Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o aktivaciji Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2012/010 RO/Mechel iz Rumunjske) /* COM/2014/0255 final - 2014/ () */
OBRAZLOŽENJE Člankom 12. Uredbe Vijeća (EU,
Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir
za razdoblje 2014. – 2020.[1]
omogućuje se aktiviranje Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (EGF)
unutar godišnje gornje granice od 150 milijuna EUR (cijene iz
2011.) iznad odgovarajućih naslova financijskog okvira. Pravila koja se primjenjuju na doprinose iz
EGF-a u odnosu na zahtjeve podnesene do 31. prosinca 2013. utvrđena
su Uredbom (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od
20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji[2]. Na dan 21. prosinca 2012. Rumunjska je
podnijela zahtjev EGF/2012/010 RO/Mechel za financijski doprinos iz EGF-a nakon
otpuštanja u društvu SC Mechel Campia Turzii SA i jednom daljnjem
proizvođaču (SC Mechel Reparatii Targoviste SRL) u Rumunjskoj. Nakon detaljnog pregleda ovog zahtjeva,
Komisija je zaključila u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ)
br. 1927/2006 da su uvjeti za stjecanje financijskog doprinosa na temelju
ove Uredbe ispunjeni. SAŽETAK ZAHTJEVA I ANALIZA Glavni podaci: || Referentni broj EGF-a || EGF/2012/010 Država članica || Rumunjska Članak 2. || (a) Primarno poduzeće || SC Mechel Campia Turzii SA Dobavljači i daljnji proizvođači || 1 Referentno razdoblje || 20. 6. 2012. – 20. 10. 2012. Datum početka pružanja usluga prilagođenih potrebama || 1. 3. 2013. Datum podnošenja zahtjeva || 21. 12. 2012. Otpuštanja tijekom referentnog razdoblja || 825 Otpuštanja prije i nakon referentnog razdoblja || 688 Ukupno prihvatljivih otpuštanja || 1 513 Otpušteni radnici za koje se očekuje da će sudjelovati u mjerama || 1 000 Izdaci za usluge prilagođene potrebama (EUR) || 6 909 300 Izdaci za provedbu EGF-a[3] (EUR) || 233 000 Izdaci za provedbu EGF-a (%) || 3,26 Ukupan proračun (EUR) || 7 142 300 Doprinos iz EGF-a (50 %) (EUR) || 3 571 150 1. Zahtjev je podnesen Komisiji
21. prosinca 2012. i nadopunjavan dodatnim podacima do 4. ožujka 2014. 2. Zahtjevom su ispunjeni uvjeti
za provedbu EGF-a kako je utvrđeno člankom 2. točkom (a)
Uredbe (EZ) br. 1927/2006, a podnesen je u roku od 10 tjedana navedenom u
članku 5. te Uredbe. Veza između otpuštanja i velikih
strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije 3. Kako bi dokazala vezu
između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske
trgovine nastalih zbog globalizacije, Rumunjska tvrdi da je sektor proizvodnje
gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika, u kojem su poslovala društva
Mechel Campia Turzii i Mechel Reparatii Targoviste, pretrpio ozbiljne ekonomske
poremećaje zbog brzog opadanja tržišnog udjela EU-a u sektoru proizvoda od
čelika i rasta tržišnog udjela zemalja poput Kine. Rumunjska su nadležna
tijela dostavila podatke[4]
koji ukazuju na to da je, kad se promatra cjelokupna industrija čelika,
proizvodnja sirovog čelika u EU27 pala s 206,9 milijuna tona u 2006. na
177,6 milijuna tona u 2011., što je dovelo do toga da je tržišni udio EU27 pao
sa 16,6 % u 2006. na 11,7 % u 2011., dok se u istom razdoblju tržišni
udio Kine povećao s 33,7 % na 45,0 %. Tijekom razdoblja 2002. –
2011., tržišni udio Kine više se nego udvostručio u odnosu na
početnih 20,2 %, dok se početni tržišni udio EU27 od 20,8 %
prepolovio. 4. U razdoblju 2009. – 2011.
vidljiva potrošnja[5]
čelika (ekvivalent sirovog čelika) u EU27 povećala se sa 127,0
milijuna tona na 168,7 milijuna tona (+32,9 %), ali ipak nije dosegnula
razine prije krize, dok se svjetska potrošnja povećala s 1 219,6
milijuna tona na 1 484,7 milijuna tona (+21,7 %), prešavši brojeve za
2008. Slično je kretanje zabilježeno za vidljivu potrošnju gotovih
proizvoda od čelika koja se povećala za 32,0 % u EU27, u odnosu
na 21,4 % na svjetskoj razini. Puno je tog povratka potražnje u EU27
zadovoljeno uvozom. 5. Između 2009. i 2011.
