52014PC0255

Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o aktivaciji Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2012/010 RO/Mechel iz Rumunjske) /* COM/2014/0255 final - 2014/ () */


OBRAZLOŽENJE

Člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[1] omogućuje se aktiviranje Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (EGF) unutar godišnje gornje granice od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.) iznad odgovarajućih naslova financijskog okvira.

Pravila koja se primjenjuju na doprinose iz EGF-a u odnosu na zahtjeve podnesene do 31. prosinca 2013. utvrđena su Uredbom (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji[2].

Na dan 21. prosinca 2012. Rumunjska je podnijela zahtjev EGF/2012/010 RO/Mechel za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja u društvu SC Mechel Campia Turzii SA i jednom daljnjem proizvođaču (SC Mechel Reparatii Targoviste SRL) u Rumunjskoj.

Nakon detaljnog pregleda ovog zahtjeva, Komisija je zaključila u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1927/2006 da su uvjeti za stjecanje financijskog doprinosa na temelju ove Uredbe ispunjeni.

SAŽETAK ZAHTJEVA I ANALIZA

Glavni podaci: ||

Referentni broj EGF-a || EGF/2012/010

Država članica || Rumunjska

Članak 2. || (a)

Primarno poduzeće || SC Mechel Campia Turzii SA

Dobavljači i daljnji proizvođači || 1

Referentno razdoblje || 20. 6. 2012. – 20. 10. 2012.

Datum početka pružanja usluga prilagođenih potrebama || 1. 3. 2013.

Datum podnošenja zahtjeva || 21. 12. 2012.

Otpuštanja tijekom referentnog razdoblja || 825

Otpuštanja prije i nakon referentnog razdoblja || 688

Ukupno prihvatljivih otpuštanja || 1 513

Otpušteni radnici za koje se očekuje da će sudjelovati u mjerama || 1 000

Izdaci za usluge prilagođene potrebama (EUR) || 6 909 300

Izdaci za provedbu EGF-a[3] (EUR) || 233 000

Izdaci za provedbu EGF-a (%) || 3,26

Ukupan proračun (EUR) || 7 142 300

Doprinos iz EGF-a (50 %) (EUR) || 3 571 150

1.           Zahtjev je podnesen Komisiji 21. prosinca 2012. i nadopunjavan dodatnim podacima do 4. ožujka 2014.

2.           Zahtjevom su ispunjeni uvjeti za provedbu EGF-a kako je utvrđeno člankom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1927/2006, a podnesen je u roku od 10 tjedana navedenom u članku 5. te Uredbe.

Veza između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije

3.           Kako bi dokazala vezu između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije, Rumunjska tvrdi da je sektor proizvodnje gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika, u kojem su poslovala društva Mechel Campia Turzii i Mechel Reparatii Targoviste, pretrpio ozbiljne ekonomske poremećaje zbog brzog opadanja tržišnog udjela EU-a u sektoru proizvoda od čelika i rasta tržišnog udjela zemalja poput Kine. Rumunjska su nadležna tijela dostavila podatke[4] koji ukazuju na to da je, kad se promatra cjelokupna industrija čelika, proizvodnja sirovog čelika u EU27 pala s 206,9 milijuna tona u 2006. na 177,6 milijuna tona u 2011., što je dovelo do toga da je tržišni udio EU27 pao sa 16,6 % u 2006. na 11,7 % u 2011., dok se u istom razdoblju tržišni udio Kine povećao s 33,7 % na 45,0 %. Tijekom razdoblja 2002. – 2011., tržišni udio Kine više se nego udvostručio u odnosu na početnih 20,2 %, dok se početni tržišni udio EU27 od 20,8 % prepolovio.

4.           U razdoblju 2009. – 2011. vidljiva potrošnja[5] čelika (ekvivalent sirovog čelika) u EU27 povećala se sa 127,0 milijuna tona na 168,7 milijuna tona (+32,9 %), ali ipak nije dosegnula razine prije krize, dok se svjetska potrošnja povećala s 1 219,6 milijuna tona na 1 484,7 milijuna tona (+21,7 %), prešavši brojeve za 2008. Slično je kretanje zabilježeno za vidljivu potrošnju gotovih proizvoda od čelika koja se povećala za 32,0 % u EU27, u odnosu na 21,4 % na svjetskoj razini. Puno je tog povratka potražnje u EU27 zadovoljeno uvozom.

