17.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 423/41 |
Mišljenje Europskog odbora regija – Program EU-a o boljoj regulativi
(2015/C 423/08)
|
I. PREPORUKE O POLITIKAMA
EUROPSKI ODBOR REGIJA
1. |
smatra da Komisija bolju regulativu treba smatrati političkim prioritetom kako bi građanima isporučila bolje rezultate. Inovativne metode savjetovanja među institucijama mogu pomoći u stvaranju jasnog i učinkovitog zakonodavstva EU-a koje će podržati temeljna načela EU-a; |
2. |
smatra da bolja regulativa, tj. jednostavni, kvalitetni i jasni zakonodavni akti koji su na ispravan način uvršteni u zakonodavstvo država članica te po potrebi revidirani, doprinosi produbljivanju jedinstvenog tržišta, smanjenju birokracije i stvaranju dodane vrijednosti za građane i poduzeća; |
3. |
uvjeren je da većina europskih građana gleda na EU kao na instituciju koja konsolidira i čuva pravo na kvalitetan život, sigurnost okoliša te gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; |
4. |
pozdravlja povećane napore Komisije da poboljša kvalitetu izrade zakonodavstva, počevši s Programom za primjerenost i učinkovitost propisa, kao i nastojanje da se smanji birokracija i uklone normativna opterećenja, čime bi se doprinijelo stvaranju povoljnog okruženja za ulaganje; pozdravlja pojednostavljivanje i smanjivanje administrativnih opterećenja za privatne subjekte, ali uz ispunjavanje potrebe da se pojednostavljivanje uskladi sa zadržavanjem kvalitete zaštite okoliša te prava i interesa pojedinaca, radnika, potrošača i korisnika. Naglašava da bolju regulativu i smanjenje nepotrebnih administrativnih opterećenja ne treba koristiti kao ispriku za deregulaciju ili nedonošenje propisa u sektorima u kojima građani imaju legitimna očekivanja, kao što je navedeno gore, ili za izbjegavanje djelovanja na područjima na kojima u skladu s ugovorima EU-a institucije EU-a imaju jasnu obvezu djelovanja; |
5. |
ponavlja da je dobra regulativa pitanje koje se tiče svih razina vlasti i da je treba provoditi koordiniranim djelovanjem EU te nacionalne, regionalne i lokalne razine vlasti; |
6. |
pozdravlja pridavanje veće političke važnosti boljoj regulativi tako što je za nju zadužen prvi potpredsjednik Komisije i predviđa poboljšanje u kvaliteti zahvaljujući izradi zakonodavstva koje zadovoljava očekivanja europskih građana u pogledu postizanja ambicioznog cilja koji smo si postavili za poštovanje temeljnih načela i visokih standarda politika EU-a; |
7. |
pozitivno gleda na činjenicu da Komisija predvodi u nastojanjima da se provedu načela kvalitetnog donošenja propisa tijekom cijelog zakonodavnog ciklusa, uključujući i veliki dio sekundarnog zakonodavstva, pomoću inovativnih metoda i postupaka koji su danas međunarodno priznati kao najbolje prakse i koji služe kao primjer državama članicama; |
8. |
zalaže se za veće uključivanje, uz pomoć OR-a, regionalnih i lokalnih vlasti u posebno savjetovanje u fazi pripreme zakonodavne inicijative kako bi se uzela u obzir teritorijalna dimenzija radi pronalaženja konkretnih načina da se odgovori na gospodarsku krizu, uz omogućavanje postavljanja podnacionalnih ciljeva prilagođenih različitom stanju na lokalnoj razini; zalaže se za to da regionalne i lokalne vlasti putem OR-a budu uključene u određivanje samih ciljeva i u provođenje strategija s obzirom na to da je njihova zadaća da provode i primjenjuju europske propise te istodobno, u skladu s načelom supsidijarnosti, štite posebna lokalna obilježja; |
Opširna savjetovanja
9. |
pozdravlja proširenje savjetovanja s ciljem uključivanja dionika, lokalnih vlasti i građana u preliminarne faze izrade zakonodavstva; njihovo uključivanje u rane faze razvoja regulatornih inicijativa može dovesti do većeg prihvaćanja konačnih propisa te nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima olakšati prenošenje i primjenu zakonodavstva; |
