30.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 255/3


REZOLUCIJA EUROPSKOG PARLAMENTA

od 29. travnja 2015.

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio I. – Europski parlament

EUROPSKI PARLAMENT,

uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio I. – Europski parlament,

uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 26. veljače 2015. o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu OI/1/2014/PMC o zviždačima,

uzimajući u obzir članak 94. i članak 98. stavak 3. Poslovnika te Prilog V. Poslovniku,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0082/2015),

A.

budući da je u svojoj potvrdi konačne računovodstvene dokumentacije računovodstveni službenik Parlamenta naveo da postoji razumno osiguranje da računovodstvena dokumentacija predstavlja istinitu i poštenu sliku financijskog stanja Parlamenta u svim značajnim aspektima te da nije upoznat ni s kakvim spornim pitanjima koja bi iziskivala zadršku;

B.

budući da Revizorski sud u područjima koje je revidirao Parlament nije utvrdio ozbiljne nedostatke te su nadzorni i kontrolni sustav, kad je riječ o administrativnim rashodima u 2013., procijenjeni kao učinkoviti;

C.

budući da je, u skladu s uobičajenim postupkom, upravi Parlamenta poslan upitnik, a o većini odgovora je raspravljao Odbor za proračunski nadzor, u prisutnosti potpredsjednika odgovornih za proračun, glavnog tajnika i unutarnjeg revizora; budući da je prvi put cijeli niz pitanja zastupnika ostao bez odgovora, bilo u pismenom ili usmenom obliku, te je na taj način Parlament uskraćen za relevantne informacije te nije bio u mogućnosti donijeti utemeljenu odluku u vezi s određenim važnim aspektima o razrješnici Parlamenta;

D.

budući da je potreban nadzor kako bi se zajamčilo da uprava Parlamenta i političko vodstvo odgovaraju građanima Unije; budući da postoji trajan prostor za poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i djelotvornosti upravljanja javnim financijama;

E.

Budući da je u izvješću Revizorskog suda od 11. srpnja 2014. navedeno da bi moguće uštede za proračun Unije bile oko 114 milijuna EUR godišnje ako bi Parlament centralizirao svoje aktivnosti;

F.

Budući da je Parlament jedina institucija koja daje razrješnicu svojemu predsjedniku, a ne glavnom tajniku odnosno potpredsjedniku;

Računovodstvena dokumentacija Europskog parlamenta

1.

primjećuje da su konačna odobrena sredstva Europskog parlamenta za 2013. ukupno iznosila 1 750 463 939 EUR, odnosno 19,07 % naslova V. višegodišnjeg financijskog okvira izdvojenog za administrativne rashode institucija Unije 2013., što predstavlja povećanje od ukupno 1,9 % u odnosu na proračun iz 2012. (1 717 868 121 EUR);

2.

primjećuje da je ukupni prihod unesen u poslovne knjige do 31. prosinca 2013. iznosio 158 117 371 EUR (2012: 175 541 860 EUR), uključujući 25 991 783 EUR namjenskih prihoda (2012: EUR 22 274 843);

3.

primjećuje da su četiri poglavlja činila 70 % ukupnih obveza: Poglavlje 10. (Članovi institucije), poglavlje 12. (Dužnosnici i privremeno osoblje), poglavlje 20. (Građevinski objekti i s njima povezani troškovi) i poglavlje 42. (Rashodi za parlamentarnu pomoć);

4.

uzima u obzir brojke na temelju kojih je zatvorena računovodstvena dokumentacija Parlamenta za financijsku godinu 2013., to jest:

(a)   Raspoloživa odobrena sredstva (EUR)

odobrena sredstva za 2013.:

1 750 463 939

neautomatski prijenosi iz financijske godine 2012.:

0

automatski prijenosi iz financijske godine 2012.:

305 457 875

odobrena sredstva koja odgovaraju namjenskim prihodima za 2013.:

25 991 783

prijenosi koji odgovaraju namjenskim prihodima za 2012.:

106 900 532

Ukupno:

2 188 814 129

(b)   Upotreba odobrenih sredstava u financijskoj godini 2013. (EUR)

obveze:

2 162 476 429

izvršena plaćanja:

1 769 756 705

odobrena sredstva prenesena automatski, uključujući ona iz namjenskih prihoda:

384 709 057

odobrena sredstva prenesena neautomatski:

734 000

otkazana odobrena sredstva:

33 114 755

(c)   Proračunski primici (EUR)

primljeno 2013.:

158 117 371

(d)

Ukupna bilanca stanja 31. prosinca 2013. (EUR)

1 573 957 198

5.

primjećuje da je 2013. 99,02 % odobrenih sredstava unesenih u proračun Parlamenta preuzeto uz stopu storniranja od 0,8 % te da je, kao prethodnih godina, postignuta visoka razina izvršenja proračuna;

6.

ističe, međutim, da tako visoki postotak izvršenja proračuna ne otkriva sadrži li prijenose radi prijenosa svih odobrenih sredstava raspoloživih na kraju godine u proračunske linije za građevine, a posebno za kapitalne predujmove radi smanjenja plaćanja budućih kamata; traži stoga podatke o izvršenju proračuna prije početka postupka „završnih prijenosa”;

7.

primjećuje u ovom kontekstu da je 54 000 000 EUR preneseno iz rezervacija i drugih izvora za doprinos financiranju širenja i obnove zgrade Konrad Adenauer (KAD), glavnoga građevinskog projekta u Luksemburgu;

8.

razumije da će to tijekom razdoblja izgradnje i amortizacije zajma rezultirati uštedom financijskih davanja od otprilike 18 100 000 EUR; podsjeća svoja nadležna tijela, međutim, da pretfinanciranje ili otplata za zgrade trebaju biti dijelom proračunske strategije; stoga poziva svoja nadležna tijela da s dovoljnom jasnoćom u proračun unesu politiku nekretnina Parlamenta za buduće akvizicije;

9.

podsjeća svoju upravu na to da je Parlament u više navrata pozivao na ispravno uvrštavanje svoje politike nekretnina u proračunu; očekuje da će se to dogoditi od proračunske godine 2016.;

10.

kritizira sve veću razinu prijenosa koji je 2013. bio 305 457 875 EUR (2012: 222 900 384 EUR);

Mišljenja Revizorskog suda o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije iz 2013. te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija

11.

pohvaljuje što revizija nije utvrdila ozbiljne nedostatke u vezi područjima koja su bila predmet revizije u Parlamentu;

12.

podsjeća da Revizorski sud obavlja posebnu procjenu administrativnih i drugih rashoda kao jedinstvenu skupinu politika za sve institucije Unije;

13.

primjećuje da je Revizorski sud otkrio da ispitivanje transakcija ukazuje na to da najizglednija pogreška prisutna u toj skupini politika iznosi 1 % zbog čega nisu bile zahvaćene značajnom razinom pogreške te da su nadzorni i kontrolni sustavi procijenjeni kao djelotvorni;

14.

primjećuje da je revizija uključivala pregled uzorka od 153 platne transakcije, od kojih je 95 za rashode u vezi s djelatnicima, 17 za rashode u vezi s građevinama i 41 za druge rashode; naglašava da se administrativni i drugi rashodi smatraju niskorizičnim područjem te poziva Revizorski sud da svoju analizu dodatno usredotoči na područja sklonija pogreškama, a to su nepoštovanje postupaka nabave, rashodi u vezi s građevinama i provedba ugovora:

15.

podsjeća da bi se uvođenjem jednog sjedišta Parlamenta mogle ostvariti znatne uštede;

Godišnje izvješće unutarnjeg revizora

16.

primjećuje da je na sastanku nadležnog odbora s unutarnjim revizorom održanom 26. siječnja 2015. unutarnji revizor predstavio svoje godišnje izvješće potpisano 23. srpnja 2014. u kojem piše da je 2013. obavio sljedeće poslove revizije u upravi Parlamenta:

savjetovanje o rashodima parlamentarnih odbora i međuparlamentarnih izaslanstava za reprezentaciju i razonodu;

međusektorske mjere praćenja nedovršenih mjera iz izvješća unutarnje revizije – faze I. i II. 2013.;

reviziju vanjskog stručnog mišljenja naručenog za Ocjenjivanje znanstvenih i tehnoloških odabira (STOA);

periodični pregled projekta izgradnje zgrade Konrad Adenauer (KAD) – Faza I.: Upravljanje projektom i sustavi upravljanja;

pregled projekta novog sustava upravljanja financijama (FMS) – Faza I.: Opseg projekta, upravljanje, resursi i upravljanje rizikom;

reviziju vanjskog stručnog mišljenja naručenog za Glavnu upravu za vanjsku politiku;

reviziju informacijskih ureda i postupka namire („regularizacije”) gotovinskih rashoda.

