NACRT IZMJENE PRORAČUNA BR. 4 ZA OPĆI PRORAČUN ZA 2015.

UZ PRIJEDLOG ZA AKTIVACIJU FONDA SOLIDARNOSTI EUROPSKE UNIJE ZA RUMUNJSKU, BUGARSKU I ITALIJU

Uzimajući u obzir:

– Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 314., zajedno s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegovim člankom 106.a,

– Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije[1], a posebno njezin članak 41.,

– Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[2], a posebno njezin članak 10.,

– opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015. donesen 17. prosinca 2014.[3],

– nacrt izmjene proračuna br. 1/2015[4] donesen 13. siječnja 2015.,

– nacrt izmjene proračuna br. 2/2015[5] donesen 20. siječnja 2015.,

– nacrt izmjene proračuna br. 3/2015[6] donesen [15. travnja 2015.].

Ovime Europska komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi nacrt izmjene proračuna br. 4 za proračun za 2015.

IZMJENE RAČUNA PRIHODA I RASHODA PO ODJELJCIMA

Izmjene računa prihoda i rashoda po odjeljcima dostupne su na EUR-Lexu (http://eur-lex.europa.eu/budget/www/index-en.htm). Verzija izmjena ovog računa na engleskom jeziku priložena je u informativne svrhe kao prilog proračunu.

SADRŽAJ

TOC

1.           Uvod

Nacrtom izmjene proračuna (NIP) br. 4 za 2015. obuhvaćena je aktivacija Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) u iznosu od 66 505 850 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje. Aktivacija se odnosi na dvije poplave u Rumunjskoj, jednu poplavu u Bugarskoj te jednu u Italiji.

2.           Aktivacija Fonda solidarnosti EU-a

Tijekom druge polovice 2014. Komisija je primila još četiri zahtjeva za financijsku pomoć EUSF-a u vezi s katastrofama u Rumunjskoj (poplave u proljeće i ljeto), Bugarskoj (ljetna poplava) i Italiji (jesenska poplava).

Službe Komisije stoga su temeljito razmotrile sva četiri zahtjeva u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002[7] o osnivanju EUSF-a (dalje u tekstu: „Uredba”), a posebno njezinim člancima 2., 3. i 4.

Najvažniji elementi procjena sažeti su u nastavku ovog dokumenta.

2.1.      Rumunjska – Proljetne poplave

(1) Tijekom travnja i svibnja 2014. veći dijelovi Rumunjske pogođeni su široko rasprostranjenim poplavama koje su uzrokovale uništenje javne i privatne infrastrukture, domova te štete u poljoprivredi.

(2) Uzrok je poplave prirodna sila, stoga je obuhvaćen glavnim područjem primjene EUSF-a.

(3) Rumunjski zahtjev zaprimljen je 9. srpnja 2014., čime je poštovan rok od 12 tjedana od 19. travnja 2014., datuma kada je zabilježena prva šteta.

(4) Rumunjska nije zatražila isplatu predujma.

(5) Zahtjev je podnesen kao katastrofa nastala „u susjednoj zemlji” u skladu s člankom 2. stavkom 4. Uredbe. U skladu s tom odredbom zemlja koja je pogođena istom katastrofom kao i susjedna zemlja u kojoj je katastrofa velikih razmjera već priznata može se iznimno koristiti pomoći EUSF-a čak i ako ne ispunjuje uvjete za katastrofu velikih razmjera ili regionalnu katastrofu. Rumunjska je tvrdila da je pogođena istom katastrofom kao onom koja je pogodila Srbiju od 14. svibnja 2014. nadalje i koju je Komisija prethodno ocijenila kao katastrofu velikih razmjera.

(6) Međutim u Komisijinoj ocjeni vremenskih uvjeta zaključeno je da informacije koje su rumunjska nadležna tijela dostavila ne dopuštaju pripisivanje sve prijavljene štete (koja je nastala već 19. travnja) istoj katastrofi koja je pogodila Srbiju. Komisija je stoga zahtijevala da Rumunjska revidira i ažurira svoj zahtjev te izostavi štetu koja je nastala prije 14. svibnja. Komisija je revidirani zahtjev Rumunjske primila 29. rujna 2014.

