IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi radova u okviru programa pomoći za razgradnju nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj u razdoblju od 2010. do 2014.

Sadržaj

1............ Uvod. 3

2............ Upravljanje programom.. 4

3............ Izvješća o pojedinačnim državama. 7

3.1......... Bugarska – Nuklearna elektrana Kozloduy. 7

3.2......... Litva – Nuklearna elektrana Ignalina. 8

3.3......... Slovačka – Nuklearna elektrana Bohunice V1. 9

4............ Zaključci 10

1.           Uvod

U ovom izvješću iznosi se provedba programa pomoći Europske unije za razgradnju nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj za razdoblje od 2010. do 2014. Njime se ispunjavaju svi zahtjevi za izvješćivanje o programu pomoći, kako aktualnom8,9 tako i onom prethodnom4,5,6.

Svrha i pravna osnova

Nakon pristupanja EU-u, Bugarska, Litva i Slovačka obvezale su se ranije, prije isteka njihova planiranog vijeka trajanja, zatvoriti osam starih nuklearnih elektrana sovjetske proizvodnje. Unija je zauzvrat trima državama članicama pristala pružiti financijsku pomoć za zatvaranje dotičnih elektrana:

reaktori 1 do 4 nuklearne elektrane Kozloduy u Bugarskoj,

Ignalina (INPP) jedinice 1 i 2 u Litvi te

Bohunice V1 (V1 NPP) jedinice 1 i 2 u Slovačkoj.

Vremenski okvir za Litvu i Slovačku (pristupanje 2004.) razlikuje se od onoga za Bugarsku (pristupanje 2007.).

Pomoć EU-a provedena je u tri različita razdoblja:

(1) Pretpristupno razdoblje kroz program PHARE,[1]

(2) Postpristupno razdoblje u sklopu protokola iz odgovarajućih akata o pristupanju,[2],[3],[4]

(3) Produljenje do 2013. u skladu s navedenim Uredbama Vijeća.[5],[6],[7]

Dvjema Uredbama Vijeća[8],[9] i njihovim ispravcima utemeljena je nova pravna osnova, kojom se dodatno podupire programe za razgradnju za razdoblje 2014. – 2020.

U prethodnom izvješću o provedbi[10] opisuje se ispunjavanje početnih obveza triju država članica te provedba programa pomoći do 2009. U ovom se izvješću opisuju aktivnosti i rezultati za razdoblje počevši od 2010. do 31. listopada 2014., osim financijskih podataka koji se odnose na razdoblje do 30. rujna 2014.

Proračun i područje primjene

Financijska pomoć EU-a osmišljena je radi pružanja potpore državama članicama za sigurnu razgradnju reaktora predviđenih za prijevremeno zatvaranje („okvir za razgradnju”) te radi provedbe mjera ublažavanja u energetskom sektoru, kao što su primjerice zamjenski kapaciteti, mjere unapređenja zaštite okoliša, modernizacija te energetska učinkovitost („energetski okvir”). Područje primjene novog programa pomoći usmjereno je na stabilni postupak prema krajnjem stanju stavljanja izvan pogona. U skladu s time, nova financijska potpora dodijelit će se projektima u sklopu energetskog okvira u novom razdoblju financiranja (od 2014. do 2020.), no provedba već postojećih projekata trajat će još nekoliko godina.

Cilj financijske pomoći EU-a nije niti pokrivanje ukupnih troškova razgradnje, kao ninaknada za sve ekonomske posljedice prijevremenog zatvaranja elektrana, već se njome želi iskazati solidarnost između EU-a i država članica.

Financijska pomoć za programe za razgradnju (u milijunima EUR)

|| Do kraja 2009., dodijeljena sredstva || Od 2010. do 2013., dodijeljena sredstva || Od 2014. do 2020., po trenutačnim cijenama || Ukupno

Bugarska (Kozloduy) || 566 || 300 || 293 || 1 159

Litva (Ignalina) || 875 || 492 || 451 || 1 818

Slovačka (Bohunice) || 364 || 248 || 225 || 837

Ukupno || 1 805 || 1 040 || 969 || 3 814

2.           Upravljanje programom

2.1.        Način provedbe

Komisija (Glavna uprava za energetiku) provodi program financijske pomoći EU-a na temelju neizravnog upravljanja za sve tri države članice nakon njihova pristupanja. Proračun se provodi putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), uz doprinose odgovarajućim međunarodnim fondovima za potporu razgradnji nuklearnih elektrana (IDSF), a za Litvu također putem nacionalne agencije, Središnje agencije za projektno upravljanje (CPMA).

