Bruxelles, 22.4.2015.

COM(2015) 176 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Preispitivanje postupka odlučivanja o genetski modificiranim organizmima (GMO-ovima)


1.UVOD

Europska komisija imenovana je na temelju niza političkih smjernica koje je predstavila Europskom parlamentu. U okviru tih smjernica Komisija je preuzela obvezu preispitivanja postojećeg zakonodavstva o odobravanju genetički modificiranih organizama (GMO-ovi). 

Ovom Komunikacijom izvješćuje se o rezultatima Komisijina preispitivanja postupka odlučivanja o odobravanju GMO-ova i obrazlažu se razlozi iz kojih proizlazi zakonodavni prijedlog koji je donijela Komisija 1 .

Postupak odlučivanja u području GMO-ova uređen je posebnim pravnim okvirom i zajedničkim institucijskim pravilima. U ovoj Komunikaciji opisani su sažetak konteksta tih odluka, funkcioniranje postupka odobravanja u praksi i nedavno uvedene izmjene.

Obrazlaže se zaključak Komisije i aspekti koji su uzeti u obzir pri njegovu donošenju – iznimne okolnosti povezane s GMO-ovima na kojima se temelji obveza preuzeta u okviru političkih smjernica, osobito demokratska i pravna pitanja.

2.POSTUPAK ODLUČIVANJA U PODRUČJU GMO-ova

2.1. Pravni okvir

Europska unija uspostavila je sveobuhvatni pravni okvir za odobravanje, sljedivost i označivanje GMO-ova.

Uredbom (EZ) br. 1829/2003 o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje 2 („Uredba iz 2003.”) obuhvaćeni su hrana, sastojci hrane i hrana za životinje koji sadržavaju GMO-ove ili se od njih sastoje ili proizvode. Obuhvaćene su i druge uporabe GMO-ova, kao što je uzgoj, ako će se upotrebljavati kao sirovina za proizvodnju hrane i hrane za životinje. Sve navedeno, kako je obuhvaćeno Uredbom iz 2003., u daljnjem tekstu nazivat će se „genetski modificirana hrana i hrana za životinje”.

Drugi zakonodavni akt u tom području jest Direktiva 2001/18/EZ o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama 3 („Direktiva iz 2001.”). Njome nisu obuhvaćeni GMO-ovi za uporabu u hrani i hrani za životinje, već su obuhvaćeni GMO-ovi za drugu uporabu (točnije za uzgoj).

Obama zakonodavnim aktima utvrđuju se postupci odobravanja kojima je cilj osigurati da stavljanje na tržište predmetnih proizvoda nije rizično za zdravlje ljudi ili životinja te za okoliš. U tom je cilju u središtu postupka znanstvena procjena rizika: svako odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda mora biti propisno obrazloženo, a glavni razlog na kojem se to obrazloženje može temeljiti jest znanstvena procjena 4 . U skladu sa zakonodavstvom za znanstvene procjene rizika nadležna je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u suradnji sa znanstvenim tijelima država članica.

S pravnog stajališta odluke o odobrenju GMO-ova donose se u obliku provedbenih akata Komisije 5 . Iako Komisija stoga ima presudnu ulogu u postupku odlučivanja o odobravanju, u njemu u velikoj mjeri sudjeluju i države članice.

Sudjelovanje država članica u postupku odobravanja

Države članice sudjeluju u dvjema fazama postupka: glasaju o nacrtima odluka Komisije u okviru stalnog odbora i, ako se ne postigne odluka na toj razini, potom glasaju u okviru žalbenog odbora 6 . Kao što je slučaj s ostalim odborima uspostavljenima u skladu sa zakonodavstvom EU-a, države članice u tim odborima glasaju u skladu s pravilom kvalificirane većine, kako je utvrđeno Ugovorom 7 .

Kada se u žalbenom odboru ne postigne kvalificirana većina u korist ili protiv nacrta odluke, ishod glasanja jest da „nema mišljenja”.