(7) U revidiranom zahtjevu rumunjska nadležna tijela ukupnu izravnu štetu nastalu kao posljedica katastrofe procjenjuju na 167,927 milijuna EUR. Taj iznos odgovara iznosu od 0,13 % rumunjskog bruto nacionalnog dohotka (BND) ili 21,43 % praga za katastrofe velikih razmjera za aktivaciju sredstava EUSF-a, a koji za Rumunjsku u 2014. iznosi 783,738 milijuna EUR (odnosno 0,6 % BND-a na temelju podataka iz 2012.). Kako je ukupna izravna šteta ispod praga za katastrofe velikih razmjera te kako prag za regionalne katastrofe iz članka 2. stavka 3. Uredbe nije dosegnut, zahtjev je uspješno ocijenjen u okviru odredbe o susjednoj državi iz članka 2. stavka 4.

(8) U pogledu učinka i posljedica katastrofe, pogođene su 30 od 42 rumunjske pokrajine te je pokrenuta evakuacija stanovništva, uzrokovani su veliki gubitci te teško pogođeni razni sektori ekonomije. Posebno je prijavljena šteta na preventivnoj infrastrukturi, na prometnoj infrastrukturi, infrastrukturi voda/otpadnih voda, energetike i komunikacija. Poljoprivreda je pogođena gubitcima usjeva na obrađenoj zemlji te utapanjem životinja; u šumarstvu su pristupni putovi i rasadnici uništeni zbog puknutih brana; poplavljeni su domovi kao i škole, bolnice, druge javne zgrade i kulturna dobra.

(9) Rumunjska nadležna tijela procijenila su trošak osnovnih hitnih operacija prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe na 145,527 milijuna EUR i raščlanila ga po vrstama operacija. Najveći se udio troškova hitnih operacija (više od 95 milijuna EUR) odnosi na operacije oporavka u području prometa. Zatim slijedi udio troška u osiguranju preventivne infrastrukture, koji iznosi 44 milijuna EUR.

(10) Pogođene regije su „manje razvijene regije” u okviru europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova (2014. – 2020.). Rumunjska nadležna tijela nisu Komisiji ukazala da namjeravaju prenamijeniti sredstva iz programâ u okviru fondova ESI na mjere oporavka.

(11) U pogledu provedbe zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofe i upravljanja rizicima u vezi s prirodom ove katastrofe, Rumunjska je trenutačno u postupku provedbe Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava („Direktiva o poplavama”). Kao druga faza provedbe Direktive, Rumunjska od ožujka 2014. izrađuje karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava za područja s potencijalno znatnim rizikom od poplava.

(12) Na dan kada je podnijela zahtjev Rumunjska nije bila predmet postupka zbog povrede zakonodavstva Unije u vezi s prirodom katastrofe.

(13) Rumunjska nadležna tijela nisu naznačila pokrivenost prihvatljivog troška osiguranjem.

2.2.      Rumunjska – Ljetne poplave

(1) Tijekom razdoblja od kraja srpnja do sredine kolovoza 2014. jugozapadni dijelovi Rumunjske pogođeni su velikom količinom padalina te nakon toga poplavama i odronima koji su uzrokovali štetu na javnoj i privatnoj infrastrukturi, u poslovnom i poljoprivrednom sektoru te na kulturnoj baštini i domovima.

(2) Uzrok je poplave prirodna sila, stoga je obuhvaćen glavnim područjem primjene Fonda solidarnosti.

(3) Rumunjski zahtjev zaprimljen je 3. listopada 2014., čime je poštovan rok od 12 tjedana od 28. srpnja 2014., datuma kada je zabilježena prva šteta. Dodatne informacije, uključujući revidirane iznose štete, dostavljene su 13. siječnja 2015.

(4) Rumunjska nije zatražila isplatu predujma.

(5) Rumunjska nadležna tijela ukupnu izravnu štetu nastalu kao posljedica katastrofe procjenjuju na 171,911 milijuna EUR. Taj iznos odgovara iznosu od 0,13 % rumunjskog BND-a ili 21,9 % praga za katastrofe velikih razmjera za aktivaciju Fonda solidarnosti, koji za Rumunjsku u 2014. iznosi 783,738 milijuna EUR (odnosno 0,6 % BND-a na temelju podataka iz 2012.).