uvoz gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika u EU27 povećao se sa
101,0 milijun tona na 138,4 milijuna tona (+37,0 %), dok se uvoz takvih
proizvoda u Kinu smanjio s 22,3 milijuna tona na 16,3 milijuna tona
(–26,9 %). U istom se tom razdoblju izvoz iz EU27 gotovih proizvoda i
poluproizvoda od čelika povećao sa 112,8 milijuna tona na 145,8
milijuna tona (+29,2 %), ali se puno više povećao izvoz iz
trećih zemalja poput Kine (+99,8 %), SAD-a (43,8 %) ili Južne
Koreje (42,6 %), koje su na svjetskoj razini 2009. zajedno predstavljale
21,8 % izvoza gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika u odnosu na
35,8 % za EU27. Ovi podaci pokazuju da je posljednjih godina EU zabilježio
znatan porast uvoza u EU gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika, kao
i relativan pad izvoza takvih proizvoda, što zajedno dovodi do gubitka tržišnog
udjela EU-a u sektoru gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika u kojem
je Mechel poslovao. Ti su događaji negativno utjecali na rezultate u ovom
sektoru, što se odrazilo u konkurentnosti čelične industrije EU-a na
međunarodnoj razini i u gubicima radnih mjesta zbog restrukturiranja u
sektoru čelika u Europi[6]. 6. Do danas je u sektoru
čelika podneseno pet zahtjeva za doprinos iz EGF-a, od kojih je svrha
četiriju bila pružanje podrške radnicima koji su otpušteni zbog velikih
strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije[7], a jednim se trebala
pružiti podrška radnicima koji su otpušteni izravno zbog globalne financijske i
gospodarske krize[8]. Dokaz broja otpuštanja i sukladnosti s
kriterijima iz članka 2. točke (a) 7. Rumunjska je predala taj
zahtjev na temelju intervencijskih kriterija iz članka 2.
točke (a) Uredbe (EZ) br. 1927/2006 kojima se traži najmanje 500
otpuštanja tijekom četveromjesečnog razdoblja u poduzeću iz
države članice, što obuhvaća radnike koji su proglašeni viškom u
poduzećima dobavljačima i daljnjim proizvođačima. 8. U zahtjevu je navedeno 825
otpuštanja u društvu Mechel Campia Turzii i jednom daljnjem
proizvođaču tijekom četveromjesečnog referentnog razdoblja
od 20. lipnja 2012. do 20. listopada 2012. te daljnjih 688 otpuštanja izvan
referentnog razdoblja, ali povezano s istim postupkom kolektivnog otpuštanja
viška radnika. Izračun svih ovih otpuštanja izvršen je u skladu s
člankom 2. drugim stavkom trećom alinejom Uredbe (EZ)
br. 1927/2006. Komisija je primila potvrdu propisanu člankom 2.
drugim stavkom trećom alinejom da je to stvarni broj izvršenih otpuštanja. Objašnjenje nepredvidive prirode tih
otpuštanja 9. Rumunjska nadležna tijela
tvrde da se nije mogla predvidjeti odluka o tome da će radnici u društvu
Mechel Campia Turzii postati višak. U studenom 2009. Mechel je objavio
dovršetak tri nove proizvodne linije u svojoj tvornici u Câmpia Turziiju.
Međutim, krajem 2011. Mechelovo je poslovanje u Rumunjskoj počelo
prolaziti kroz financijske probleme koji su nastali zbog gubitaka ostvarenih u
dvije prethodne financijske godine zbog nepovoljnih cijena na europskom tržištu
čelika povezanih sa sve višim cijenama željeznog otpada i slabom
potražnjom za gotovim proizvodima. Na kraju 2011. Mechel Campia Turzii poduzeo
je brojne mjere kako bi smanjio trošak ljudstva (npr. privremeno obustavljanje
pojedinačnih povišica, bonusa i pravilnika o poticajima; zabrana
prekovremenog rada; reorganizacija radnih smjena; smanjivanje satnice uz
plaće proporcionalne satnici). Usprkos tome, te mjere nisu riješile
financijske probleme poduzeća pa je ono odlučilo započeti s
kolektivnim otpuštanjima. Identifikacija poduzeća u kojima se
provode otpuštanja i ciljanih kategorija radnika 10. Zahtjev se odnosi na
1 513 otpuštenih radnika (1 441 za vrijeme i nakon referentnog
razdoblja u društvu Mechel Campia Turzii i 72 u društvu Mechel Reparatii
Targoviste). Rumunjska nadležna tijela procjenjuju da će 1 000
otpuštenih radnika sudjelovati u koordiniranom paketu usluga prilagođenih
potrebama. 11. Obuhvaćene je radnike
moguće raščlaniti kako slijedi: Kategorija || Broj || Postotak Muškarci || 728 || 72,80 Žene || 272 || 27,20 Građani Europske unije || 1 000 || 100,00 Građani država koje nisu članice Europske unije || 0 || 0,00 15 – 24 godina || 9 || 0,90 25 – 54 godine || 879 || 87,90 55 – 64 godine || 112 || 11,20 > 64 godine || 0 || 0,00 12. Među radnicima
obuhvaćenima programom pomoći četvero ih je s dugotrajnim
zdravstvenim problemima ili invalidnosti. 13. Raščlamba u smislu
kategorija zanimanja: Kategorija || Broj || Postotak Rukovoditelji || 32 || 3,20 Stručnjaci || 61 || 6,10 Tehničari i povezani stručnjaci || 91 || 9,10 Administrativni pomoćnici || 81 || 8,10 Uslužni i prodajni radnici || 6 || 0,60 Zaposlenici u području obrta i povezanih djelatnosti || 271 || 27,10 Rukovatelji uređajima i strojevima i monteri || 449 || 44,90 Elementarna zanimanja || 9 || 0,90 14. U skladu s člankom 7.