Konačna odluka Komisije

Pravilima kojima je uređen postupak (Uredba (EU) br. 182/2011 8 ) predviđeno je da, ako je ishod glasanja u žalbenom odboru da „nema mišljenja”, „Komisija može donijeti nacrtom predviđeni provedbeni akt” 9 . Time se Komisiji daje diskrecijsko pravo pri odlučivanju 10 . Međutim, u slučaju odluka povezanih s GMO-ovima, Uredbom iz 2003. i Direktivom iz 2001. znatno se smanjuje prostor djelovanja Komisije. U skladu sa sustavom prethodnog odobravanja, tumačenim u skladu s člankom 41. Povelje o temeljnim pravima i sudskom praksom Suda 11 , Komisija je dužna donijeti odluku (o odobrenju ili zabrani stavljanja proizvoda na tržište EU-a) u razumnom roku. To znači da ako je stavljanje proizvoda (u ovom slučaju GMO-a) na tržište zabranjeno zakonodavstvom osim u slučaju odobrenja, tijelo za odobravanje (u ovom slučaju Komisija) ne može se u neograničenom roku suzdržavati od donošenja odluke (bilo o odobrenju ili o zabrani proizvoda) ako je podnesen valjani zahtjev za odobrenje. Ako je ishod glasanja da „nema mišljenja”, Komisija se ne može suzdržavati od donošenja odluke.

Moguće hitne mjere na razini EU-a ili države članice

Uredba iz 2003. sadržava odredbe na temelju kojih Komisija ili države članice mogu donijeti hitne mjere za sprečavanje stavljanja odobrenog GMO-a na tržište. Te se mjere mogu primijeniti samo ako postoje znanstveni dokazi da proizvod može sadržavati ozbiljan rizik za zdravlje ili okoliš.

2.2. Stvarna situacija pri odlučivanju o odobravanju GMO-ova

Od stupanja na snagu Uredbe (EZ) 1829/2003 države članice nikad nisu postigle kvalificiranu većinu u korist ili protiv nacrta odluke Komisije o odobrenju GMO-a, neovisno o tome je li riječ o uzgoju ili uporabi u genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje 12 . Ishod je uvijek bio da „nema mišljenja”. Taj se ishod redovito ponavlja u svim fazama postupka (i u stalnom i u žalbenom odboru prema novim pravilima, a prije i u Vijeću) (vidi tablice 1. – 3. i Grafikon 1. u Prilogu).

GMO-ovi za uzgoj

Uzgoj GMO-ova u EU-u ograničen je. Od 1990. ukupno je odobreno samo tri GMO-a za uzgoj, a trenutačno je odobren samo jedan (kukuruz MON810). Uzgaja se u pet država članica, a površine na kojima se uzgaja čine samo 1,5 % ukupne površine namijenjene uzgoju kukuruza u EU-u 13 .

Stajališta mnogih država članica u pogledu GMO-ova vidljiva su iz niskog broja odobrenja GMO-ova za uzgoj te zaštitnih klauzula koje su donijele brojne države članice radi sprečavanja uporabe GMO-ova odobrenih zakonodavstvom EU-a 14 . Otpor prema GMO-ovima za uzgoj povećao se u posljednjih nekoliko godina, pa su tako u veljači 2014. u Vijeću mnoge države članice glasale protiv odobrenja kukuruza 1507 15 (vidi Tablicu 1. u Prilogu).

Genetski modificirana hrana i hrana za životinje

Broj genetski modificiranih prehrambenih proizvoda dostupnih za kupovinu nizak je (iako zajedničko odobravanje GMO-ova za uporabu u hrani i u hrani za životinje znači da je broj odobrenih proizvoda veći od toga). Rezultati istraživanja javnog mišljenja potvrđuju opći dojam da se građani EU-a protive genetski modificiranoj hrani 16 . Mnogi trgovci prehrambenim proizvodima na malo odlučili u svoju ponudu ne uključiti genetski modificiranu hranu. To je možda posljedica zahtjeva za označivanje 17 genetski modificirane hrane te dostupnosti sličnih proizvoda koji nisu genetski modificirani.

Određeni potrošači žele biti sigurni da GMO-ovi nisu bili uključeni ni u jednoj fazi proizvodnje hrane koju kupuju. Stoga je određeni broj uzgajivača stoke i trgovaca na veliko i malo u raznim državama članicama pokušao povećati prodaju svojih proizvoda na temelju činjenice da se pri njihovoj proizvodnji nisu upotrebljavali GMO-ovi. To je dovelo do uporabe oznake „hranjeno hranom za životinje koja ne sadržava GMO-ove” 18 ili „ekološki uzgojeno”.