(6) Kako je ukupna izravna šteta ispod praga za katastrofe velikih razmjera za aktivaciju EUSF-a, zahtjev je ispitan na temelju kriterija za „regionalne katastrofe” iz članka 2. stavka 3. Uredbe, kojim se „regionalna katastrofa” definira kao svaka prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % BDP-a te regije. Rumunjski zahtjev odnosi se na jednu regiju na razini NUTS 2, i to regiju „Sud-Vest Oltenia.” Prijavljena izravna šteta od 171,911 milijuna EUR odgovara iznosu od 1,64 % regionalnog BDP-a te regije (10 480 milijuna EUR na temelju podataka za 2011.) i prelazi prag od 1,5 % iz članka 2. stavka 3. Uredbe. Zahtjev Rumunjske stoga je prihvatljiv za doprinos iz Fonda solidarnosti.

(7) U pogledu učinka i posljedica katastrofe, pogođeno je više od 126 000 stanovnika u pet pokrajina u regiji Sud-Vest Oltenia. Ozbiljna šteta nastala je na javnoj infrastrukturi (srušeni nasipi i brane, oštećene ceste, mostovi, pogoni za pročišćavanje vode i kanalizacijski sustavi) i uništeni poljoprivredni proizvodi (usjevi, povrće i vinogradi). Rumunjska navodi da je nastala šteta na više od 2 300 domova, 20 škola, 9 vrtića i 11 crkvi.

(8) Rumunjska nadležna tijela procijenila su trošak osnovnih hitnih operacija prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe na 93,955 milijuna EUR i raščlanila ga po vrstama operacija. S procijenjenim troškom od više od 59 milijuna EUR njihov najveći udio odnosi se na oporavak prometne infrastrukture, a zatim slijedi osiguranje preventivne infrastrukture s udjelom koji iznosi približno 26 milijuna EUR.

(9) Sud-Vest Oltenia je „manje razvijena regija“ u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (2014. – 2020.). Rumunjska nadležna tijela nisu Komisiji ukazala da namjeravaju prenamijeniti sredstva iz programâ u okviru fondova ESI na mjere oporavka.

(10) U pogledu provedbe zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofe i upravljanja rizicima u vezi s prirodom ove katastrofe, Rumunjska je trenutačno u postupku provedbe Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava („Direktiva o poplavama”). Kao druga faza provedbe Direktive, Rumunjska od ožujka 2014. izrađuje karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava za područja s potencijalno znatnim rizikom od poplava.

(11) Na dan kada je podnijela zahtjev Rumunjska nije bila predmet postupka zbog povrede zakonodavstva Unije u vezi s prirodom katastrofe.

(12) Rumunjske vlasti ukazale su na to da prihvatljivi troškovi nisu pokriveni osiguranjem.

2.3.      Bugarska – Ljetne poplave

(1) Slično kao u Rumunjskoj, Bugarska je pogođena intenzivnim i teškim oborinama krajem srpnja i početkom kolovoza 2014. što je prouzročilo znatne štete javnoj i privatnoj infrastrukturi, poduzećima, domovima i imovini te naštetilo poljoprivrednom sektoru.

(2) Uzrok poplave prirodna je sila, stoga je obuhvaćen glavnim područjem primjene Fonda solidarnosti.

(3) Bugarski zahtjev zaprimljen je 23. listopada 2014., čime je poštovan rok od 12 tjedana od 31. srpnja 2014., datuma kada je zabilježena prva šteta. Dana 12. studenoga 2014. bugarska nadležna tijela dostavila su ažurirane informacije.

(4) Bugarska nije zatražila isplatu predujma.

(5) Bugarska nadležna tijela ukupnu izravnu štetu nastalu kao posljedica katastrofe procjenjuju na 79,344 milijuna EUR. Taj iznos odgovara iznosu od 0,20 % bugarskog BND-a ili 34,1 % praga za „katastrofe velikih razmjera” za aktivaciju EUSF-a, koji za Bugarsku u 2014. iznosi 232,502 milijuna EUR (odnosno 0,6 % BND-a na temelju podataka iz 2012.).