Uredbe (EZ) br. 1927/2006 Rumunjska je potvrdila da se primjenjuje i da
će se nastaviti primjenjivati politika jednakosti između žena i
muškaraca i zabrane diskriminacije tijekom različitih faza provedbe EGF-a,
a posebno u pristupu EGF-u. Opis predmetnog područja, njegovih
nadležnih tijela i dionika 15. Otpuštanja su prije svega
pogodila grad Câmpia Turzii i okolno područje na jugoistoku županije Cluj
na sjeverozapadu Rumunjske. Sa socioekonomskog gledišta, područje Câmpia
Turzii karakterizirano je niskom razinom prihoda i slabom diverzifikacijom
gospodarskih aktivnosti. AJOFM Cluj procjenjuje da je oko
pola radno sposobnog stanovništva u Câmpia Turziiji zaposleno u industrijskom sektoru. Mechel Campia Turzii bio je najveći
poslodavac u tom području s 1 837 zaposlenih (u lipnju 2012.), što je
predstavljalo oko trećine ukupnog broja zaposlenih u području.
Lokalno je tržište rada vrlo ograničeno jer je stopa nezaposlenosti u
području Câmpia Turzii u pravilu oko 5 % i stopa slobodnih radnih
mjesta vrlo je niska (ispod 0,5 %)[9]. 16. Tijela nadležna za provedbu
mjera su Rumunjska nacionalna agencija za zapošljavanje (ANOFM) i Agencija za
zapošljavanje županije Cluj (AJOFM Cluj). 17. Među ostalim se dionicima
nalaze lokalne i regionalne vlasti, sindikati i poduzeća koji će se
povezati sa zadrugom koja će se osnovati radi pružanja podrške radnicima
kojima je namijenjena pomoć u okviru mjere „Pomoć u započinjanju
samostalnog poslovanja”. Predviđeni učinak otpuštanja s
obzirom na lokalnu, regionalnu ili nacionalnu zaposlenost 18. Preko dvije trećine
otpuštenih radnika živi u Câmpia Turziiju i
okolici, a gotovo trećina u ostalim dijelovima
županije Cluj. Prema AJOFM Cluju, stopa nezaposlenosti u županiji Cluj
bila je 3,7 % prije otpuštanja i povećala se na 4,1 % u
veljači 2013., nakon otpuštanja. Zbog tih se otpuštanja broj nezaposlenih u području Câmpia Turziija više nego
udvostručio s 481 na 1 290, a postotni udio nezaposlenih u
stanovništvu u dobi od 18 do 62 godine povećao se s 2,7 % na
7,2 %. Iz tih su otpuštanja stoga proizašle
krupne posljedice za lokalno tržište rada, imajući u vidu malen broj
poslova koji su dostupni u području Câmpia Turziija (u prosjeku 30
slobodnih mjesta mjesečno) i malen broj potencijalnih poslodavaca. Između 2008 i 2010. broj zaposlenih u
čeličnoj industriji u županiji Cluj stalno je padao i došlo je do
znatnog pada obujma neto investicija u toj industriji. Prema AJOFM Cluju,
većina otpuštenih radnika posjeduje
kvalifikacije specifične za metaluršku industriju, ali poslodavci koji
nude slobodna radna mjesta u županiji Cluj
više ne traže te kvalifikacije. Usklađeni paket usluga
prilagođenih potrebama koje treba financirati i specifikacija
predviđenih troškova, uključujući njegovu komplementarnost s
djelovanjima koja se financiraju sredstvima strukturnih fondova 19. Usklađeni paket usluga
prilagođenih potrebama s ciljem ponovnog uključivanja otpuštenih
radnika na tržište rada sastavlja se time što se kombiniraju sljedeće
mjere[10]: –
Registracija radnika:
ova se mjera sastoji od ispunjavanja registracijskog obrasca u sklopu baze
podataka centra za koordinaciju projekta kako bi se ustanovile vještine,
sposobnosti i iskustva svakog radnika, provjerio njegov status i definirale
potrebe i želje. –
Informiranje, profesionalno usmjeravanje i
savjetovanje: ova se mjera sastoji od niza aktivnosti
koje je razradio centar za koordinaciju projekta, a to su: –
informiranje poslovnih subjekata u području
Câmpia Turziija o projektu i pronalaženje nepopunjenih radnih mjesta, –
