Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95 /* COM/2014/0724 final - 2014/0346 (COD) */
OBRAZLOŽENJE 1. KONTEKST PRIJEDLOGA Europska komisija i
Europska središnja banka zahtijevaju harmonizaciju mjera za inflaciju u EU-u
kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje Europske unije, a posebno radi
provedbe učinkovite monetarne politike. Harmonizirani
indeksi potrošačkih cijena ključni su za procjenu i mjerenje: ·
konvergencije u pogledu stabilnosti cijena unutar
EU-a i ·
rezultata monetarne politike europodručja u
pogledu ostvarenja cilja stabilnosti cijena. Harmonizirane mjere
za inflaciju upotrebljavaju se i za procjenu nacionalne konkurentnosti u okviru
Komisijinog postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže. Za te potrebe,
indeksi potrošačkih cijena moraju biti usporedivi diljem svih zemalja i
svih skupina proizvoda. Oni moraju biti dovoljno detaljni, a mora ih biti
moguće izraditi u razumnom vremenskom razdoblju. Stope inflacije
izračunane prema indeksima potrošačkih cijena moraju predstavljati
objektivnu i nepristranu osnovu za donošenje odluka. Osim toga,
usporedivi i pouzdani indeksi potrošačkih cijena su, zajedno s ostalim
izvorima, vrijedan podatak za deflaciju ekonomskih veličina kao što su
plaće, najamnine, kamatne stope i podaci iz nacionalnih računa. Tim
vremenskim nizovima procijenjenih količina prikazuje se razvoj
određene pojave u gospodarstvu bez utjecaja inflacije te su oni
ključni podaci za donošenje političkih i gospodarskih odluka. U listopadu 1995.
sastavljena je i donesena Uredba Vijeća o harmoniziranim indeksima
potrošačkih cijena (HIPC), nakon čega je uslijedilo 20 provedbenih
uredaba u sljedećih 17 godina. Standardizirana
pravila kojima se osigurava najveća razina usporedivosti i dalje su važna
za glavne korisnike HIPC-a, a posebno za Komisiju i Europsku središnju banku,
ali određeni su se parametri promijenili od donošenja početnog
okvira: ·
razvojem Europskog statističkog sustava (ESS)
znatno se pridonijelo širem prihvaćanju potrebe za harmoniziranim
pristupom mnogim metodološkim aspektima koji se odnose na indekse
potrošačkih cijena. ·
tehnički aspekti prikupljanja podataka i objedinjavanja indeksa
uvelike su se promijenili zbog brzog tehnološkog napretka u posljednjih
nekoliko godina. Naprednim informacijskim sustavima omogućava se primjena
metoda koje se unatrag dva desetljeća ne bi ni uzelo u obzir: pojavom
podataka prikupljenih očitavanjem bar kodova zauvijek su promijenjeni
načini prikupljanja podataka, dok se upotreba različitih internetskih
izvora za cijene neprekidno razvija. ·
Ugovorom iz Lisabona utemeljeno je novo
uređenje komitologije čime su utvrđeni delegirani i provedbeni
akti. To se mora uzeti u obzir pravnim okvirom. Zbog svih tih
raznih promjena potrebno je ponovno sastavljanje zakonodavstva o HIPC-u kako bi
se modernizirala i racionalizirala pravna osnova te kako bi ju se prilagodilo
stvarnim i potencijalnim potrebama koje postoje danas. Revizijom Uredbe o
HIPC-u dionicima se daje prilika da razmotre postojeća pravila i
preporuke, racionaliziraju ih i usredotoče se na određene aspekte
uzimajući u obzir njihov trenutačan značaj te najbolje interese
različitih skupina korisnika. U mnogim
područjima politike u kojima EU ima aktivnu ulogu zahtijevaju se
informacije o događanjima i kretanjima koja utječu na indekse
potrošačkih cijena kako bi se omogućilo oblikovanje operativnih
ciljeva i ocjenjivanje napretka. Zakonodavstvom EU-a od Eurostata se zahtijeva
da osigura deflatore najveće moguće kvalitete pri čemu su
HIPC-ovi vrijedan izvor informacija. Indeksi moraju biti pravodobni,
točni, potpuni, usklađeni i usporedivi na razini EU-a, kao i među
različitim skupinama proizvoda. Samo se modernizacijom europskog
zakonodavstva o HIPC-u mogu ispuniti ti zahtjevi. Predloženom Uredbom
o HIPC-u utjelovljuju se načela Kodeksa prakse europske statistike koja se
odnose na predanost postizanju kvalitete, valjanu metodologiju, isplativost,
značaj, točnost, pouzdanost, usklađenost i usporedivost. 2. REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM
STRANAMA I PROCJENE UČINKA O nacrtu Uredbe o
HIPC-u raspravljale su stručne skupine tijela odgovornih za izradu
statističkih podataka, posebno nacionalnih statističkih instituta, i
korisnika statističkih podataka, uključujući Europsku komisiju,
Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke. Provedeno je
savjetovanje s Odborom za europski statistički sustav. Odlučeno je da
procjena učinka nije potrebna. 3. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA Cilj je ovog
prijedloga uspostaviti zajednički pravni okvir za izradu harmoniziranih
indeksa od strane država članica, a kojim je obuhvaćeno prikupljanje,
objedinjavanje, obrada i dostava harmoniziranih indeksa potrošačkih
cijena. To je nužno za sustavnu izradu mjera za inflaciju u Europskoj uniji. Ovim se prijedlogom
pojednostavnjuju i razjašnjavaju zahtjevi za objedinjavanje tih indeksa. Njime
se posebno: ·
predviđa novi opći okvir koji se
primjenjuje na precizno utvrđene kategorije skupina proizvoda, ·
uspostavlja jasno i precizno utvrđeno
područje primjene, ·
provode posebne mjere za posebna područja kao
što su zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita i osiguranje, ·
uzimaju u obzir moguće razlike u
tumačenju i poteškoće za dobavljače podataka u primjeni pravila, ·
osigurava da se sa sličnim skupinama proizvoda
postupa na isti način diljem EU-a, ·
ukidaju odredbe koje su postale suvišnima i ·
razjašnjavaju odredbe zbog kojih je došlo do
pogrešnog tumačenja u prošlosti. U područjima u
kojima su potrebne dodatne pojedinosti ili jedinstveni uvjeti za provedbu,
Uredbom se predviđa mogućnost donošenja delegiranih ili provedbenih
akata u skladu s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije (UFEU). Posebno, kako bi se
osigurala potpuna usporedivost indeksa potrošačkih cijena, potrebni su
jedinstveni uvjeti za: ·
raščlambu HIPC-a prema kategorijama Europske
klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni (ECOICOP), ·
metodologiju koja se upotrebljava pri izradi
harmoniziranih indeksa, ·
značenje i upotrebu statističkih
jedinica, ·
pondere koji se upotrebljavaju pri izračunu
harmoniziranih indeksa i metapodatke o ponderima, ·
godišnji kalendar za prosljeđivanje
harmoniziranih indeksa i podindeksa, ·
standarde za razmjenu podataka i metapodataka, ·
uvjete za reviziju podataka, ·
osnovne informacije i metode koje se
upotrebljavaju, na temelju ocjene pilot-istraživanja i ·
tehničke zahtjeve za osiguranje kvalitete koji
se odnose na sadržaj godišnjih izvješća o kvaliteti, rok za dostavu tih
izvješća Eurostatu i strukturu popisa. U skladu s
člankom 291. UFEU-a, provedbene se ovlasti predloženom Uredbom stoga
dodjeljuju Komisiji. U skladu s
člankom 290. UFEU-a, ovlast za donošenje nezakonodavnih akata
opće primjene radi dopune ili izmjene dijelova Uredbe koji nisu
ključni predloženom se Uredbom delegira Komisiji. Time će se Komisiji
omogućiti da: ·
osigura, na međunarodnoj razini, usporedivost
klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni (COICOP) koja se koristi za
raščlambu HIPC-a, ·
odredi prag ispod kojeg ne postoji obveza dostave
podindeksa harmoniziranih indeksa i ·
uspostavi popis podindeksa koje države članice
nisu dužne izraditi. Komisija bi trebala
osigurati da se tim delegiranim aktima ne nameće znatno dodatno
administrativno opterećenje državama članicama. Cilj je prijedloga
revidirane Uredbe o HIPC-u stvaranje jedne pravne mjere kojom se
obuhvaćaju svi jedinstveni uvjeti. Trenutačno postoji 20
različitih provedbenih uredaba. Novom Uredbom njih bi se objedinilo u
jednu uredbu, čime bi se dionicima i državama članicama olakšalo
razumijevanje i administracija, koja bi istovremeno postala i
učinkovitijom. Takvo pojednostavnjenje zahtjeva i njihove provedbe jedan
je od glavnih ciljeva predložene strategije za novi pravni okvir za HIPC. 4. UTJECAJ NA PRORAČUN Nema utjecaja na
proračun EU-a. 2014/0346 (COD) Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o harmoniziranim indeksima potrošačkih
cijena i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95 (Tekst značajan za EGP) EUROPSKI
PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u
obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338.