Međunarodni fond za potporu razgradnji nuklearnih elektrana

Poseban fond za svaku od tri države članice osnovan je 2000. Tim fondovima s više donatora upravlja Europska banka za obnovu i razvoj. Od 2004. godine Komisija je jedini donator te je osigurala više od 95 % ukupnog doprinosa fondu od njegova osnivanja.

Godine 2013. Komisija je ponovno procijenila i potvrdila ulogu Europske banke za obnovu i razvoj u upravljanju međunarodnim fondovima za potporu razgradnji nuklearnih elektrana za razdoblje od 2014. do 2020.

Nacionalne agencije

Trenutačno jedino Litva mjere provodi putem nacionalne agencije, Središnje agencije za projektno upravljanje (CPMA). Agencija djeluje od 2007. i jedini je kanal za provedbu novih projekata, dok je Europska banka za obnovu i razvoj i dalje zadužena za završetak projekata započetih prije 2014.

U listopadu 2014. Slovačka je izrazila želju za provedbom programa pomoći za razgradnju putem nacionalne agencije (Slovačke agencije za inovacije i energetiku) te je Komisiji poslala formalni prijedlog po tom pitanju. Komisija će ispitati usklađenost s Financijskom uredbom i donijeti odluku 2015.

Do današnjeg datuma Bugarska nije donijela odluku o uspostavi sličnog nacionalnog kanala.

2.2.        Postupovni okvir i praćenje programa u razdoblju od 2010. do 2013.

Za razdoblje od 2010. do 2013. nastavilo se s provedbom u postojećem okviru, revidiranom 2010. zbog produljenja pomoći Bugarskoj.[11]

Svake godine države članice pripremile su programski dokument kojim su definirani opći ciljevi za korištenje pomoći EU-a za nadolazeću godinu. Te dokumente pregledala je Glavna uprava za energetiku (GU ENER) i dostavila predstavnicima Odbora država članica kako bi dali svoje mišljenje.[12] Komisija je izdvojila sredstva za tri programa donošenjem godišnje Odluke Komisije o financiranju kojoj su priloženi programski dokumenti.

U sklopu postupka odobravanja detaljni projektni prijedlozi pojedinačno su dostavljeni Glavnoj upravi za energetiku kako bi dala svoju ocjenu i Odboru kako bi dao svoje mišljenje. Sredstva su dodijeljena samo pojedinačnim projektima nakon odobrenja.

Komisija je na zahtjev isplatila sredstva Europskoj banci za obnovu i razvoj i Središnjoj agenciji za projektno upravljanje, na temelju predviđanja plaćanja i napretka u provedbi projekata.

Provedbu je pratio odbor za nadzor za svaki način provedbe po državi; u slučaju Međunarodnog fonda za potporu razgradnji nuklearnih elektrana (IDSF), odgovarajuća Skupština donatora ili poseban odbor za Središnju agenciju za projektno upravljanje u Litvi. Iako projekti mogu biti financirani do 100 %, određene su posebne granice sufinaniciranja za ključne projekte u kojima je primatelj odgovoran za prekoračenje troškova.

Program pomoći podložan je redovitim revizijama i ocjenjivanjima. Europski revizorski sud proveo je reviziju na osnovu koje su dane preporuke za tekuće programe i buduće produženje.[13] EZ je angažirala vanjske financijske revizije za Ignalinu IDSF (IIDSF), za Bohunice IDSF (BIDSF) te Kozloduy IDSF (KIDSF), u skladu s odgovarajućim uredbama Vijeća. Preporuke iz revizija trenutačno se provode.

2.3.        Revidirani provedbeni postupci i ex ante uvjeti

Na temelju iskustva iz prethodnih deset godina provedbe i uzimajući u obzir preporuke iz prethodnih revizija, Komisija je donijela revidirane provedbene postupke u kolovozu 2014. prije zahtjeva Uredbe.[14]

Revidiranim postupcima za svaki se program za razgradnju definiraju ciljevi, očekivani rezultati, ključne točke, ciljani datumi te odgovarajući pokazatelji uspješnosti. Oni također uključuju detaljne planove razgradnje koji obuhvaćaju cjelovite programe razgradnje.15,16

Kako bi se ustanovila čvrsta osnovica prije početka provedbe novog postupovnog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., Uredbama Vijeća definirani su ex ante uvjeti, tj. preduvjeti za primitak daljnje pomoći za svaku državu članicu.[15],[16] Svaka je država članica u predviđenom vremenu Komisiji dostavila odgovarajuće informacije na osnovu kojih se vidi da postupa u skladu s pravnom stečevinom Unije u području nuklearne sigurnosti te osmislila financijski plan za cjelovite programe razgradnje, kao i detaljan program razgradnje.

