24.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 71/3

Izvjestitelj:

Seamus BOLAND

1.1

EGSO prepoznaje činjenicu da je Europska komisija kao prioritet postavila temeljito pojednostavnjenje provedbe zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te da je već predložila, i nastavit će predlagati, pojednostavnjenje određenih akata Komisije, čime bi razumijevanje i praktična provedba zakonodavstva EU-a postali jednostavniji.

1.2

EGSO smatra da su neophodan dio pojednostavnjenja povećana transparentnost i pravna sigurnost, kao i smanjenje nepotrebne administracije i povezanih troškova za poljoprivrednike, ostale korisnike, organizacije proizvođača i nacionalne uprave.

1.3

Pojednostavnjenja sustava moraju se provesti što je prije moguće, posebice kako bi se poljoprivrednicima olakšalo poslovanje. Bitno je da pojednostavnjenja prati potpora utemeljena na informacijama i obrazovanju.

1.4

EGSO prepoznaje napore koje je Komisija uložila u pojednostavnjenje provedbe novog ZPP-a, uzimajući u obzir obavijesti i odluke država članica. Uz postojeći pristup teško će doći do znatnog pojednostavnjenja ZPP-a za poljoprivrednike, a da se pritom ne dovede u pitanje strogo ispunjavanje zahtjeva. S druge strane, zahtjevi nisu uvijek dosljedni ni opravdani u pogledu njihove istinske koristi za javna dobra i okoliš.

1.5

Inspekcije i moguće kazne moraju biti razmjerne iznosu novca koji je korisnik primio, razlozima neispunjavanja zahtjeva i spremnosti da se poduzmu korektivne mjere. Očiti slučajevi namjerne prijevare moraju se rješavati u okviru uobičajenih postupaka. EGSO preporučuje smanjenje nerazmjera u vidu velikog smanjenja potpora čak i za lakše prekršaje.

1.6

Pri primjeni mjera ekologizacije moraju se uzeti u obzir neočekivani čimbenici poput vremenskih uvjeta, suše ili drugih sličnih događaja koji onemogućuju provedbu tih mjera.

1.7

U slučaju kad su pitanja poput trajnih travnjaka predmet odluka Suda Europske unije, važno je da se pravila utvrđena radi poštovanja presude osmisle na način da se broj propisa smanji, a ne poveća.

1.8

Postojeći zakonodavni proces (Uredba Vijeća popraćena delegiranim i provedbenim aktima) vrlo je složen i građanima teško razumljiv. Potrebno je stoga provesti studiju o tome na koji se način taj sustav može pojednostavniti.

1.9

Nakon uvođenja paušalnog režima u okviru izravnih plaćanja potrebno je revidirati složeni sustav prava na plaćanje.

1.10

Privremeni travnjak trebao bi zadržati status obradivog zemljišta neovisno o tome koliko dugo se koristi kao travnjak.

1.11

Postojećom definicijom „aktivnog poljoprivrednika” ne smije se poljoprivrednike dovoditi u nepovoljan položaj te se definicija treba temeljiti na činjenici da poljoprivrednik zemljište koje zadovoljava uvjete za potpore iskorištava u poljoprivredne svrhe.

1.12

EGSO se slaže da je pojednostavnjenje ZPP-a ambiciozan projekt, osobito ako se uzme u obzir složenost svojstvena politikama za poljoprivredu i ruralni razvoj. Pojednostavnjenje mora biti u skladu s općim ciljevima politike, primjerice:

1.13

Države članice trebaju osigurati da se metodologija za postupanje u vezi sa stopama pogreške osmisli na način da se jamči pravedna provedba.

1.14

Treba odmah razmotriti i uvesti mjere za olakšavanje pristupa mladih poljoprivrednika Programu za mlade poljoprivrednike (eng. Young Farmers Scheme). Treba podupirati pristup mladih poljoprivredi.