informiranje ciljanih radnika o lokalnom tržištu
rada, radnom zakonodavstvu, tečajevima za strukovno osposobljavanje i
prilikama za zapošljavanje, –
obavljanje motivacijskih intervjua, psiholoških
procjena i testova sposobnosti, –
pružanje savjeta o karijeri i profesionalnog
usmjeravanja ciljanim radnicima i sastavljanje pojedinačnog plana
djelovanja za svakog ciljanog radnika, –
pružanje savjeta o tome kako pronaći posao,
kako pristupiti potencijalnom poslodavcu, kako se ponašati prije i poslije intervjua
za posao, –
davanje preporuka za sudjelovanje u drugim
projektnim aktivnostima (npr. tečajevima za strukovno osposobljavanje,
stažiranju, zadruzi). –
Tečajevi za strukovno obrazovanje i
stažiranja: ove se mjere sastoje od toga da se
radnicima pruže tečajevi za strukovno osposobljavanje koji odgovaraju
njihovim potrebama, prema onome što je utvrđeno prilikom prikupljanja
informacija, profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja. Tečajevi za
osposobljavanje koji u pravilu traju od tri do šest mjeseci organizirat će
se za grupe od 7 do 28 osoba u izvedbi ovlaštenih vanjskih pružatelja usluga
koje priznaju Nacionalna agencija za socijalnu pomoć i inspekciju i
Nacionalni centar za profesionalno osposobljavanje i završit će izdavanjem
potvrda o stečenim sposobnostima[11].
Pružateljima usluga osposobljavanja plaćat će se sustavom naknada za
vaučere, na temelju potvrde dogovora s AJOFM Clujom, nakon što je
tečaj održan i nakon što su sudionici stekli potvrdu o osposobljenosti.
Centar za koordinaciju projekta koordinirat će aktivnosti osposobljavanja
i pratiti svaki tečaj za osposobljavanje. Sudionici tečajeva pratit
će se šest mjeseci nakon završetka tečaja. Radnici će
također moći ići na stažiranja u trajanju od 5 do 90 dana koja
će potencijalni poslodavci u području u kojem je došlo do otpuštanja
posebno organizirati za otpuštene radnike. –
Pomoć u započinjanju samostalnog
poslovanja: AJOFM Cluj pomoći će u
organiziranju novog poduzeća u obliku zadruge[12] sa standardnim
pravilnicima o radnom odnosu[13]
čiji će članovi biti 250 od ciljanih radnika, a ta će
zadruga proizvoditi raznu sportsku opremu za rumunjskog proizvođača
sportske opreme koji je i sam podizvođač međunarodnog
proizvođača sportske opreme[14].
Ciljanim je radnicima pružena prilika da kažu zanima li ih sudjelovanje u
zadruzi. AJOFM Cluj odabrat će 250 članova zadruge iz grupe
zainteresiranih ciljanih radnika korištenjem dva testa sposobnosti te slanjem
na stažiranje u druga trgovačka društva koja se bave sličnim
poslovima u kojima će ih se procjenjivati. Svaki odabrani radnik imat
će pravo na vaučer u vrijednosti od 15 000 EUR koji se
treba upotrijebiti kao članski doprinos kapitalu zadruge[15]. Glavninu će tih
sredstava, osim dijela rezerviranog za pravne i administrativne troškove novog
trgovačkog društva i obrtni kapital[16],
zadruga upotrijebiti za kupovinu neophodnih strojeva, opreme i sirovina za
obavljanje svojih proizvodnih aktivnosti[17].
Strojevi, oprema i sirovine plaćat će se iz financijskih sredstava
koja pokrivaju vaučere izdane svakom članu zadruge. –
Potreba za kupovinom tih sredstava i opremanjem
proizvodnog prostora povezana je s brojem osoba koje će se pridružiti
zadruzi. Stopa integracije ljudi u zadrugu temelji se na potrebi zadruge za
kupovinom sredstava i za radom. Radnici će imati jednaka prava u zadruzi.
Zajednički će biti vlasnici sredstava za proizvodnju, određivati
svoju plaću i dividende i odlučivati o budućim poslovnim
planovima i investicijama[18].
Radnici će se obvezati na ostanak u zadruzi tijekom prve tri godine rada.