5.           Između 2009. i 2011. uvoz gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika u EU27 povećao se sa 101,0 milijun tona na 138,4 milijuna tona (+37,0 %), dok se uvoz takvih proizvoda u Kinu smanjio s 22,3 milijuna tona na 16,3 milijuna tona (–26,9 %). U istom se tom razdoblju izvoz iz EU27 gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika povećao sa 112,8 milijuna tona na 145,8 milijuna tona (+29,2 %), ali se puno više povećao izvoz iz trećih zemalja poput Kine (+99,8 %), SAD-a (43,8 %) ili Južne Koreje (42,6 %), koje su na svjetskoj razini 2009. zajedno predstavljale 21,8 % izvoza gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika u odnosu na 35,8 % za EU27. Ovi podaci pokazuju da je posljednjih godina EU zabilježio znatan porast uvoza u EU gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika, kao i relativan pad izvoza takvih proizvoda, što zajedno dovodi do gubitka tržišnog udjela EU-a u sektoru gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika u kojem je Mechel poslovao. Ti su događaji negativno utjecali na rezultate u ovom sektoru, što se odrazilo u konkurentnosti čelične industrije EU-a na međunarodnoj razini i u gubicima radnih mjesta zbog restrukturiranja u sektoru čelika u Europi[6].

6.           Do danas je u sektoru čelika podneseno pet zahtjeva za doprinos iz EGF-a, od kojih je svrha četiriju bila pružanje podrške radnicima koji su otpušteni zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije[7], a jednim se trebala pružiti podrška radnicima koji su otpušteni izravno zbog globalne financijske i gospodarske krize[8].

Dokaz broja otpuštanja i sukladnosti s kriterijima iz članka 2. točke (a)

7.           Rumunjska je predala taj zahtjev na temelju intervencijskih kriterija iz članka 2. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1927/2006 kojima se traži najmanje 500 otpuštanja tijekom četveromjesečnog razdoblja u poduzeću iz države članice, što obuhvaća radnike koji su proglašeni viškom u poduzećima dobavljačima i daljnjim proizvođačima.

8.           U zahtjevu je navedeno 825 otpuštanja u društvu Mechel Campia Turzii i jednom daljnjem proizvođaču tijekom četveromjesečnog referentnog razdoblja od 20. lipnja 2012. do 20. listopada 2012. te daljnjih 688 otpuštanja izvan referentnog razdoblja, ali povezano s istim postupkom kolektivnog otpuštanja viška radnika. Izračun svih ovih otpuštanja izvršen je u skladu s člankom 2. drugim stavkom trećom alinejom Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Komisija je primila potvrdu propisanu člankom 2. drugim stavkom trećom alinejom da je to stvarni broj izvršenih otpuštanja.

Objašnjenje nepredvidive prirode tih otpuštanja

9.           Rumunjska nadležna tijela tvrde da se nije mogla predvidjeti odluka o tome da će  radnici u društvu Mechel Campia Turzii postati višak. U studenom 2009. Mechel je objavio dovršetak tri nove proizvodne linije u svojoj tvornici u Câmpia Turziiju. Međutim, krajem 2011. Mechelovo je poslovanje u Rumunjskoj počelo prolaziti kroz financijske probleme koji su nastali zbog gubitaka ostvarenih u dvije prethodne financijske godine zbog nepovoljnih cijena na europskom tržištu čelika povezanih sa sve višim cijenama željeznog otpada i slabom potražnjom za gotovim proizvodima. Na kraju 2011. Mechel Campia Turzii poduzeo je brojne mjere kako bi smanjio trošak ljudstva (npr. privremeno obustavljanje pojedinačnih povišica, bonusa i pravilnika o poticajima; zabrana prekovremenog rada; reorganizacija radnih smjena; smanjivanje satnice uz plaće proporcionalne satnici). Usprkos tome, te mjere nisu riješile financijske probleme poduzeća pa je ono odlučilo započeti s kolektivnim otpuštanjima.