1.15

EGSO preporučuje da se utvrdi pravilo za ograničenje povećane birokracije. Primjerice, usvajanje pravila kojim bi se omogućilo ukidanje postojeće uredbe pri predlaganju nove.

2.1

Proračun ZPP-a, koji iznosi 408 milijardi EUR za razdoblje 2014.–2020., predstavlja 38 % ukupnog proračuna EU-a. Prvi stup, u iznosu od 313 milijardi, predstavlja 77 % ukupnih rashoda za ZPP. Izravna plaćanja, u iznosu od 294 milijarde, predstavljaju 94 % prvog stupa.

2.2

U ovom se mišljenju uzimaju u obzir druga mišljenja EGSO-a (1).

2.3

Posljednja velika reforma ZPP-a, dovršena 2013. godine, usuglašena je u postupku suodlučivanja. To znači da je Europski parlament preuzeo ulogu ravnopravnog zakonodavca zajedno s ministrima poljoprivrede, čiji se broj povećao s 15 na 28 u odnosu na prethodnu veliku reformu iz 2003. godine.

2.4

Navodi se da je tijekom prethodne reforme ZPP-a Komisija iznijela prijedlog uredbe o izravnim plaćanjima, a ocjena je pokazala povećanje birokratskog opterećenja od 15–20 %. U isto su vrijeme učinjeni rezovi u proračunu.

2.5

Prethodnih je godina već uvedeno niz izmjena, pri čemu razlika između pojednostavnjenja i dokidanja mjera ZPP-a nije uvijek bila jasna. Primjerice:

2.6

3.1

Ovo razmatračko mišljenje nastavlja se na sudjelovanje povjerenika Phila Hogana na plenarnom zasjedanju EGSO-a u srpnju 2015., tijekom kojeg je izjavio da je njegov glavni prioritet veće pojednostavnjenje ZPP-a, te na popratno pismo Fransa Timmermansa, prvog potpredsjednika Europske komisije, u kojem poziva EGSO na podnošenje razmatračkog mišljenja o pojednostavnjenju ZPP-a.

3.2

Navedeni povjerenik smatra da će se pojednostavnjenjem osigurati smanjenje povećane složenosti ZPP-a i povećanog administrativnog opterećenja koje se nameće poljoprivrednicima, drugim korisnicima i upravljačkim tijelima, a istodobno se neće izgubiti iz vida nijedan izvorni cilj.

3.3

Europska komisija privodi kraju ocjenu svih doprinosa na temelju tri vodeća načela, odnosno da u okviru djelovanja treba:

3.4

Nedvojbeno, proces pojednostavnjenja ne smije ugroziti radna mjesta u tom sektoru.

3.5

Kroz stup ruralnog razvoja ZPP ispunjava važnu ulogu u pogledu socijalne uključenosti, smanjenja siromaštva i gospodarskog razvoja te je od koristi za cijelo stanovništvo ruralnih područja. EGSO izričito pozdravlja prioritete iznesene u članku 5. stavku 6. točkama (a) do (c) Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2): otvaranje radnih mjesta, poticanje lokalnog razvoja i jačanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Pojednostavnjenje ZPP-a stoga treba osigurati da su odgovarajuća sredstva lako dostupna i da ne podliježu birokratskim preprekama.

3.6

Komisija je pokrenula postupak koji obuhvaća sveobuhvatan pregled svog postojećeg zakonodavstva kako bi se utvrdila područja na kojima su prilagodbe i poboljšanja mogući. Već je primila doprinose država članica, zastupnika u Europskom parlamentu i poljoprivrednih organizacija diljem EU-a. Treba navesti da ti prijedlozi trenutačno broje više od 1 500 stranica. Pregledom dokumentacije može se zaključiti da se prijedlozi dijele u dvije veće kategorije:

3.7

EGSO ističe popis prioritetnih mjera pojednostavnjenja koji su sastavili poljoprivredno vijeće i predsjedništvo. Na tom bi se popisu mogli temeljiti prijedlozi Komisije.