2.4.        Postupovni okvir i praćenje programa u 2014.

Dana 30. listopada 2014. Komisija je odobrila uporabu sredstava za tri programa donošenjem odluke o financiranju.[17]

Sredstva namijenjena za 2014. bit će dodijeljena u okviru sporazuma o delegiranju s provedbenim tijelima, tj. s Europskom bankom za obnovu i razvoj i Središnjom agencijom za projektno upravljanje. Ti su sporazumi u pripremi (stanje na dan 31. listopada 2014.) i očekuje se da će biti dovršeni na vrijeme kako bi se iskoristila sredstva za 2014.

Komisija će sredstva prenijeti Europskoj banci za obnovu i razvoj i Središnjoj agenciji za projektno upravljanje na temelju predviđanja plaćanja i napretka u provedbi projekata.

Tijekom 2014. postupno je razvijen novi postupovni okvir, a svi dionici počeli su ga primjenjivati pri pokretanju novih projekata. Revidirani provedbeni postupci, koji imaju detaljnije zahtjeve o izvješćivanju, također su primjenjivi na tekuće projekte započete u okviru prethodnog postupovnog okvira, pod uvjetom da nova pravila nisu u suprotnosti s postojećim službenim postupcima.

Tijek provedbe mjera i financijske pomoći prati se putem Odbora za praćenje za svaku zemlju i način provedbe.

3.           Izvješća o pojedinačnim državama

Usprkos poteškoćama, reaktori su i dalje zatvoreni, uklanjanje goriva se nastavilo te nije uklonjeno samo iz jednog reaktora. U svim programima razgradnje postignut je znatan napredak, a to je osobito vidljivo u slučajevima gdje su aktivnosti za rastavljanje dvorane za turbine, kao što je i predviđeno, rezultirale znatnim količinama materijala koji je uglavnom trebalo ukloniti, a zatim reciklirati na uobičajen način ili odložiti kao radioaktivan otpad.

3.1.        Bugarska – Nuklearna elektrana Kozloduy

Obveze u pogledu zatvaranja i razvoj financiranja

Reaktori 1 i 2 bile su pod nadzorom Državnog poduzeća za radioaktivni otpad (SERAW) od 2008. Reaktori 3 i 4 ne sadrže gorivo od srpnja 2012. te su iz postojenja prebačeni Državnom poduzeću za radioaktivni otpad u ožujku 2013., čime je ono postalo nadležno za sve aktivnosti razgradnje.

Velika korist pomoći EU-a bila je promjena strategije razgradnje nuklearnih elektrana u 2006., odnosno prijelaz s „odgođenog rastavljanja” na „neposredno rastavljanje”. Time se skraćuje vremenski okvir za razgradnju i najučinkovitije se upotrebljava raspoloživo osoblje, a trebali bi se smanjiti i ukupni troškovi. S najnovijim ažuriranjem (2011.) godina završetka pomaknuta je na 2030. U nekim projektima došlo je do kašnjenja, ali ona nisu utjecala na zacrtan put pa se planirani datum dovršetka još uvijek može ostvariti.

Ukupna pomoć EU-a dodijeljena Bugarskoj do sada iznosi 868 milijuna EUR. Pojedinosti o tome kako su sredstva dodijeljena Bugarskoj navedene su u tablici 1. priloga. Na kraju izvještajnog razdoblja bilo je 238 milijuna EUR nepodmirenih plaćanja EU-a (obveze u vrijednosti od 868 milijuna EUR minus stvarna plaćanja u vrijednosti od 630 milijuna EUR).

Provedba projekata

Postupak rastavljanja u dvoranama za turbine reaktora 1 do 4 dobro napreduje. Očekuje da da će nadležno tijelo uskoro dati dozvolu za razgradnju reaktora 1 i 2. Potreba za ponavljanjem procjene utjecaja na okoliš (EIA) za nacionalno odlagalište povećala je mogućnost odgode datuma završetka programa. Pravna pitanja u vezi s procjenom učinka na okoliš povezani s pogonom za taljenje plazme i dozvolom za razgradnju i dalje povećavaju mogućnost kašnjenja i stvaranja dodatnih troškova na razini programa.

Do kraja 2013. programom Kozloduy približno 40 % dodijeljenih sredstava bilo je namijenjeno potpori ključnih projekata energetskog sektora u skladu s energetskom strategijom Bugarske.[18]

Napredak u ključnim projektima koji primaju potporu tijekom izvještajnog razdoblja opisan je u tablici 2. priloga.