Za razliku od genetski modificirane hrane situacija je drukčija u pogledu genetski modificirane hrane za životinje, za koju u EU-u postoji razvijeno tržište. To se osobito odnosi na krmnu smjesu, tj. mješavinu materijala stočne hrane koja ima visoku energetsku vrijednost i sadržava visok postotak proteina. Većina hrane za životinje u EU-u uvozi se (2013. više od 60 % potreba EU-a za biljnim proteinima zadovoljeno je uvozom – u osnovi soje i sojina brašna) i to uglavnom iz zemalja gdje se većinom uzgajaju GMO-ovi – 90 % uvoza dolazi iz zemalja u kojima se na približno 90 % površine namijenjene za uzgoj soje uzgaja genetski modificirana soja 19 . Čini se da su glavni razlozi za raširenu uporabu sojina brašna dostupnost, cijena 20 i konkurentnost 21 .

Međutim raširena uporaba genetski modificirane hrane za životinje nije utjecala na rezultate glasanja. Ishod glasanja o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i dalje je sustavno da „nema mišljenja” (vidi tablice 2. i 3 te Grafikon 1. u Prilogu). Stajališta u pogledu glasanja s vremenom su se stabilizirala, no u načelu više država članica podržava nacrt odluke nego što mu se protivi.

Iako su mnoge države članice uvele zaštitne klauzule radi sprečavanja uporabe GMO-ova za uzgoj, te se mjere nisu često primjenjivale za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje (trenutačno su samo u jednoj državi članici na snazi mjere za tri proizvoda). Međutim broj država članica koje glasaju protiv odobrenja genetski modificirane hrane i hrane za životinje pokazuje da države članice ne smatraju da im se postupkom u potpunosti omogućuje zasebno razmatranje svih njihovih dvojbi.

Zaključci o postupku odlučivanja

Vraćanje dosjea Komisiji radi konačne odluke, inače velika iznimka u odnosu na uobičajeni tijek postupka komitologije EU-a u cjelini 22 , postalo je „norma” pri odlučivanju o odobrenju genetski modificirane hrane i hrane za životinje. Argumenti koje iznose države članice koje se protive odobrenjima najčešće se ne temelje na znanstvenim obrazloženjima, već se odnose na dvojbe prisutne na nacionalnoj razini koje nisu nužno povezane sa sigurnošću GMO-ova za zdravlje ili okoliš.

Iako se Komisiji postojećim zakonodavstvom omogućuje uzimanje u obzir „ostalih legitimnih čimbenika” uz procjenu rizika koju provodi EFSA, Komisija dosad nije bila u mogućnosti na temelju tih čimbenika 23 opravdati zabranu na razini EU-a proizvoda koje EFSA smatra sigurnima.

To znači da je Komisija de facto sustavno stavljena u položaj da mora donositi odluke o odobrenju bez podrške država članica u relevantnim odborima. Ta je situacija specifična za kontekst izdavanja odobrenja za GMO-ove.

3.NEDAVNA REFORMA PRAVILA ZA GMO-ove ODOBRENE ZA UZGOJ

Komisija je 2010. podnijela prijedlog o izmjeni zakonodavstva o GMO-ovima radi proširenja mogućih razloga na temelju kojih bi države članice na njihovu državnom području mogle ograničiti ili zabraniti uzgoj GMO-ova odobrenih na razini EU-a („mjere izuzeća”). U obrazloženju prijedloga Komisija je navela da se „odlučivanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini smatra najvažnijim okvirom za rješavanje pitanja povezanih s uzgojem GMO-ova”. Preložene izmjene sada su postale dio prava EU-a donošenjem Direktive (EU) 2015/412 24 („Direktiva iz 2015.”). Njome se državama članicama omogućuje ograničenje ili zabrana uzgoja GMO-ova na njihovu državnom području (ili njegovu dijelu) uz uvjet da su te mjere opravdane na temelju uvjerljivih razloga koji nisu povezani s rizikom za zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš, tj. na temelju kriterija koji se razlikuju od onih koje je EFSA procijenila u okviru svoje procjene rizika. Riječ je o velikoj promjeni jer se njome državama članicama omogućuje da uzmu u obzir nacionalni kontekst u kojemu mogu postojati legitimni razlozi za ograničenje ili zabranu uzgoja GMO-ova koji nisu povezani s rizikom za zdravlje i okoliš. Stoga države članice mogu uzeti u obzir i aspekte koji nisu obuhvaćeni sustavom odobravanja na razini EU-a, koji je usredotočen na znanstvenu procjenu i koji funkcionira u okviru ograničenja nametnutih pravom EU-a. Odredba se primjenjuje i na buduća odobrenja i na GMO-ove koji su već odobreni na razini EU-a.