stavak 1., uzimajući u
obzir prijedlog Europske komisije, nakon
prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima, uzimajući u
obzir mišljenje Europske središnje banke[1], djelujući u
skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, budući da: 1. Harmonizirani
indeksi potrošačkih cijena (HIPC) osmišljeni su za mjerenje inflacije na
harmonizirani način diljem država članica. Komisija i Europska
središnja banka upotrebljavaju HIPC u svojoj procjeni stabilnosti cijena u
državama članicama u skladu s člankom 140. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije (Ugovor). 2. Europski
sustav središnjih banaka (ESSB) upotrebljava HIPC kao indeks za mjerenje
postizanja ESSB-ovog cilja stabilnosti cijena u skladu s člankom 127.
stavkom 1. Ugovora, koji je posebno važan za utvrđivanje i
provođenje monetarne politike Unije u skladu s člankom 127.
stavkom 2. Ugovora. 3. Uredbom
Vijeća (EZ) br. 2494/95[2]
utvrđen je zajednički okvir za određivanje harmoniziranih
indeksa potrošačkih cijena. Taj pravni okvir treba prilagoditi
postojećim potrebama i tehničkom napretku. 4. Ovom
se Uredbom uzima u obzir Komisijin program za bolje zakonodavno uređenje
i, posebno, Komunikacija Komisije o pametnom donošenju propisa u Uniji[3]. Kao prioritet u području statistike
Komisija je navela pojednostavnjenje i poboljšanje regulatornog okruženja u
statistici[4]. 5. HIPC-ove
bi trebalo raščlaniti prema kategorijama Europske klasifikacije osobne
potrošnje prema namjeni (ECOICOP). Tom raščlambom trebala bi se osigurati
dosljednost i usporedivost svih europskih statističkih podataka koji se
odnose na osobnu potrošnju. ECOICOP bi trebao biti i u skladu s
međunarodnim standardom UN-a za klasifikaciju osobne potrošnje prema
namjeni (UN COICOP) te bi ga se stoga trebalo prilagoditi u skladu s
promjenama UN-ova COICOP-a. 6. Redoviti
HIPC-ovi temelje se na promatranim cijenama u koje su uključeni i porezi
na proizvode. Promjene stopa poreza na proizvode stoga utječu na inflaciju.
Za analizu inflacije i procjenu konvergencije u državama članicama
potrebno je prikupiti informacije i o učinku promjene poreza na inflaciju.
U tu svrhu, HIPC je potrebno izračunati i na temelju cijena po stalnim
poreznim stopama. 7. Utvrđivanje
indeksa cijena za stambene objekte, a posebno za stambene objekte u kojima
stanuju vlasnici, važan je korak prema poboljšanju značaja i usporedivosti
HIPC-ova. Indeksi cijena nekretnina nužan su temelj za objedinjavanje indeksa
cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici. Osim toga, indeksi cijena
nekretnina sami su po sebi važni pokazatelji. 8. Referentno
razdoblje indeksa cijena treba ažurirati u redovitim vremenskim razmacima. Kako
bi se osiguralo da su izračunani indeksi usporedivi i odgovarajući,
potrebno je utvrditi pravila za zajednička referentna razdoblja
harmoniziranih indeksa i njihovih podindeksa koji su integrirani u
različitim vremenskim trenucima. 9. Kako
bi se potaknula postupna harmonizacija indeksa potrošačkih cijena, trebalo
bi pokrenuti pilot-istraživanja s ciljem procjene izvedivosti upotrebe dodatnih
osnovnih informacija ili primjene novih metodoloških pristupa. 10. U
okviru metodološkog priručnika potrebno je navesti smjernice o
različitim fazama izrade visokokvalitetnih harmoniziranih indeksa kako bi
se pomoglo državama članicama da izrade usporedive indekse
potrošačkih cijena. Metodološki priručnik, kojeg je potrebno redovito
ažurirati, trebala bi sastaviti Komisija (Eurostat) u bliskoj suradnji s
državama članicama unutar Europskog statističkog sustava. U godišnjem
popisu HIPC-ova iz članka 9. stavka 2. točke (b) ove
Uredbe, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju (Eurostat) o
razlikama, ako one postoje, između statističkih metoda koje su
upotrijebljene i onih koje su preporučene u metodološkom priručniku. 11. Komisija
(Eurostat) bi trebala provjeriti izvore i metode koje države članice
upotrebljavaju za izračun harmoniziranih indeksa i pratiti provedbu
pravnog okvira u državama članicama. U tu svrhu, Komisija (Eurostat) bi
trebala održavati redovan dijalog s nadležnim statističkim tijelima država
članica. 12. Popratne
informacije presudne su za procjenjivanje razine usporedivosti detaljnih
harmoniziranih indeksa koje su dostavile države članice. Osim toga,
transparentnim metodama i praksama objedinjavanja koje se upotrebljavaju u
državama članicama pomaže se svim dionicima da razumiju harmonizirane
indekse i dodatno poboljšaju njihovu kvalitetu. Stoga je potrebno utvrditi niz
pravila za dostavljanje harmoniziranih metapodataka. 13. Kako
bi se osigurala kvaliteta harmoniziranih indeksa, Komisija (Eurostat),
nacionalne središnje banke i Europska središnja banka trebale bi razmjenjivati
povjerljive podatke i metapodatke u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009
Europskog parlamenta i Vijeća.[5]. 14. S
obzirom na to da države članice ne mogu ostvariti cilj postojeće
Uredbe, odnosno stvaranje zajedničkih statističkih standarda za
harmonizirane indekse, u dovoljnoj mjeri, nego se on može bolje ostvariti na
razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti
utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s
načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom istom članku, ova
Uredba odnosi se samo na mjere koje su nužne za postizanje spomenutog cilja. 15. Kako
bi se osigurala usporedivost na međunarodnoj razini klasifikacije osobne
potrošnje prema namjeni koja se upotrebljava za raščlambu HIPC-a i
prilagodba promjenama UN-ova COICOP-a te kako bi se utvrdio prag ispod kojeg ne
postoji obveza dostave podindeksa harmoniziranih indeksa i popis podindeksa
koje države članice ne moraju izrađivati, Komisiji treba delegirati
ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije u pogledu harmoniziranih indeksa. Posebno je
važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća
savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom
pripreme i sastavljanja delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati
istodobno, pravovremeno i primjereno dostavljanje odgovarajućih dokumenata
Europskom parlamentu i Vijeću. 16. Kako
bi se osigurala potpuna usporedivost indeksa potrošačkih cijena potrebni
su jedinstveni uvjeti za raščlambu HIPC-a prema kategorijama ECOICOP-a za:
primijenjenu metodologiju u izradi harmoniziranih indeksa, informacije koje se
dobivaju od statističkih jedinica, dostavljanje pondera i metapodataka o
ponderima, utvrđivanje godišnjeg kalendara za prosljeđivanje
harmoniziranih indeksa i podindeksa, standarde za razmjenu podataka i
metapodataka, jedinstvene uvjete za revizije, poboljšane osnovne informacije
ili poboljšane metode koje se temelje na ocjenjivanju pilot-istraživanja i
tehničke zahtjeve za osiguranje kvalitete u pogledu sadržaja godišnjih
izvješća o kvaliteti, roka za podnošenje izvješća Komisiji (Eurostatu)
i strukture popisa. Radi osiguravanja tih jedinstvenih uvjeta za provedbu ove
Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te ovlasti trebaju
se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i
Vijeća[6].. 17. Pri
donošenju provedbenih mjera i delegiranih akata u skladu s ovom Uredbom,
Komisija bi u najvećoj mogućoj mjeri trebala uzeti u obzir
isplativost. 18. U
smislu članka 7. Uredbe (EZ) br. 223/2009, od Odbora za europski
statistički sustav traži se da osigura stručne smjernice. 19. Uredbu
(EZ) br. 2494/95 potrebno je staviti izvan snage, DONIJELI SU OVU UREDBU: Članak 1.