Ako se radnici odluče napustiti zadrugu prije isteka tog razdoblja,
upravna tijela zadruge odlučit će o iznosu naknade koji odgovara
vrijednosti njihova doprinosa dioničkom kapitalu zadruge koji se može tim
radnicima isplatiti i o uvjetima pod kojima se može isplatiti. Novi
članovi koji se žele pridružiti zadruzi morat će dati jednak doprinos
(koji se može financirati iz drugih projekata za pružanje pomoći). –
Između zadruge i njezina klijenta potpisat
će se ugovor o prodaji s početnim trajanjem od četiri godine
koje se može produžiti (klijent ima ugovor s međunarodnim
proizvođačem sportske opreme u trajanju od 10 godina). Ugovor
između zadruge i njezina klijenta bit će pod tržišnim uvjetima i
jamčit će prihod zadruzi, ali neće sadržavati klauzulu o
ekskluzivnosti pa će zadruga moći širiti svoju bazu klijenata. AJOFM
Cluj jamčit će za održivost projekta ugovorom sa zadrugom[19]. –
Komisija smatra da ova mjera, iako inovativna u
organizaciji i provedbi, u potpunosti zadovoljava uvjete za prihvatljiva
djelovanja navedene u članku 3. točki (a) Uredbe (EZ)
br. 1927/2006 i da posebno odgovara kategoriji mjera na koje se misli pod
„promicanjem poduzetništva ili pomoći za samozapošljavanje”, –
Zakup proizvodnih prostora i plaćanje
zakupa za vrijeme trajanja projekta: Poslovanje
zadruge započet će probnom proizvodnom linijom s 50 radnika i poslije
će se proširiti na ukupno 250 radnika. Zakupninu za proizvodna postrojenja
plaćat će AJOFM Cluj (sredstvima EGF-a) sve do kraja provedbe EGF-a
(ožujak 2015.), nakon čega će je plaćati klijent zadruge. –
Naknada za putne troškove: mjera se sastoji od naknade od najviše 250 EUR po osobi
čija je svrha pokrivanje putnih troškova radnika koji putuju od svog doma
do mjesta na koje su pozvani radi intervjua za posao ili radi sudjelovanja u
drugim projektnim aktivnostima. Njezini korisnici moraju prebivati u
području pogođenom otpuštanjima i sudjelovati u barem dvije projektne
aktivnosti. –
Naknada za intervju:
mjera se sastoji od naknade od najviše 100 EUR po osobi koja se može
isplatiti radnicima koji odlaze na intervjue za posao, testove za odabir ili
druge postupke odabira za posao potencijalnog poslodavca. Naknada je
namijenjena za pokrivanje osobnih troškova povezanih s intervjuom. Njezini
korisnici mogu primiti najviše dvije naknade ako dođu na više od dva
intervjua s različitim poslodavcima. –
Naknada za stažiranje:
mjera se sastoji od naknade od najviše 1 000 EUR po osobi[20] (ili do
3 000 EUR za radnike koji su osposobljeni kao tehničko ili
specijalizirano osoblje[21])
koja se može isplatiti radnicima koji stažiraju. Ova je naknada namijenjena za
pokrivanje troškova smještaja, zdravstvenog osiguranja, obroka, sirovina,
zaštitne opreme itd. Njezini korisnici moraju prebivati u području
pogođenom otpuštanjima i sudjelovati u barem dvije projektne aktivnosti. –
Dnevnice: mjera sastoji
od paušalne isplate od 150 EUR radnicima koji stažiraju. Svrha je ove
naknade kompenzacija zbog toga što se neke mjere mogu provoditi izvan
područja prebivališta korisnika pa mogu uključivati privremeno
izbivanje iz doma i odvajanje od obitelji. Osobe koje stažiraju više ne primaju
naknadu za nezaposlene i ne mogu biti zaposlene za vrijeme stažiranja. Dnevnica
se isplaćuje samo jednom, nakon dovršenja mjere u kojoj je radnik
sudjelovao. –
Naknada za sudjelovanje:
mjera se sastoji od paušalne isplate od 200 EUR radnicima koji dovrše
program osposobljavanja u sklopu tečaja za strukovno osposobljavanje.
Naknada je namijenjena za motivaciju radnika i za nadoknadu troškova nastalih
sudjelovanjem na tečaju za osposobljavanje. Sudionici tečaja za
osposobljavanje ne mogu biti zaposleni za vrijeme trajanja tečaja jer je
pohađanje obavezno, a tečajevi se u pravilu održavaju u prvom dijelu
dana. –
Naknada za putovanje, naknada za intervju i naknada
za stažiranje isplaćuju se tek nakon što korisnici podnesu dokazne
dokumente (npr. račune, potvrde itd.). Radnici koji stažiraju i primaju
dnevnice neće primati naknadu za putovanje jer se za prijevoz brine
trgovačko društvo koje organizira stažiranje. –
Mentorstvo nakon zapošljavanja: mjera se sastoji od poslodavčevog mentoriranja novozaposlenih
radnika u razdoblju od tri do šest mjeseci. Mentor će pružati pomoć i
podršku radi olakšavanja promjene stanja otpuštenog radnika koji je postao
zaposlena osoba. 20. Izdacima za provedbu EGF-a
koji su obuhvaćeni zahtjevom u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ)
br. 1927/2006 obuhvaćene su aktivnosti pripreme i nadzora te
informiranja i oglašavanja. 21. Usluge prilagođene