Identifikacija poduzeća u kojima se provode otpuštanja i ciljanih kategorija radnika

10.         Zahtjev se odnosi na 1 513 otpuštenih radnika (1 441 za vrijeme i nakon referentnog razdoblja u društvu Mechel Campia Turzii i 72 u društvu Mechel Reparatii Targoviste). Rumunjska nadležna tijela procjenjuju da će 1 000 otpuštenih radnika sudjelovati u koordiniranom paketu usluga prilagođenih potrebama.

11.         Obuhvaćene je radnike moguće raščlaniti kako slijedi:

Kategorija || Broj || Postotak

Muškarci || 728 || 72,80

Žene || 272 || 27,20

Građani Europske unije || 1 000 || 100,00

Građani država koje nisu članice Europske unije || 0 || 0,00

15 – 24 godina || 9 || 0,90

25 – 54 godine || 879 || 87,90

55 – 64 godine || 112 || 11,20

> 64 godine || 0 || 0,00

12.         Među radnicima obuhvaćenima programom pomoći četvero ih je s dugotrajnim zdravstvenim problemima ili invalidnosti.

13.         Raščlamba u smislu kategorija zanimanja:

Kategorija || Broj || Postotak

Rukovoditelji || 32 || 3,20

Stručnjaci || 61 || 6,10

Tehničari i povezani stručnjaci || 91 || 9,10

Administrativni pomoćnici || 81 || 8,10

Uslužni i prodajni radnici || 6 || 0,60

Zaposlenici u području obrta i povezanih djelatnosti || 271 || 27,10

Rukovatelji uređajima i strojevima i monteri || 449 || 44,90

Elementarna zanimanja || 9 || 0,90

14.         U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1927/2006 Rumunjska je potvrdila da se primjenjuje i da će se nastaviti primjenjivati politika jednakosti između žena i muškaraca i zabrane diskriminacije tijekom različitih faza provedbe EGF-a, a posebno u pristupu EGF-u.

Opis predmetnog područja, njegovih nadležnih tijela i dionika

15.         Otpuštanja su prije svega pogodila grad Câmpia Turzii i okolno područje na jugoistoku županije Cluj na sjeverozapadu Rumunjske. Sa socioekonomskog gledišta, područje Câmpia Turzii karakterizirano je niskom razinom prihoda i slabom diverzifikacijom gospodarskih aktivnosti. AJOFM Cluj procjenjuje da je oko pola radno sposobnog stanovništva u Câmpia Turziiji zaposleno u industrijskom sektoru. Mechel Campia Turzii bio je najveći poslodavac u tom području s 1 837 zaposlenih (u lipnju 2012.), što je predstavljalo oko trećine ukupnog broja zaposlenih u području. Lokalno je tržište rada vrlo ograničeno jer je stopa nezaposlenosti u području Câmpia Turzii u pravilu oko 5 % i stopa slobodnih radnih mjesta vrlo je niska (ispod 0,5 %)[9].

16.         Tijela nadležna za provedbu mjera su Rumunjska nacionalna agencija za zapošljavanje (ANOFM) i Agencija za zapošljavanje županije Cluj (AJOFM Cluj).

17.         Među ostalim se dionicima nalaze lokalne i regionalne vlasti, sindikati i poduzeća koji će se povezati sa zadrugom koja će se osnovati radi pružanja podrške radnicima kojima je namijenjena pomoć u okviru mjere „Pomoć u započinjanju samostalnog poslovanja”.

Predviđeni učinak otpuštanja s obzirom na lokalnu, regionalnu ili nacionalnu zaposlenost

18.         Preko dvije trećine otpuštenih radnika živi u Câmpia Turziiju i okolici, a gotovo trećina u ostalim dijelovima županije Cluj. Prema AJOFM Cluju, stopa nezaposlenosti u županiji Cluj bila je 3,7 % prije otpuštanja i povećala se na 4,1 % u veljači 2013., nakon otpuštanja. Zbog tih se otpuštanja broj nezaposlenih u području Câmpia Turziija više nego udvostručio s 481 na 1 290, a postotni udio nezaposlenih u stanovništvu u dobi od 18 do 62 godine povećao se s 2,7 % na 7,2 %. Iz tih su otpuštanja stoga proizašle krupne posljedice za lokalno tržište rada, imajući u vidu malen broj poslova koji su dostupni u području Câmpia Turziija (u prosjeku 30 slobodnih mjesta mjesečno) i malen broj potencijalnih poslodavaca. Između 2008 i 2010. broj zaposlenih u čeličnoj industriji u županiji Cluj stalno je padao i došlo je do znatnog pada obujma neto investicija u toj industriji. Prema AJOFM Cluju, većina otpuštenih radnika posjeduje kvalifikacije specifične za metaluršku industriju, ali poslodavci koji nude slobodna radna mjesta u županiji Cluj više ne traže te kvalifikacije.

Usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama koje treba financirati i specifikacija predviđenih troškova, uključujući njegovu komplementarnost s djelovanjima koja se financiraju sredstvima strukturnih fondova

19.         Usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama s ciljem ponovnog uključivanja otpuštenih radnika na tržište rada sastavlja se time što se kombiniraju sljedeće mjere[10]:

– Registracija radnika: ova se mjera sastoji od ispunjavanja registracijskog obrasca u sklopu baze podataka centra za koordinaciju projekta kako bi se ustanovile vještine, sposobnosti i iskustva svakog radnika, provjerio njegov status i definirale potrebe i želje.

– Informiranje, profesionalno usmjeravanje i savjetovanje: ova se mjera sastoji od niza aktivnosti koje je razradio centar za koordinaciju projekta, a to su:

– informiranje poslovnih subjekata u području Câmpia Turziija o projektu i pronalaženje nepopunjenih radnih mjesta,

– informiranje ciljanih radnika o lokalnom tržištu rada, radnom zakonodavstvu, tečajevima za strukovno osposobljavanje i prilikama za zapošljavanje,

– obavljanje motivacijskih intervjua, psiholoških procjena i testova sposobnosti,

– pružanje savjeta o karijeri i profesionalnog usmjeravanja ciljanim radnicima i sastavljanje pojedinačnog plana djelovanja za svakog ciljanog radnika,

– pružanje savjeta o tome kako pronaći posao, kako pristupiti potencijalnom poslodavcu, kako se ponašati prije i poslije intervjua za posao,

– davanje preporuka za sudjelovanje u drugim projektnim aktivnostima (npr. tečajevima za strukovno osposobljavanje, stažiranju, zadruzi).

– Tečajevi za strukovno obrazovanje i stažiranja: ove se mjere sastoje od toga da se radnicima pruže tečajevi za strukovno osposobljavanje koji odgovaraju njihovim potrebama, prema onome što je utvrđeno prilikom prikupljanja informacija, profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja. Tečajevi za osposobljavanje koji u pravilu traju od tri do šest mjeseci organizirat će se za grupe od 7 do 28 osoba u izvedbi ovlaštenih vanjskih pružatelja usluga koje priznaju Nacionalna agencija za socijalnu pomoć i inspekciju i Nacionalni centar za profesionalno osposobljavanje i završit će izdavanjem potvrda o stečenim sposobnostima[11]. Pružateljima usluga osposobljavanja plaćat će se sustavom naknada za vaučere, na temelju potvrde dogovora s AJOFM Clujom, nakon što je tečaj održan i nakon što su sudionici stekli potvrdu o osposobljenosti. Centar za koordinaciju projekta koordinirat će aktivnosti osposobljavanja i pratiti svaki tečaj za osposobljavanje. Sudionici tečajeva pratit će se šest mjeseci nakon završetka tečaja. Radnici će također moći ići na stažiranja u trajanju od 5 do 90 dana koja će potencijalni poslodavci u području u kojem je došlo do otpuštanja posebno organizirati za otpuštene radnike.