Predmet Ovom se Uredbom
utvrđuje zajednički okvir za razvoj, izradu i širenje harmoniziranih
indeksa potrošačkih cijena (HIPC) i cijena stambenih objekata na razini
Unije, kao i nacionalnoj i podnacionalnoj razini. Članak 2.
Definicije Za potrebe ove
Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: (a)
„razvoj statistike” znači utvrđivanje i
poboljšavanje statističkih metoda, standarda i postupaka koji se upotrebljavaju
pri izradi i širenju statističkih podataka, s ciljem osmišljavanja novih
statističkih mjera i pokazatelja; (b)
„izrada statistike” znači svi koraci u
postupku pripreme statističkih podataka, uključujući
prikupljanje, pohranu, obradu i analizu statističkih podataka; (c)
„širenje statističkih podataka” znači
aktivnost kojom se statistički podaci, statističke analize i
informacije koje nisu povjerljive prirode stavljaju na raspolaganje
korisnicima; (d)
„proizvodi” znači robe i usluge kako je
određeno u Prilogu A, točki 3.01. Uredbe (EU) br. 549/2013
Europskog parlamenta i Vijeća[7]
(dalje u tekstu „ESA 2010”); (e)
„potrošačke cijene” znači kupovne cijene
koje plaćaju kućanstva za kupnju pojedinih proizvoda novčanim
transakcijama; (f)
„kupovna cijena” znači cijena koju kupac
stvarno plaća za proizvode, uključujući sve poreze umanjeno za
subvencije na proizvode, nakon odbitaka popusta na veleprodajnu ili
izvansezonsku kupnju od standardnih cijena ili naknada, i
isključujući kamate ili naknade za usluge dodane u skladu s uvjetima
kredita i sve dodatne naknade nastale zbog neplaćanja u razdoblju
navedenom u trenutku kupnje; (g)
„harmonizirani indeksi potrošačkih cijena
(HIPC)” znači usporedivi indeksi potrošačkih cijena koje
izrađuje svaka država članica; (h)
„harmonizirani indeksi potrošačkih cijena po
stalnim poreznim stopama” znači indeksi kojima se mjere promjene
potrošačkih cijena tijekom određenog vremenskog razdoblja ne
uzimajući u obzir promjene stopa poreza na proizvode tijekom tog
razdoblja; (i)
„regulirane cijene” znači cijene koje se
izravno utvrđuju ili na njih u znatnoj mjeri utječe vlada; (j)
„indeks cijena za stambene objekte u kojima stanuju
vlasnici” znači indeks kojim se mjere promjene transakcijskih cijena
stambenih objekata koji su tek ušli u sektor kućanstava i drugih proizvoda
koje su kućanstva stekla kao vlasnici-stanari; (k)
„indeks cijena nekretnina” znači indeks kojim
se mjere promjene transakcijskih cijena stambenih objekata koje kupe
kućanstva; (l)
„podindeks HIPC-a” znači indeks cijena za bilo
koju kategoriju Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni (dalje u
tekstu „ECOICOP”) kako je utvrđeno u Prilogu; (m)
„harmonizirani indeksi” znači harmonizirani
indeksi potrošačkih cijena, harmonizirani indeksi potrošačkih cijena
po stalnim poreznim stopama, indeksi cijena za stambene objekte u kojima
stanuju vlasnici i indeksi cijena nekretnina; (n)
„Laspeyresov indeks” znači indeks cijena u
obliku pri čemu je P
relativni indeks razina cijena u dvama razdobljima, Q su potrošene
količine, t0 je bazno razdoblje, a tn je razdoblje za koje je indeks
izračunan, (o)
„indeks vrste Laspeyres” znači indeks kojim se
mjere promjene prosječnih cijena na temelju nepromijenjenih rashoda u
usporedbi s baznim razdobljem, odnosno održavanjem obrasca potrošnje
kućanstava stalnim od baznog razdoblja nadalje; (p)
„referentno razdoblje indeksa” znači razdoblje
za koje je indeks utvrđen na 100 indeksnih bodova; (q)
„osnovne informacije” u vezi s harmoniziranim
indeksima potrošačkih cijena i harmoniziranim indeksima potrošačkih
cijena po stalnim poreznim stopama, znači podaci kojima se obuhvaćaju –
sve kupovne cijene proizvoda koje je potrebno uzeti
u obzir za izračunavanje podindeksa HIPC-a u skladu s ovom Uredbom, –
sva obilježja kojima se određuje cijena
proizvoda i sva druga obilježja koja su značajna za predmetnu svrhu
potrošnje, –
informacije o porezima i trošarinama, –
informacije o tome je li cijena u potpunosti ili
djelomično regulirana i –
svi ponderi kojima se odražavaju razina i struktura
potrošnje predmetnih proizvoda. (r)
„osnovne informacije” u vezi s indeksima cijena za
stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i indeksima cijena nekretnina,
znači podaci kojima se obuhvaćaju –
sve transakcijske cijene stambenih objekata koje
su kućanstva kupila te koje je potrebno uzeti u obzir za izračunavanje
indeksa cijena nekretnina u skladu s ovom Uredbom, –
sva obilježja kojima se određuje cijena
stambenog objekta ili druga odgovarajuća obilježja. (s)
„kućanstvo” znači kućanstvo kako je
opisano u Prilogu A stavku 2.119. točkama (a) i (b) ESA-e 2010, bez obzira
na nacionalnost ili boravišni status; (t)
„gospodarsko područje države članica”
znači područje kako je definirano u Prilogu A stavku 2.05. ESA-e
2010, uz izuzeće da su time izvanteritorijalne enklave smještene unutar
granica pojedine države uključene, a teritorijalne enklave smještene u
ostatku svijeta isključene; (u)
„novčani izdaci za finalnu potrošnju
kućanstva” znači onaj dio izdataka finalne potrošnje koji nastaju: –
kućanstvima, –
pri novčanim transakcijama, –
na gospodarskom području države članice, –
za proizvode koji se upotrebljavaju za izravno
zadovoljenje pojedinačnih potreba ili želja, kako je definirano u Prilogu
A stavku 3.101. ESA-e 2010, –
u jednom ili oba vremenska razdoblja koja se
uspoređuju. (v)
„znatna promjena u načinu proizvodnje”
znači promjena za koju se smatra da utječe na godišnju stopu promjene
određenog harmoniziranog indeksa ili njezin dio u bilo kojem razdoblju za
više od: –
0,1 postotnih bodova za sve stavke harmoniziranih
indeksa potrošačkih cijena, indeksa cijena za stambene objekte u kojima stanuju
vlasnici ili indeksa cijena nekretnina, –
0,3, 0,4, 0,5 ili 0,6 postotnih bodova za svako
odjeljenje, skupinu, razred ili podrazred ECOICOP-a (5 znamenki). Članak 3.