17.

naglašava sljedeće u reviziji projekta izgradnje zgrade Konrad Adenauer (KAD):

mora se osigurati nastavak učinkovitog i djelotvornog partnerstva s luksemburškim vlastima tijekom ukupnog trajanja projekta;

potrebno je osigurati odgovarajuće zaposlenike u projektnom timu KAD-a tijekom ukupnog trajanja projekta;

potrebno je dodatno definirati i objasniti postupke financijskog upravljanja i nadzora koji se primjenjuju na provedbu ugovora o zakupu sklopljenog s nekretninskim poduzećem „SI KAD PE”.

18.

poziva na izradu kratkog sažetka (tri stranice) glavnih kritika sadržanih u godišnjem izvješću Službe za unutarnju reviziju do 20. svibnja 2015.;

Revizija okvira unutarnje kontrole Europskog parlamenta

19.

primjećuje da je na kraju 2013., nakon uzastopnih revizija u svrhu praćenja napretka, 13 mjera još ostalo nedovršeno od ukupno 452 prvotno dogovorene mjere okvira unutarnje kontrole; primjećuje napredak ostvaren u četiri od tih 13 mjera koji je omogućio da se procjena preostalog rizika poboljša sa „značajan” na „umjeren”;

20.

potiče upravu na razini odjela i središnjice da provede preostale „nedovršene mjere” bez daljnje odgode; poziva ih da se drže strožih rokova za provedbu mjera; poziva unutarnjeg revizora da Odbor za proračunski nadzor obavješćuje o ostvarenom napretku u tim mjerama; poziva ih da također količinski izraze troškove i uštede od novih mjera predloženih u ovoj rezoluciji i da ih uključe u nadzor razrješnice za 2013.;

Popratne mjere uz rezoluciju o davanju razrješnice za 2012.

21.

uzima na znanje pisane odgovore na rezoluciju o razrješnici za 2012. dostavljene Odboru za proračunski nadzor 28. listopada 2014. te izlaganje glavnog tajnika usmjereno na različita pitanja i zahtjeve rezolucije Parlamenta o davanju razrješnice za 2012. te razmjenu mišljenja sa zastupnicima koje je uslijedilo; žali zbog toga što neke od preporuka Parlamenta nisu odgovarajuće popraćene;

22.

primjećuje da bi se pet godina nakon provedbe novog Statuta za parlamentarne asistente odnosno do kraja 2014. trebala pripremiti procjena, s čime se glavni tajnik složio u svojim usmenim i pismenim odgovorima o praćenju provedbe preporuka Parlamenta u vezi s davanjem razrješnice za 2012.; poziva na to da se procjena izvrši u suradnji s predstavnicima akreditiranih parlamentarnih asistenata iz prijašnjeg parlamentarnog saziva koji su još zaposleni u Parlamentu, da se dostavi do 30. lipnja 2015. te da se obavijesti Obor za proračunski nadzor o njezinim rezultatima; ističe da je s 31. prosincem 2013. Parlament zapošljavao 1 763 akreditirana parlamentarna asistenta;

23.

primjećuje da je usluga dostave pripremljene hrane zabilježila manjak od 3 500 000 EUR na kraju 2013.; iznenađen je što povećanje korisnika za otprilike 150 % tijekom razdoblja od 2002. do 2011. nije pružilo mogućnost za uravnoteženu financijsku situaciju; ponavlja svoj zahtjev, u vidu druge revizije cijena (koju je Predsjedništvo odobrilo 10. lipnja 2013.), da politike cijena u Parlamentu ne bi trebale odudarati od prakse u drugim institucijama; ukazuje, primjerice, na različitu cjenovnu strukturu koja postoji za usluge dostave pripremljene hrane i menze Komisije; nadalje ističe da znatno povećanje cijena ponuđenih menija nije bilo popraćeno nikakvim poboljšanjem kvalitete ili raznovrsnosti koji su, sasvim suprotno, znatno pogoršani;

24.

pita se zašto postoji dodatna naknada za kavu koja se nudila na ulazu u neke dvorane za sastanke parlamentarnih odbora, a koja iznosi 20 % više od samog proizvoda koji se može dobiti na istom tipu uređaja za kavu ili u kantinama Parlamenta; ističe da je za usluge zaduženo isto poduzeće koje je odgovorno za dostavu hrane i pića i upravlja automatima za kavu Nespresso u Parlamentu; smatra da je potrebno objasniti dodatan trošak proširenja ugovora između Parlamenta i tog pružatelja usluga;

25.

zauzima stajalište da bi se posebna važnost trebala pridodati poboljšanju mogućnosti pristupa malih i srednjih poduzeća svim tržištima koncesije Unije; smatra da koncesija koju je Parlament dodijelio poduzeću koje je trenutačno odgovorno za opskrbu hranom i pićem u njegovu sjedištu u Bruxellesu predstavlja prepreku slobodi pružanja usluga s obzirom na to da se njome uskraćuju druga mala i srednja poduzeća u svojim poslovnim pravima i mogućnostima od kojih dosad nisu imali veće koristi; poziva na to da se razmotri uvođenje određene mjere fleksibilnosti u koncesijske ugovore kako bi se i ostalim gospodarskim subjektima zajamčio istinski, nediskriminirajući pristup posebnim uslugama; mišljenja je da će se na taj način potaknuti optimalno korištenje resursima te omogućiti korištenje uslugama bolje kvalitete za najbolju cijenu;

Razrješnica Parlamenta za 2013.

26.

primjećuje razmjenu stajališta od 26. siječnja 2015. između potpredsjednika odgovornih za proračun, glavnog tajnika i Odbora za proračunski nadzor u prisutnosti člana Revizorskog suda i unutarnjeg revizora;

27.

ponovo potvrđuje da upravljačka tijela i administracija Parlamenta snose odgovornost za resurse na raspolaganju Parlamentu tijekom cijele razrješnice te da je zbog toga važno da se cijeli postupak odlučivanja provodi potpuno transparentno kako bi se građanima Unije osigurao istinit i točan uvid u način na koji Parlament donosi svoje odluke i troši sredstva koja su mu stavljena na raspolaganje;

28.

kritizira činjenicu da je glavni tajnik propustio odgovoriti na niz pitanja koja su postavili zastupnici; ponavlja da je učinkoviti nadzor izvršenja proračuna Parlamenta uvijek iziskivao i dalje će iziskivati tijesnu suradnju uprave Parlamenta i Odbora za proračunski nadzor; Poziva stoga glavnog tajnika da ispuni upitnik pismenim odgovorom na sljedeće pitanja:

Strateško izvršni okvir Europskog parlamenta

(a)

Prilikom predstavljanja Strateško izvršnog okvira Europskog parlamenta 3. lipnja 2014. glavni tajnik je izjavio da je okvir utemeljen na akademskoj teoriji osmišljenoj u Visokoj inženjerskoj školi Stanford u Palo Altu (Kalifornija). Može li glavni tajnik objasniti kako se Parlament odlučio za tu teoriju kao temelj Strateško izvršnom okviru? Jesu li uzeta u obzir, proučavana i uspoređena druga sveučilišta, stručne ustanove ili ostale međunarodne institucije, posebno u Europi, prije nego što se Parlament odlučio za stanfordsku teoriju? Ako jesu, zašto je odabrana teorija osmišljena u Visokoj inženjerskoj školi Stanford? Kako je donesena odluka i tko je to učinio?