Stoga se Direktivom iz 2015. država članicama pruža veća fleksibilnost pri odlučivanju o uzgoju GMO-ova na njihovu državnom području, a istodobno se zadržava sustav odobravanja na razini EU-a na temelju procjene rizika. Na taj se način Direktivom rješava jedna od glavnih dvojbi koja se već godinama spominje u vezi s postupkom odobravanja, a Direktiva je pritom u potpunosti usklađena s političnim smjernicama koje je Komisija predstavila Europskom parlamentu.

Međutim Direktiva iz 2015. primjenjuje se samo na GMO-ove za uzgoj, a ne i na genetski modificiranu hranu i hranu za životinje, na koju se odnosi većina odobrenja na razini EU-a.

4.PRIJEDLOG KOMISIJE

Uzimajući u obzir navedene aspekte, Komisija predlaže izmjenu Uredbe iz 2003. kako bi se državama članicama omogućilo ograničenje ili zabrana uporabe, na njihovu cijelom državnom području ili njegovu dijelu, genetski modificirane hrane i hrane za životinje odobrene na razini EU-a, na temelju uvjerljivih razloga koji nisu povezani s rizikom za zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš, tj. na temelju kriterija koji se razlikuju od onih koje je EFSA procijenila u okviru svoje procjene rizika 25 .

Mjere koje donose države članice moraju biti u skladu s pravilima na unutarnjem tržištu, a posebno s člankom 34. UFEU-a, kojim se zabranjuju mjere s istovrsnim učinkom na količinska ograničenja slobodnoga kretanja robe. Stoga će države članice pri primjeni prijedloga morati poduzete mjere opravdati razlozima u skladu s člankom 36. UFEU-a i sudskom praksom Suda o uvjerljivim razlozima od javnog interesa 26 . Svaka država članica koja želi primjenjivati „mjere izuzeća” morat će opravdati svaki posebni slučaj, uzimajući u obzir predmetni GMO, vrstu predviđene mjere i posebne okolnosti na nacionalnoj ili regionalnoj razini koje se smatraju razlozima za primjenu mjera izuzeća. Pri izvršavanju te nove nadležnosti države članice dužne su i dalje ispunjivati svoje međunarodne obveze, uključujući poštovanje pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Prijedlogom bi se obuhvatila i dopunila prava koja države članice već imaju u pogledu GMO-ova za uzgoj na temelju Direktive iz 2015. – te bi se obuhvatio daleko veći broj izdanih odobrenja, koja se odnose na hranu i hranu za životinje. Europska unija imala bi usklađena pravila za odobravanje GMO-ova za uzgoj i za uporabu u hrani i hrani za životinje. Kao u slučaju Direktive iz 2015. praktičan učinak prijedloga ovisit će o tome u kojoj će se mjeri države članice koristiti njegovim odredbama.

Komisija smatra da je to pravilan način rješavanja izazova povezanih s postupkom odlučivanja na razini EU-a.

Pri izradi prijedloga Komisija je uzela u obzir sljedeće ključne parametre:

Prvo, Komisija smatra da je važno zadržati jedinstveni sustav upravljanja rizikom, koji se temelji na neovisnoj procjeni rizika, umjesto sustava nacionalnih odobrenja s međusobnim priznavanjem. Jedinstveni sustav upravljanja rizikom najučinkovitiji je način osiguravanja jednake razine zaštite diljem EU-a i funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

Drugo, u skladu s člankom 41. Povelje o temeljnim pravima i sudskom praksom Suda o prethodnim sustavima odobravanja Komisija je u svojstvu upravitelja rizikom dužna donositi odluke o zahtjevima za odobrenje. Komisija se ne može u nedogled suzdržavati od donošenja odluka, tj. ne može na odobrenja uvesti moratorij.