Objedinjavanje harmoniziranih indeksa 1. Države
članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) sve harmonizirane indekse kako je
definirano u članku 2. točki (m). 2. Harmonizirani
indeksi objedinjavaju se upotrebom formule vrste Laspeyres. 3. Harmonizirani
indeksi potrošačkih cijena i harmonizirani indeksi potrošačkih cijena
po stalnim poreznim stopama temelje se na promjenama cijena i ponderima
proizvoda uključenim u novčane izdatke za finalnu potrošnju
kućanstva. 4. HIPC-ima
se ne obuhvaćaju transakcije među kućanstvima, osim u
slučaju najamnina koje stanari plaćaju privatnim stanodavcima, ako
stanodavac djeluje kao tržišna proizvodna jedinica usluga koje je
kućanstvo (stanar) kupilo. 5. Podindeksi
HIPC-a objedinjuju se za kategorije ECOICOP-a. Jedinstveni uvjeti za
raščlambu HIPC-a prema kategorijama ECOICOP-a donose se provedbenim
aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz
članka 11. stavka 2. Članak 4.
Usporedivost harmoniziranih indeksa 1. Kako
bi se HIPC i indeksi cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici mogli
smatrati usporedivima, sve razlike među državama, bez obzira na razinu
detalja, smatraju se tek odrazom razlika u promjenama cijena ili obrascima
izdataka. 2. Svi
podindeksi harmoniziranih indeksa koji odstupaju od pojmova ili metoda ove
Uredbe smatraju se usporedivima ako iz njih proizlazi indeks za koji se
procjenjuje da se sustavno razlikuje za: (a)
u prosjeku 0,1 posto ili manje tijekom
razdoblja od godinu dana u odnosu na prethodnu godinu od indeksa koji je
objedinjen slijedeći metodološki pristup iz ove Uredbe, u slučaju
HIPC-a, (b)
u prosjeku 1 posto ili manje tijekom razdoblja
od godinu dana u odnosu na prethodnu godinu od indeksa koji je objedinjen
slijedeći metodološki pristup iz ove Uredbe, u slučaju indeksa cijena
za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i indeksa cijena nekretnina. Ako takav izračun
nije moguć, moraju se detaljno opisati posljedice upotrebe metodologije
kojom se odstupa od pojmova i metoda iz ove Uredbe. 3. Komisija
je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 10.
radi izmjene Priloga kako bi se osigurala usporedivost harmoniziranih indeksa
na međunarodnoj razini. 4. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti, provedbenim
aktima utvrđuje se odgovarajuća metodologija za izradu usporedivih
harmoniziranih indeksa. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom
ispitivanja iz članka 11. stavka 2. Članak 5.
Zahtjevi u pogledu podataka 1. Države
članice prikupljaju osnovne informacije koje su značajne za njihovu
zemlju u svrhu izrade harmoniziranih indeksa i podindeksa. 2. Informacije
se dobivaju od statističkih jedinica kako je utvrđeno u Uredbi
Vijeća (EEZ) br. 696/93[8]. 3. Statističke
jedinice od kojih se dobivaju informacije o proizvodima koji su uključeni
u novčane izdatke za finalnu potrošnju kućanstava prema potrebi
moraju surađivati pri prikupljanju ili davanju osnovnih informacija.
Statističke jedinice pružaju točne i potpune informacije,
uključujući informacije u elektroničkom obliku, ako se to
zatraži. Na zahtjev nacionalnih tijela zaduženih za objedinjavanje službenih
statističkih podataka, statističke jedinice pružaju informacije u
elektroničkom obliku, poput podataka prikupljenih očitavanjem bar
kodova, i onoliko detaljno koliko je potrebno kako bi se izradili harmonizirani
indeksi i ocijenilo ispunjavanje zahtjeva usporedivosti te kvaliteta harmoniziranih
indeksa. Jedinstveni uvjeti za pružanje tih informacija utvrđuju se
provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom
ispitivanja iz članka 11. stavka 2. 4. Harmonizirani
indeksi i njihovi podindeksi usklađuju se sa zajedničkim referentnim
razdobljem indeksa 2015. To usklađivanje počinje proizvoditi
učinke počevši s indeksom za siječanj 2016. 5. Harmonizirani indeksi i njihovi podindeksi ponovno se
usklađuju s novim zajedničkim referentnim razdobljem indeksa u
slučajevima znatne metodološke promjene harmoniziranih indeksa ili svakih
10 godina, počevši od 2015. Ponovno usklađivanje s novim referentnim
razdobljem indeksa počinje proizvoditi učinke s indeksom za
siječanj sljedeće kalendarske godine. Komisija je ovlaštena za
donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 10. kako bi utvrdila
detaljna pravila o ponovnom usklađivanju harmoniziranih indeksa povezanih
sa značajnim metodološkim promjenama. 6. Kako
se državama članicama ne bi nametalo nepotrebno opterećenje i u mjeri
u kojoj su podindeksi harmoniziranih indeksa bitni tek iznad određenog
praga, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s
člankom 10. kako bi utvrdila prag ispod kojeg ne postoji obveza
dostave tih podindeksa. 7. Komisija
je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 10.
kako bi utvrdila popis podindeksa ECOICOP-a koje države članice ne moraju
izraditi jer se njima ne obuhvaća osobna potrošnja ili zato što razina
metodološke harmonizacije nije dovoljna. Članak 6.
Učestalost 1. Države
članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) harmonizirane indekse
potrošačkih cijena, harmonizirane indekse potrošačkih cijena po
stalnim poreznim stopama i njihove odgovarajuće podindekse svaki mjesec,
uključujući one podindekse koji se izrađuju za duže vremenske
razmake. 2. Države
članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) indekse cijena za stambene
objekte u kojima stanuju vlasnici i indekse cijena nekretnina svaka tri
mjeseca. Mogu se dostavljati svaki mjesec na dobrovoljnoj osnovi. 3. Države
članice nemaju obvezu izrade podindeksa svakog mjeseca ili svaka tri
mjeseca ako se manje učestalim prikupljanjem podataka ispunjavaju zahtjevi
usporedivosti iz članka 4. Države članice obavješćuju
Komisiju (Eurostat) o kategorijama ECOICOP-a i za koje namjeravaju prikupljati
podatke u vremenskim razmacima duljima od mjesec dana te o kategorijama cijena
za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici za koje namjeravaju prikupljati
podatke u vremenskim razmacima duljima od tri mjeseca. 4. Države
članice revidiraju i ažuriraju pondere podindeksa za harmonizirane indekse
svake godine. Jedinstveni uvjeti za dostavu pondera i metapodataka o ponderima
utvrđuju se provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s
postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2. Članak 7.
Rokovi, standardi za razmjenu podataka i revizije 1. Države
članice dostavljaju harmonizirane indekse i sve podindekse Komisiji
(Eurostatu) najkasnije 20 kalendarskih dana nakon završetka referentnog mjeseca
za mjesečne nizove i 85 kalendarskih dana nakon završetka referentnog
tromjesečja za tromjesečne nizove. 2. Države
članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) podatke i metapodatke koji se
zahtijevaju ovom Uredbom u skladu sa standardima za razmjenu podataka i
metapodataka. 3. Moguće
je revidirati podindekse harmoniziranih indeksa koji su već objavljeni. 4. U
provedbenim aktima detaljno se opisuju utvrđivanje godišnjeg kalendara za
dostavljanje harmoniziranih indeksa i podindeksa iz stavka 1., standardi
za razmjenu podataka i metapodataka navedeni u stavku 2. te jedinstveni
uvjeti za reviziju iz stavka 3. Ti provedbeni akti donose se u skladu s
postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2. Članak 8.
Pilot-istraživanja 1. Kada
su za objedinjavanje harmoniziranih indeksa potrebne poboljšane osnovne
informacije, ili kada se u metodama iz članka 4. stavka 2. uvidi da
je potrebna bolja usporedivost indeksa, Komisija (Eurostat) može pokrenuti
pilot-istraživanja koja države članice provode na dobrovoljnoj osnovi. 2. Pilot-istraživanjima
procjenjuje se izvedivost prikupljanja poboljšanih osnovnih informacija ili
donošenje novih metodoloških pristupa. 3. Komisija
(Eurostat) ocjenjuje rezultate pilot-istraživanja u bliskoj suradnji s državama
članicama i glavnim korisnicima harmoniziranih indeksa, uzimajući u
obzir koristi od poboljšanih informacija o cijenama u odnosu na dodatne
troškove prikupljanja i objedinjavanja. 4. Na
temelju ocjene pilot-istraživanja, provedbenim aktima uvode se poboljšane
osnovne informacije ili poboljšane metode. Ti provedbeni akti donose se u
skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2. Članak 9.