3.2.        Litva – Nuklearna elektrana Ignalina

Obveze u pogledu zatvaranja i razvoj financiranja

Zahtjevne političke okolnosti obilježene pritiskom da se ponovno pokrene reaktor 2 u 2012. prošle su, a Litva je ispunila svoje pristupne obveze. Obja reaktora održava se na siguran način te su oba u postupku razgradnje; međutim, iz reaktora 2 gorivo je i dalje samo djelomično uklonjeno.

Državno poduzeće Nuklearna elektrana Ignalina (INPP) koje je upravljalo reaktorima sada je odgovorno za sigurno održavanje i razgradnju dvaju reaktora. „Proces upravljanja promjenama”, od proizvodnje električne energije do organizacije razgradnje dokumentirane u prethodnom izvješću, bio je uspješan, a Litva i INPP prihvatile su odgovornost za postupak razgradnje. Uprava INPP-a potiče daljnju modernizaciju poduzeća.

Ukupna pomoć EU-a dodijeljena Litvi do sada iznosi 1 367 milijuna EUR. Pojedinosti o tome kako su sredstva dodijeljena Litvi navedene su u tablici 3. priloga. Na kraju izvještajnog razdoblja bilo je 282 milijuna EUR nepodmirenih plaćanja EU-a (obveze u vrijednosti od 1367 milijuna EUR minus stvarna plaćanja u vrijednosti od 1 085 milijuna EUR).

Provedba projekata

Sigurno održavanje jedinica reaktora, pripreme za razgradnju (uključujući stratešku dokumentaciju) i izgradnja postrojenja za obradu i skladištenje otpada uvršteni su za pomoć EU-a. Vlade na vlasti od 2009. znatno su povećale razinu uključenosti te udio vlasništva INPP-a i Litve nad postupkom razgradnje elektrana.

Dva ključna projekta ulaganja u infrastrukturu, „privremeno skladište istrošenog goriva” i „obrada i skladištenje krutog otpada”, dovela su do sporova tehničke i komercijalne prirode između INPP-a i dobavljača. Od 2013. aktivno se radi na rješavanju spornih pitanja, a ona se postupno rješavaju pomoću dogovorenog okvira. Ipak, situacija je dovela do ozbiljnih kašnjenja i povećanja troškova jer se sada predviđa da će se proces razgradnje postrojenja dovršiti 2038. (prvotno je bio planiran za 2030.), a postignut trgovinski sporazum rezultirao je povećanjem troška u iznosu od 72,9 milijuna EUR.

Radovi koje je INPP izvršila uz pomoć vlastite radne snage usmjereni su na rastavljanje dvorane za turbine i tu je vidljiv napredak. Oprema za rastavljanje i razgradnju u ovoj zgradi trenutačno su u rutinskom pogonu. Kako bi se pomogla obrada još neobrađenih materijala, ta se oprema privremeno koristi u tri smjene.

Do kraja 2013. programom za Ignalinu približno 25 % dodijeljenih sredstava bilo je namijenjeno potpori ključnih projekata energetskog sektora u skladu s energetskom strategijom Litve.[19]

Napredak u ključnim projektima koji primaju potporu tijekom izvještajnog razdoblja opisan je u tablici 4. priloga.

3.3.        Slovačka – Nuklearna elektrana Bohunice V1

Obveze u pogledu zatvaranja i razvoj financiranja

Nuklearnu elektranu Bohunice V1 čine dva reaktora VVER 440/230. Državno poduzeće JAVYS odgovorno je za nadzor nakon zatvaranja i razgradnju nuklearne elektrane Bohunice V1. Reaktor 1 trajno je stavljen izvan pogona 2006., a reaktor 2 2008.

Ukupna pomoć EU-a dodijeljena Slovačkoj do današnjeg dana iznosi 612 milijuna EUR. Pojedinosti o tome kako su sredstva dodijeljena Slovačkoj navedene su u tablici 5. priloga. Na kraju izvještajnog razdoblja bilo je 250 milijuna EUR nepodmirenih plaćanja EU-a (obveze u vrijednosti od 612 milijuna EUR minus stvarna plaćanja u vrijednosti od 362 milijuna EUR).

Provedba projekata

Dozvola za prvu fazu razgradnje kojom su dopuštene aktivnosti rastavljanja izvan kontroliranih područja izdana je 2011. kako je i predviđeno. Aktivnosti rastavljanja nastavljene su u relevantnim područjima kao što su dvorane za turbine te je došlo do znatnog napretka. Izvedeni su pripremni radovi za razgradnju. Strategija za razgradnju elektrana ažurirana je 2012.

