 1 milijun EUR, Srbija 52 milijuna EUR i Tadžikistan 4 milijuna EUR).
Iznos nepodmirenih obveza zajmova u obliku MFP-a povećao se s 564,6 milijuna EUR na 1 828,6 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2014.
Kretanja nakon 31. prosinca 2014.
Prva tranša od 100 milijuna EUR (od dogovorenih 180 milijuna EUR) isplaćena je Jordanu u veljači 2015.
U travnju 2015. prethodno dogovoreni preostali iznos od 250 milijuna EUR isplaćen je Ukrajini zajedno s prvom tranšom od 10 milijuna EUR Gruziji (od dogovorenih 23 milijuna EUR).
Prva tranša od 100 milijuna EUR (od dogovorenih 300 milijuna EUR) isplaćena je Tunisu u svibnju 2015.
3.1.4.Zajmovi Euratoma
Najveći iznos zajmova Euratoma državama članicama ili određenim prihvatljivim državama koje nisu članice (Ruska Federacija, Armenija, Ukrajina) jest 4 000 milijuna EUR, od čega je 85 % već isplaćeno. Zajam u iznosu od 300 milijuna EUR Ukrajini za unapređenje sigurnosti postojećih nuklearnih postrojenja potpisan je 7. kolovoza 2013. Iznos će se isplatiti čim budu ispunjeni svi efektivni uvjeti.
Preostalih 326 milijuna EUR od dogovorenih 4 000 milijuna EUR može se namijeniti za nove projekte.
Kretanja tijekom 2014.
U 2014. nije bilo isplata. Vraćeni iznosi uključuju 22,6 milijuna EUR od Bugarske, 10 milijuna EUR od Rumunjske i 6,6 milijuna EUR od Ukrajine.
3.2.Razvoj aktivnosti vanjskog financiranja preko EIB-a
Kretanja tijekom 2014.
Jamstvo EU-a za vanjsko financiranje preko EIB-a za razdoblje od 2007. do 2013. („vanjski mandat za razdoblje od 2007. do 2013.”) produženo je do 30. lipnja 2014. jer Vijeće i Europski parlament do 31. prosinca 2013. nisu donijeli odluku o novom jamstvu EU-a za EIB.
Nova odluka o dodjeli jamstva EU-a za aktivnosti EIB-a izvan Unije u razdoblju od 2014. do 2020. 24 donesena je u travnju 2014. Njome je određeno da se najveća gornja granica jamstva EU-a treba raspodijeliti na fiksnu gornju granicu od 27 000 milijuna EUR i mogući dodatni iznos od 3 000 milijuna EUR. O aktiviranju mogućeg dodatnog iznosa, u cijelosti ili djelomično, odlučit će se u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom na temelju srednjoročne revizije o tome kako EIB provodi tu odluku te o razvoju EIB-ovih aktivnosti. Paralelno je potpisan novi jamstveni sporazum u skladu s člankom 14. te odluke 22. srpnja 2014.
U 2014., uporabom vanjskih mandata za razdoblja od 2007. do 2013. i od 2014. do 2020., broj danih zajmova povećao se za 15 % u usporedbi s prethodnom godinom i dosegnuo iznos od 4 059 milijuna EUR. Iznos isplaćenih zajmova bio je 2 260 milijuna EUR (17 % više u odnosu na 31. prosinca 2013.). Mandat za razdoblje od 2007. do 2013. gotovo je potpuno iskorišten, uzimajući u obzir da je neto iznos danih zajmova dosegnuo 29 026 milijuna EUR, a odobrena gornja granica bila je 29 484 milijuna EUR. Za prethodne vanjske mandate EIB-a vidi tablicu A3 SWD-a.
Obveze sirijske vlade da otplaćuje kamate i zajmove nisu ispunjene ni 2014. EIB je za pokrivanje tih neispunjenih obveza angažirao sredstva Jamstvenog fonda (vidi stavak 5.1.3. u nastavku).
Nepodmirene obveze na dan 31. prosinca 2014. za različite instrumente iz ovog odjeljka prikazane su u tablici 1.
4.Rizici pokriveni jamstvom proračuna EU-a
4.1.Definicija rizika
Rizik za proračun EU-a nastaje zbog nepodmirenog iznosa glavnice i kamata u odnosu na aktivnosti pod jamstvom.
Za procjenu rizika za proračun EU-a (izravno ili neizravno preko Fonda) za potrebe ovog izvješća primjenjuju se dvije metode:
–„ukupni pokriveni rizik” temelji se na zbroju ukupnog nepodmirenog iznosa glavnice za predmetne aktivnosti na određeni datum, uključujući obračunanu kamatu 25 ;
–proračunski pristup definiran kao „godišnji rizik za proračun EU-a” temelji se na izračunu najvećeg iznosa dospjelih godišnjih naplata koje bi EU morao isplatiti u financijskoj godini uz pretpostavku da sve obveze plaćanja zajmova pod jamstvom budu neispunjene 26 .