Osiguranje kvalitete 1. Države
članice osiguravaju kvalitetu dostavljenih harmoniziranih indeksa. Za
potrebe ove Uredbe primjenjuju se kriteriji kvalitete utvrđeni u
članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009. 2. Države
članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu): (a)
godišnje standardno izvješće o kvaliteti
kojime su obuhvaćeni kriteriji kvalitete iz članka 12. stavka 1.
Uredbe (EZ) br. 223/2009; (b)
godišnji popis s pojedinostima o izvorima podataka,
upotrijebljenim definicijama i metodama, uključujući pojedinosti o
svim razlikama između statističkih metoda koje su upotrijebljene i
onih koje su preporučene u metodološkom priručniku i (c)
dodatne povezane informacije onoliko detaljne
koliko je potrebno za ocjenu ispunjenja zahtjeva o usporedivosti i kvalitete
harmoniziranih indeksa ako Komisija (Eurostat) to zatraži. 3. Ako
država članica namjerava uvesti znatnu promjenu u metodama izrade
harmoniziranih indeksa ili njihova djela, države članice obavješćuju
Komisiju (Eurostat) najkasnije tri mjeseca prije nego što bi te promjene
trebale stupiti na snagu. Država članica dostavlja Komisiji (Eurostatu)
rezultate mjerenja učinka promjene. 4. Tehnički
zahtjevi za osiguranje kvalitete u pogledu sadržaja standardnog godišnjeg
izvješća o kvaliteti, rok za dostavljanje izvješća Komisiji
(Eurostatu) i struktura popisa utvrđuju se provedbenim aktima. Ti
provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz
članka 11. stavka 2. Članak 10.
Delegiranje 1. Ovlast
donošenja delegiranih akata dodijeljena je Komisiji pod uvjetima
utvrđenima ovim člankom. 2. Ovlasti
iz članka 4. stavka 3. i članka 5. stavaka 5., 6. i 7. delegiraju se
na neodređeno vrijeme. 3. Europski
parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje
ovlasti iz članka 4. stavka 3., članka 5. stavaka 5., 6. i 7. Odlukom
o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje su u njoj navedene. Opoziv
proizvodi učinke dan nakon objave te odluke u Službenom listu Europske
unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. Njime se ne utječe na
valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 4. Čim
donese delegirani akt, Komisija istodobno o tome obavješćuje Europski
parlament i Vijeće. 5. Delegirani
akt donesen na temelju članka 4. stavka 4. i članka 5. stavaka 5., 6.
i 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva
mjeseca nakon što ih je Komisija o tome obavijestila na njega ne ulože prigovor
ili ako su prije isteka tog roka Europski parlament i Vijeće obavijestili
Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na
inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. Članak 11.
Odbor 1. Komisiji
u radu pomaže Odbor Europskog statističkog sustava osnovan Uredbom (EZ)
br. 223/2009. Navedeni Odbor je odbor u smislu Uredbe (EU)
br. 182/2011. 2. Kod
upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU)
br. 182/2011. Članak 12.
Stavljanje izvan snage 1. Ne
dovodeći u pitanje stavak 2., države članice nastavljaju dostavljati
harmonizirane indekse u skladu s Uredbom (EZ) br. 2494/95 do
prosljeđivanja podataka koji se odnose na 2015. 2. Uredba
(EZ) br. 2494/95 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja
2016. Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao
upućivanje na ovu Uredbu. Članak 13.
Stupanje na snagu Ova Uredba stupa na
snagu dvadeset dana nakon njezine objave u Službenom listu Europske unije. Ona počinje proizvoditi
učinke po prvi puta na podatke koji se odnose na siječanj 2016. Ova je
Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama
članicama. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Europski parlament Za Vijeće Predsjednik Predsjednik [1] SL C […]. [2] Uredba Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23.
listopada 1995. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (SL
L 257, 27.10.1995., str. 1.). [3] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću,
Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Pametni propisi u
Europskoj uniji”, COM(2010) 543. [4] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću
o „metodi izrade statistike EU-a: vizija za sljedeće desetljeće”,
COM(2009) 404 završna verzija. [5] Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od
11. ožujka 2009. o europskoj statistici (SL L 87,
31.3.2009., str. 164.). [6] Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.
veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s
mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti
Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.). [7] Uredba
(EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o
Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL
L 174, 26.6.2013., str. 1.). [8] Uredba
Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim
jedinicama za promatranje i analizu proizvodnoga sustava unutar Zajednice (SL
L 76, 30.3.1993., str. 1.). PRILOG Europska klasifikacija osobne potrošnje
prema namjeni (ECOICOP) 01. HRANA I BEZALKOHOLNA
PIĆA 01.1. Hrana 01.1.1. Kruh i žitarice 01.1.1.1. Riža 01.1.1.2. Brašna i ostale žitarice 01.1.1.3. Kruh 01.1.1.4. Ostali pekarski proizvodi 01.1.1.5. Pizze i pite 01.1.1.6. Tjestenine i kuskus 01.1.1.7. Žitne pahuljice za
doručak 01.1.1.8. Ostali proizvodi od
žitarica 01.1.2. Meso 01.1.2.1. Govedina i teletina 01.1.2.2. Svinjetina 01.1.2.3. Janjetina i jaretina 01.1.2.4. Meso peradi 01.1.2.5. Ostale vrste mesa 01.1.2.6. Jestive iznutrice 01.1.2.7. Suho, usoljeno ili dimljeno
meso 01.1.2.8. Ostale mesne
prerađevine 01.1.3. Riba i plodovi mora 01.1.3.1. Svježa ili rashlađena
riba 01.1.3.2. Smrznuta riba 01.1.3.3. Svježi ili rashlađeni
plodovi mora 01.1.3.4. Smrznuti plodovi mora 01.1.3.5. Sušena, dimljena ili
usoljena riba i morski plodovi 01.1.3.6. Ostala konzervirana ili
prerađena riba i pripravci na temelju plodova mora 01.1.4. Mlijeko, sir i jaja 01.1.4.1. Svježe punomasno mlijeko 01.1.4.2. Svježe mlijeko s niskim