(6) Kako je ukupna izravna šteta ispod praga za katastrofe velikih razmjera za aktivaciju EUSF-a, zahtjev je ispitan na temelju kriterija za „regionalne katastrofe” iz članka 2. stavka 3. Uredbe, kojim se „regionalna katastrofa” definira kao svaka prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % BDP-a te regije. Bugarski zahtjev odnosi se na jednu regiju na razini NUTS 2, i to regiju „Severozapaden” na sjeverozapadu Bugarske, jednu od najsiromašnijih regija u EU-u. Prijavljena izravna šteta od 79,344 milijuna EUR odgovara iznosu od 2,9 % njezina BDP-a (2 732 milijuna EUR na temelju podataka iz 2011.) i stoga prelazi prag od 1,5 % iz članka 2. stavka 3. Uredbe. Zahtjev Bugarske stoga je prihvatljiv za doprinos iz EUSF-a.

(7) U pogledu učinka i posljedica katastrofe, većina štete nastala je u gradu Mizija i selu Krushovitsa. Poplavljene su ceste, lokalne ulice, poljoprivredna imanja, oko 700 domova te javne zgrade. Gradonačelnik Mizije objavio je 2. kolovoza hitno stanje i više od 800 ljudi moralo je biti evakuirano. Pristup cestama i drugim prometnim putovima do Mizije i okolnih sela prekinut je. Nastala je ozbiljna šteta na javnoj infrastrukturi u sektorima energetike, vode, prometa i obrazovanja, kao i na kulturnoj baštini i zaštićenim prirodnim područjima.

(8) Bugarska nadležna tijela procijenila su trošak osnovnih hitnih operacija prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe na 69,108 milijuna EUR i raščlanila ga po vrstama operacija. Najveći dio odnosi se na oporavak prometne infrastrukture (30 milijuna EUR). Osim toga, procijenjeni iznos od 19 milijuna EUR bit će potreban za popravke u sektoru voda i otpadnih voda.

(9) Pogođena regija Severozapaden je „manje razvijena regija” u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova (2014. – 2020.). Bugarska nadležna tijela nisu Komisiji ukazala da namjeravaju prenamijeniti sredstva iz programâ u okviru fondova ESI na mjere oporavka.

(10) U pogledu provedbe zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofe i upravljanja rizicima u vezi s prirodom ove katastrofe, Bugarska je trenutačno u postupku provedbe Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava („Direktiva o poplavama”). U okviru bugarskog zakonodavstva o vodi provedena je preliminarna procjena rizika od poplave za svako područje riječnog sliva gdje su utvrđena područja potencijalnih znatnih rizika od poplave.

(11) Na dan kada je podnijela zahtjev Bugarska nije bila predmet postupka zbog povrede zakonodavstva Unije u vezi s prirodom katastrofe.

(12) Bugarska nadležna tijela navela su da prihvatljivi trošak nije pokriven osiguranjem.

2.4.      Italija – Jesenske poplave

(1) Tijekom razdoblja od 9. listopada do 18. studenoga 2014. šira područja sjeverozapadne Italije pogođena su ponavljajućim razdobljima teških vremenskih nepogoda s jakom kišom te nakon toga poplavama i odronima, što je izazvalo veliku štetu na javnoj i privatnoj infrastrukturi, u poduzećima, domovima, imovini te nanijelo štetu poljoprivrednom sektoru.

(2) Uzrok je poplave prirodna sila, stoga je obuhvaćen glavnim područjem primjene EUSF-a.

(3) Talijanski zahtjev zaprimljen je 23. prosinca 2014., čime je poštovan rok od 12 tjedana od 9. listopada 2014., datuma kada je zabilježena prva šteta. Dana 3. veljače 2015. talijanska nadležna tijela dostavila su ažurirane informacije.

(4) Italija nije zatražila isplatu predujma.

(5) Događaji opisani u zahtjevu dogodili su se u razdoblju od gotovo šest tjedana na različitim lokacijama u pet talijanskih regija, i to regija Emilia-Romagna, Ligurija, Lombardija, Pijemont i Toskana. Međutim, Komisijina procjena zahtjeva i u njemu iznesenih dokaza potvrdila je da se svi ti događaji mogu pripisati istoj vremenskoj nepogodi. Ti se događaji stoga mogu smatrati jednom prirodnom katastrofom u smislu Uredbe Vijeća 2012/2002 koja je obuhvaćena područjem primjene EUSF-a.