Treće, mora se poštovati postojeći pravni i institucionalni okvir EU-a. Relativna težina glasova država članica u Vijeću utvrđena je Ugovorima, a Uredba kojom je uređeno donošenje provedbenih akata temelji se na tim pravilima glasanja. U toj su Uredbi utvrđena i pravila koja se primjenjuju u situacijama kada se ne postigne kvalificirana većina u korist ili protiv nacrta provedbene mjere. Ta se pravila primjenjuju na sva područja politike. Komisija ne smatra opravdanim odstupanje od dogovorenih horizontalnih postupovnih pravila za provedbu pravne stečevine EU-a.

5.ZAKLJUČAK

Komisija smatra da je primjereno prilagoditi pravni okvir za odlučivanje o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje. U političkim smjernicama koje je Komisija predstavila Europskom parlamentu objašnjen je poseban problem koji postoji u kontekstu GMO-ova, a to je da sustav ne dopušta da se zasebno uzmu u obzir dvojbe demokratski izabranih vlada. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti uporaba legitimnih čimbenika za ograničenje ili zabranu uporabe GMO-ova na njihovu državnom području, osiguravajući pritom da su te mjere u skladu s pravilima unutarnjeg tržišta i institucionalnim okvirom EU-a. Time će se državama članicama omogućiti razmatranje aspekata na nacionalnoj razini koji nisu obuhvaćeni postupkom odlučivanja na razini EU-a.

Kako je navedeno i u političkim smjernicama, Komisija će predano raditi na produbljenju unutarnjeg tržišta. Zaključci doneseni u ovoj Komunikaciji povezani su s problemima koji su se pojavili u kontekstu postupka odlučivanja o provedbenim aktima o GMO-ovima i ne mogu se primijeniti izvan tog posebnog konteksta.

Komisija stoga predlaže Europskom parlamentu i Vijeću izmjenu pravnog okvira za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje kako bi se rješenje o uzgoju GMO-ova koje su Europski parlament i Vijeće dogovorili početkom godine proširilo i na genetski modificiranu hranu i hranu za životinje.

 