udjelom masti 01.1.4.3. Konzervirano mlijeko 01.1.4.4. Jogurt 01.1.4.5. Sir i skuta 01.1.4.6. Ostali mliječni
proizvodi 01.1.4.7. Jaja 01.1.5. Ulja i masti 01.1.5.1. Maslac 01.1.5.2. Margarin i ostale biljne
masti 01.1.5.3. Maslinovo ulje 01.1.5.4. Ostala jestiva ulja 01.1.5.5. Ostale jestive životinjske
masti 01.1.6. Voće 01.1.6.1. Svježe ili rashlađeno
voće 01.1.6.2. Smrznuto voće 01.1.6.3. Suho voće i orašasti
plodovi 01.1.6.4. Konzervirano voće i
voćni proizvodi 01.1.7. Povrće 01.1.7.1. Svježe ili rashlađeno
povrće osim krumpira i ostalih gomolja 01.1.7.2. Smrznuto povrće osim
krumpira i ostalih gomolja 01.1.7.3. Suho povrće, ostalo
konzervirano ili prerađeno povrće 01.1.7.4. Krumpir 01.1.7.5. Čips 01.1.7.6. Ostali gomolji i proizvodi
od gomoljastog povrća 01.1.8. Šećer, džem, med,
čokolada i slatkiši 01.1.8.1. Šećer 01.1.8.2. Džemovi, marmelade i med 01.1.8.3. Čokolada 01.1.8.4. Slatkiši 01.1.8.5. Jestivi led i sladoled 01.1.8.6. Umjetni nadomjesci za
šećer 01.1.9. Prehrambeni proizvodi,
d. n. 01.1.9.1. Umaci, začini 01.1.9.2. Sol, začini i
kulinarsko začinsko bilje 01.1.9.3. Dječja hrana 01.1.9.4. Gotovi obroci 01.1.9.9. Ostali prehrambeni
proizvodi, d. n. 01.2. Bezalkoholna pića 01.2.1. Kava, čaj i kakao 01.2.1.1. Kava 01.2.1.2. Čaj 01.2.1.3. Kakao i čokolada u
prahu 01.2.2. Mineralna voda,
osvježavajuća pića, sokovi od voća i povrća 01.2.2.1. Mineralna ili izvorska voda 01.2.2.2. Osvježavajuća
pića 01.2.2.3. Sokovi od voća i
povrća 02. ALKOHOLNA PIĆA,
DUHAN I NARKOTICI 02.1. Alkoholna pića 02.1.1. Žestoka alkoholna
pića 02.1.1.1. Žestoka alkoholna pića
i likeri 02.1.1.2. Alkoholna pića s
niskim udjelom alkohola 02.1.2. Vino 02.1.2.1. Vino od grožđa 02.1.2.2. Vino od drugog voća 02.1.2.3. Pojačana vina 02.1.2.4. Pića na bazi vina 02.1.3. Pivo 02.1.3.1. Lager 02.1.3.2. Ostala alkoholna piva 02.1.3.3. Pivo s niskim udjelom
alkohola i bezalkoholno pivo 02.1.3.4. Pića na bazi piva 02.2. Duhan 02.2.0. Duhan 02.2.0.1. Cigarete 02.2.0.2. Cigare 02.2.0.3. Ostali duhanski proizvodi 02.3. Narkotici 02.3.0. Narkotici 02.3.0.0. Narkotici 03. ODJEĆA I
OBUĆA 03.1. Odjeća 03.1.1. Materijal za odjeću 03.1.1.0. Materijal za odjeću 03.1.2. Odjevni predmeti 03.1.2.1. Odjevni predmeti za
muškarce 03.1.2.2. Odjevni predmeti za žene 03.1.2.3. Odjevni predmeti za
dojenčad (od 0 do 2 godine) i djecu (od 3 do 13 godina) 03.1.3. Ostali odjevni predmeti i
odjevni dodaci 03.1.3.1. Ostali odjevni predmeti 03.1.3.2. Odjevni dodaci 03.1.4. Čišćenje,
popravak i posudba odjeće 03.1.4.1. Čišćenje
odjeće 03.1.4.2. Popravak i posudba
odjeće 03.2. Obuća 03.2.1. Cipele i ostala obuća 03.2.1.1. Obuća za muškarce 03.2.1.2. Obuća za žene 03.2.1.3. Obuća za dojenčad
i djecu 03.2.2. Popravak i posudba
obuće 03.2.2.0. Popravak i posudba
obuće 04. STANOVANJE, VODA,
ELEKTRIČNA ENERGIJA, PLIN I OSTALA GORIVA 04.1. Stvarne najamnine za
stanovanje 04.1.1. Stvarne najamnine koje
plaćaju stanari 04.1.1.0. Stvarne najamnine koje
plaćaju stanari 04.1.2. Ostale stvarne najamnine 04.1.2.1. Stvarne najamnine koje
plaćaju stanari za druga boravišta 04.1.2.2. Garažne najamnine i ostale
najamnine koje plaćaju stanari 04.2. Imputirane najamnine za
stanovanje 04.2.1. Imputirane najamnine za
vlasnike-stanare 04.2.1.0. Imputirane najamnine za
vlasnike-stanare 04.2.2. Ostale imputirane
najamnine 04.2.2.0. Ostale imputirane najamnine 04.3. Održavanje i popravci
stambenog objekta 04.3.1. Proizvodi za održavanje i
popravke stambenog objekta 04.3.1.0. Proizvodi za održavanje i
popravke stambenog objekta 04.3.2. Usluge za održavanje i
popravke stambenog objekta 04.3.2.1. Usluge vodoinstalatera 04.3.2.2. Usluge električara 04.3.2.3. Usluge održavanja sustava
grijanja 04.3.2.4. Usluge soboslikara 04.3.2.5. Usluge stolara 04.3.2.9. Ostale usluge za održavanje
i popravke stambenog objekta 04.4. Opskrba vodom i razne
komunalne usluge za stambeni objekt 04.4.1. Opskrba vodom 04.4.1.0. Opskrba vodom 04.4.2. Odvoz smeća 04.4.2.0. Odvoz smeća 04.4.3. Odvodnja otpadnih voda 04.4.3.0. Odvodnja otpadnih voda 04.4.4. Ostale usluge za stambeni
objekt, d. n. 04.4.4.1. Naknade za održavanje u
zgradama s više stanova 04.4.4.2. Usluge sigurnosti 04.4.4.9. Ostale usluge za stambeni
objekt 04.5. Električna energija,
plin i ostala goriva 04.5.1. Električna energija 04.5.1.0. Električna energija 04.5.2. Plin 04.5.2.1. Prirodni plin i gradski
plin 04.5.2.2. Ukapljeni ugljikovodici
(butan, propan itd.) 04.5.3. Tekuća goriva 04.5.3.0. Tekuća goriva 04.5.4. Kruta goriva 04.5.4.1. Ugljen 04.5.4.9. Ostala kruta goriva 04.5.5. Toplinska energija 04.5.5.0. Toplinska energija 05. POKUĆSTVO, KUĆANSKA OPREMA I
REDOVITO ODRŽAVANJE KUĆANSTVA 05.1. Namještaj i
pokućstvo, tepisi i ostale podne prostirke 05.1.1. Namještaj i pokućstvo 05.1.1.1. Kućanski namještaj 05.1.1.2. Vrtni namještaj 05.1.1.3. Rasvjetna oprema 05.1.1.9. Ostali namještaj i
pokućstvo 05.1.2. Tepisi i ostale podne
prostirke 05.1.2.1. Tepisi i sagovi 05.1.2.2. Ostale podne prostirke 05.1.2.3. Usluge postavljanja
tapisona i podnih prostirki 05.1.3. Popravci namještaja,
pokućstva i podnih prostirki 05.1.3.0. Popravci namještaja,
pokućstva i podnih prostirki 05.2. Tekstilni proizvodi za
kućanstvo 05.2.0. Tekstilni proizvodi za
kućanstvo 05.2.0.1. Ukrasne tkanine i zavjese 05.2.0.2. Posteljina 05.2.0.3. Stolno rublje i rublje za
kupaonicu 05.2.0.4. Popravak tekstilnih
proizvoda za kućanstvo 05.2.0.9. Ostali tekstilni proizvodi
za kućanstvo 05.3. Kućanski aparati 05.3.1. Veliki kućanski
aparati, električni ili ne 05.3.1.1. Hladnjaci, zamrzivači
i hladnjaci-zamrzivači 05.3.1.2. Perilice rublja, sušilice rublja i strojevi za
pranje posuđa 05.3.1.3. Štednjaci 05.3.1.4. Grijalice, klimatizacijski
uređaji 05.3.1.5. Oprema za
čišćenje 05.3.1.9. Ostali veliki kućanski
aparati 05.3.2. Mali električni
kućanski aparati 05.3.2.1. Aparati za pripremu hrane 05.3.2.2. Uređaji za pripremu