Kašnjenja u velikim projektima nisu utjecala na zacrtani plan za razgradnju. Cjelokupni raspored ide po planu, a završetak svih aktivnosti predviđen je za 2025.

U programu za razgradnju vidi se jasan napredak: zahtjevni projekti (npr. dekontaminacija primarnih krugova) dosegli su visok stupanj dovršenosti, a izdavanje ključne dozvole za drugu fazu razgradnje očekuje se do kraja 2014. U pripremi su veliki pozivi na podnošenje ponuda za rastavljanje sustava u kontroliranom području te glavnih sastavnih dijelova sustava za hlađenje reaktora.

Do kraja 2013. programom za Bohunice približno 35 % dodijeljenih sredstava bilo je namijenjeno potpori ključnih projekata energetskog sektora u skladu s energetskom strategijom Slovačke Republike.[20]

Napredak u ključnim projektima koji primaju potporu tijekom izvještajnog razdoblja opisan je u tablici 6. priloga.

4.           Zaključci

Političke poteškoće iz prethodnog izvješća u velikoj su mjeri riješene, a sve obveze povezane sa zatvaranjem poštuju se. U skladu s tim, naglasak je nepovratno stavljen na razgradnju nuklearnih elektrana. To ne bi bilo moguće ostvariti bez programa pomoći za razgradnju nuklearnih elektrana.

Litva, Slovačka i Bugarska ostvarile su napredak u odnosu na svoju obvezu za zatvaranjem tako što su nastavile s radom na razgradnji reaktora koji se gase. Iako je bilo određenih kašnjenja, ipak je ostvaren znatan napredak, i to ne samo u pripremnim aktivnostima i organizacijskim promjenama, već i u stvarnom uklanjanju objekata i opreme.

Utvrđene su financijske potrebe za završetak programa razgradnje. Financijskim planovima utvrđena je razlika između potreba i već osiguranih sredstava, kojima je program pomoći EU-a veliki doprinos. Pribavljanje dodatnih potrebnih sredstava zahtijeva pažljivo praćenje.

Okvir razgradnje

Naglasak bi se trebao postupno pomaknuti sa pripremnih radova na rastavljanje i obradu s tim povezanog otpada, kako je detaljno opisano u trima planovima za razgradnju. U tijeku je izgradnja objekata za razgradnju, obradu i skladištenje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Dokumentacija za dozvole je pripremljena, a rastavljanje je započelo. U Bugarskoj i Slovačkoj očekuje se skoro izdavanje dozvole za potpunu razgradnju. Iako je došlo do kašnjenja u nekim programima za razgradnju, tim se pitanjem aktivno bavi kako bi se maksimalno smanjio utjecaj kašnjenja na datum završetka razgradnje, iako su u Litvi kašnjenja neizbježna u odnosu na cjelokupni vremenski okvir.

Energetski okvir

Energetski sektor ostvario je uspjeh s projektima koji su u skladu s nacionalnim energetskim politikama. Tijekom izvještajnog razdoblja pažnja je preusmjerena na razgradnju elektrana, iako je u Bugarskoj znatan dio pomoći dodijeljen energetskom sektoru. Provedba već započetih projekata nastavit će se još nekoliko godina, ali neće se podupirati novi projekti u energetskom sektoru.

Perspektiva

Izdavanjem dozvole za drugu fazu razgradnje elektrane u Bugarskoj i Slovačkoj započet će se s radom na uklanjanju osnovnih sustava. Zbog toga bi se u idućoj godini trebala povećati količina materijala uklonjenog iz nuklearnih elektrana.

Detaljni ciljevi i pokazatelji definirani u postupcima provedbe omogućit će precizno praćenje napredovanja radova s kvantitativnim podacima. Planirano uvođenje metodologije upravljanja ostvarenom vrijednošću (EVM)[21] u tri programa poduprijet će upravljanje projektima na lokalnoj razini te dodatno ojačati učinkovitost praćenja i izvješćivanja koje provodi Komisija. Od 2015 očekuje se detaljan kvantitativni opis provedbe radova s obzirom na program rada, a temeljit će se na se na pouzdanim, dosljednim i usporedivim pokazateljima.

Službe Komisije (GU ENER i njegova uprava za resurse) pripremaju reviziju predložene nacionalne agencije u Slovačkoj i općenito podupiru razvoj prema punim ovlastima za razgradnju elektrana na nacionalnoj razini.

[1] Program potpore zemljama srednje i istočne Europe

[2] SL L 236, 23.9.2003., str. 33. i str. 944.

[3] SL L 236, 23.9.2003., str. 33. i str. 954.

[4] SL L 157, 21.6.2005., str. 11. i str. 38.

