|
15.1.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 13/201 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (preinaka)
(COM(2015) 294 završna verzija – 2015/0133 (COD))
(2016/C 013/29)
|
Samostalni izvjestitelj: |
Brian CURTIS |
Dana 2. odnosno 6. srpnja 2015., sukladno članku 43. stavku 2. i članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Vijeće i Europski parlament odlučili su savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o:
Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (preinaka)
(COM(2015) 294 završna verzija – 2015/0133 (COD)).
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 2. rujna 2015.
Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na svom 510. plenarnom zasjedanju održanom 16. i 17. rujna 2015. (sjednica od 16. rujna), sa 141 glasom za i 2 suzdržana.
1. Zaključci i preporuke
|
1.1. |
EGSO se općenito slaže s namjerom Komisije da dalje razvija ono što dobro funkcionira, održavajući tako visok stupanj kontinuiteta i istodobno odgovarajući na nove zahtjeve, i smatra da predložene promjene ne nadilaze ono što je potrebno i prikladno za postizanje osnovnog cilja poboljšanja kvalitete podataka, pristupa i dostupnosti u sektoru ribarstva. |
|
1.2. |
Dostupnost podataka područje je na kojem bi trebalo ostvariti najveći napredak. Postupak kojim se krajnji korisnici služe kako bi zatražili podatke od država članica (tzv. „zahtjevi za podatke”) predstavljaju preveliko opterećenje i trošak; dostupnost podataka o ribolovnim aktivnostima razlikuje se među državama članicama zbog različitih pravila pristupa koja se djelomično temelje na ograničenjima višenamjenske upotrebe tih podataka; podaci okvira za prikupljanje podataka (DCF) nedovoljno su iskorišteni zbog njihove otežane dostupnosti, što dovodi do nedovoljnog korištenja punog potencijala tih podataka te nepotrebnih ulaganja pri prikupljanju istih podataka za druge potrebe (npr. u politikama pomorskog prostora). Preispitivanje okvira za prikupljanje podataka s jedne je strane prilika za poboljšanje dostupnosti podataka o ribarstvu širem krugu zainteresiranih osoba, a s druge za smanjenje, zahvaljujući tehničkom razvoju, opterećenja koje se zahtjevima za podatke vrši na države članice. |
|
1.3. |
Poboljšanja u kvaliteti i pouzdanosti još uvijek treba postići. Jedan od načina za osiguravanje visoke kvalitete podataka jest primjena Kodeksa prakse europske statistike i okvira za osiguranje kvalitete Europskog statističkog sustava. |
2. Kontekst
|
2.1. |
Okvir EU-a za prikupljanje i upravljanje podacima o ribarstvu uspostavljen je 2000. (1), a reformiran 2008. godine uspostavom okvira za prikupljanje podataka (DCF) (2). Okvir za prikupljanje podataka predstavljao je velik napredak u utvrđivanju usklađenog niza pravila EU-a kojima se uređuje prikupljanje bioloških, ekoloških, tehničkih i socijalno-ekonomskih podataka o ribarstvu, akvakulturi i prerađivačkim sektorima. |
|
2.2. |
Pri usvajanju reforme zajedničke ribarstvene politike (ZRP) iz 2013. (3), Vijeće i Europski parlament zatražili su od Komisije da ubrza izradu prijedloga za izmjenu okvira za prikupljanje podataka kako bi se načela i ciljevi prikupljanja podataka od iznimne važnosti za podupiranje reformiranog ZRP-a mogli što ranije provesti. Ovim se prijedlogom namjerava postići taj cilj kroz jačanje regionalne suradnje i prilagodbu novim potrebama za podacima. |
|
2.2.1. |
Okvir za prikupljanje podataka treba uskladiti s potrebama koje proizlaze iz nove Uredbe o ZRP-u: postupnim prijelazom na najviši održivi prinos (MSY), utjecajem ribolova na ekosustave (npr. zaštićene vrste, staništa na morskom dnu), utjecajem na okoliš i drugim utjecajima akvakulture (na temelju informacija o smrtnosti/gubicima, upotrebi lijekova) te učincima obveze iskrcavanja. |
|
2.2.2. |
Preispitivanjem okvira za prikupljanje podataka trebalo bi se osigurati da se podaci prikupljaju na temelju analize troškova i koristi te troškova i upotrebe s obzirom na ostvarenu preciznost ovisno o znanstvenom modelu i povezanu razinu rizika (npr., da se ankete, umjesto svake godine, provode svake tri godine). Takva bi se analiza trebala temeljiti na raspravi između upravitelja u ribarstvu, prikupljača podataka i pružatelja znanstvenih mišljenja. |
|
2.3. |
Cilj je Komisijinog prijedloga prvenstveno uskladiti okvir za prikupljanje podataka i druge mjerodavne propise EU-a povezane s prikupljanjem podataka o ribarstvu kako bi se uklonila preklapanja te smanjili troškovi cjelokupnog sustava pomorskih podataka. Nije se smatralo potrebnim provesti zasebnu procjenu utjecaja s obzirom na to da je za okvir za prikupljanje podataka provedena procjena utjecaja u okviru ZRP-a jer je postalo jasno da taj okvir treba biti dio ZRP-a. |
3. Komentari
|
3.1. |
Okvir za prikupljanje podataka previše je složen bilo u pogledu pravnog okvira bilo provedbenih mehanizama. Jedan je od uzroka složenosti i neučinkovitosti dupliciranje između zahtjeva za podatke iz okvira za prikupljanje podataka i drugih propisa EU-a kao što su Uredba o kontroli (4) i specifične statističke uredbe (5). Još je jedan uzrok složenosti i neučinkovitosti činjenica da se isti neobrađeni podaci moraju dostavljati raznim krajnjim korisnicima u različitim zbirnim obrascima. |
|
3.2. |
Pravni ustroj okvira za prikupljanje podataka suviše je preskriptivan i detaljan, zbog čega je sustav složen i neprilagodljiv novim potrebama. Stoga je potrebno uključiti krajnje korisnike u pripremu zahtjeva za podatke kako bi se osiguralo da bolje odgovaraju njihovim potrebama. |
|
3.3. |
Još jedno područje interesa jest jačanje sinergija s ciljevima drugih politika EU-a. To se prvenstveno odnosi na Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji (MSFD). |
Bruxelles, 16. rujna 2015.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Henri MALOSSE
(1) SL L 176, 15.7.2000., str. 1.
(2) SL L 60, 5.3.2008., str. 1.
(3) SL L 354, 28.12.2013., str. 22.
(4) SL L 343, 22.12.2009., str. 1.
(5) SL L 218, 13.8.2008., str. 1.
SL L 403, 30.12.2006., str. 1.