(b)

Može li se stanfordska teorija upotrebljavati besplatno ili Parlament za to mora plaćati neku vrstu naknade? Ako se mora plaćati naknada, o kojem je iznosu riječ?

(c)

Jesu li zaposlenici Parlamenta tijekom razrade Strateško izvršnog okvira morali proći posebno osposobljavanje u Stanfordu ili nekoj drugoj akademskoj instituciji? Ako jesu, koji su članovi osoblja (položaji i radnja mjesta) prošli osposobljavanje i koliki su bili troškovi po osobi? Hoće li u budućnosti biti potrebno dodatno osposobljavanje? Ako hoće, koliki će biti troškovi?

(d)

Postoje li planovi za održavanje rasprava među odjelima ili rasprava s odborom za osoblje ili sindikatima o Strateško izvršnom okviru? Kako i kada će se provesti Strateški izvršni okvir i koliki su procijenjeni troškovi?

Strateški dokumenti

(e)

U zadnjih nekoliko mjeseci glavni tajnik je Predsjedništvu podnio cijeli niz strateških dokumenata o funkcioniranju Parlamenta koji će imati odlučujući utjecaj ne samo na administrativnu komponentu nego i na pristup Parlamenta zakonodavnoj djelatnosti i politikama EU-a. S obzirom na važnost tih dokumenata za organizaciju i budući razvoj našeg rada, zašto nisu predviđeni rasprava i postupak donošenja odluka kojim se obuhvaćaju sve stranke kojih se to tiče, a ne samo Predsjedništvo Parlamenta?

Strategija o mjerama za učinkovitost resursa

(f)

Je li se prije predlaganja i uvođenja novih vremenskih planova za sjednice provela procjena utjecaja promjena na organizaciju rada zastupnika (vremensko ograničenje sjednica, radnih sjednica, sjednica s organizacijama i građanima itd. izvan službenih sjednica)? Zašto se nisu provele konzultacije sa zastupnicima o odluci kojom se izravno i jasno utječe na njihov rad?

Zastupnici u Europskom parlamentu

(g)

Nakon što već djeluje nekoliko mjeseci, koliko je učinkovit središnji ured za pružanje parlamentarnih usluga zastupnicima?

Glavna uprava za komunikaciju

Komunikacijska strategija i priprema informativne kampanje za izbore 2014.

(h)

U svibnju 2014. u Strasbourgu je na Europski skup mladih koji je bio dio te kampanje došlo 5 000 mladih ljudi. Jesu li tijekom pripreme tog događaja uzeti u obzir gospodarska situacija u Europi i utisak koji bi trošak u vezi s održavanjem događaja na takvoj razini mogao imati na mlade Europljane?

(i)

Smatra li se koncept „Djeluj, Reagiraj, Utječi” u općenitom smislu uspješnim? Kojim se pokazateljima uspješnosti mjeri taj uspjeh? Na koji se način koncept upotrebljava nakon izbora i je li se izradilo izvješće o ocjenjivanju nakon izborne kampanje za EP i kampanje o vrijednostima? Moli se da se Odboru za proračunski nadzor dostavi preslika izvješća o ocjenjivanju.

(j)

Na koji je način ocijenjen višegodišnji program o financijskoj potpori 2012. – 2014. koji je bio usmjeren na podizanje razine osviještenosti o ulozi Europskog parlamenta i mogu li se takva ocjenjivanja staviti na raspolaganje Odboru za proračunski nadzor?

Akreditirani parlamentarni asistenti

(k)

Je li se već ocijenila učinkovitost instrumenta za zapošljavanje akreditiranih parlamentarnih asistenata „APA-PEOPLE” uvedenog početkom novog parlamentarnog saziva?

(l)

Iz kojih je razloga došlo do kašnjenja od nekoliko mjeseci u vezi s uključivanjem akreditiranih parlamentarnih asistenata u relevantne popise EP-a za slanje poruka e-pošte (asistenti osmog saziva, Bruxelles), što ih je spriječilo u primanju informacija o svom radu? Jesu li poduzete bilo kakve mjere?

Glavna uprava za infrastrukturu i logistiku

Usluge dostave pripremljene hrane

(m)

Zbog čega su cijene u zgradi SQM za 25 % veće od onih u kantini zgrade ASP i nije li to u suprotnosti s namjerom da se klijenti odvuku iz preopterećene kantine u zgradi ASP?

Glavna uprava za sigurnost i zaštitu

(n)

Koje su mjere utvrđene za povećanje sigurnosti nakon nedavnih kršenja, posebno onih od 7. listopada 2014. koje su počinili kurdski prosvjednici? Hoće li se ažurirati novi koncept globalne sigurnosti?

(o)

Je li Parlament nabavio sustav elektroničkog prepoznavanja registarskih oznaka na automobilima? Koliki su bili troškovi? Je li se taj sustav instalirao i upotrebljavao na ulazima u garaže kako bi se provjerilo odgovaraju li registarske oznake informacijama na iskaznici za ulaz?

29.

preporučuje u interesu veće transparentnosti i učinkovitosti političkog i administrativnog djelovanja Parlamenta da se svim zastupnicima, osoblju Parlamenta i javnosti odmah i općenito daju na znanje svi dnevni rasporedi, zapisnici sa sjednica i odluke koje donose tijela Parlamenta za donošenje odluka; podsjeća na korisnost nekadašnjeg Odbora za poslovnik kao foruma u kojem se transpranetno i javno raspravljalo o regulatornom postupku i unutarnjim poslovima Parlamenta te se radilo na njihovu poboljšanju; preporučuje s tim u vezi uspostavljanje neutralnog Odbora za Poslovnik i unutarnje poslove kako bi se moglo raspravljati o svim tim pitanjima i da bi ih nakon toga Parlament u okviru plenarne sjednice mogao legitimirati;

30.

s velikom zabrinutošću primjećuje da je Parlament u razdoblju od 2013. do 2014. dodijelio 1 780 000 EUR za promotivne aktivnosti opisane institucionalnom izbornom kampanjom, a da je odaziv na europske izbore 2014. još jednom pao, i to na 42,54 % (2009: 43 %); potiče na donošenje nove strategije usmjerene na povećanje atraktivnosti europskih izbora u državama članicama;

31.

naglašava da se vanjska ex-post procjena komunikacijske strategije za izbore 2014. očekuje do lipnja 2015.; traži da se Odbor za proračunski nadzor obavijesti o datumu objave; u izvješću očekuje detaljnu analizu financijskih sredstava;

32.

primjećuje da je istraživanje Eurobarometra o Europskom parlamentu (EB/EP 82.5) pokazalo da je tijekom izborne kampanje 2014. 23 % ispitanika imalo vrlo negativnu, a 43 % neutralnu sliku o Parlamentu; ističe da medijske analize upućuju na to da je negativna slika često povezana s financijskim pogodnostima u kojima uživaju zastupnici kao što su naknade, plaće i proračun Parlamenta u općenitom smislu; stoga je uvjeren da su potrebna strukturalna poboljšanja, na primjer potpuna transparentnost i prikazivanje naknade za opće troškove, kako bi se poboljšala potpora Parlamentu i povjerenje u njega;

33.