10. |
poziva Komisiju da razlikuje između regionalnih i lokalnih institucija koje predstavljaju teritorijalne jedinice (eng. institutional stakeholders) i privatnih dionika (eng. private stakeholders) s obzirom na to da samo prva kategorija, demokratski izabrana, predstavlja demokratski skup stvarnih potreba građana, pa i onih čiji se pojedinačni glas ne može čuti. Stoga se čini nužnim ojačati strukturirani dijalog Komisije s Odborom regija i predstavnicima regionalnih i lokalnih vlasti kako bi se zajamčila demokratska priroda participativnog postupka u izradi europskog zakonodavstva u uvjerenju da institucije EU-a, i u fazi savjetovanja, moraju dati prednost lokalnim i regionalnim vlastima, kao nositeljima interesa svih ekonomskih i socijalnih kategorija, u odnosu na velike korporacije; |
11. |
posebice hvali novu platformu „Smanjenje opterećenja – iznesite svoje mišljenje” i predanost Komisije širenju svojih funkcija i usluga. Odbor napominje da, iako otvorena internetska savjetovanja mogu biti od koristi organiziranim skupinama i sudionicima naprednih računalnih vještina, ona često ograničavaju prirodu i opseg prijedloga o kojem se raspravlja te da bi zbog toga, uz platformu trebalo zadržati i tradicionalne metode komunikacije s Komisijom; |
12. |
predlaže učinkovitu upotrebu drugih instrumenata za ciljano savjetovanje (konferencija, stručnih skupina, radionica i sastanaka s dionicima) jer će oni osigurati i izravno sudjelovanje uključenih strana, a Komisiju potiče da proširi njihov format i upotrebu (uvođenjem interesnih skupina, skupina korisnika, ispitivanja mišljenja itd.); |
13. |
ističe da javna savjetovanja moraju nadopunjavati, a ne zamjenjivati savjetovanje sa socijalnim partnerima, kao što je utvrđeno u članku 154. stavku 2. UFEU-a; |
14. |
budući da savjetodavni postupak u potpunosti ovisi o reprezentativnosti sudionika i kvaliteti njihovog doprinosa, savjetovanja bi se u praksi trebala voditi tako da olakšaju sudjelovanje izravno uključenih dionika i distribuciju informacija o odluci koju treba donijeti, posebice u slučaju visokotehničkih zakonodavnih odredbi za koje je potrebna velika količina stručnog znanja; |
15. |
napominje da u svakoj fazi savjetovanja treba prevesti barem osnovne dokumente na sve službene jezike EU-a jer će to olakšati sudjelovanje većeg broja dionika i građana; |
16. |
poziva Komisiju da osigura veću transparentnost u vezi s korištenjem skupina stručnjaka i u vezi s time kada se i u kojim područjima politike one osnivaju i koga predstavljaju te, prije svega, u vezi sa selekcijskim postupkom Komisije koji se odnosi na osnivanje tih skupina; |
17. |
ukazuje na činjenicu da, kao što je spomenuto u nedavnom mišljenju OR-a o REFIT-u (CIVEX-V-040), treba poboljšati savjetodavni postupak, uključujući pružanje primjerenijih povratnih informacija, bolju vidljivost postupka i potrebu da se veći napori ulože u kvantificiranje rezultata. Poziva Komisiju da u novom postupku u obzir uzme preporuke OR-a; |
18. |
naglašava da će uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti, dionika ili građana u savjetovanja kroz institucije koje ih predstavljaju (poput OR-a ili EGSO-a), a koje treba jasno razlučiti od drugih dionika, doprinijeti postizanju bolje regulative, posebice s obzirom na to da su vremenski okviri često ograničeni i da je odgovor lakše dobiti od gore spomenutih tijela koja su široko umrežena. Njihova aktivna i sadržajna uključenost u postupak za bolju regulativu preduvjet je za postizanje visokokvalitetnih rezultata; |
19. |