(6) Talijanska nadležna tijela ukupnu izravnu štetu nastalu kao posljedica katastrofe procijenila su na 2 241,052 milijuna EUR. Taj iznos odgovara iznosu od 70,4 % praga za „katastrofe velikih razmjera” za aktivaciju EUSF-a, a koji za Italiju u 2014. iznosi 3 184 milijuna EUR (odnosno 3 milijarde EUR u cijenama iz 2011.).

(7) Kako je ukupna izravna šteta ispod praga za katastrofe velikih razmjera za aktivaciju Fonda solidarnosti, zahtjev je ispitan na temelju kriterija za „regionalne katastrofe” iz članka 2. stavka 3. Uredbe, kojim se „regionalna katastrofa” definira kao svaka prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % BDP-a te regije. Kada je, kao u ovom slučaju, pogođeno nekoliko regija na razini NUTS2, prag se primjenjuje na prosječan BDP tih regija ponderiran prema udjelu ukupne štete u svakoj regiji. Na temelju podataka koje su predstavila talijanska nadležna tijela, šteta nastala u pet pogođenih regija odgovara iznosu od 1,84 % ponderiranog regionalnog BDP-a i stoga prelazi prag od 1,5 % iz članka 2. stavka 3. Uredbe. Zahtjev Italije stoga je prihvatljiv za doprinos iz EUSF-a.

(8) U pogledu učinka i posljedica katastrofe, pogođeno je pet regija, na različite načine, ovisno o posebnim lokalnim okolnostima. To su među ostalim brojni odroni zemlje i blata, poplava riječnih slivova, izlijevanje rijeka, poplave mostova i druge infrastrukture. U nekim je slučajevima procijenjeno da količina padalina odgovara količini koja se ponavlja za jedno stoljeće ili čak više stoljeća. Sveukupno, katastrofa je prouzročila 11 žrtava, a oko 3 000 ljudi moralo je biti evakuirano. Nastala je šteta širokih razmjera za okoliš, javnu infrastrukturu (ceste, voda, kanalizacija, plin i električna energija), poljoprivredu te za gospodarske i proizvodne sektore, jer su poplave utjecale na mnoga urbana područja (od kojih je najistaknutiji primjer Genova) s velikom gustoćom naseljenosti. Najveća ukupna šteta od oko 42 % nastala je u regiji Ligurija, dok je u regiji Emilia Romagna nastalo 21 % ukupne štete, Pijemontu 17 %, Lombardiji 12 % te Toskani 8 %.

(9) Talijanska nadležna tijela procijenila su trošak osnovnih hitnih operacija prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe na 434 314 milijuna EUR i raščlanila ga po vrstama operacija. Najveći udio troška hitnih operacija (250 milijuna EUR) odnosi se na operacije oporavka u području infrastrukture i pogona u području energetike, voda/otpadnih voda, telekomunikacija, prometa, zdravstva i obrazovanja. Zatim slijedi trošak osiguravanja preventivne infrastrukture te mjere za zaštitu kulturne baštine koje iznose 135 milijuna EUR.

(10) Pogođene regije su „razvijenije regije” u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova (2014. – 2020.). Talijanska nadležna tijela nisu Komisiji ukazala da namjeravaju prenamijeniti sredstva iz programâ u okviru fondova ESI na mjere oporavka.

(11) U zahtjevu su navedene pojedinosti provedbe zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofe i upravljanja rizicima u vezi s prirodom te katastrofe. Italija je objavila da je u postupku provedbe Direktive 2007/60/EZ („Direktiva o poplavama”) na temelju Zakonodavne uredbe br. 49. od 23. veljače 2010. Izvijestila je da je provela preliminarnu procjenu rizika od poplava za svako područje riječnog sliva gdje su utvrđena područja s potencijalnim znatnim rizikom od poplava.

(12) Na dan kada je podnijela zahtjev Italija nije bila predmet postupka zbog povrede zakonodavstva Unije u vezi s prirodom katastrofe.

(13) Talijanska nadležna tijela navela su da prihvatljivi trošak nije pokriven osiguranjem.