(1) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području (COM (2015) 177 konačna verzija).
(2) Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 1.).
(3) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).
(4) Člancima 7. i 19. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 predviđeno je da Komisija, osim mišljenja EFSA-e, može uzeti u obzir „druge legitimne čimbenike koji se odnose na predmet koji se razmatra”.
(5) U skladu s postupkom procjene utvrđenim Uredbom (EU) br. 182/2011.
(6)  Ako stalni odbor donese negativno mišljenje (kvalificiranom većinom glasa protiv) ili ako je ishod glasanja da „nema mišljenja”, Komisija može odlučiti uputiti slučaj žalbenom odboru.
(7) Članak 16. stavci 4. i 5. Ugovora o Europskoj uniji. Od 1. studenoga 2014. kvalificirana većina definira se kao glasovi predstavnika najmanje 55 % od 28 država članica i najmanje 65 % građana EU-a.
(8)  Uredba (EZ) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(9) Članak 6. stavak 3. Uredbe (EU) br. 182/2011.
(10) To nije bio slučaj u okviru prethodnog postupka utvrđenog Uredbom Vijeća 1999/468/EZ, na temelju kojeg Komisija nije imala prostor djelovanja u slučaju kada Vijeće nije bilo u mogućnosti izdati mišljenje u korist ili protiv predloženih mjera. Kada bi ishod glasanja u Vijeću bio da „nema mišljenja” (ili ako Vijeće ne bi donijelo mišljenje u roku od tri mjeseca), Komisija je bila dužna donijeti prijedlog koji je predala Vijeću.
(11) Vidi osobito SEU, C-390/99, Canal Satélite Digital SL, u skladu s kojom se postupcima prethodnog odobravanja, kao što je sustav odobravanja GMO-ova i genetski modificirane hrane i hrane za životinje, sprečava stavljanje proizvoda na tržište bez odobrenja te su ti postupci stoga u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) uz uvjet: 1) da su opravdani legitimnim razlozima (npr. procjena mogućih učinaka na zdravlje ili okoliš) i 2) da se njihovim trajanjem, ukupnim troškovima povezanima s njima te mogućim nejasnoćama u pogledu uvjeta koje je potrebno ispuniti predmetne subjekte ne sprečava u ostvarivanju njihovih poslovnih planova.
(12) Samo dva GMO-a odobrena su u Uniji za duge uporabe koje nisu povezane s uzgojem i uporabom u hrani i hrani za životinje. Riječ je o vrstama karanfila odobrenih za stavljanje na tržište u ukrasne svrhe. Rezultati glasanja za te GMO-ove pokazali su se sličnima kao i pri odobravanju GMO-ova za uporabu u hrani i hrani za životinje. Ishod glasanja uvijek je bio da „nema mišljenja”, a više država članica glasalo je u korist nego protiv. Čini se da nema razlike u rezultatima glasanja neovisno o tome je li riječ o odobrenju GMO-ova za uzgoj, uporabu u hrani i hrani za životinje ili za druge svrhe.
(13) Ta je površina 2013. iznosila 148 660 ha, najvećim dijelom u Španjolskoj (136 962 ha) te na manjim površinama u Portugalu, Češkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
(14) Devet država članica uvelo je zaštitne klauzule radi sprečavanja stavljanja na tržište i uporabe na svojem državnom području trenutačno jedinog odobrenog GMO-a za uzgoj u EU-u.
(15) Pri glasanju o odluci o odobrenju kukuruza MON810 u stalnom odboru 1998. postignuta je kvalificirana većina u korist (te nije bilo potrebno glasanje u Vijeću): 10 država članica glasalo je za, 1 protiv, a 4 su bile suzdržane. Pri glasanju o odluci o odobrenju krumpira Amflora ishod glasanja u Vijeću 2007. bio je da „nema mišljenja”: 10 država članica glasalo je za, 11 protiv, a 6 ih je bilo suzdržano. Pri glasanju o odluci o odobrenju kukuruza 1507 i kukuruza Bt 11 ishod glasanja u stalnom odboru 2009. bio je da „nema mišljenja”: 6 država članica glasalo je za, 12 protiv, a 7 ih je bilo suzdržano. Pri glasanju o odluci o odobrenju kukuruza 1507 ishod glasanja u Vijeću 2014. bio je da „nema mišljenja”: 5 država članica glasalo je za, 19 protiv, a 4 su bile suzdržane (neslužbeno glasanje).
(16) Posebno istraživanje Eurobarometra o biotehnologiji objavljeno u listopadu 2010. pokazalo je da građani EU-a ne smatraju da genetski modificirana hrana nudi koristi, već misle da bi ona mogla biti nesigurna pa čak i štetna te ne podržavaju njezin razvoj.
(17) U skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 oznaka prehrambenog proizvoda koji sadržava GMO-ove ili se od njih sastoji te hrane i hrane za životinje dobivene uporabom GMO-ova mora sadržavati podatak o prisutnosti genetski modificiranog materijala. Zakonodavstvom je dopušteno neoznačivanje hrane i hrane za životinje kao genetski modificirane ako je u njoj genetski modificirani materijal prisutan u omjeru koji ne prelazi 0,9 % za sastojke hrane pojedinačno ili za hranu koja se sastoji od jednog sastojka, uz uvjet da je ta prisutnost slučajna ili tehnički neizbježna.
(18)  To je tržište u praksi i dalje malo, a asortiman raspoloživih proizvoda relativno je ograničen. 
(19) U EU-u je 2013. 43,8 % uvezene hrane za životinje bilo podrijetlom iz Brazila, gdje je genetski modificirana soja činila 89 % ukupnog uzgoja soje; 22,4 % bilo je podrijetlom iz Argentine, gdje je genetski modificirana soja činila 100 % ukupnog uzgoja soje; 15,9 % bilo je podrijetlom iz SAD-a, gdje je genetski modificirana soja činila 93 % ukupnog uzgoja soje; 7,3 % bilo je podrijetlom iz Paragvaja, gdje je genetski modificirana soja činila 95 % ukupnog uzgoja soje. Izvor: Eurostat i Međunarodno vijeće za žitarice.
(20) Podaci iz sektora pokazuju da se za dugoročne ugovorne sporazume plaća premija od približno 40 EUR po toni, a kratkoročne cijene hrane za životinje koja nije genetski modificirana mogu dostići do 100 EUR po toni.
(21) Kupnja krmne smjese čini više od 32 % vrijednosti uzgoja stoke u EU-u.
(22) U 2012. postupkom komitologije u okviru stalnog odbora glasalo se 1946 puta, a pritom je samo 82 puta ishod glasanja bio da „nema mišljenja”. Devet od tih postupaka upućeno je žalbenom odboru. (U 2013. omjer je bio 1959/53/28, a u 2014. 1908/46/21).
(23) Komisijina uporaba „drugih legitimnih čimbenika” navedenih u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 kao razloga za odbijanje izdavanja odobrenja mogla bi biti pravno opravdana samo kada bi bila potkrijepljena uvjerljivim razlozima u javnom interesu koji su iste prirode kao i oni navedeni u članku 36. UFEU-a i povezanoj sudskoj praksi Suda (vidi npr. SEU, 20. 2. 1979., predmet 120/78 Rewe-Zentral (Cassis de Dijon) [1979.] ECR 649) te ciljem od općeg interesa kako je navedeno u članku 52. stavku 1. Povelje o temeljnim pravima i predmetnoj sudskoj praksi Suda (vidi npr. SEU, 12.7.2013., predmet C-59/11, Association Kakopelli, ECLI:EU:C:2012:447).
(24) Direktiva (EU) 2015/412 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o izmjeni Direktive 2001/18/EZ u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojem državnom području (SL L 68, 13.3.2015., str. 1.).
(25)  Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području (COM (2015) 177 konačna verzija).
(26) SEU, 20.2.1979., predmet 120/78 Rewe-Zentral (Cassis de Dijon), [1979.] ECR 649.