potrebama koje su predstavila rumunjska nadležna tijela predstavljaju aktivne
mjere na tržištu rada u okviru prihvatljivih djelovanja određenih
člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Rumunjska nadležna tijela
procjenjuju da ukupni troškovi iznose 7 142 300 EUR, od
čega izdaci za usluge prilagođene potrebama iznose
6 909 300 EUR, a izdaci za provedbu EGF-a iznose
233 000 EUR (3,26 % ukupnog iznosa). Ukupno se od EGF-a traži
doprinos u iznosu od 3 571 150 EUR (50 % ukupnih troškova). Aktivnosti || Predviđeni broj ciljanih radnika || Predviđeni trošak po ciljanom radniku (EUR) || Ukupni troškovi (EGF i nacionalno sufinanciranje) (u EUR) Usluge prilagođene potrebama (članak 3. prvi stavak Uredbe (EZ) br. 1927/2006) Registracija radnika: || 1 000 || 50 || 50 000 Informiranje, profesionalno usmjeravanje i savjetovanje: || 1 000 || 1 500 || 1 500 000 Tečajevi za strukovno osposobljavanje i stažiranja || 500 || 800 || 400 000 Pomoć u započinjanju samostalnog poslovanja || 250 || 15 000 || 3 750 000 Zakup proizvodnih prostora i plaćanje zakupa za vrijeme trajanja projekta || 250 || 860 || 215 000 Naknada za putne troškove || 300 || 250 || 74 300 Naknada za intervju || 400 || 100 || 40 000 Naknada za stažiranje || 400 || 1 000 || 400 000 Dnevnice || 400 || 150 || 60 000 Naknada za sudjelovanje || 500 || 200 || 100 000 Mentorstvo nakon zapošljavanja || 400 || 800 || 320 000 Ukupno za usluge prilagođene potrebama || || 6 909 300 Izdaci za provedbu EGF-a (članak 3. treći stavak Uredbe (EZ) br. 1927/2006) Aktivnosti pripreme || || 153 000 Upravljanje || || 0 Informiranje i promidžba || || 70 000 Kontrolne aktivnosti || || 10 000 Ukupni izdaci za provedbu EGF-a || || 233 000 Ukupno predviđeni troškovi || || 7 142 300 Doprinos iz EGF-a (50 % ukupnih troškova) || || 3 571 150 22. Rumunjska su nadležna tijela
potvrdila da mjere nadopunjuju aktivnosti koje se financiraju iz strukturnih
fondova[22]
i da će se spriječiti svako dvostruko financiranje. Radi izbjegavanja
dvostrukog financiranja iz ESF-a i iz EGF-a rumunjska su nadležna tijela
potpisala okvirni protokol kojim se nadležnim tijelima koja sudjeluju u
upravljanju ESF-ovim aktivnostima omogućuje usporedna provjera iz baza
podataka Ministarstva rada, obitelji, socijalne skrbi i starijih osoba,
nadležnog upravnog tijela za ESF-ov operativni program „Razvoj ljudskih
potencijala” i ANOFM-a. Početni ili planirani početni
datum(i) za pružanje usluga prilagođenih potrebama ugroženih radnika 23. Rumunjska je 1. ožujka 2013.
počela pružati usluge prilagođene potrebama pogođenih radnika
uključenih u koordinirani paket za koji je predloženo sufinanciranje iz
EGF-a. Stoga ovaj datum predstavlja početak razdoblja tijekom kojega se
može odobriti pomoć iz EGF-a. Postupci za savjetovanje sa socijalnim
partnerima 24. Za vrijeme pripreme zahtjeva
za EGF više se puta savjetovalo s otpuštenim radnicima. Postupci za
savjetovanje sa socijalnim partnerima u vezi s predloženim koordiniranim
paketom usluga prilagođenih potrebama sadržavali su sljedeće: · u lipnju 2012. sastanak ministra rada i uprave Mechel Campia Turziija
na temu pozicije poduzeća o planiranim otpuštanjima; · u kolovozu 2012. sastanak zamjenika ministra za socijalni dijalog i
članova odbora za socijalni dijalog (koji uključuje predstavnike
sindikata) na temu situacije uzrokovane otpuštanjima; · u rujnu 2012. sastanak zamjenika ministra za socijalni dijalog i
predstavnika sindikata i lokalnih vlasti o mogućnosti da se rumunjska
vlada obrati EGF-u. 25. Rumunjska su nadležna tijela
potvrdila usklađenost kolektivnog otpuštanja viška radnika sa zahtjevima
navedenima u nacionalnom zakonodavstvu i zakonodavstvu EU-a Obavijesti o djelovanjima koja su
obvezna na temelju nacionalnog zakonodavstva ili u skladu s kolektivnim
ugovorima 26. U odnosu na kriterije navedene
u članku 6. Uredbe (EZ) br. 1927/2006, rumunjska su nadležna
tijela u svojem zahtjevu: · potvrdila da se financijskim doprinosom iz EGF-a ne zamjenjuju mjere za
koje su odgovorna trgovačka društva na temelju nacionalnog prava ili
kolektivnih ugovora; · dokazala da se djelovanjima pruža potpora pojedinačnim radnicima
te da se ne smiju upotrebljavati za restrukturiranje poduzeća ili sektora; · potvrdila da se uz prethodno navedena prihvatljiva djelovanja ne prima
pomoć iz ostalih financijskih instrumenata EU-a. Sustavi upravljanja i kontrole 27. Rumunjska je obavijestila
Komisiju da će financijskim doprinosom upravljati te ga nadzirati ista
tijela koja upravljaju Europskim socijalnim fondom i koja ga nadziru.