[5] SL L 411, 30.12.2006., str. 10.

[6] SL L 131, 23.5.2007., str. 1.

[7] SL L 189, 22.7.2010., str. 9.

[8] SL L 346, 20.12.2013., str. 1. i SL L 8, 11.1.2014., str. 31.

[9] SL L 346, 20.12.2013., str. 7. i SL L 8, 11.1.2014., str. 30. i SL L 121, 24.4.2014., str. 59.

[10] Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o upotrebi financijskih sredstava u razdoblju od 2004. do 2009. osiguranih za Litvu, Slovačku i Bugarsku i namijenjenih prijevremenom zatvaranju nuklearnih elektrani u skladu s aktima o pristupanju (COM(2011) 432 završna verzija).

[11] Odluka Komisije o postupcima koji se odnose na programiranje i nadziranje mjera i financijske pomoći u okviru programa za Bohunice, Ignalinu i Kozloduy za razdoblje od 2007. do 2013., C(2010) 6885

[12] Program za razgradnju nuklearnih elektrana (NDAPC)

[13] Posebno izvješće Europskog revizorskog suda 16/2011 o financijskoj pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj izvan pogona

[14] Provedbena odluka Komisije od 7.8.2014. o pravilima za primjenu programa pomoći za razgradnju nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj za razdoblje od 2014. do 2020., C (2014) 5449 završna verzija

[15] SL L 346, 20.12.2013., str. 1. i SL L 8, 11.1.2014., str. 31.

[16] SL L 346, 20.12.2013., str. 7. i SL L 8, 11.1.2014., str. 30. i SL L 121, 24.4.2014., str. 59.

[17] Provedbena odluka Komisije od 30. listopada 2014. o donošenju odluke o financiranju za provedbu programa pomoći za razgradnju za Bohunice, Ignalinu i Kozloduy u 2014.

[18] Energetska strategija Bugarske do 2020., objavljena u SG br. 43 od 7. lipnja 2011.

[19] Rezolucija o odobrenju nacionalne energetske strategije od 18. siječnja 2007. br. X- 1046 Vilnius

[20] Energetsku politiku Slovačke Republike rezolucijom br. 29 od 11. siječnja 2006. odobrila je vlada Slovačke Republike.

[21] Tehnika upravljanja projektima za mjerenje uspješnosti i napretka projekata

Bugarska

Tablica 1. – Sažetak financijskih podataka za Bugarsku (u milijunima EUR)

|| Do 2009. || 2010. – 2013. || Siječanj – rujan 2014. || Ukupno

Doprinos iz EU-a || 568 || 300 || 0 || 868

Doprinos iz drugih izvora || 15 || 0 || 0 || 15

Kamate || 23 || 6 || 0 || 29

Ukupna potraživanja || 606 || 306 || 0 || 911

|| || || ||

Preneseno iz EU-a || 363 || 188 || 79 || 630

Preneseno iz drugih izvora || 14 || 0 || 0 || 14

Kamate || 23 || 6 || 0 || 29

Ukupna dodijeljena sredstva || 400 || 194 || 80 || 673

|| || || ||

Sredstva dodijeljena za projekte || 513 || 384 || –36* || 861

Potpisani ugovori || 328 || 229 || 51 || 608

Isplaćeno na temelju potpisanih ugovora || 173 || 255 || 37 || 465

Kumulativni troškovi || 5 || 3 || 0 || 8

(*) Projekt razgradnje bio je znatno smanjenog opsega, a projekt za izgradnju postrojenja za proizvodnju topline otkazan je. Zaključeni su odgovarajući sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 41 milijuna EUR, a odgovarajuća sredstva su preraspoređena.

Tablica 2. – Ključni projekti koji primaju potporu u Bugarskoj

Okvir razgradnje ||

Dekontaminacija i rastavljanje || Otprilike 4 000 tona materijala rastavljeno je do današnjeg datuma u dvoranama s turbinama 1-4, općenito u skladu s ciljem. Dozvola za razgradnju reaktora 1 i 2 nuklearne elektrane Kozloduy stupila je na snagu u studenome 2014.

Karakterizacija || Popis radiološkog inventara reaktora 1 do 4 je u tijeku: završeni su izračuni za radove i kontaminaciju, dok je uzorkovanje za utvrđivanje vektora nuklida još u tijeku.

Obrada otpada i kondicioniranje || Dostavljeni su svi popratni dokumenti za postrojenje za taljenje plazme, a izdavanje završne građevinske dozvole očekuje se u 2014. Započeli su preliminarni građevinski radovi. Dovršeno je uzorkovanje koncentrata isparivača. Dok analiza uzoraka ne bude dovršena, financijska ponuda izvođača za fazu obrade podložna je neovisnom preispitivanju. Izdana je građevinska dozvola za prostor za usitnjavanje i dekontaminaciju. Građevinski radovi započeli su odmah nakon toga.