Bruxelles, 22.4.2015.

COM(2015) 176 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Preispitivanje postupka odlučivanja o genetski modificiranim organizmima (GMO-ovima)


PRILOG

Tablica 1.: Glasovi u Vijeću i žalbenom odboru o odobravanju uzgoja GMO-a od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003

Godina

GMO-i izglasani u Vijeću ili žalbenom odboru

Broj članova

Članovi za

Članovi protiv

Suzdržani članovi

Ukupni broj glasova

Glasovi za

Glasovi protiv

Suzdržani glasovi

2007.

krumpir Amflora

27

10

11

6

345

130

119

96

2014.

kukuruz 1507*

28

5

19

4

352

77

210

65

* neslužbeno glasanje

Tablica 2.: Glasovi u Vijeću i žalbenom odboru o odobravanju genetski modificirane hrane i hrane za životinje od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003

Pravila za izračun kvalificirane većine prije stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu (kvalificirana većina = 62 glasa od 87; 88 glasova od 124; 232 glasa od 321 ili 255 glasova od 345)

Godina

GMO-i izglasani u Vijeću ili žalbenom odboru

Broj članova

Članovi za

Članovi protiv

Suzdržani članovi

Ukupni broj glasova

Glasovi za

Glasovi protiv

Suzdržani glasovi

2004.

kukuruz Bt11

15

6

6

3

87

35

29

23

kukuruz NK603

25

9

9

7

124

48

43

33

uljana repica GT73

25

6

14

5

321

78

164

79

2005.

kukuruz 1507

25

9

10

6

321

123

112

86

kukuruz GA21

25

8

13

4

321

94

155

72

kukuruz MON863

25

10

12

3

321

152

103

66

kukuruz MON863xMON810

25

8

14

3

321

133

142

46

kukuruz 1507

25

11

11

3

321

159

102

60

2006.

uljana repica Ms8xRf3

25

6

14

5

321

102

156

63

2007.

šećerna repa H7-1

27

15

9

3

345

197

83

65

kukuruz 59122

27

15

8

4

345

197

79

69

kukuruz NK603xMON810

27

14

9

4

345

185

108

52

kukuruz 1507xNK603

27

14

9

4

345

185

108

52

2008.

kukuruz MON863xNK603

27

12

11

4

345

157

119

69

kukuruz MON863xMON810

27

12

11

4

345

157

119

69

kukuruz MON863xMON810xNK603

27

12

11

4

345

157

119

69

krumpir Amflora

27

9

13

5

345

119

162

64

kukuruz GA21

27

11

9

7

345

128

83

134

soja A2704-12

27

12

12

3

345

174

148

23

pamuk LLcotton25

27

13

12

2

345

186

148

11

soja MON89788

27

13

8

6

345

164

79

102

2009.