primjećuje uspostavljanje nove Glavne uprave za usluge parlamentarnog istraživanja koja će pružati neovisno znanstveno mišljenje, u prvom redu pojedinačnim zastupnicima te će na taj način nadopunjavati rad političkih odjela zaduženih za potrebe parlamentarnih tijela;

34.

pozdravlja uspostavljanje odjela koji će ocjenjivati utjecaj zakonodavstva Unije; poziva na to da se ta služba usredotoči na kompromise koje je dogovorio Parlament kao i na amandmane Parlamenta na prijedloge Komisije; poziva na to da se do 30. listopada 2015. razradi pristup brzog ocjenjivanja zakonodavstva i njegova utjecaja, promiče koncept te usluge među zastupnicima te iznese pregled ukupnih troškova; potiče redovnu razmjenu stajališta te službe s odgovarajućim službama Komisije, Vijeća i nacionalnih parlamenata;

35.

prima na znanje sporazum o suradnji između Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Parlamenta koji je konačno potpisan 5. veljače 2014. i kojim je otpočeo prijenos važnih zaposlenika iz oba odbora u novu Europsku službu za parlamentarna istraživanja (EPRS); mišljenja je da bi se trebala poboljšati učinkovita međuinstitucijska suradnja i vjeruje da bi povezivanje stručnog mišljenja i kupovne moći u područjima u kojima institucije zahtijevaju pomoć slične prirode trebalo poboljšati provedbu i moglo smanjiti ukupne troškove; nada se da će se razvojem tog sporazuma među tri institucije pridonijeti postizanju tih ciljeva, da će biti uravnotežen i od jednake koristi svim trima institucijama; poziva sve tri institucije da godinu dana nakon početka ove suradnje provedu pojedinačno ocjenjivanje utjecaja tog sporazuma u pogledu ljudskih resursa, izdataka, sinergija, dodane vrijednosti i sadržaja;

36.

primjećuje stvaranje Glavne uprave za sigurnost i zaštitu; podsjeća da je internalizacija sigurnosnih službi Parlamenta rezultirala uštedom od 195 000 EUR u 2013. i predviđa se da će rezultirati uštedom od 11 milijuna EUR u razdoblju od 2013. do 2016.; smatra primjerenim pregovarati s belgijskom vladom o većem doprinosu Belgije za sigurnost Parlamenta s obzirom na to da Belgija u gospodarskom smislu ima korist od prisutnosti institucija Unije na njezinu teritoriju; poziva na to da se Odboru za proračunski nadzor do 30. rujna 2015. dostavi ocjena kvalitete sigurnosne službe prije i nakon formiranja Glavne uprave za sigurnost i zaštitu; inzistira na tome da se u cilju usporedbe izradi studija o sigurnosnim sustavima ostalih institucija;

37.

ponavlja da se održavanju sigurnosti u zgradama Parlamenta i njihovoj neposrednoj okolini mora dati prioritet; zahtijeva da se u tom kontekstu poboljša i sigurnost na parkiralištima;

38.

zabrinut je zbog nedostatka jednakosti spolova u upravi gdje su s 29. prosincem 2013. žene činile 34 % voditelja jedinica, 33 % direktora i 31 % glavnih direktora; poziva na provedbu plana za pružanje jednakih mogućnosti, posebno kad je riječ o rukovodećim položajima, a u cilju što skorijeg izjednačavanja tog nerazmjera;

39.

poziva na uravnoteženost u vezi sa zemljom podrijetla pri imenovanju visokih dužnosnika u upravi Parlamenta; do kraja 2015. očekuje izvješće o tome u kojoj je mjeri postignut taj cilj;

40.

traži da mu se do kraja 2015. dostavi godišnji pregled razvoja i troškova osoblja, prema položaju i razini rukovodstva; traži od uprave Parlamenta informaciju o tome bi li slične studije o upravama međunarodnih parlamentarnih skupština mogle sadržavati važne pouke za rad Parlamenta; napominje da bi u izvješća također trebalo uključiti rad vanjskih stručnjaka radi promicanja načela transparentnosti, istodobno vodeći računa o najboljim interesima uključenih strana; za zabrinutošću napominje da je vrlo upitan velik broj zaposlenih u Uredu predsjednika Europskog parlamenta, ukupno njih 35, uključujući dva vozača i osobnog parlamentarnog podvornika, te da to daje loš primjer za smanjenje troškova i fiskalnu odgovornost unutar Parlamenta;

41.

uzima na znanje da je Predsjedništvo 15. travnja 2013. donijelo provedbene mjere Kodeksa ponašanja za zastupnike; zabrinut je, međutim, zbog manjkave provedbe i razlika u tumačenju o kojima je izvijestila koalicija nevladinih udruga (1) te poziva na jačanje pozicije savjetodavnog odbora na način da mu se dodijeli pravo na inicijativu u vezi s provođenjem nasumičnih provjera izjava zastupnika o financijskim interesima;

42.

pozdravlja činjenicu da zastupnici moraju biti transparentniji u pogledu sporednih aktivnosti koje obavljaju u javnoj službi; ipak podsjeća na to da zastupnici, slično kao i zastupnici nacionalnih parlamenata, nemaju isključiv mandat i da stoga mogu obavljati i druge profesionalne aktivnosti; mišljenja je da bi detaljniji predložak izjave za zastupnike pomogao povećati transparentnost i izbjeći potencijalne sukobe interesa; traži od glavnog tajnika da uspostavi javnu bazu podataka dostupnu na internetskoj stranici Parlamenta s informacijama o svim sporednim aktivnostima zastupnika;

43.

naglašava da je potrebna veća transparentnost u vezi s naknadama zastupnicima za opće troškove; poziva Predsjedništvo da radi na definiranju preciznijih pravila u pogledu odgovornosti za rashode koji su odobreni za te naknade, bez da to uzrokuje dodatne troškove za Parlament;

44.

zabrinut je nedostatkom ex post provjere korištenja zastupnika službenim vozilima te dovodi u pitanje nužnost raspoloživosti dvaju službenih vozila predsjedniku Parlamenta;

45.

podupire činjenicu o smanjenju od 5 % u putnim troškovima zastupnika i troškovima za službena putovanja zaposlenika koje je rezultirao uštedom od 4 milijuna EUR u 2013.; smatra uputnim provoditi dosljednu politiku smanjenja putnih troškova s pomoću dogovorenih sporazuma sa zračnim prijevoznicima; poziva glavnog tajnika da s tim u vezi iznese prijedloge;

Upravljanje programom subvencija za skupine posjetitelja

46.

duboko je zabrinut zbog toga što je Revizorski sud u svojoj analizi stanja financijskog upravljanja proračunom Unije praksu isplata u gotovini za naknadu troškova skupinama posjetitelja ocijenio „visoko rizičnom”; naglašava da je u 2013. 73 % subvencija isplaćeno u gotovini, a samo 27 % bankovnim nalogom; zabrinut je zbog visokog reputacijskog rizika za Parlament, kao i značajnog sigurnosnog rizika koji je povezan s isplatama u gotovini skupinama posjetitelja;

47.

ističe da je potrebno i korisno što se skupine posjetitelja prije njihova posjeta informira o održivim prijevoznim sredstvima s kojima mogu doći do Parlamenta; preporučuje uvođenje različitih stopa povrata troškova prema odabranom prijevoznom sredstvu i njegovoj razini emisija;

48.

naglašava da Parlament i Vijeće radi ostvarivanja dugoročnih ušteda u proračunu Unije moraju uzeti u obzir izradu plana jedinstvenog sjedišta, kao što je Parlament naveo u nekoliko svojih prethodnih rezolucija;

Glavna uprava za unutarnju politiku i Glavna uprava za vanjsku politiku

49.

ističe troškove izaslanstava, zajedničkih parlamentarnih skupina, ad hoc delegacija i misija za promatranje izbora izvan Unije u 2013., koji ukupno iznose 5 794 360 EUR; traži da se do kraja 2015. za razdoblje od 2005. do 2015. izradi pregled troškova na tim područjima;

50.

sa zabrinutošću primjećuje da je trošak jedne delegacije parlamentarne skupine iznosio 493 193 EUR; poziva Predsjedništvo da osmisli jednostavna, ali učinkovita načela za ekonomičniju troškovnu strukturu posjeta izaslanstava, posebno uzimajući u obzir njihovu političku važnost, trajanje i rezultate;

Međuparlamentarna izaslanstva

51.

zauzima stajalište da je važno i hitno potrebno izraditi internetske stranice međuparlamentarnih izaslanstava i unaprijediti njihov sadržaj; smatra da je također od ključne važnosti da se sve javne sjednice izaslanstava, u mjeri u kojoj proračunska sredstva to dopuštaju, mogu pratiti uživo internetskim prijenosom, kao što je to već slučaj sa sjednicama parlamentarnih odbora;

Glavna uprava za komunikaciju

52.