– Pomoć u započinjanju samostalnog poslovanja: AJOFM Cluj pomoći će u organiziranju novog poduzeća u obliku zadruge[12] sa standardnim pravilnicima o radnom odnosu[13] čiji će članovi biti 250 od ciljanih radnika, a ta će zadruga proizvoditi raznu sportsku opremu za rumunjskog proizvođača sportske opreme koji je i sam podizvođač međunarodnog proizvođača sportske opreme[14]. Ciljanim je radnicima pružena prilika da kažu zanima li ih sudjelovanje u zadruzi. AJOFM Cluj odabrat će 250 članova zadruge iz grupe zainteresiranih ciljanih radnika korištenjem dva testa sposobnosti te slanjem na stažiranje u druga trgovačka društva koja se bave sličnim poslovima u kojima će ih se procjenjivati. Svaki odabrani radnik imat će pravo na vaučer u vrijednosti od 15 000 EUR koji se treba upotrijebiti kao članski doprinos kapitalu zadruge[15]. Glavninu će tih sredstava, osim dijela rezerviranog za pravne i administrativne troškove novog trgovačkog društva i obrtni kapital[16], zadruga upotrijebiti za kupovinu neophodnih strojeva, opreme i sirovina za obavljanje svojih proizvodnih aktivnosti[17]. Strojevi, oprema i sirovine plaćat će se iz financijskih sredstava koja pokrivaju vaučere izdane svakom članu zadruge.

– Potreba za kupovinom tih sredstava i opremanjem proizvodnog prostora povezana je s brojem osoba koje će se pridružiti zadruzi. Stopa integracije ljudi u zadrugu temelji se na potrebi zadruge za kupovinom sredstava i za radom. Radnici će imati jednaka prava u zadruzi. Zajednički će biti vlasnici sredstava za proizvodnju, određivati svoju plaću i dividende i odlučivati o budućim poslovnim planovima i investicijama[18]. Radnici će se obvezati na ostanak u zadruzi tijekom prve tri godine rada. Ako se radnici odluče napustiti zadrugu prije isteka tog razdoblja, upravna tijela zadruge odlučit će o iznosu naknade koji odgovara vrijednosti njihova doprinosa dioničkom kapitalu zadruge koji se može tim radnicima isplatiti i o uvjetima pod kojima se može isplatiti. Novi članovi koji se žele pridružiti zadruzi morat će dati jednak doprinos (koji se može financirati iz drugih projekata za pružanje pomoći).

– Između zadruge i njezina klijenta potpisat će se ugovor o prodaji s početnim trajanjem od četiri godine koje se može produžiti (klijent ima ugovor s međunarodnim proizvođačem sportske opreme u trajanju od 10 godina). Ugovor između zadruge i njezina klijenta bit će pod tržišnim uvjetima i jamčit će prihod zadruzi, ali neće sadržavati klauzulu o ekskluzivnosti pa će zadruga moći širiti svoju bazu klijenata. AJOFM Cluj jamčit će za održivost projekta ugovorom sa zadrugom[19].

– Komisija smatra da ova mjera, iako inovativna u organizaciji i provedbi, u potpunosti zadovoljava uvjete za prihvatljiva djelovanja navedene u članku 3. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1927/2006 i da posebno odgovara kategoriji mjera na koje se misli pod „promicanjem poduzetništva ili pomoći za samozapošljavanje”,

– Zakup proizvodnih prostora i plaćanje zakupa za vrijeme trajanja projekta: Poslovanje zadruge započet će probnom proizvodnom linijom s 50 radnika i poslije će se proširiti na ukupno 250 radnika. Zakupninu za proizvodna postrojenja plaćat će AJOFM Cluj (sredstvima EGF-a) sve do kraja provedbe EGF-a (ožujak 2015.), nakon čega će je plaćati klijent zadruge.

– Naknada za putne troškove: mjera se sastoji od naknade od najviše 250 EUR po osobi čija je svrha pokrivanje putnih troškova radnika koji putuju od svog doma do mjesta na koje su pozvani radi intervjua za posao ili radi sudjelovanja u drugim projektnim aktivnostima. Njezini korisnici moraju prebivati u području pogođenom otpuštanjima i sudjelovati u barem dvije projektne aktivnosti.

– Naknada za intervju: mjera se sastoji od naknade od najviše 100 EUR po osobi koja se može isplatiti radnicima koji odlaze na intervjue za posao, testove za odabir ili druge postupke odabira za posao potencijalnog poslodavca. Naknada je namijenjena za pokrivanje osobnih troškova povezanih s intervjuom. Njezini korisnici mogu primiti najviše dvije naknade ako dođu na više od dva intervjua s različitim poslodavcima.