Financijskim će doprinosom upravljati ANOFM koji je određen kao
nacionalno nadležno tijelo odgovorno za upravljanje financijskim doprinosima iz
EGF-a. Odlukom Vlade br. 11/2009 uspostavlja se institucijski okvir za
koordinaciju financijskih doprinosa iz EGF-a i za upravljanje njima.
Specifične smjernice opisuju EGF-ove upravljačke postupke, uloge
različitih uključenih tijela i mehanizama za jamčenje
usklađenosti s općim principima EGF-ova upravljanja i relevantnim
pravnim okvirom. Revizorsko tijelo povezano s Rumunjskim revizorskim sudom
imenovano je tijelom za reviziju za EGF. Financiranje 28. Na temelju zahtjeva Rumunjske
predloženi doprinos iz EGF-a usklađenom paketu usluga prilagođenih
potrebama (uključujući izdatke za provedbu EGF-a) iznosi
3 571 150 EUR, što čini 50 % ukupnih troškova. Prijedlog
Komisije za dodjelu sredstava u okviru fonda temelji se na informacijama koje
je Rumunjska stavila na raspolaganje. 29. Uzimajući u obzir najviši
mogući iznos financijskog doprinosa iz EGF-a na temelju
članka 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 te
mogućnost prenamjene odobrenih sredstava, Komisija predlaže aktiviranje
EGF-a u ukupnom prethodno navedenom iznosu. 30. Predloženu odluku o aktivaciji
EGF-a zajednički donose Europski parlament i Vijeće, kao što je
utvrđeno u točki 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2.
prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o
proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom
financijskom upravljanju[23]. 31. Komisija zasebno upućuje
zahtjev za prijenos kako bi se u proračun za 2014. unijela odobrena
namjenska sredstva za preuzete obveze u skladu sa zahtjevima iz
točke 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. Izvor odobrenih sredstava za
plaćanje Odobrena sredstva dodijeljena proračunskoj
liniji EGF-a u proračunu za 2014. upotrijebit će se za pokrivanje
iznosa od 3 571 150 EUR koji je potreban za postojeći zahtjev. Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o aktivaciji Europskog fonda za prilagodbe
globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od
2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o
proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i
o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2012/010 RO/Mechel iz Rumunjske) EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE
EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, uzimajući u obzir Uredbu (EZ)
br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o
osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji[24], a posebno njezin
članak 12. stavak 3., uzimajući u obzir
Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog
parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u
vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[25], a posebno njegovu
točku 13., uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije[26], budući da: (1) Europski fond za prilagodbe
globalizaciji (EGF) osnovan je radi pružanja dodatne potpore radnicima koji su
otpušteni kao višak slijedom velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske
trgovine nastalih zbog globalizacije te da bi im se olakšala reintegracija na
tržište rada. (2) EGF ne smije premašiti
maksimalni godišnji iznos od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.) kao što je
utvrđeno u članku 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom)
br. 1311/2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za
razdoblje od 2014. do 2020[27]. (3) Rumunjska je 21. prosinca
2012. podnijela zahtjev za aktiviranje EGF-a u vezi s otpuštanjima u društvu
Mechel Campia Turzii SA i jednim njegovim daljnjim proizvođačem te ga
je do 4. ožujka 2014. dopunjavala dodatnim podacima. Taj je zahtjev u skladu sa
zahtjevima za određivanje financijskih doprinosa kako je utvrđeno
člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Komisija stoga
predlaže osiguravanje iznosa od 3 571 150 EUR. (4) Stoga bi se sredstva iz EGF-a
trebala pripremiti radi pružanja financijskog doprinosa u vezi sa zahtjevom
koji je podnijela Rumunjska, DONIJELI SU OVU ODLUKU: Članak 1. U okviru općeg proračuna Europske
unije za financijsku godinu 2014. osigurava se 3 571 150 EUR iz
Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (EGF) za odobrena sredstva za
preuzete obveze i za plaćanje. Članak 2. Ova Odluka objavljuje se u Službenom listu
Europske unije. Sastavljeno u Bruxellesu Za Europski parlament Za