žali zbog toga što je višegodišnji program subvencija u razdoblju od 2012. do 2014, kojemu je cilj bio podići svijest o ulozi Parlamenta, koštao 14 500 000 EUR; izražava sumnju u to predstavlja li program subvencija temeljne nadležnosti Parlamenta i zadatke koji proizlaze iz njegovih zakonodavnih i proračunskih nadležnosti te nadležnosti za davanje razrješnice; poziva svoju upravu da Odboru za proračunski nadzor dostavi vanjsku procjenu tog programa subvencija prije postupka davanja razrješnice za 2014.;

53.

traži da mu se dostavi kompletan pregled svih subvencija za komunikacijske projekte dodijeljenih iz proračuna Parlamenta, uključujući odgovarajuće iznose i primatelje;

54.

traži da mu se dostavi pregled izdataka, ako ih ima, iz proračuna Parlamenta za organizacije „MEP Ranking” i „Vote Watch Europe”; kritizira činjenicu da te organizacije ocjenjuju rad zastupnika na osnovi kvantitativnih kriterija, što može dovesti do krivih poticaja i nepotrebne količine posla; smatra da se zastupnici suočavaju sa sve većom birokracijom i strožim ograničenjima slobode u izvršavanju svojih obaveza;

EuroparlTV

55.

podsjeća na to da je proračun za EuroparlTV u 2013. iznosio 8 000 000 EUR, a u 2014. 5 000 000 EUR te cijeni da je pružanje usluge poboljšano nizom novih aktivnosti i projekata; primjećuje da je između 2012. i 2014. prosječan mjesečni broj pogledanih videozapisa porastao sa 53 000 na 400 000;

56.

podsjeća da je slijedom odluke Predsjedništva od 12. prosinca 2012., u 2014. pokrenuta vanjska studija radi davanja prijedloga o budućem razvoju internetske videoslužbe Europskog parlamenta (EuroparlTV); primjećuje da se preporuke te studije trebaju provesti u prvoj polovici 2015.;

Nagrada LUX

57.

uzima u obzir da su troškovi nagrade LUX u 2013. iznosili 448 000 EUR, što je u skladu s troškovima u 2012. (434 421 EUR), i pokrivali:

postupak povezan sa službenim izborom i natjecanjem;

komunikaciju u Bruxellesu i Strasbourgu;

ciljanje na članove i specijalizirane medijske partnere, kao i na opću javnost;

trošak titlanja na 24 službena jezika;

izradu prilagođene inačice pobjedničkog filma za osobe s oštećenjima sluha i vida;

uključenost Parlamenta u velika europska filmska događanja radi promicanja nagrade Lux;

58.

poziva na to da se poveća učinkovitost u proračunu;

59.

poziva na provođenje reprezentativne ankete među zastupnicima do kraja 2015. o tome je li im poznata nagrada LUX i kako se, ako o tome uopće može biti riječ, nagrada ocjenjuje u njihovim dotičnim državama članicama;

Informacijski uredi

60.

sa zabrinutošću primjećuje da su troškovi informacijskih ureda za službena putovanja za 2013. iznosili 1 839 696 EUR, od kojih je malo više od 1 090 290 EUR bilo namijenjeno za službena putovanja u Strasbourg; izražava žaljenje zbog toga što su troškovi informacijskih ureda za misije u Strasbourg porasli za oko 7 %, u odnosu na 2012., s dodatnim porastom od 2 % koji je rezultat otvaranja novog informacijskog ureda u Hrvatskoj; traži da mu se dostave detalji o glavnim razlozima za službena putovanja osoblja informacijskih ureda u Strasbourg i Bruxelles; u cilju izrade usporedbi traži da mu se dostavi pregled službenih putovanja osoblja svih informacijskih ureda za 2005., 2010. i 2015.; ustraje na tome da se prednost da korištenju videokonferencija te ostvarivanju strukturnih smanjenja troškova u proračunu Parlamenta i poboljšanju okruženja kojima se ne umanjuje kvaliteta rada Parlamenta;

61.

naglašava da internetske stranice nekoliko informacijskih ureda u državama članicama nisu ažurirane od izbora; usmjerava pozornost na moguće posljedice te činjenice na vjerodostojnost Parlamenta u javnosti; inzistira na tome da se provede istraga o upotrebi sredstava dodijeljenih informacijskim uredima uz objašnjenje znatnih razlika u vezi s troškovima priključka na internet među različitim državama članicama;

Logotip Parlamenta

62.

prima na znanje izmjenu logotipa Europskog parlamenta; negoduje zbog toga što ga se još jednom nije na vrijeme obavijestilo o jednoj odluci; poziva odgovorne službe da objasne zašto su provele tu izmjenu, kako je došlo do te odluke i koji su troškovi povezani s time;

63.

poziva na detaljan pregled svih vanjskih i unutarnjih troškova Doma europske povijesti koji su povezani s Parlamentom, prema troškovima za planiranje (uključujući preliminarno planiranje), troškovima ulaganja i tekućih troškova (uključujući rezerve za izgradnju i održavanje, troškove osoblja, troškove izložbi); primjećuje da Komisija podržava financiranje Doma europske povijesti godišnjim iznosom od 800 000 EUR; ističe da utjecaj Doma europske povijesti neće biti pozitivan samo za institucije Unije nego i za belgijsku državu u obliku nove turističke atrakcije kojom će se ostvarivati prihod; stoga preporučuje da se od belgijske države zatraži potpora osnivanju Doma europske povijesti;

Glavna uprava za kadrovske poslove

64.

uzima u obzir da se službenici Parlamenta (trajni državni službenici) u načelu mogu zapošljavati isključivo putem javnog natječaja na kojima približno 10 % kandidata čija je prosječna dob 34 godine bude uspješno; izražava zabrinutost zbog toga što institucije Unije, uključujući Parlament, unatoč činjenici da je zapošljavanje mladih prioritet Unije, ne posjeduju nikakvu politiku kojom bi se potaknulo zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina;

65.

ističe poteškoće u sklopu postupaka zapošljavanja posebno službenika ili ugovornih djelatnika iz pojedinih država članica; primjećuje da trenutačna razina plaća i početni uvjeti koje nude institucije nisu dovoljni atraktivni za novo osoblje; ističe da se mnogim građanima država članica EU-15, a posebno onima koji su blizu odlasku u mirovinu, time ne nude ni privlačna primanja ni atraktivne poslovne perspektive; ističe da će nezaobilazno smanjenje europske javne uprave u bliskoj budućnosti negativno utjecati na kvalitetu usluga te dovesti do rizika sve izraženije geografske neuravnoteženosti;

66.