4.2.Podjela ukupnog rizika
Do 2010. najveći rizik u smislu pokrivenih ukupnih nepodmirenih iznosa uglavnom se povezivao sa zajmovima odobrenima trećim zemljama. Od 2011. financijska kriza snažno je utjecala na javne financije država članica, što je izazvalo povećanje poslova davanja zajmova EU-a kao pomoći većim financijskim potrebama u državama članicama.
Kao posljedica toga došlo je do promjene u podjeli rizika. Na dan 31. prosinca 2014. 69 % ukupnog nepodmirenog iznosa 27 odnosi se na aktivnosti zaduživanja povezane sa zajmovima državama članicama koji se pokrivaju izravno iz proračuna EU-a (u usporedbi s 45 % na dan 31. prosinca 2010.).
4.3.Godišnji rizik koji se pokriva iz proračuna EU-a
Najveći iznos koji bi EU trebao isplatiti u 2015. (izravno ili u okviru Fonda) – uz pretpostavku da obveza plaćanja nije ispunjena ni za jedan zajamčeni zajam – jest 12 379,8 milijuna EUR. Taj iznos obuhvaća plaćanja glavnice i kamata od zajmova pod jamstvom dospjela tijekom 2015. uz pretpostavku da se neispunjene obveze plaćanja ne odnose na ubrzane zajmove (za detaljne podatke vidi tablicu A4 u SWD-u).
4.3.1.Rizici koji se odnose na države članice
Iz Fonda će se u 2015. pokrivati najveći godišnji rizik u iznosu od 9 811 milijuna EUR (otprilike 79 % ukupnog godišnjeg rizika) koji se odnosi na države članice. Rizik koji se odnosi na države članice podrazumijeva:
(a) zajmove EIB-a i/ili MFP-a i/ili Euratoma koji su odobreni prije pristupanja EU-u;
(b) zajmove odobrene u okviru instrumenta za PB i
(c) zajmove odobrene u okviru programa MEFS-a.
Tablica 2.: Poredak država članica prema godišnjem riziku koji se za 2015. pokrivao iz proračuna EU-a (u milijunima EUR)
|
Poredak |
Zemlja |
Zajmovi |
Najveći godišnji rizik |
Ponder zemlje s obzirom na ukupni godišnji rizik država članica |
Ponder zemlje s obzirom na ukupni godišnji rizik (države članice i države koje nisu članice) |
|
1. |
Irska |
c) |
5 676,4 |
57,9 % |
45,9 % |
|
2. |
Rumunjska |
a)+b) |
1 882,5 |
19,2 % |
15,2 % |
|
3. |
Latvija |
a)+b) |
1 265,3 |
12,9 % |
10,2 % |
|
4. |
Portugal |
c) |
684,5 |
7,0 % |
5,5 % |
|
5. |
Bugarska |
a) |
86,1 |
0,9 % |
0,7 % |
|
6. |
Mađarska |
a)+b) |
63,0 |
0,6 % |
0,5 % |
|
7. |
Češka Republika |
a) |
45,7 |
0,5 % |
0,4 % |
|
8. |
Poljska |
a) |
42,8 |
0,4 % |
0,3 % |
|
9. |
Hrvatska |
a) |
40,6 |
0,4 % |
0,3 % |
|
10. |
Slovačka Republika |
a) |
15,1 |
0,2 % |
0,1 % |
|
11. |
Litva |
a) |
4,8 |
< 0,1 % |
< 0,1 % |
|
12. |
Slovenija |
a) |
4,4 |
< 0,1 % |
< 0,1 % |
|
Ukupno |
9 811,1 |
100 % |
79,3 % |
4.3.2.Rizik koji se odnosi na treće zemlje
Iz Fonda će se u 2015. pokrivati najveći godišnji rizik u iznosu od 2 568,7 milijuna EUR (21 % ukupnog godišnjeg rizika) koji se odnosi na treće zemlje. Rizik povezan s trećim zemljama odnosi se na zajmove EIB-a i/ili MFP-a i/ili Euratoma (detaljni podatci navedeni su u tablici A2.b SWD-a). Iz Fonda se pokrivaju zajmovi pod jamstvom trećim zemljama s dospijećem do 2042.
Prvih deset država (od četrdeset i jedne) poredano je u nastavku prema isplatama čiji je rok u 2015. Njihov udjel u godišnjem riziku povezanom s trećim zemljama koji se pokriva iz Fonda iznosi 2 106 milijuna EUR ili 82 %. Gospodarski položaj tih država analizira se i obrazlaže u točki 3. SWD-a. Za svaku zemlju u tablici prikazana je i kreditna sposobnost, koju procjenjuju agencije za procjenu kreditnog rejtinga.