ističe da je za postizanje cilja partnerstva te boljeg i učinkovitijeg zakonodavstva potrebno izraditi nekoliko operativnih smjernica koje bi se primjenjivale prilikom ocjenjivanja načela supsidijarnosti u pripremi novog zakonodavstva; |
Ocjene učinka tijekom cijelog zakonodavnog ciklusa
20. |
pozdravlja to što se Komisija obvezala na opsežno ispitivanje u obliku ocjenjivanja učinka tijekom cijelog zakonodavnog ciklusa; |
21. |
predlaže da Komisija, u interesu transparentnosti i jačanja odgovornosti, objavi sve ex-ante ocjene učinka, čak i za inicijative koje nisu postale zakonodavni prijedlozi; objavljivanje početnih ocjena učinka na početku ciklusa politike smatra se dobrim prvim korakom za pružanje povratnih informacija i iznošenje pitanja koja izazivaju zabrinutost na području supsidijarnosti; |
22. |
višestruke ocjene učinka smatra korisnima jer nisu ograničene samo na gospodarsku dimenziju nego obuhvaćaju zaštitu okoliša i prirode, potrošača, zdravlja i radnih mjesta, socijalnu zaštitu i prava radnika. One također uključuju mogućnost nedonošenja propisa i, u slučaju njihovog donošenja, razmatranje posljedica po očuvanje temeljnih načela EU-a i njihova učinka na socijalnu i teritorijalnu koheziju; |
23. |
posebice insistira na tome da se za svaki dio novog ili sekundarnog zakonodavstva provede ocjena teritorijalnog učinka. Odbor regija će tome aktivno doprinijeti svojim znanjem i iskustvom, između ostalog i putem svojih platformi i mreža koje predstavljaju pravo mjesto pristupa regionalnim i lokalnim vlastima. Nakon što je Komisija izrazila predanost „očuvanju konkurentnosti EU-a i održivog razvoja EU-a” (1), poziva i na provjeru konkurentnosti i održivosti; |
24. |
iako potvrđuje važnost MSP-ova kao pokretača rasta u EU-u, žali zbog nemara u ocjenjivanju učinaka zakonodavstva, naročito u pogledu smanjenja administrativnog opterećenja lokalnih i regionalnih vlasti, od kojih se očekuje da provedu većinu zakonodavstva EU-a; |
25. |
smatra da modernizacija zakonodavstva mora biti u skladu s dijelom stečevine EU-a koji se tiče očuvanja načela EU-a. Stoga poziva da se pri provedbi Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) obrati pažnja na zadovoljavanje obveze održavanja visokih socijalnih i ekoloških standarda EU-a i produbljivanje jedinstvenog tržišta. Time bi se istaklo da cilj programa REFIT nije deregulacija već bolja i učinkovitija regulacija do koje dolazi zahvaljujući smanjenju nepotrebnog administrativnog opterećenja, boljoj povezanosti sredstava i ciljeva te, gdjegod je moguće, sudjelovanju dionika u postupku donošenja odluka; |
26. |
ustraje u tome da se u pogledu izrade ocjena učinka treba manje oslanjati na vanjske konzultante, posebice o pitanjima koja se izravno tiču lokalne i regionalne razine. Umjesto toga, OR i predstavnička tijela lokalnih i regionalnih vlasti u boljem su položaju za prikazivanje stanja na terenu; |
27. |
naglašava da se, posebice u slučaju MSP-ova, iznimkama od općeg pravila mora pažljivo uspostaviti ravnoteža između koristi koje imaju pojedinci i zaštite zajedničkih europskih interesa te da one ne smiju dovoditi do rizika od narušavanja visokih standarda zaštite (radnika ili okoliša); |
28. |
poziva na razvoj strukturiranijeg oblika savjetovanja s lokalnim i regionalnim predstavnicima u predzakonodavnoj fazi, možda po uzoru na postojeću metodologiju europskog socijalnog dijaloga u kojem u pripremi zakonodavstva EU-a sudjeluju Komisija i socijalne organizacije kojih se to zakonodavstvo izravno tiče; |
29. |