Zahtijeva analizu aktivnosti koje organizira i financira Odbor za osoblje, s detaljnim opisom vrste aktivnosti, učinjenih troškova i usklađenosti s dobrim financijskim upravljanjem;

67.

traži od Glavne uprave za kadrovske poslove i zaduženih tijela da aktivno podupiru žene na rukovodećim položajima u Parlamentu ili da „ocjene razloge” nedostatka jednakosti te slijedom toga predlože mjere kojima će se olakšati integracija žena na rukovodeće položaje u upravi Parlamenta;

68.

prima na znanje visoke troškove sjednica izvan mjesta rada i sličnih događaja za osoblje u 2013. (140 730 EUR za osam događaja); smatra da se općenito u vrijeme krize i štednje proračunskih sredstava troškovi za sjednice koje je osoblje institucija Unije provelo izvan mjesta rada moraju biti razmjerni i da bi se one, kad god je to moguće, trebale ograničavati na vlastite prostorije institucija, s obzirom da dodana vrijednost koja iz proizlazi iz sjednica održanih izvan mjesta rada ne opravdava tako visoke troškove;

Parlamentarni asistenti

69.

izražava svoju podršku mjerama poduzetima kako bi se organiziralo upravljanje prekidom ugovora s 1 700 akreditiranih parlamentarnih asistenata u vezi s prelaskom sa sedmog parlamentarnog saziva na osmi, a posebno provedbi aplikacije „APA-People”; smatra, međutim, da je određenim područjima koja su zadužena za postupak zapošljavanja akreditiranih parlamentarnih asistenata trebalo dodijeliti više administrativnog osoblja ako bi se zajamčio brži i učinkovitiji rad; ističe da se nije osiguralo dovoljno ljudskih i tehničkih resursa kako bi se spriječila kašnjenja pri potpisivanju ugovora asistenata, prekidi ugovora te kašnjenja pri nadoknadi troškova, isplati naknada i plaća; ipak priznaje da je došlo do znatnog unapređenja postupka u usporedbi s 2009. te istodobno primjećuje da Parlament mora biti ustrajan u svojim naporima da poboljša brzinu i učinkovitost svojih postupaka zapošljavanja; zabrinut je zbog toga što se nije pronašlo rješenje za akreditirane parlamentarne asistente čija su prava smanjena zbog skraćivanja trajanja njihovih ugovora za najmanje mjesec dana radi ranijeg održavanja izbora za Parlament; naglašava da je potrebna prilagodba zakonodavstva u vezi s potrebnim razdobljima za stjecanje mirovinskog prava promjenama koje utječu na trajanje parlamentarnog saziva;

70.

žali zbog toga što socijalno izvješće Parlamenta, kao i u prijašnjim godinama, gotovo ne sadrži informacije u vezi s akreditiranim parlamentarnim asistentima premda oni čine 29,4 % osoblja Parlamenta; poziva da se taj nedostatak ispravi s obzirom na temeljnu važnost tog dokumenta za poboljšanje upravljanja osobljem;

71.

žali zbog presude Službeničkog suda od 12. prosinca 2013. u predmetu F-129/12 i duboko žali zbog činjenice da je Parlament optužen zbog nemogućnosti pružanja pomoći akreditiranim parlamentarnim asistentima u slučajevima uznemiravanja i nepropisnih otpuštanja; prima na znanje odluku Predsjedništva od 14. travnja 2014. o uspostavljanju savjetodavnog odbora za sprečavanje zlostavljanja na radnom mjestu, čime se želi spriječiti da se akreditirani parlamentarni asistenti nađu u takvim situacijama; ipak je zabrinut zbog neuravnoteženosti u sastavu odbora kojem pripadaju tri kvestora te po jedan predstavnik uprave i akreditiranih parlamentarnih asistenata; prima na znanje da se odbor do studenog 2014. bavio najmanje trima slučajevima te da su „kvestori odlučili da nema razloga za daljnje postupke”; stoga poziva Predsjedništvo da preispita svoju odluku u vezi sa sastavom odbora kako bi se zajamčila veća ravnoteža u zastupljenosti te najmanje dva predstavnika akreditiranih parlamentarnih asistenata;

72.

sa zabrinutošću prima na znanje visoki postotak prekinutih jezičnih tečajeva među akreditiranim parlamentarnim asistentima koji iznosi 32,5 % u usporedbi s 8 % za ostalo osoblje; poziva na izmjene u nastavnom programu jezičnih tečajeva kako bi se zajamčilo njihovo bolje prilagođavanje specifičnim radnim uvjetima akreditiranih parlamentarnih asistenata;

73.

poziva na istragu o mogućim razlozima velikog nerazmjera između akreditiranih parlamentarnih asistenata i ostalog osoblja kada je riječ o korištenju bolovanja;

74.

naglašava da su dnevnice akreditiranih parlamentarnih asistenata koji službeno putuju u Strasbourg za 30-45 % niže od dnevnica koje prima ostalo osoblje; nadalje ističe da je povrat tih troškova akreditiranim parlamentarnim asistentima određen prema trima kategorijama, što u stvari može značiti da se troškovi za put u Strasbourg uopće ne podmiruju; poziva Predsjedništvo da poduzme potrebne mjere kako bi se zaustavila ta nejednakost te naknade akreditiranim parlamentarnim asistentima uskladile s naknadama ostalog osoblja;

75.

izražava zabrinutost zbog toga što je broj lokalnih asistenata zaposlenih po zastupniku uvelike varirao, od nula do 43 u 2013.; traži da se provede istraživanje o tome jesu li se u slučajevima velikog broja lokalnih asistenata poštovali postupci zapošljavanja te da se ocjene razlozi tako velikih brojeva; traži ocjenjivanje postupaka zapošljavanja lokalnih asistenata i prijedloge za njihovo pojednostavljenje u cilju sprečavanja prevelikih brojeva lokalnih asistenata po zastupniku; poziva na povećanu transparentnost u vezi sa zapošljavanjem lokalnih asistenata i pružatelja usluga; poziva na to da se na internetu objavi popis s imenima svih pružatelja usluga koje zapošljavaju zastupnici;

76.

upozorava na činjenicu da se člankom 43. točkom (d) Provedbenih mjera Statuta zastupnika koje su donesene u srpnju 2008., isključuje mogućnost da zastupnici kao asistente zaposle svoje supružnike, izvanbračne partnere ili svoje roditelje, djecu, braću i sestre;

77.

zabrinut je zbog kašnjenja u usvajanju internih pravila o zviždačima; poziva na to da se ta pravila primijene bez daljnjih odgađanja;

Glavna uprava za infrastrukturu i logistiku

Politika Parlamenta u vezi s nekretninama

78.

uzima u obzir da tri prostora u kojima Parlament obavlja djelatnost zauzimaju 1,1 milijun m2 i da je Parlament vlasnik 81 % te površine; smatra da je od iznimne važnosti uvesti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala održivost zgrada Parlamenta u pogledu povećanih troškova njihova održavanja;

79.

poziva na suradnju između Parlamenta i Komisije u pogledu zajedničkog upravljanja Europskim kućama kako bi se, s jedne strane, uspostavio okvir za višegodišnje preglede planiranja nekretnina s ciljem kupnje ili najma nekretnine i, s druge strane, kako bi se pojednostavnili administrativni i financijski postupci svakodnevnog upravljanja;

80.

uzima u obzir da je Europska kuća u Sofiji od srpnja 2013. potpuno u uporabi; primjećuje da su neispravnosti i neusklađenost građevinskih struktura zaračunate prodavaču prije popisivanja čina kupnje;

Glavna uprava za usmeno prevođenje i konferencije i Glavna uprava za pismeno prevođenje

81.

primjećuje sa zadovoljstvom da su se provedbom odluke Predsjedništva o učinkovitom upravljanju resursima u višejezičnosti u 2013. ostvarile uštede u iznosu od 15 milijuna EUR i 10 milijuna EUR u sklopu usmenog prevođenja i konferencija odnosno pismenog prevođenja, a da se pritom nije nepovoljno utjecalo na načelo višejezičnosti ili kvalitetu rada Parlamenta; ponavlja da je međuinstitucionalna suradnja nužna za razmjenu najboljih praksi kojima se promiče učinkovitost i omogućuju uštede;