Vijeće Predsjednik Predsjednik [1] SL L 347, 20.12.2013., str. 884. [2] SL L 406, 30.12.2006., str. 1. [3] U skladu s člankom 3. trećim stavkom
Uredbe (EZ) br. 1927/2006. [4] Izvor: World Steel Association, Steel Statistical
Yearbook 2012. [5] Vidljiva potrošnja definira se kao zbroj proizvodnje i
uvoza umanjen za izvoz. [6] Vidjeti Komunikaciju Komisije Parlamentu, Vijeću,
Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Akcijski plan za
konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi (COM(2013)407). [7] EGF/2009/022/ BG/Kremikovtsi AD (Komisija je odbila
zahtjev), EGF/2013/002 BE/Carsid (zahtjev je podnesen Komisiji 2. travnja
2013.), EGF/2013/007 BE Duferco-NLMK (zahtjev je podnesen Komisiji 27. rujna
2013.). [8] EGF/2010/007 AT/Steiermark and Niederösterreich. Odluka
2011/652/EU od 27. rujna 2011. (SL L 263, 7.10.2011., str 9.) [9] Stopa slobodnih radnih mjesta mjeri postotak slobodnih
radnih mjesta u usporedbi s ukupnim brojem radnih mjesta, popunjenih i
nepopunjenih. U trećem tromjesečju 2012. procijenjena stopa slobodnih
radnih mjesta u EU28 u NACE Rev.2 područjima od B do S (industrija,
građevina, usluge) bila je 1,4 %. [10] Nekoliko je predloženih mjera slično onima koje su
primijenjene u slučaju EGF/2011/014 RO/Nokia. [11] Tečajevi za osposobljavanje namijenjeni su otpuštenim
radnicima koji se ne odaberu za sudjelovanje u zadruzi. [12] Rumunjska nadležna tijela smatraju da mjere kojima bi se
pojedinačni radnici podržavali u pokretanju poslova ne bi bile
učinkovite jer je potražnja za robom i uslugama u regiji niska zbog slabih
životnih uvjeta. [13] Novo će se poduzeće osnovati na temelju Zakona
br. 1/2005 o osnivanju zadruga. [14] Društvo kupac određeno je na temelju istraživanja
tržišta koje je AJOFM proveo kako bi pronašao prikladna trgovačka društva
koja su spremna investirati u područje Câmpia Turziija i sudjelovati u
organiziranju zadruge. [15] Prema rumunjskim nadležnim tijelima, iznos od
15 000 EUR po ciljanom radniku izračunat je tako što je
procijenjeni ukupni trošak industrijskog poduzeća podijeljen s
očekivanim brojem potrebnih radnika. AJOFM Cluj sklopit će sa svakim
članom zadruge ugovor o dodjeli vaučera kojim će se propisivati
da otpuštene osobe moraju poštovati plan za osnivanje i uspostavljanje zadruge. [16] Obrtni kapital odnosi se na iznos neophodan za pokrivanje
troškova koji će nastati poslovanjem zadruge u razdoblju od nekoliko
mjeseci, a koje počinje od trenutka kad zadruga donese odluku o probnoj i
proizvodnoj liniji do primanja vrijednosti za prve isporučene proizvode. [17] U praksi će AJOFM Cluj zadruzi izravno isplatiti
15 000 EUR na temelju računa koje zadruzi izdaju društva koja je
opskrbljuju strojevima, opremom i sirovinama i bilo kojeg računovodstvenog
dokumenta u skladu sa zakonom. [18] Radnici mogu imenovati profesionalnu upravu, iako neki
bivši Mechelovi radnici također mogu obavljati upravne ili srednje
funkcije (kadrovska služba, računovodstvo, inženjering, nadzor u
proizvodnji, prodaja itd.). O pravima i uvjetima u vezi s osobama koje se
pridružuju zadruzi ili povlače iz nje odlučuju uprava zadruge i
implicitno svaki član zadruge glasačkim pravima na općoj
skupštini. [19] AJOFM Cluj sklopit će ugovor sa zadrugom u kojem
će se nalaziti odredbe povezane s osnivanjem, radom i održivosti zadruge,
kao i odredbe za slučaj da dođe do nepoštivanja ugovorom preuzetih
obveza. Sličan će ugovor potpisati AJOFM Cluj i trgovačka
društva koja zapošljavaju nezaposlene osobe. U slučaju nepoštivanja svojih
ugovornih obveza trgovačko društvo poslodavac morat će vratiti
primljena sredstva. [20] Iznos je utvrđen na temelju procjena koje su poslali
potencijalni poslodavci i nuditelji stažiranja u pogledu potrebe za pokrivanjem
troškova u vezi sa stažiranjem ciljanih radnika. [21] Viši iznos naknade za radnike osposobljene kao
tehničko ili specijalizirano osoblje proizlazi iz činjenice da je
razdoblje stažiranja za takvo osoblje trostruko duže pa tako stvara više
troškove. [22] Na primjer, rumunjska će nadležna tijela dopunjavati
mjere EGF-a projektom Callcem koji se djelomično financira iz ESF-a.
Projekt Callcem tražiteljima posla nudi usluge traženja slobodnih radnih mjesta
i traženja odgovarajućih radnih mjesta (telefonski ili informatički). [23] SL C 373, 20.12.2013., str. 1. [24] SL L 406, 30.12.2006., str. 1. [25] SL C 373, 20.12.2013., str. 1. [26] SL C […], […], str. […]. [27] SL L 347, 20.12.2013., str. 884.