Privremeno skladištenje i odlaganje otpada || Dovršeno je stavljanje u pogon skladišta istrošenog goriva s primitkom šest popunjenih bačvi. Zahtjev za izdavanje dozvole za rad u konačnoj je fazi pripreme. Potreba za ponavljanjem procjene utjecaja na okoliš za nacionalno odlagalište odgodit će izgradnju. U međuvremenu pripremne aktivnosti napreduju prema planu, primjerice praćenje postrojenja prije odlaganja otpada te pripremanje infrastrukture.

Energetski okvir ||

Obnova termoelektrane Maritza istok 2 || Dovršena je ugradnja gipsanog sustava za odvodnjavanje. Obnova pumpne stanice za hlađenje bit će dovršena u prvom tromjesečju 2015.

Obnova i produljenje nacionalnog sustava distribucije električne energije || Dovršena je obnova podstanica Tsaravetz, Bourgas, Metallurgichna, Zlatitza i Mayak te su one stavljene u pogon. Izdan je certifikat za dovršenje podstanice Kavarna, a operativno prihvaćanje očekuje se do kraja listopada 2014.

Izgradnja visokotlačnih plinovoda i stanica za regulaciju plina || Građevinski radovi su gotovo dovršeni, a iznimku čini mali dio cjevovoda u zaštićenom području Suhata Reka.

Mjere za energetsku učinkovitost u javnim zgradama || Dovršen je velik projekt obnove glavne zgrade sveučilišta Ruse. Od 5. listopada 2014. mjere energetske učinkovitosti potpuno su provedene u 120 od ukupno 168 javnih zgrada. Mjere energetske učinkovitosti provedene su u svih 49 općinskih zgrada u Burgasu, Plovdivu i Staroj Zagori u 2013.

Litva

Tablica 3. – Sažetak financijskih podataka za Litvu (u milijunima EUR)

|| Do 2009. || 2010. – 2013. || Siječanj – rujan 2014. || Ukupno

Doprinos iz EU-a || 875 || 492 || 0 || 1 367

Doprinos iz drugih izvora || 33 || 0 || 0 || 33

Kamate || 49 || 7 || 0 || 56

Ukupna potraživanja || 957 || 499 || 0 || 1 456

|| || || ||

Preneseno iz EU-a || 712 || 324 || 50 || 1 085

Preneseno iz drugih izvora || 33 || 0 || 0 || 33

Kamate || 49 || 7 || 0 || 56

Ukupna dodijeljena sredstva || 794 || 331 || 50 || 1 174

|| || || ||

Sredstva dodijeljena za projekte || 862 || 348 || –16 || 1 194

Potpisani ugovori || 772 || 356 || 9 || 1 137

Isplaćeno na temelju potpisanih ugovora || 422 || 449 || 94 || 965

Kumulativni troškovi || 6 || 6 || 0 || 12

Tablica 4. – Ključni projekti koji primaju potporu u Litvi

Okvir razgradnje ||

Dekontaminacija i rastavljanje || Dekontaminacija primarnog kruga trenutačno je stavljena na čekanje slijedom neuspješnog pokušaja dekontaminacije. U tijeku je pravni postupak protiv izvođača radova. Upravitelj postrojenja i dalje radi na osmišljavanju strategije oporavka projekta. Od 2010. do današnjeg dana u dvoranama s turbinama rastavljeno je više od 8 000 tona materijala.

Obrada otpada i kondicioniranje || Upravljanje krutim otpadom i skladišnim prostorom: izgradnja i instalacijski radovi napreduju bez većih kašnjenja. Inženjerski radovi i izdavanje dozvola u okviru priprema za hladno ispitivanje napreduju u skladu s revidiranim rasporedom.

Privremeno skladištenje i odlaganje otpada || Prostorije za privremeno skladištenje sklopova istrošenog goriva: dovršeni su građevinski radovi, a hladno ispitivanja ugrađene opreme je u tijeku. Građevinski radovi i proizvodnja bačvi napreduju u skladu s revidiranim planom. Nadogradnja dizalica u dvoranama s bazenima za istrošeno gorivo napreduje usprkos trgovinskim sporovima između izvođača i INPP-a koji su u tijeku. Taj projekt ide prema zacrtanom planu za aktivnosti uklanjanja goriva u jedinici 2 nuklearne elektrane Ignalina. Projekt zbrinjavanja otpada blizu površine trebao bi doživjeti prekretnicu kada izvođač dostavi tehnički projekt do kraja 2014. Projekt za odlagalište otpada odgođen je te je i dalje u fazi javne nabave.