uljana repica T45

27

12

14

1

345

160

178

7

kukuruz MON89034

27

14

10

3

345

167

113

65

kukuruz MON88017

27

13

10

4

345

164

87

94

kukuruz 59122xNK603

27

12

11

4

345

152

116

77

kukuruz MIR604

27

13

12

2

345

181

128

36

2010.

kukuruz 1507x59122

27

13

11

3

345

183

116

46

kukuruz 59122x1507xNK603

27

13

11

3

345

183

116

46

kukuruz MON88017xMON810

27

13

11

3

345

183

116

46

kukuruz MON89034xNK603

27

13

12

2

345

183

145

17

kukuruz Bt11xGA21

27

13

11

3

345

183

116

46

kukuruz Bt11

27

14

9

4

345

186

84

75

2011.

pamuk GHB614

27

16

10

1

345

222

113

10

kukuruz MON89034xMON88017

27

15

11

1

345

219

116

10

kukuruz 1507

27

17

9

1

345

251

84

10

pamuk 281-24-236/3006-210-23

27

14

10

3

345

190

87

68

kukuruz Bt11xMIR604

27

13

11

3

345

178

99

68

kukuruz MIR604xGA21

27

13

12

2

345

178

109

58

kukuruz Bt11xMIR604xGA21

27

13

12

2

345

178

109

58

2012.

soja A5547-127

27

14

10

3

345

181

113

51

uljana repica 40-3-2

27

14

8

5

345

181

80

84

soja MON87701

27

14

10

3

345

181

96

68

soja 356043

27

14

10

3

345

181

94

70

soja MON87701xMON89788

27

12

10

5

345

149

87

109

kukuruz MIR162

27

14

10

3

345

164

94

87

2013.

uljana repica Ms8xRf3*

27

14

8

4

345

164

77

97

kukuruz MON810

28

14

12

2

352

168

145

39

kukuruz SmartStax

28

13

12

3

352

161

123

68

kukuruz MON89017x1507xNK603

28

13

12

3

352

161

123

68

kukuruz MON87460

28

12

12

4

352

154

123

75

2014.

uljana repica GT73

28

14

11

3

352

164

101

87

pamuk T304-40

28

15

12

1

352

197

126

29

soja MON87708*

28

12

9

4

352

149

81

99

kukuruz T25*

28

13

8

4

352

161

74

94

soja 305423*

28

13

9

3

352

161

103

65

soja MON87705*

28

13

10

2

352

161

110

58

soja BS-CV127-9*

28

13

9

3

352

161

81

87

kukuruz NK603

28

13

11

4

352

161

97

94

* predstavnici nekih država članica nisu bili prisutni za vrijeme glasanja –

Tablica 3.: Glasovi u žalbenom odboru o odobravanju genetski modificirane hrane i hrane za životinje od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003

Pravila za izračun kvalificirane većine nakon stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu (kvalificirana većina = predstavnici najmanje 55 % država članica ili najmanje 65 % građana EU-a)

Godina

GMO

Broj članova

Broj članova za

Broj članova protiv

Broj suzdržanih članova

% građana EU-a čiji su predstavnici glasali za

% građana EU-a čiji su predstavnici glasali protiv

% građana EU-a čiji su predstavnici bili suzdržani

2014.

pamuk GHB614xCotton25*

28

10

13

4

29,57 %

30,46 %

30,73 %

uljana repica MON88302*

28

10

12

5

29,57 %

29,62 %

31,57 %

pamuk MON88913*

28

10

11

6

29,57 %

16,64 %

44,56 %

2015.

soja MON87769

28

11

13

4

38,76 %

30,54 %

30,70 %

pamuk MON531

28

10

15

3

37,35 %

32,49 %

30,17 %

pamuk MON1445

28

10

16

2

37,35 %

34,70 %

27,96 %

pamuk MON531xMON1445

28

10

16

2

37,35 %

34,70 %

27,96 %

pamuk MON15985

28

11

15

2

39,55 %

32,49 %

27,96 %

* predstavnici nekih država članica nisu bili prisutni za vrijeme glasanja

Grafikon 1.: Trend glasanja u Vijeću / žalbenom odboru o zahtjevima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje od 2004. do 2015.