– Naknada za stažiranje: mjera se sastoji od naknade od najviše 1 000 EUR po osobi[20] (ili do 3 000 EUR za radnike koji su osposobljeni kao tehničko ili specijalizirano osoblje[21]) koja se može isplatiti radnicima koji stažiraju. Ova je naknada namijenjena za pokrivanje troškova smještaja, zdravstvenog osiguranja, obroka, sirovina, zaštitne opreme itd. Njezini korisnici moraju prebivati u području pogođenom otpuštanjima i sudjelovati u barem dvije projektne aktivnosti.

– Dnevnice: mjera sastoji od paušalne isplate od 150 EUR radnicima koji stažiraju. Svrha je ove naknade kompenzacija zbog toga što se neke mjere mogu provoditi izvan područja prebivališta korisnika pa mogu uključivati privremeno izbivanje iz doma i odvajanje od obitelji. Osobe koje stažiraju više ne primaju naknadu za nezaposlene i ne mogu biti zaposlene za vrijeme stažiranja. Dnevnica se isplaćuje samo jednom, nakon dovršenja mjere u kojoj je radnik sudjelovao.

– Naknada za sudjelovanje: mjera se sastoji od paušalne isplate od 200 EUR radnicima koji dovrše program osposobljavanja u sklopu tečaja za strukovno osposobljavanje. Naknada je namijenjena za motivaciju radnika i za nadoknadu troškova nastalih sudjelovanjem na tečaju za osposobljavanje. Sudionici tečaja za osposobljavanje ne mogu biti zaposleni za vrijeme trajanja tečaja jer je pohađanje obavezno, a tečajevi se u pravilu održavaju u prvom dijelu dana.

– Naknada za putovanje, naknada za intervju i naknada za stažiranje isplaćuju se tek nakon što korisnici podnesu dokazne dokumente (npr. račune, potvrde itd.). Radnici koji stažiraju i primaju dnevnice neće primati naknadu za putovanje jer se za prijevoz brine trgovačko društvo koje organizira stažiranje.

– Mentorstvo nakon zapošljavanja: mjera se sastoji od poslodavčevog mentoriranja novozaposlenih radnika u razdoblju od tri do šest mjeseci. Mentor će pružati pomoć i podršku radi olakšavanja promjene stanja otpuštenog radnika koji je postao zaposlena osoba.

20.         Izdacima za provedbu EGF-a koji su obuhvaćeni zahtjevom u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006 obuhvaćene su aktivnosti pripreme i nadzora te informiranja i oglašavanja.

21.         Usluge prilagođene potrebama koje su predstavila rumunjska nadležna tijela predstavljaju aktivne mjere na tržištu rada u okviru prihvatljivih djelovanja određenih člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Rumunjska nadležna tijela procjenjuju da ukupni troškovi iznose 7 142 300 EUR, od čega izdaci za usluge prilagođene potrebama iznose 6 909 300 EUR, a izdaci za provedbu EGF-a iznose 233 000 EUR (3,26 % ukupnog iznosa). Ukupno se od EGF-a traži doprinos u iznosu od 3 571 150 EUR (50 % ukupnih troškova).

Aktivnosti || Predviđeni broj ciljanih radnika || Predviđeni trošak po ciljanom radniku (EUR) || Ukupni troškovi (EGF i nacionalno sufinanciranje) (u EUR)

Usluge prilagođene potrebama (članak 3. prvi stavak Uredbe (EZ) br. 1927/2006)

Registracija radnika: || 1 000 || 50 || 50 000

Informiranje, profesionalno usmjeravanje i savjetovanje: || 1 000 || 1 500 || 1 500 000

Tečajevi za strukovno osposobljavanje i stažiranja || 500 || 800 || 400 000

Pomoć u započinjanju samostalnog poslovanja || 250 || 15 000 || 3 750 000

Zakup proizvodnih prostora i plaćanje zakupa za vrijeme trajanja projekta || 250 || 860 || 215 000

Naknada za putne troškove || 300 || 250 || 74 300

Naknada za intervju || 400 || 100 || 40 000

Naknada za stažiranje || 400 || 1 000 || 400 000

Dnevnice || 400 || 150 || 60 000

Naknada za sudjelovanje || 500 || 200 || 100 000

Mentorstvo nakon zapošljavanja || 400 || 800 || 320 000

Ukupno za usluge prilagođene potrebama || || 6 909 300

Izdaci za provedbu EGF-a (članak 3. treći stavak Uredbe (EZ) br. 1927/2006)