Energetski okvir ||

Elektrana na kombinirani proces plinske turbine || Nova elektrana na kombinirani proces plinske turbine jačine 455 MW u pogonu je od 15. listopada 2012. u skladu s rasporedom potražnje litavskog operatera prijenosnog sustava LITGRID AB.

Daljinsko grijanje Visaginas || Zamijenjena su dva plinska kotla za daljinsko grijanje, a u polovinu zgrada ugrađeni su novi izmjenjivači topline.

Poboljšanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama s više stanova i javnim zgradama || Značajan napredak postignut je u zgradama u Ignalini gdje su 33 zgrade nadograđene, a 67 ih je ugovoreno. Bilo je poteškoća u razvoju projekata u Zarasaiju i Visaginasu.

Energetska međupovezanost između Litve i Poljske || Građevinski radovi u okviru projekta LitPol Link dobro napreduju, a sufinancira ih Europska komisija. Dovršenje prvog dijela projekta (500 MW) i dalje je predviđeno do kraja prosinca 2015.

Slovačka

Tablica 5. – Sažetak financijskih podataka za Slovačku (u milijunima EUR)

|| Do 2009. || 2010. – 2013. || Siječanj – rujan 2014. || Ukupno

Doprinos iz EU-a || 364 || 248 || 0 || 612

Doprinos iz drugih izvora || 11 || 0 || 0 || 11

Kamate || 11 || 3 || 1 || 15

Ukupna potraživanja || 386 || 251 || 1 || 638

|| || || ||

Preneseno iz EU-a || 168 || 158 || 36 || 362

Preneseno iz drugih izvora || 11 || 0 || 0 || 11

Kamate || 11 || 3 || 1 || 15

Ukupna dodijeljena sredstva || 190 || 161 || 36 || 388

|| || || ||

Sredstva dodijeljena za projekte || 272 || 275 || 76 || 623

Potpisani ugovori || 87 || 193 || 19 || 299

Isplaćeno na temelju potpisanih ugovora || 65 || 144 || 28 || 237

Kumulativni troškovi || 5 || 3 || 0 || 8

Tablica 6. – Ključni projekti koji primaju potporu u Slovačkoj

Okvir razgradnje ||

Dekontaminacija i rastavljanje || Postignuti su vidljivi rezultati, osobito kod uklanjanja metalne opreme (uklonjeno je 97 %) i betonskih konstrukcija iz dvorane s turbinama. Oprema za dekontaminaciju primarnog kruga dostavljena je i ugrađena te su uspješno provedena prva testiranja. Dekontaminacija bi prema planu trebala biti dovršena u prvom tromjesečju 2015. Prva faza dozvole za dekontaminaciju završit će 2014. Druga faza, kojom će se omogućiti rastavljanje u kontaminiranim područjima, trebala bi početi u siječnju 2015.

Obrada otpada i kondicioniranje || Projekt za obradu mulja i sorbensa izmijenjen je kako bi se uzelo u obzir veće količine i više aktivnosti nego što je početno procijenjeno. On napreduje dobro i prema planu.

Privremeno skladištenje i odlaganje otpada || Projekti napreduju i u skladu su s rasporedom za projektiranje novog odlagališta otpada vrlo niske razine te za proširenje postojećih odlagališta niskih i srednjih razina radioaktivnosti, kao i odlagališta SL kratkoga vijeka.

Energetski okvir ||

Obnova sustava prijenosnika snage || TR Bošáca – Transformator T402. Razdoblje za izvješćivanje o kvarovima zaključeno je 3. kolovoza 2014. Pretvorba 400/110 kV u TR Medzibrod. Rok za obavješćivanje o kvarovima je u tijeku, a istječe 29. rujna 2015. Do današnjeg datuma nisu prijavljeni kvarovi. Prijenosna mreža 400 kV za ES Medzibrod. Rok za obavješćivanje o kvarovima je u tijeku, a istječe 29. rujna 2015. Svi dosad poznati kvarovi su uklonjeni. Radovi rekultiviranja i revitalizacije šumskih površina pogođenih projektom dovršeni su 30. rujna 2014.

Instrument za financiranje održive energije || Izračuni pokazuju da se ulaganjima u stambeni i industrijski sektor postigla prosječna ušteda energije od 33 % odnosno 17 %.

Mjere za energetsku učinkovitost u javnim zgradama || Svi projekti su dovršeni.