Glavna uprava za financije

Dobrovoljni mirovinski fond

82.

primjećuje da je dobrovoljni mirovinski fond povećao procjenu svog aktuarskog deficita koji je izračunan na temelju imovine fonda te je na kraju 2013. iznosio 197,5 milijuna EUR; naglašava da su te predviđene buduće obveze raspoređene na više desetljeća;

83.

primjećuje da je u konačnici nemoguće prosuditi učinkovito i primjereno funkcioniranje fonda te apelira na provedbu vanjskog ocjenjivanja;

84.

bez obzira na to, primjećuje da to izaziva zabrinutost zbog možebitnog iscrpljenja fonda i zbog toga što Parlament jamči isplatu mirovinskih prava čak i u slučaju kad taj fond nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze;

85.

uzima na znanje da je Sud Europske unije 2013. presudio da je valjana odluka kojom se povisuje dob umirovljenja za članove Fonda sa 60 na 63 godine starosti kako bi se izbjeglo iscrpljenje kapitala i uskladilo s novim Statutom zastupnika u Europskom parlamentu;

Usluge za zastupnike

86.

poziva na to da se osim podataka o akreditiranim parlamentarnim asistentima i lokalnim asistentima na internetskoj stranici zastupnika u Europskom parlamentu javno navedu i imena pružatelja usluga te usluge koje se pružaju zastupnicima;

Glavna uprava za inovacije i tehnološku podršku

87.

uzima na znanje postupak internalizacije osoblja Glavne uprave za inovacije i tehnološku podršku te obećano smanjenje troškova i povećane razine stručnosti među osobljem iz područja informacijskih tehnologija; podsjeća da je povećana razina stručnosti po pitanju trajnih inovacija također bio razlog za eksternalizaciju ovog sektora prije nekoliko godina; poziva Glavnog tajnika da surađuje s Europskim uredom za odabir osoblja kako bi pronašli način da se ubrza postupak zapošljavanja i kako bi privukli najbolje stručnjaka na području informacijskih tehnologija i sigurnosti;

88.

podsjeća da su povjerljivi osobni pretinci elektroničke pošte pojedinih zastupnika, asistenata i dužnosnika bili otkriveni nakon što je Parlament bio izložen napadu „preko posrednika” u kojem je haker došao u posjed informacija razmijenjenih između osobnih pametnih telefona i javne bežične mreže Parlamenta;

89.

primjećuje da je provedena neovisna revizija sigurnosti informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) na svim parlamentarnim ICT i telekomunikacijskim sustavima s ciljem dovršenja jasnog plana za ostvarivanje strože ICT sigurnosne politike u 2015.; naglašava da se revizija sigurnosti informacijsko-komunikacijske tehnologije trebala provesti u prosincu 2014.; ponavlja da bi to u svijetlu nedavne povećane prijetnje sigurnosti trebalo biti prioritet te traži da se Odbor za proračunski nadzor obavijesti o rezultatima čim se dovrši izvješće;

90.

uzima u obzir da je Predsjedništvo 9. prosinca 2013. usvojilo neposredne i srednjoročne mjere radi poboljšanja sigurnosnih pravila Parlamenta za uporabu mobilne opreme;

91.

ustraje na tome da Parlament i dalje surađuje s Glavnom upravom Komisije DIGIT kako bi utvrdio odgovarajuće zamjene za stare alate i infrastrukture informacijsko-komunikacijske tehnologije koje idu u smjeru otvorenih, interoperabilnih i o dobavljačima neovisnih rješenja, a u cilju stvaranja učinkovitog IT okruženja za Parlament;

92.

pozdravlja to što je prije nekoliko godina uvedena vrlo korisna i uspješna aplikacija za podnošenje amandmana pod nazivom „at4am”; smatra da je potrebno poboljšati i ažurirati tu aplikaciju, posebno u vezi s vrlo korisnim funkcijama kao što su automatska korekcija i arhiviranje;

93.

traži da u cilju transparentnosti i jednakosti u vezi dostupnošću dokumenata svi zastupnici u Europskom parlamentu, a ne samo punopravni članovi odbora i njihovi zamjenici, imaju pristup aplikaciji „ePetition” kojom se omogućuje uvid u sve predstavke koje su građani podnijeli Odboru za predstavke;

Ekološki prihvatljiviji Parlament

94.

svjestan je novog koncepta Parlamenta o „novom svijetu rada”, akreditacije i postupka EMAS (Zajednica za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje) te programa bez korištenja papira, uključujući aplikacije „e-Committee” i „e-Meeting”; poziva na obogaćenje tog programa dostupnim aplikacijama za pametne telefone i tablete;

95.

upozorava na činjenicu da telekonferencije i rad na daljinu mogu pridonijeti učinkovitijoj uporabi vremena i ekološki prihvatljivijem Parlamentu, smanjenjem administrativnih i putnih troškova;

96.

uzima na znanje da su emisije stakleničkih plinova uslijed putovanja osoblja Europskog parlamenta između Bruxellesa, Luksemburga i Strasbourga u 2012. pale za 34 % u usporedbi s 2006.; poziva Predsjedništvo da osigura punu transparentnost i da također uzme u obzir emisije koje su zastupnici uzrokovali putovanjem iz svojih domovina u Bruxelles i Strasbourg; pozdravlja mjere kojima se izjednačuju one emisije koje je nemoguće smanjiti ili spriječiti; preporučuje provedbu dodatnih politika izjednačavanja u sklopu projekata te u skladu sa „zlatnim standardom” mehanizma čistog razvoja (Clean Development Mechanism) koji priznaju Ujedinjeni narodi;

97.

poziva glavnog tajnika da osmisli plan smanjenja broja putnih torbi dopuštenih tijekom parlamentarnih putovanja; predlaže da se koriste manje putne torbe ili provede sustav dijeljenja, čime će se smanjiti financijski trošak i trošak u smislu ugljičnog otiska;

98.

poziva nadležna tijela da izrade održiv i usklađen koncept kako bi se proračunska linija 239. mogla upotrijebiti do maksimalno mogućeg iznosa kompenzacije CO2 u cilju nadoknade neizbježnih emisija CO2 institucije s pomoću projekata u skladu sa „zlatnim standardom” mehanizma čistog razvoja (Clean Development Mechanism) koji priznaju Ujedinjeni narodi;

99.

poziva da se sustav klima uređaja usmjeri na efikasno trošenje energije kako bi se osiguralo da je njegov utjecaj na okoliš što manji;

Godišnja izvješća o sklopljenim ugovorima

100.

primjećuje da se od ukupno 264 sklopljenih ugovora u 2013. njih 120 temeljilo na otvorenim ili ograničenim postupcima, u vrijednosti od 465 milijuna EUR, a njih 144 temeljilo se na postupcima pregovaranja, ukupne vrijednosti 152 milijuna EUR; iako je u 2013. ukupan broj ugovora sklopljenih postupcima pregovaranja manji za 37 % (144 u usporedbi s 241 u 2012.), primjećuje da nije bilo značajnih promjena u smislu vrijednosti pregovaranih postupaka;

101.

u tom kontekstu naglašava da je potrebno provesti koncept „zelene” javne nabave za sve ugovore i natječaje; poziva na sve veće i ambiciozne te obvezujuće ciljeve zelenih ugovora, posebno u područjima prehrane i dostave pripremljene hrane, vozila i prometa, sanitarne opreme i opskrbe vodom, upravljanja otpadom, informacijsko-telekomunikacijske opreme, opreme za izradu slika, osvjetljavanja, čišćenja i namještaja;

102.

primjećuje da su većinu ugovora sklopljenih u 2013. činili ugovori za usluge (61 %), ukupne vrijednosti 374 milijuna EUR, te da su tri Glavne uprave sklopile 14 ugovora u vrijednosti većoj od 10 milijuna EUR; naglašava potrebu da se osigura da ti ugovori visoke vrijednosti posebno podliježu odgovarajućim sustavima kontrole koji stalno nadziru izvršenje naloga;

103.

uzima u obzir sljedeći presjek po vrsti sklopljenih ugovora 2013. i 2012.:

Vrsta ugovora

2013.