pozitivno gleda na najavu Komisije da namjerava razmotriti pojednostavljenje propisa koji se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku i europske strukturne i investicijske fondove te ponovno predlaže provjeravanje primjerenosti zakonodavstva u područjima relevantnima za lokalne i regionalne vlasti, uključivši urbanu politiku, zakonodavstvo o zaštiti okoliša i prometni sektor, te provedbu mjera za smanjenje administrativnog opterećenja kao što su postupci izdavanja licenci i dozvola; |
30. |
primjećuje da program REFIT također može doprinijeti poboljšanju omjera troškova i koristi za lokalne i regionalne vlasti te poduzeća oslobađanjem ljudskih i financijskih resursa i promicanjem konkurentnosti EU-a; |
Uloga OR-a
31. |
smatra da, zbog svoje stalne prirode i sastava, novi Odbor za nadzor regulative s proširenim mandatom djelomično umanjuje zabrinutost OR-a u pogledu njegove učinkovitosti te ističe da bi, uz poštovanje neovisnosti Komisije koja predstavlja opće interese, Odbor za nadzor regulative u idealnom slučaju mogao biti sastavljen od neovisnih vanjskih stručnjaka, po uzoru na slična tijela u nekim državama članicama; |
32. |
naglašava da barem jedan vanjski stručnjak Odbora za nadzor regulative mora imati iskustva s lokalnim/regionalnim upravljanjem i upravom; |
33. |
pozdravlja odluku Komisije da, u odgovor na zahtjev OR-a, uključi jednog njegovog predstavnika u novu platformu za REFIT. Međutim, ponavlja da se institucionalna uloga Odbora ne treba miješati s ulogom drugih dionika koji sudjeluju u Platformi; |
34. |
podsjeća da se u Ugovorima priznaje važnost lokalne i regionalne dimenzije te načela supsidijarnosti, kao i uloga OR-a, te poziva na uključivanje Odbora regija u novi međuinstitucijski sporazum o boljoj regulativi; ponovno izražava zabrinutost zbog razine savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima pri izradi politika EU-a i potrebe da im se dostave pravovremene i sveobuhvatne informacije kako bi mogle izraziti svoje mišljenje. Neki zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su na snažnije uključivanje OR-a i njegovog stručnog znanja i iskustva u ranoj fazi pripreme zakonodavstva; |
35. |
pozdravlja činjenicu da se platforma REFIT uspostavlja na temelju otvorenog poziva. Međutim, Odbor regija zahtijeva da se taj otvoreni poziv proširi kako bi se predstavnicima europskih i nacionalnih organizacija lokalnih i regionalnih vlasti izričito omogućila izravna prijava i zastupljenost u tom tijelu; |
36. |
poziva glavne uprave Komisije i druge suzakonodavce da prepoznaju ulogu OR-a i njegovih članova kao institucijskih partnera i da se s OR-om te lokalnim i regionalnim vlastima više savjetuju tijekom provedbe ocjene učinka; |
Bolja regulativa zahtijeva aktivno sudjelovanje svih razina vlasti
37. |
primjećuje neujednačenu primjenu postupaka za bolje donošenje propisa u državama članicama. To znači da nije moguće jasno razlikovati, s jedne strane, učinke zakonodavstva EU-a izazvane načinom njegovog provođenja i, s druge, učinke koji proizlaze iz samog zakonodavstva, što otežava cjeloviti nadzor životnog ciklusa zakonodavnih akata; |
38. |
poziva države članice da uvaže poziv Komisije na bolju provedbu postupaka za bolju regulativu, kako u Vijeću tako i u nacionalnim upravama; |
39. |
poziva države članice da osiguraju nacionalni postupak savjetovanja o EU-u koji će pravodobno i u svim fazama uključivati lokalne i regionalne vlasti, i putem njihovih nacionalnih organizacija. Te vlasti posjeduju veliko tehničko i stručno znanje i iskustvo u provedbi zakonodavstva; |
40. |
poziva Komisiju da ispita zašto države članice kasne s provedbom zakonodavstva EU-a ili ga loše provode, da potraži rješenja za taj značajan problem te da u sklopu toga obrazlaže odabir forme direktive, odnosno uredbe, te uloži veće napore jačanjem mehanizama podrške, kontrole i provedbe; |
41. |