kave, čaja i slični uređaji 05.3.2.3. Glačala 05.3.2.4. Tosteri i roštilji 05.3.2.9. Ostali mali električni
kućanski aparati 05.3.3. Popravak kućanskih
aparata 05.3.3.0. Popravak kućanskih
aparata 05.4. Stakleno i stolno posuđe
te kućanski pribor 05.4.0. Stakleno i stolno
posuđe te kućanski pribor 05.4.0.1. Posuđe od stakla,
kristala, keramike i porculana 05.4.0.2. Pribor za jelo i srebrni
pribor za jelo 05.4.0.3. Neelektrični kuhinjski
pribor i predmeti 05.4.0.4. Popravak staklenog i
stolnog posuđa te kućanskog pribora 05.5. Alati i oprema za
kuću i vrt 05.5.1. Veći alati i oprema 05.5.1.1. Motorni veći alati i
oprema 05.5.1.2. Popravak, iznajmljivanje i
unajmljivanje većih alata i opreme 05.5.2. Mali alati i razni pribor 05.5.2.1. Mali alati bez motora 05.5.2.2. Razni mali alati i pribor 05.5.2.3. Popravak malih alata bez
motora i raznog pribora 05.6. Proizvodi i usluge za
redovito održavanje kućanstva 05.6.1. Potrošni proizvodi za
održavanje kućanstva 05.6.1.1. Proizvodi za
čišćenje i održavanje 05.6.1.2. Ostali potrošni mali
predmeti za kućanstvo 05.6.2. Usluge pomoći u
domaćinstvu i kućanske usluge 05.6.2.1. Usluge pomoći u
domaćinstvu plaćenog osoblja 05.6.2.2. Usluge čišćenja 05.6.2.3. Najam namještaja i
pokućstva 05.6.2.9. Ostale usluge pomoći u
domaćinstvu i kućanske usluge 06. ZDRAVLJE 06.1. Medicinski proizvodi,
pomagala i oprema 06.1.1. Farmaceutski proizvodi 06.1.1.0. Farmaceutski proizvodi 06.1.2. Ostali medicinski
proizvodi 06.1.2.1. Testovi za trudnoću i
mehanička sredstva za kontracepciju 06.1.2.9. Ostali medicinski
proizvodi, d. n. 06.1.3. Terapeutska pomagala i
oprema 06.1.3.1. Korektivne naočale i
kontaktne leće 06.1.3.2. Slušna pomagala 06.1.3.3. Popravak terapeutskih
pomagala i opreme 06.1.3.9. Ostala terapeutska pomagala
i oprema 06.2. Izvanbolničke usluge 06.2.1. Medicinske usluge 06.2.1.1. Usluge opće prakse 06.2.1.2. Usluge specijalističke
prakse 06.2.2. Stomatološke usluge 06.2.2.0. Stomatološke usluge 06.2.3. Paramedicinske usluge 06.2.3.1. Usluge medicinskih
analitičkih laboratorija i rendgenskih centara 06.2.3.2. Termalne kupelji, terapija korektivne gimnastike,
usluge hitne pomoći i najam terapeutske opreme 06.2.3.9. Ostale paramedicinske
usluge 06.3. Bolničke usluge 06.3.0. Bolničke usluge 06.3.0.0. Bolničke usluge 07. PRIJEVOZ 07.1. Kupnja vozila 07.1.1. Motorna vozila 07.1.1.1. Nova motorna vozila 07.1.1.2. Rabljena motorna vozila 07.1.2. Motocikli 07.1.2.0. Motocikli 07.1.3. Bicikli 07.1.3.0. Bicikli 07.1.4. Zaprežna vozila 07.1.4.0. Zaprežna vozila 07.2. Održavanje i upotreba
prijevoznih sredstava 07.2.1. Rezervni dijelovi i pribor
za osobna prijevozna sredstva 07.2.1.1. Gume 07.2.1.2. Rezervni dijelovi za osobna
prijevozna sredstva 07.2.1.3. Pribor za osobna prijevozna
sredstva 07.2.2. Goriva i maziva za osobna
prijevozna sredstva 07.2.2.1. Dizel 07.2.2.2. Benzin 07.2.2.3. Ostala goriva za osobna
prijevozna sredstva 07.2.2.4. Maziva 07.2.3. Održavanje i popravci
osobnih prijevoznih sredstava 07.2.3.0. Održavanje i popravci
osobnih prijevoznih sredstava 07.2.4. Ostale usluge povezane s
osobnim prijevoznim sredstvima 07.2.4.1. Najam garaža, parkirnih
mjesta i osobnih prijevoznih sredstava 07.2.4.2. Objekti za naplatu
cestarine i uređaji za naplatu parkiranja 07.2.4.3. Tečajevi vožnje,
vozački ispiti, dozvole i tehnički pregledi vozila 07.3. Usluge prijevoza 07.3.1. Željeznički
putnički prijevoz 07.3.1.1. Putnički prijevoz
vlakom 07.3.1.2. Putnički prijevoz
podzemnom željeznicom i tramvajem 07.3.2. Cestovni putnički
prijevoz 07.3.2.1. Putnički prijevoz
autobusom 07.3.2.2. Putnički prijevoz
taksijem i unajmljenim automobilom s vozačem 07.3.3. Zračni putnički
prijevoz 07.3.3.1. Domaći letovi 07.3.3.2. Međunarodni letovi 07.3.4. Putnički pomorski
prijevoz i prijevoz unutarnjim vodnim putovima 07.3.4.1. Putnički pomorski
prijevoz 07.3.4.2. Putnički prijevoz
unutarnjim vodnim putovima 07.3.5. Kombinirani prijevoz
putnika 07.3.5.0. Kombinirani prijevoz
putnika 07.3.6. Ostale prijevozne usluge 07.3.6.1. Prijevoz uspinjačom,
žičarom i vučnicom sa sjedalima 07.3.6.2. Usluge preseljenja i
skladištenja 07.3.6.9. Ostale prijevozne usluge,
d. n. 08. KOMUNIKACIJA 08.1. Poštanske usluge 08.1.0. Poštanske usluge 08.1.0.1. Usluge rukovanja pismima 08.1.0.9. Ostale poštanske usluge 08.2. Telefonska i telefaks
oprema 08.2.0. Telefonska i telefaks
oprema 08.2.0.1. Oprema za fiksnu telefoniju 08.2.0.2. Oprema za mobilnu
telefoniju 08.2.0.3. Ostala telefonska i
telefaks oprema 08.2.0.4. Popravak telefonske i
telefaks opreme 08.3. Telefonske i telefaks
usluge 08.3.0. Telefonske i telefaks
usluge 08.3.0.1. Usluge fiksne telefonije 08.3.0.2. Usluge mobilne telefonije 08.3.0.3. Usluge internetskog
pristupa 08.3.0.4. Paketi telekomunikacijskih
usluga 08.3.0.5. Ostale komunikacijske
usluge 09. REKREACIJA I KULTURA 09.1. Audiovizualna i
fotografska oprema te oprema za obradu podataka 09.1.1. Oprema za prijam, snimanje
i reprodukciju zvuka i slike 09.1.1.1. Oprema za prijam, snimanje
i reprodukciju zvuka 09.1.1.2. Oprema za prijam, snimanje
i reprodukciju zvuka i slike 09.1.1.3. Prijenosni uređaji za
zvuk i slike 09.1.1.9. Ostala oprema za prijam, snimanje i reprodukciju
zvuka i slike 09.1.2. Fotografska i
kinematografska oprema i optički instrumenti 09.1.2.1. Fotografski aparati 09.1.2.2. Pribor za fotografsku i
kinematografsku opremu 09.1.2.3. Optički instrumenti 09.1.3. Oprema za obradu podataka 09.1.3.1. Osobna računala 09.1.3.2. Dodaci za opremu za obradu
podataka 09.1.3.3. Softver 09.1.3.4. Kalkulatori i ostala oprema
za obradu podataka 09.1.4. Mediji za snimanje 09.1.4.1. Prethodno snimljeni mediji
za snimanje 09.1.4.2. Nesnimljeni mediji za
snimanje 09.1.4.9. Ostali mediji za snimanje 09.1.5. Popravak audiovizualne i
fotografske opreme te opreme za obradu podataka 09.1.5.0. Popravak audiovizualne i
fotografske opreme te opreme za obradu podataka 09.2. Ostala trajna dobra za