3.           Financiranje

Budući da je solidarnost bila glavni razlog za osnivanje Fonda, Komisija smatra da bi pomoć iz sredstava Fonda trebala biti progresivna. To znači da bi, na temelju dosadašnje prakse, zbog dijela štete kojim se prelazi prag za „katastrofe velikih razmjera” za aktivaciju Fonda (odnosno 0,6 % BND-a ili 3 milijarde EUR u cijenama iz 2011., ovisno o tome koji je iznos manji) intenzitet potpore trebao biti veći od onoga za štetu do praga. Primijenjena stopa za utvrđivanje dodijeljenih sredstava za katastrofe velikih razmjera u prošlosti je bila 2,5 % ukupne izravne štete ispod praga i 6 % za dio štete iznad praga. Za regionalne katastrofe i katastrofe prihvaćene u okviru odredbe o „susjednoj državi“ stopa iznosi 2,5%. Ta je stopa primijenjena u sva četiri slučaja navedena u nastavku jer nijedan od njih nije prešao svoj prag za katastrofe velikih razmjera.

Komisija stoga predlaže primjenu istih postotaka i aktivaciju sljedećih iznosa potpore:

|| || || || || || || (u EUR)

Katastrofa || Izravna šteta (u milijunima EUR) || Primijenjeni prag za regionalne katastrofe (u milijunima EUR) || Prag za katastrofe velikih razmjera (u milijunima EUR) || Ukupni trošak prihvatljivih operacija (u milijunima EUR) || 2,5 % izravne štete do praga (u EUR) || Primijenjeno ograničenje iznosa || Ukupni predloženi iznos pomoći (u EUR)

RUMUNJSKA proljetne poplave || 167,927 || ~ || 783,738 || 145,527 || 4 198 175 || Ne || 4 198 175

RUMUNJSKA ljetne poplave || 171,911 || 157,200 || 783,738 || 93,955 || 4 297 775 || Ne || 4 297 775

BUGARSKA || 79,344 || 40,980 || 232,502 || 69,108 || 1 983 600 || Ne || 1 983 600

ITALIJA || 2 241,052 || 1 832,944 || 3 183,624 || 434,314 || 56 026 300 || Ne || 56 026 300

UKUPNO || || || || || || || 66 505 850

Ovo je prvi prijedlog odluke o aktivaciji sredstava u 2015. Prethodno navedeni ukupni iznos potpore koji je predložen u skladu je s odredbama o gornjoj granici iz Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru (VFO)[8] od 541 216 080 EUR (odnosno 500 milijuna EUR u cijenama iz 2011.). Osim toga, iznos od 403 879 032 EUR iz sredstava dodijeljenih za 2014. ostao je neiskorišten te ga se može upotrijebiti u 2015. Kako je 50 milijuna EUR već aktivirano za potencijalne isplate predujmova te uključeno u proračun za 2015. u skladu s člankom 4.a stavkom 4. Uredbe, ukupni iznos na raspolaganju za aktivaciju EUSF-a u 2015. iznosi 895 095 112 EUR.

 

4.           Zaključak

Komisija predlaže aktivaciju Fonda solidarnosti Europske unije u svakom od prethodno navedenih četiriju slučajeva koji se odnose na Rumunjsku, Bugarsku i Italiju te izmjenu proračuna za 2015. povećanjem proračunskog članka 13 06 01 (Fond solidarnosti EU-a za države članice) za 66 505 850 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje.

S obzirom na to da je Fond solidarnosti Europske unije poseban instrument kako je utvrđeno Uredbom o VFO-u, odgovarajuća odobrena sredstva trebala bi se unijeti u proračun izvan odgovarajućih gornjih granica u okviru VFO-a.

4.           Sažeta tablica po naslovima VFO-a

Naslov || Proračun za 2015. || Nacrt izmjene proračuna 4/2015 || Proračun za 2015.