ističe da je prenošenje direktiva u nacionalno zakonodavstvo nacionalni postupak u kojem nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju prilagoditi svoje administrativne uloge. To iziskuje dovoljno vremena i manevarskog prostora. OR vjeruje da namjera Komisije da objavi provedbene planove za zakonodavstvo i smjernice te da provjerava ne samo formalno već i praktično prenošenje odredbi u nacionalni zakon, predstavlja korak u pravom smjeru; |
42. |
ističe da će jednostavno i razumljivo zakonodavstvo, kojeg se lako pridržava i koje je popraćeno detaljnom ocjenom učinka i provedbenim planom, osigurati brže i učinkovitije prenošenje u nacionalni zakon te da će ga se više poštovati; |
43. |
uviđa da države imaju pravo osigurati više standarde od onih utvrđenih dotičnim zakonodavstvom EU-a. Međutim, to ne bi trebalo miješati s prerevnim donošenjem propisa (eng. gold plating) u okviru kojeg države članice dodaju dodatne pravne ili administrativne zahtjeve u postupku prenošenja zakonodavstva EU-a u nacionalne zakone. Važno je da javnost jasno razumije koje obveze potiču od EU-a, a koje su posljedica prerevnog donošenja propisa u državama članicama te Odbor regija stoga traži od država članica da utvrde koje su dodatne odredbe donijele tijekom prenošenja zakonodavstva EU-a i da ih jasno opravdaju; |
44. |
primjećuje da su institucije (npr. OR (2) i Europska komisija) i druge organizacije prerevno donošenje propisa definirale na više načina. Odbor ponovno predlaže usvajanje zajedničke definicije kako bi se osigurala pravna preciznost pri prenošenju i primjeni zakona EU-a te kako bi se omogućilo postavljanje referentnih vrijednosti između država članica; |
45. |
naglašava potrebu za pravovremenim, točnim i učinkovitim prenošenjem zakona EU-a u nacionalno zakonodavstvo; |
46. |
izražava zadovoljstvo zbog predanosti Komisije detaljnom ispitivanju načela proporcionalnosti i supsidijarnosti u zakonodavnim prijedlozima i ponavlja, u tom smislu, da je uloga OR-a i nacionalnih parlamenata zakonski utvrđena; |
47. |
ističe da su nacionalne, regionalne i lokalne uprave nadležne za provedbu brojnih propisa i zakona koji se temelje na zakonodavstvu EU-a, zbog čega je pri primjeni novog zakonodavstva EU-a važno osigurati da se ocijeni na koji se način ono najlakše i najjednostavnije može provesti kako pojedine razine vlasti pri njegovoj primjeni ne bi nepotrebno koristile svoje resurse i snosile nepotrebne troškove; |
48. |
izražava žaljenje zbog toga što se paketom mjera za bolju regulativu ne unapređuje ocjena načela supsidijarnosti kako bi se osiguralo da se odluke mogu donositi na najnižoj mogućoj razini vlasti, u skladu s paketom instrumenata Odbora regija za ocjenu supsidijarnosti; |
Kvalitetni propisi zahtijevaju jaču suradnju među institucijama
49. |
svjestan je da u mnogim državama članicama u procesu donošenja odluka EU-a i dalje ne sudjeluje dovoljno ljudi. Stoga naglašava potrebu da se u zakonodavni postupak uključe lokalne i regionalne vlasti, razine koje su najbliže građanima, kao i važnost transparentnosti, odgovornosti i pristupa povoljnog za građane i poduzeća koji bi trebao prevladavati u institucijama EU-a; |
50. |
predlaže da, gdjegod je to moguće, sve glavne uprave Komisije, Europskog parlamenta i Vijeća usvoje i primijene usklađena pravila o ocjeni učinka u svim fazama zakonodavnog postupka jer će to doprinijeti međusobnom razumijevanju i boljoj kvaliteti; |
51. |
poziva suzakonodavce da se odazovu pozivu Komisije na brzo usvajanje novog međuinstitucijskog sporazuma i provedbu njime utvrđenih obveza kako bi omogućili poboljšanje postupaka za bolju regulativu u svim europskim institucijama, a građane potakli na provedbu zakonodavstva EU-a; |
52. |