rekreaciju i kulturu 09.2.1. Ostala trajna dobra za
rekreaciju na otvorenom 09.2.1.1. Kombi vozila za kampiranje,
karavani i prikolice za kampiranje 09.2.1.2. Zrakoplovi, mikrolaki zrakoplovi, zračne
jedrilice, zmajari i baloni uzgonjeni toplim zrakom 09.2.1.3. Čamci, vanbrodski
motori i opremanje čamaca 09.2.1.4. Konji, poniji i dodaci 09.2.1.5. Veliki predmeti za igre i
sportove 09.2.2. Glazbeni instrumenti i
velika trajna dobra za rekreaciju u zatvorenom 09.2.2.1. Glazbeni instrumenti 09.2.2.2. Velika trajna dobra za
rekreaciju u zatvorenom 09.2.3. Održavanje i popravak
ostalih velikih trajnih dobara za rekreaciju i kulturu 09.2.3.0. Održavanje i popravak
ostalih velikih trajnih dobara za rekreaciju i kulturu 09.3. Ostali predmeti i oprema
za rekreaciju, vrtovi i kućni ljubimci 09.3.1. Igre, igračke i
hobiji 09.3.1.1. Igre i hobiji 09.3.1.2. Igračke i predmeti za
proslave 09.3.2. Sportska oprema, oprema za
kampiranje i rekreaciju na otvorenom 09.3.2.1. Sportska oprema 09.3.2.2. Oprema za kampiranje i
rekreaciju na otvorenom 09.3.2.3. Popravak sportske opreme,
opreme za kampiranje i rekreaciju na otvorenom 09.3.3. Vrtovi, biljke i
cvijeće 09.3.3.1. Proizvodi za vrt 09.3.3.2. Biljke i cvijeće 09.3.4. Kućni ljubimci i
proizvodi za kućne ljubimce 09.3.4.1. Kupnja kućnih
ljubimaca 09.3.4.2. Proizvodi za kućne
ljubimce 09.3.5. Veterinarske usluge i
ostale usluge za kućne ljubimce 09.3.5.0. Veterinarske usluge i ostale
usluge za kućne ljubimce 09.4. Rekreacijske i kulturne
usluge 09.4.1. Rekreacijske i sportske
usluge 09.4.1.1. Rekreacijske i sportske
usluge – prisustvovanje 09.4.1.2. Rekreacijske i sportske
usluge – sudjelovanje 09.4.2. Kulturne usluge 09.4.2.1. Kina, kazališta, koncerti 09.4.2.2. Muzeji, knjižnice, zoološki
vrtovi 09.4.2.3. Televizijske i radijske
pristojbe, pretplate 09.4.2.4. Najam opreme i dodataka za
kulturu 09.4.2.5. Fotografske usluge 09.4.2.9. Ostale kulturne usluge 09.4.3. Igre na sreću 09.4.3.0. Igre na sreću 09.5. Novine, knjige i pribor
za pisanje 09.5.1. Knjige 09.5.1.1. Knjige, beletristika 09.5.1.2. Obrazovni udžbenici 09.5.1.3. Ostale knjige dokumentarnog
sadržaja 09.5.1.4. Usluge uvezivanja i
preuzimanje e-knjiga 09.5.2. Novine i periodika 09.5.2.1. Novine 09.5.2.2. Časopisi i periodika 09.5.3. Razni tiskani materijal 09.5.3.0. Razni tiskani materijal 09.5.4. Pribor za pisanje i
crtanje 09.5.4.1. Proizvodi od papira 09.5.4.9. Ostali pribor za pisanje i
crtanje 09.6. Paket-aranžmani 09.6.0. Paket-aranžmani 09.6.0.1. Domaći paket-aranžmani 09.6.0.2. Međunarodni
paket-aranžmani 10. OBRAZOVANJE 10.1. Predškolsko i
osnovnoškolsko obrazovanje 10.1.0. Predškolsko i
osnovnoškolsko obrazovanje 10.1.0.1. Predškolsko obrazovanje
(ISCED-97 razina 0) 10.1.0.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
(ISCED-97 razina 1) 10.2. Srednjoškolsko
obrazovanje 10.2.0. Srednjoškolsko obrazovanje 10.2.0.0. Srednjoškolsko obrazovanje 10.3. Obrazovanje nakon
srednjoškolskog, osim visokog 10.3.0. Obrazovanje nakon
srednjoškolskog, osim visokog 10.3.0.0. Obrazovanje nakon
srednjoškolskog, osim visokog (ISCED-97 razina 4) 10.4. Visoko obrazovanje 10.4.0. Visoko obrazovanje 10.4.0.0. Visoko obrazovanje 10.5. Obrazovanje koje se ne
može definirati po stupnju 10.5.0. Obrazovanje koje se ne
može definirati po stupnju 10.5.0.0. Obrazovanje koje se ne može
definirati po stupnju 11. RESTORANI I HOTELI 11.1. Ugostiteljske usluge 11.1.1. Restorani, kavane i
slično 11.1.1.1. Restorani, kavane i objekti
za ples 11.1.1.2. Usluge brze hrane i gotove
hrane za ponijeti 11.1.2. Kantine 11.1.2.0. Kantine 11.2. Usluge smještaja 11.2.0. Usluge smještaja 11.2.0.1. Hoteli, moteli, pansioni i
slične usluge smještaja 11.2.0.2. Odmarališta, mjesta za kampiranje, hosteli za mlade
i slične usluge smještaja 11.2.0.3. Usluge smještaja u drugim
objektima 12. RAZNA DOBRA I USLUGE 12.1. Osobna njega 12.1.1. Frizerski saloni i centri
za uljepšavanje 12.1.1.1. Usluge uređivanja kose
za muškarce i djecu 12.1.1.2. Usluge uređivanja kose
za žene 12.1.1.3. Tretmani za uljepšavanje 12.1.2. Električni
uređaji za osobnu njegu 12.1.2.1. Električni
uređaji za osobnu njegu 12.1.2.2. Popravak električnih
uređaja za osobnu njegu 12.1.3. Ostali uređaji,
predmeti i proizvodi za osobnu njegu 12.1.3.1. Neelektrični
uređaji 12.1.3.2. Predmeti za osobnu higijenu i wellness,
ezoterični proizvodi i proizvodi za uljepšavanje 12.2. Prostitucija 12.2.0. Prostitucija 12.2.0.0. Prostitucija 12.3. Osobni predmeti,
d. n. 12.3.1. Nakit, zidni i ručni
satovi 12.3.1.1. Nakit 12.3.1.2. Zidni i ručni satovi 12.3.1.3. Popravak nakita, zidnih i
ručnih satova 12.3.2. Ostali osobni predmeti 12.3.2.1. Predmeti za putovanja 12.3.2.2. Predmeti za malu djecu 12.3.2.3. Popravak ostalih osobnih
predmeta 12.3.2.9. Ostali osobni predmeti,
d. n. 12.4. Socijalna zaštita 12.4.0. Socijalna zaštita 12.4.0.1. Usluge skrbi o djeci 12.4.0.2. Umirovljenički domovi
za starije osobe i domovi za osobe s invaliditetom 12.4.0.3. Usluge za skrb o osobama u
njihovim obiteljskim domovima 12.4.0.4. Savjetovanje 12.5. Osiguranje 12.5.1. Životno osiguranje 12.5.1.0. Životno osiguranje 12.5.2. Osiguranje povezano sa
stambenim objektom 12.5.2.0. Osiguranje povezano sa
stambenim objektom 12.5.3. Zdravstveno osiguranje 12.5.3.1. Javno zdravstveno
osiguranje 12.5.3.2. Privatno zdravstveno
osiguranje 12.5.4. Osiguranje povezano s
prijevozom 12.5.4.1. Osiguranje motornih vozila 12.5.4.2. Putno osiguranje 12.5.5. Ostale vrste osiguranja 12.5.5.0. Ostale vrste osiguranja 12.6. Financijske usluge, d. n. 12.6.1. UFPIM 12.6.1.0. UFPIM 12.6.2. Ostale financijske usluge,
d. n. 12.6.2.1. Bankovne i poštanske
naknade 12.6.2.2. Pristojbe i naknade za
usluge brokera, savjetnika za ulaganja 12.7. Ostale usluge, d. n. 12.7.0. Ostale usluge, d. n. 12.7.0.1. Administrativne pristojbe 12.7.0.2. Pravne i
računovodstvene usluge 12.7.0.3. Pogrebne usluge 12.7.0.4. Ostale pristojbe i usluge