3.8

Komisija nedvojbeno ističe da svaka država članica ima znatnu količinu slobode pri odabiru metodologije za upravljanje ZPP-om i njegovo praćenje te da se pojednostavnjenje može postići razumnim tumačenjem. Međutim, države članice trebaju nastojati unaprijediti proces pojednostavnjenja razmjenom najboljih praksi.

4.1

Opće je prihvaćeno da je pojednostavnjenje neophodno kako provedba ZPP-a nikada ne bi bila složenija nego što je potrebno.

4.2

Komisija namjerava donijeti prijedloge o ekološki značajnim područjima (EFA) na određenim poljoprivrednim gospodarstvima, susjednim ekološki značajnim područjima, naknadama za ekološki značajna područja u slučaju pogrešne prijave i sustavu identifikacije zemljišnih parcela (LPIS).

4.3

Komisija namjerava ocijeniti potencijal za pojednostavnjenje izravnih plaćanja (osobito za ekologizaciju), ruralnog razvoja, programa za voće i povrće te politike kvalitete.

4.4

Komisija također predstavlja paket kojim se obuhvaćaju elementi izravnog plaćanja kao što su mladi poljoprivrednici, vezana potpora te integrirani administrativni i kontrolni sustav (IACS). Te bi se promjene po mogućnosti trebale primjenjivati od godine potraživanja 2016. ili najkasnije do godine potraživanja 2017.

4.5

Pravila u skladu s kojima se travnjak klasificira kao trajan stvaraju probleme pri klasifikaciji privremenog travnjaka kao obradivog zemljišta ili trajnog travnjaka. Trebalo bi biti moguće zadržati status privremenog travnjaka (klasificiranog kao obradivo zemljište) čak i ako poljoprivrednici odluče zemljište neprekidno koristiti kao travnjak pet ili više godina. Time bi se izbjeglo da poljoprivrednici obrađuju zemljište samo kako ono ne bi postalo trajni travnjak. To bi se zemljište stoga moglo dulje koristiti kao travnjak, što je korisno za okoliš.

4.6

Komisija ulaže napore u ambiciozni program pojednostavnjenja tržišnih mjera tako da razrađuje nove delegirane i provedbene akte kako bi se pravila na razini Komisije uskladila s novom Uredbom Vijeća o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba o ZOT-u). Cilj je drastično smanjiti broj i složenost tih pravila, ali i osigurati stvarno pojednostavnjenje kako za poljoprivrednike, tako i za gospodarske subjekte.

4.7

Komisija je nedavno provela dvije pravodobne izmjene trenutnih pravila time što je donijela:

4.8

Komisija namjerava iznijeti niz prijedloga o izmjenama koje se mogu provesti u sklopu postojećih smjernica. Primjerice:

5.1

Ekologizacija izravnih plaćanja sad je ključni element reformi zajedničke poljoprivredne politike. Iako poljoprivrednici uče kako se prilagoditi tim promjenama, i dalje se pribojavaju da određene mjere neće biti dovoljno fleksibilne za rješavanje neočekivanih situacija uzrokovanih vremenskim prilikama ili oscilacijama tržišne cijene.

5.2

Podrazumijeva se da će dolaziti do nenajavljenih inspekcija. Međutim, te inspekcije u najboljem slučaju predstavljaju ozbiljnu smetnju, a u najgorem mogu predstavljati velik psihički pritisak za poljoprivrednike. Nedvojbeno je u interesu pravde da se poljoprivredniku prije obavljanja inspekcijskog pregleda dostavi obavijest u razumnom roku.

5.3

Budući da će novčane kazne za neispunjavanje zahtjeva biti izuzetno visoke, poljoprivrednici se pribojavaju da neće dobiti podršku, posebice u obliku odgovarajućih informacija. U tom slučaju države članice moraju poljoprivrednicima koji su najviše pogođeni promjenama prenijeti odgovarajuće informacije, s posebnim naglaskom na poljoprivrednike koji se nalaze u nepovoljnom socijalnom i gospodarskom položaju.