naglašava da bi bliska suradnja s EGSO-om u pododboru za bolju regulativu bila od koristi jer bi omogućila bolje usklađivanje stajališta civilnog društva i predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti; |
53. |
smatra da bi povlačenje zakonodavnih prijedloga koji su već dugo u pripremi moglo doprinijeti dobrom upravljanju Europom, ali da treba paziti kako bi se izbjeglo da to postane sredstvo za vršenje pritiska na suzakonodavce. Suzakonodavcima, koji su za to nadležni, bi svakako trebalo omogućiti određeno razdoblje i, općenito, mogućnost da izraze svoja stajališta o prijedlozima koje se planira povući; |
54. |
slaže se s prijedlogom Europskog parlamenta Komisiji da razmotri mogućnost da se u zakonodavne inicijative ograničenog trajanja umetnu klauzule o vremenskom ograničenju (pod uvjetom da to ne dovede do stvaranja praznina u zakonu) te klauzule o reviziji (u razumnom roku od stupanja mjera na snagu) kako bi se postojeće mjere mogle ocijeniti. Komisija bi države članice trebala potaći na uvođenje klauzula o vremenskom ograničenju i pri ocjenjivanju nacionalnog zakonodavstva, posebice kada je ono prepreka brzom prenošenju zakonodavstva EU-a; |
55. |
primjećuje da posljedice zakonodavstva treba istražiti ne samo u vrijeme prijedloga Komisije već i nakon što zakonodavci unesu bitne izmjene. Međutim, naglašava da ne treba sumnjati u demokratsku legitimnost zakonodavnog postupka i da navedene ocjene učinka ne smiju dovesti do ograničavanja manevarskog prostora suzakonodavaca te stoga ne podupire ideju da se u razdoblju između zaključivanja pregovora i konačnog glasanja provode daljnje ocjene učinka; |
56. |
primjećuje da se samoregulacija i suregulacija nigdje ne spominju kao fleksibilniji oblici suradnje između javnog i privatnog sektora u svijetu koji se neprekidno mijenja i u kojem zakonodavstvo koji put kasni za regulatornim potrebama; |
57. |
naglašava važnost diversifikacije savjetovanja i stvaranja stabilnih mreža za savjetovanje i praćenje tema za koje je potrebno specijalističko znanje, kao i važnost učinkovitog korištenja sudionika u savjetovanjima i nakon usvajanja zakonodavstva, posebice u pogledu kontrole i praćenja provedbe; |
58. |
smatra pozitivnim to što Komisija želi utvrditi jasnije kriterije o tome kada treba primjenjivati delegirane akte, a kada provedbene akte. Isto je tako pozitivno što će se Komisija moći savjetovati s dionicima prije podnošenja prijedloga delegiranih akata; stoga poziva Komisiju da ovaj postupak primjenjuje na svim područjima, a ne samo u slučajevima za koje smatra da će stvoriti dodanu vrijednost; |
Kvaliteta zakonodavstva ovisit će o tome u kojoj su mjeri svi dionici u praksi predani provedbi plana
59. |
uvjeren je da će Komisija učiniti sve što je u njenoj moći da u potpunosti provede odredbe Komunikacije usprkos eventualnom povećanju administrativnog opterećenja i potrebnih ljudskih resursa; |
60. |
skreće pozornost na to da treba izbjegavati daljnja kašnjenja u donošenju zakonodavstva do kojih bi moglo doći uslijed novih postupaka za bolju regulativu; |
61. |
naglašava obvezu da se u državama članicama mobiliziraju lokalne ili regionalne vlasti kako bi se obavijestila javnost i promicao savjetodavni postupak, čime bi se podigla svijest građana i dionika, povećalo njihovo sudjelovanje, a istodobno ojačao i demokratski postupak donošenja odluka; |
62. |
u cilju postizanja boljih rezultata obvezuje se obavijestiti lokalne i regionalne vlasti o novom postupku za bolju izradu propisa i doprinijeti boljoj provedbi zakonodavstva na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini EU-a. |
Bruxelles, 14. listopada 2015.
Predsjednik Europskog odbora regija
Markku MARKKULA
(1) COM(2015) 215 završna verzija, točka 3.1.
(2) CIVEX-V-040, 30. svibnja 2013.