(uključ. NIP 2-3/2015) || (uključ. NIP 1-4/2015)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Odobrena sredstva za plaćanje || Odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Odobrena sredstva za plaćanje || Odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Odobrena sredstva za plaćanje

1. || Pametan i uključiv rast || 77 954 679 684 || 66 922 960 910 || ||    || 77 954 679 684 || 66 922 960 910

Od čega u okviru instrumenta fleksibilnosti ||  83 285 595 || || || ||  83 285 595 ||

Gornja granica || 77 986 000 000 || || || || 77 986 000 000 ||

Razlika do gornje granice ||  114 605 911 || || || ||  114 605 911 ||

1a || Konkurentnost za rast i radna mjesta || 17 551 688 425 || 15 798 230 894 || || || 17 551 688 425 || 15 798 230 894

Gornja granica || 17 666 000 000 || || || || 17 666 000 000 ||

Razlika do gornje granice ||  114 311 575 || || || ||  114 311 575 ||

1b || Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija || 60 402 991 259 || 51 124 730 016 || || || 60 402 991 259 || 51 124 730 016

Od čega u okviru instrumenta fleksibilnosti ||  83 285 595 || || || ||  83 285 595 ||

Gornja granica || 60 320 000 000 || || || || 60 320 000 000 ||

Razlika do gornje granice ||   294 336 || || || ||   294 336 ||

2. || Održiv rast: prirodni resursi || 63 901 960 185 || 55 998 594 804 || || || 63 901 960 185 || 55 998 594 804

Gornja granica || 64 692 000 000 || || || || 64 692 000 000 ||

Razlika do gornje granice ||  790 039 815 || || || ||  790 039 815 ||

Od čega: Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – Rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja || 43 455 780 762 || 43 447 624 585 || || || 43 455 780 762 || 43 447 624 585

Posebna gornja granica || 44 313 000 000 || || || || 44 313 000 000 ||

Neto prijenos između EFJP-a i EPFRR-a ||  123 215 000 || || || ||  123 215 000 ||

Razlika do gornje granice ||  734 004 238 || || || ||  734 004 238 ||

3. || Sigurnost i građanstvo || 2 357 076 847 || 1 859 513 795 || || || 2 357 076 847 || 1 859 513 795

Gornja granica || 2 456 000 000 || || || || 2 456 000 000 ||

Razlika do gornje granice ||  98 923 153 || || || ||  98 923 153 ||

4. || Globalna Europa || 8 410 899 029 || 7 422 489 907 || || || 8 410 899 029 || 7 422 489 907

Gornja granica || 8 749 000 000 || || || || 8 749 000 000 ||

Razlika do gornje granice ||  338 100 971 || || || ||  338 100 971 ||

5. || Administracija || 8 660 469 063 || 8 658 756 179 || || || 8 660 469 063 || 8 658 756 179

Gornja granica || 9 076 000 000 || || || || 9 076 000 000 ||

Razlika do gornje granice ||  415 530 937 || || || ||  415 530 937 ||

Od čega: administrativni rashodi institucija || 6 941 188 663 || 6 939 475 779 || || || 6 941 188 663 || 6 939 475 779

Posebna gornja granica || 7 056 000 000 || || || || 7 056 000 000 ||

Razlika do gornje granice ||  114 811 337 || || || ||  114 811 337 ||

6. || Naknade ||    ||    || || ||    ||   

Gornja granica ||    || || || || ||

Razlika do gornje granice ||    || || || ||    ||

Ukupno || 161 285 084 808 || 140 862 315 595 ||    ||    || 161 285 084 808 || 140 862 315 595

Od čega u okviru instrumenta fleksibilnosti ||  83 285 595 ||  11 315 595 || || ||  83 285 595 ||  11 315 595

Gornja granica || 162 959 000 000 || 141 901 000 000 || || || 162 959 000 000 || 141 901 000 000

Razlika do gornje granice || 1 757 200 787 || 1 050 000 000 || || || 1 757 200 787 || 1 050 000 000

|| Ostali posebni instrumenti ||  515 365 000 || 351 724 968 ||  66 505 850 ||  66 505 850 ||  581 870 850 ||  418 230 818

Sveukupno || 161 800 449 808 || 141 214 040 563 ||  66 505 850 ||  66 505 850 || 161 866 955 658 || 141 280 546 413

[1]               SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

[2]               SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

[3]               SL L 69, 13.3.2015., str. 1.

[4]               COM(2015)11 završna verzija od 13.1.2015.

[5]               COM(2015)16 završna verzija od 20.1.2015.

[6]               COM(2015) [XXX završna verzija od 15.4.2015.].

[7]           Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (SL L 311 od 14.11.2002., str. 3.), kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. (SL L 189 od 27.6.2014., str. 143.).

[8]               SL L 347, 20.12.2013., str. 884.