5.4

Postojeći regulatorni okvir nije zadovoljavajući u pogledu definicije „aktivnog poljoprivrednika” te će iziskivati dodatne složene administrativne postupke. Zbog toga postoji rizik da poljoprivrednici koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom budu isključeni, a oni koji se njome ne bave uključeni.

5.5

Poljoprivrednici se i dalje pokušavaju uhvatiti u koštac s ekologizacijom, koja se provodi tek godinu dana, i s trima poljoprivrednim praksama koje su njome obuhvaćene. Diversifikacija usjeva, održavanje trajnih travnjaka i prenamjena 5 % zemljišta u ekološki značajna područja tri su aspekta reforme koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi mogli dobiti potporu.

5.6

Neprihvatljivo je da se poljoprivrednici često smatraju odgovornima za pogreške nastale na službenoj razini. Posebno se poljoprivrednici koji imaju nizak dohodak i ovise o tom izvoru prihoda stavljaju u položaj u kojem im je ugrožena egzistencija.

5.7

„Proporcionalnost kazni” tema je kojom se neprekidno bavi većina europskih trgovinskih udruženja.

5.8

Poljoprivrednici s manje od 15 hektara ili oni koji primaju plaćanja manja od 10 000 EUR smatraju da bi se ispunjavanje zahtjeva trebalo temeljiti na blažim provjerama te da bi se daljnje provjere trebale provoditi uz prethodne dokaze o ozbiljnom neispunjavanju zahtjeva.

5.9

Potrebno je riješiti pitanja u vezi s trajnim travnjakom na koja se ukazuje u odluci Suda Europske unije iz 2014. godine. U tom su predmetu izdvojeni brojni problematični slučajevi graničnih pojaseva (obradivo zemljište), obradivog pašnjaka, obradivog zemljišta na ugaru i obradivog zemljišta obuhvaćenog poljoprivredno-okolišnim mjerama u kojima su poljoprivrednici isticali opasnost od službenog proglašavanja tog zemljišta trajnim travnjakom zbog petogodišnjeg kriterija.

5.10

U slučajevima u kojima poljoprivredne organizacije vide potrebu za pojednostavnjenjem, fleksibilnosti i proporcionalnosti, ekološke skupine vide stvarne rizike. S EGSO-ova stajališta to predstavlja neuspješno usklađivanje cilja poboljšanja stanja okoliša s ciljem proizvodnje hrane na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

5.11

Proporcionalniji pristup utemeljen na riziku mogao bi se primjenjivati na učestalost provjera u okviru horizontalnih odredbi, pri čemu bi se u obzir uzimali uključeni rizik i iznosi, isplativost te različiti ciljevi i ishodi koji se žele ostvariti.

5.12

Treba izbjegavati višestruke provjere. U slučaju neispunjavanja zahtjeva, osobito u vezi s lakšim prekršajima, smanjenje plaćanja i administrativne kazne trebaju biti proporcionalni. Povrh toga:

5.13

Trebalo bi se usredotočiti na korake kojima treba hitno posvetiti pozornost, primjerice unapređenje smjernica, pružanje tehničke pomoći te olakšavanje suradnje i razmjene najboljih praksi među upravama.

5.14

Mladi poljoprivrednici nailaze na poteškoće u pristupu programu za mlade poljoprivrednike. Prepreke koje nepotrebno sprečavaju pristup mogu odvratiti mlade od bavljenja poljoprivredom te ih treba ukloniti. Treba podupirati pristup mladih poljoprivredi.

5.15

Sve se izmjene postojećeg pravnog okvira moraju dogovoriti dovoljno unaprijed kako bi se poljoprivrednicima omogućilo primjereno planiranje sezone sjetve. Konkretno, izmjene u pogledu zahtjeva za 2017. godinu trebaju se objaviti u ljeto 2016.