Tablica 3.: Poredak 10 najvažnijih trećih zemalja prema godišnjem riziku koji se za 2015. pokrivao iz proračuna EU-a (u milijunima EUR)
|
Poredak |
Zemlja |
Najveći godišnji rizik |
Ponder zemlje s obzirom na godišnji rizik trećih zemalja |
Ponder zemlje s obzirom na ukupni godišnji rizik (države članice i države koje nisu članice) |
|
1. |
Turska |
535,9 |
20,9 % |
4,3 % |
|
2. |
Maroko |
309,8 |
12,1 % |
2,5 % |
|
3. |
Brazil |
254,0 |
10,0 % |
2,1 % |
|
4. |
Srbija |
242,0 |
9,4 % |
2,0 % |
|
5. |
Tunis |
227,3 |
8,8 % |
1,8 % |
|
6. |
Egipat |
204,2 |
7,9 % |
1,6 % |
|
7. |
Bosna i Hercegovina |
99,9 |
3,9 % |
0,8 % |
|
8. |
Libanon |
86,9 |
3,4 % |
0,7 % |
|
9. |
Južna Afrika |
86,3 |
3,4 % |
0,7 % |
|
10. |
Sirija |
57,0 |
2,2 % |
0,5 % |
|
Ukupno za 10 zemalja |
2 106,3 |
82,0 % |
17,0 % |
5. Aktiviranje jamstava i razvoj Fonda
5.1.Aktiviranje jamstava
5.1.1.Isplate iz novčanih sredstava
Kad dužnik kasni s plaćanjem EU-u, Komisija iskorištava svoja novčana sredstva kako bi izbjegla kašnjenja i troškove koji iz njih proizlaze pri servisiranju njezinih aktivnosti zaduživanja 28 . Do toga u 2014. nije došlo.
5.1.2.Isplate iz proračuna EU-a
U slučaju mogućeg neispunjenja obveza, za pokrivanje manjka angažirala bi se sredstva proračuna EU-a. S obzirom na to da tijekom 2014. nije bilo neispunjivanja obveza država članica, nisu zatražena odobrena sredstva.
5.1.3.Pozivi Fondu i povrati
U slučaju kašnjenja u otplaćivanju zajmova koje je EU dao trećim zemljama ili za njih jamči, nepodmirene obveze pokrivaju se iz Fonda u roku od tri mjeseca od zahtjeva 29 .
Od prosinca 2011. sirijska vlada počela je kasniti s plaćanjem određenih kamata i otplatom zajmova EIB-u. S obzirom na neuspjeh službenih zahtjeva za plaćanje EIB je u svibnju 2012. počeo pozivati sredstva iz Fonda. Pozivi Fondu u vrijednosti neispunjenih obveza Sirije u vezi sa zajmovima navedeni su u tablici 4.
Iznosi koje EIB poziva podižu se s računa Jamstvenog fonda nakon što to odobre službe Komisije. Kad EU obavi isplatu u skladu s jamstvom EU-a, jamstvo se subrogira u prava i lijekove EIB-a.
Postupak povrata povezan sa subrogiranim iznosima preuzima EIB u ime EU-a.
Tablica 4.: Pozivi Jamstvenom fondu za nepodmirene zajmove u Siriji (u milijunima EUR)
|
Godina |
Broj isplaćenih poziva |
Iznos dospjelih obroka |
Zatezne i obračunane kamate (1) |
Vraćeni iznos |
Ukupno |
|
2012. |
2 |
24,02 |
nije dostupno |
2,15 |
21,87 |
|
2013. |
8 |
59,27 |
1,36 |
0 |
60,63 |
|
2014. |
8 |
58,68 |
1,54 |
2,15 |
60,22 |
|
Ukupno |
18 |
141,97 |
2,90 |
2,15 |
142,72 |
(1) EIB potražuje kazne i obračunane kamate samo uz drugi zahtjev za isplatu svakog pojedinog zajma, a one traju od datuma početka kašnjenja obveze do datuma isplate iz Jamstvenog fonda.
Dana 31. prosinca 2014. ukupni nepodmireni iznos glavnice zajmova pod jamstvom koji se odnose na Siriju jest 554 milijuna EUR 30 s konačnim dospijećem u 2030.
Kretanja nakon 31. prosinca 2014.
Primljena su dva dodatna poziva za zakašnjela plaćanja tijekom prva četiri mjeseca 2015. u ukupnom iznosu od 12,15 milijuna EUR.
5.2.Razvoj Fonda
U skladu s odredbama Uredbe o Jamstvenom fondu Fond mora dosegnuti primjerenu razinu (ciljani iznos) utvrđenu na 9 % ukupnog nepodmirenog iznosa glavnice koji nastaje u okviru svake aktivnosti, uvećano za obračunane kamate. Da bi se dosegnuo ciljani iznos, uspostavljen je mehanizam oblikovanja pričuva.
Na temelju mehanizma oblikovanja pričuva Fondu je iz proračuna EU-a u veljači 2014. plaćeno 58,43 milijuna EUR, a plaćanje u veljači 2015. iznosilo je 144,40 milijuna EUR.
Na dan 31. prosinca 2014. neto imovina 31 Fonda iznosila je 2 114,67 milijuna EUR. Omjer između neto imovine Fonda i nepodmirenog iznosa glavnice 32 (26 353,17 milijuna EUR) u smislu Uredbe o Jamstvenom fondu bio je niži od ciljanog iznosa. Zbog toga je pribavljanje iznosa od 257,12 milijuna EUR uključeno u preliminarni proračun EU-a za 2016.
Na dan 31. prosinca 2014. Fond potražuje zaostatke u iznosu od 142,72 milijuna EUR.