2012.

Broj

Postotak (%)

Broj

Postotak (%)

Usluge

189

72

242

70

Potrošni materijal

48

18

62

18

Radovi

19

7

36

12

Zgrade

8

3

4

1

Ukupno

264

100

344

100


Vrsta ugovora

2013.

2012.

Vrijednost (EUR)

Postotak (%)

Vrijednost (EUR)

Postotak (%)

Usluge

374 147 951

61

493 930 204

57

Potrošni materijal

91 377 603

15

145 592 868

17

Radovi

15 512 763

2

48 386 872

5

Građevinski objekti

136 289 339

22

180 358 035

21

Ukupno

617 327 656

100

868 267 979

100

(Godišnje izvješće o ugovorima koje je sklopio Europski parlament, 2013. str. 7.)

104.

uzima u obzir sljedeći presjek sklopljenih ugovora 2013. i 2012. po vrsti postupka:

Vrsta postupka

2013.

2012.

Broj

Postotak (%)

Broj

Postotak (%)

U postupku rješavanja

106

40

98

28

Ograničen

14

5

5

2

Pregovarački

144

55

241

70

Tržišno natjecanje

0

Iznimke

0

Ukupno

264

100

344

100


Vrsta postupka

2013.

2012.

Vrijednost (EUR)

Postotak (%)

Vrijednost (EUR)

Postotak (%)

U postupku rješavanja

382 045 667

62

381 116 879

44

Ograničen

83 288 252

13

245 156 318

28

Pregovarački

151 993 737

25

241 994 782

28

Tržišno natjecanje

0

Iznimke

0

Ukupno

724 297 066

100

603 218 807

100

(Godišnje izvješće o ugovorima koje je sklopio Europski parlament, 2013. str. 9)

Izvanredni pregovarački postupci

105.

primjećuje da su izvanredni pregovarački postupci činili 39 % pregovaračkih postupaka pokrenutih u 2013.; zabrinut je što je Parlament u 2013. koristio izvanredne pregovaračke postupke za sklapanje 56 ugovora i zahtjeva da se naznači ne samo ukupan broj ugovora nego i njihova ukupna vrijednost;

106.

smatra da odgovorni dužnosnici trebaju osigurati sveobuhvatna i transparentna obrazloženja za uporabu izvanrednog pregovaračkog postupaka; traži da Središnja financijska jedinica sakupi informacije u godišnje izvješće o sklopljenim ugovorima koje se predaje tijelu koje ocjenjuje izvješće o izvršenju proračuna;

Klubovi zastupnika (proračunska stavka 4 0 0)

107.

primjećuje da su 2013. odobrena sredstva, unesena u proračunsku stavku 4 0 0 koja se pripisuje klubovima zastupnika i nezavisnim zastupnicima, korištena kako slijedi:

Klub zastupnika

2013.

2012.

Godišnja odobrena sredstva (*1)

Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva

Rashodi

Stopa korištenja godišnjim odobrenim sredstvima (%)

Iznos prenesen u iduće razdoblje

Godišnja odobrena sredstva

Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva

Rashodi

Stopa korištenja godišnjim odobrenim sredstvima (%)

Iznos prenesen u iduće razdoblje (2011)

EPP

21 680

4 399

18 437

85,04

7 642

21 128

2 024

18 974

89,81

4 178

S&D

15 388

6 849

17 649

114,69

4 588

14 908

6 313

14 520

97,40

6 702

ALDE

6 719

2 172

7 142

106,30

1 749

6 673

2 281

6 855

102,72

2 100

Verts/ALE

4 366

1 787

4 778

109,44

1 375

4 319

1 460

4 002

92,65

1 778

GUE/NGL

2 658

1 076

3 317

124,79

416

2 563

1 094

2 602

101,52

1 055

ECR

4 046

1 602

4 598

113,64

1 050

3 765

1 219

3 407

90,51

1 577

EFD

2 614

939

2 422

92,65

1 132

2 538

881

2 494

98,29

925

Nezavisni zastupnici

1 316

367

931

70,74

441

1 362

413

963

70,73

367

Ukupno

58 786

19 193

59 274

100,83

18 394

57 255

15 687

53 817

94,00

18 680

Europske političke stranke i europske političke zaklade

108.

primjećuje da su 2013. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 2 korištena kako slijedi (2):

Stranka

Pokrata

Vlastita sredstva (*2)

Bespovratna sredstva EP-a

Ukupni prihodi

Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)

Višak prihoda (prijenos u pričuve) ili gubitak

Europska pučka stranka

EPP

1 439

6 464

9 729

85

192

Stranka europskih socijalista

PES

1 283

4 985

6 841

85

118

Savez liberala i demokrata za Europu

ALDE

518

2 232

3 009

85

33

Europska stranka zelenih

EGP

461

1 563

2 151

78

– 36

Savez europskih konzervativaca i reformista

AECR

307

1 403

1 970

85

45

Stranka europske ljevice

EL

233

948

1 180

68

– 258

Europska demokratska stranka

EDP/PDE

91

437

528

85

0

EU Demokrati

EUD

48

197

245

85

12

Europski slobodni savez

EFA

93

439

592

85

12

Europski kršćanski politički pokret

ECPM

61

305

366

85

8

Europski savez za slobodu

EAF

68

384

452

85

1

Savez europskih nacionalnih pokreta

AEMN

53

350

403

85

– 38

Pokret za Europu sloboda i demokracije

MELD

107

594

833

85

0

Ukupno

 

4 762

20 301

28 299

83

89

109.

primjećuje da su 2013. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 3 korištena kako slijedi (3):

Zaklada

Pokrata

Povezana sa strankom

Vlastita sredstva (*3)

Bespovratna sredstva EP-a

Ukupni prihodi

Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)

Centar za europske studije

CES

EPP

772

3 985

4 757

85

Zaklada za europske napredne studije

FEPS

PES

491

2 762

3 253

85

Europski liberalni forum

ELF

ALDE

214

1 108

1 322

85

Zelena europska zaklada

GEF

EGP

158

881

1 039

85

Izmijenimo Europu

TE

EL

130

538

668

85

Institut europskih demokrata

IED

PDE

50

219

269

85

Centar Maurits Coppieters

CMC

EFA

50

227

277

85

Novi smjer – Zaklada za europsku reformu

ND

AECR

183

645

828

85

Europski zaklada za slobodu

EFF

EAF

39

210

249

85

Organizacija za europsku međudržavnu suradnju

OEIC

EUD

20

123

143

85

Europski kršćanski politički pokret

ECPF

ECPM

31

170

201

85

Zaklada za Europu sloboda i demokracije

FELD

MELD

60

280

340

85

Identités & Traditions europénnes

ITE

AEMN

31

177

208

85

Ukupno

 

2 229

11 325

13 554

85


(1)  ALTER-EU: Mind the Gap (http://www.alter-eu.org/sites/default/files/documents/Mind%20the%20Gap%20briefing.pdf)

(*1)  svi su iznosi izraženi u tisućama EUR

(2)  Izvor: PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.295/BUR) i PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.297/BUR) točka 12.

(*2)  svi su iznosi izraženi u tisućama EUR

(3)  Izvor: PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.295/BUR) i PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.297/BUR) točka 12.

(*3)  svi su iznosi izraženi u tisućama EUR