Aktivnosti pripreme || || 153 000

Upravljanje || || 0

Informiranje i promidžba || || 70 000

Kontrolne aktivnosti || || 10 000

Ukupni izdaci za provedbu EGF-a || || 233 000

Ukupno predviđeni troškovi || || 7 142 300

Doprinos iz EGF-a (50 % ukupnih troškova) || || 3 571 150

22.         Rumunjska su nadležna tijela potvrdila da mjere nadopunjuju aktivnosti koje se financiraju iz strukturnih fondova[22] i da će se spriječiti svako dvostruko financiranje. Radi izbjegavanja dvostrukog financiranja iz ESF-a i iz EGF-a rumunjska su nadležna tijela potpisala okvirni protokol kojim se nadležnim tijelima koja sudjeluju u upravljanju ESF-ovim aktivnostima omogućuje usporedna provjera iz baza podataka Ministarstva rada, obitelji, socijalne skrbi i starijih osoba, nadležnog upravnog tijela za ESF-ov operativni program „Razvoj ljudskih potencijala” i ANOFM-a.

Početni ili planirani početni datum(i) za pružanje usluga prilagođenih potrebama ugroženih radnika

23.         Rumunjska je 1. ožujka 2013. počela pružati usluge prilagođene potrebama pogođenih radnika uključenih u koordinirani paket za koji je predloženo sufinanciranje iz EGF-a. Stoga ovaj datum predstavlja početak razdoblja tijekom kojega se može odobriti pomoć iz EGF-a.

Postupci za savjetovanje sa socijalnim partnerima

24.         Za vrijeme pripreme zahtjeva za EGF više se puta savjetovalo s otpuštenim radnicima. Postupci za savjetovanje sa socijalnim partnerima u vezi s predloženim koordiniranim paketom usluga prilagođenih potrebama sadržavali su sljedeće:

· u lipnju 2012. sastanak ministra rada i uprave Mechel Campia Turziija na temu pozicije poduzeća o planiranim otpuštanjima;

· u kolovozu 2012. sastanak zamjenika ministra za socijalni dijalog i članova odbora za socijalni dijalog (koji uključuje predstavnike sindikata) na temu situacije uzrokovane otpuštanjima;

· u rujnu 2012. sastanak zamjenika ministra za socijalni dijalog i predstavnika sindikata i lokalnih vlasti o mogućnosti da se rumunjska vlada obrati EGF-u.

25.         Rumunjska su nadležna tijela potvrdila usklađenost kolektivnog otpuštanja viška radnika sa zahtjevima navedenima u nacionalnom zakonodavstvu i zakonodavstvu EU-a

Obavijesti o djelovanjima koja su obvezna na temelju nacionalnog zakonodavstva ili u skladu s kolektivnim ugovorima

26.         U odnosu na kriterije navedene u članku 6. Uredbe (EZ) br. 1927/2006, rumunjska su nadležna tijela u svojem zahtjevu:

· potvrdila da se financijskim doprinosom iz EGF-a ne zamjenjuju mjere za koje su odgovorna trgovačka društva na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora;

· dokazala da se djelovanjima pruža potpora pojedinačnim radnicima te da se ne smiju upotrebljavati za restrukturiranje poduzeća ili sektora;

· potvrdila da se uz prethodno navedena prihvatljiva djelovanja ne prima pomoć iz ostalih financijskih instrumenata EU-a.

Sustavi upravljanja i kontrole

27.         Rumunjska je obavijestila Komisiju da će financijskim doprinosom upravljati te ga nadzirati ista tijela koja upravljaju Europskim socijalnim fondom i koja ga nadziru. Financijskim će doprinosom upravljati ANOFM koji je određen kao nacionalno nadležno tijelo odgovorno za upravljanje financijskim doprinosima iz EGF-a. Odlukom Vlade br. 11/2009 uspostavlja se institucijski okvir za koordinaciju financijskih doprinosa iz EGF-a i za upravljanje njima. Specifične smjernice opisuju EGF-ove upravljačke postupke, uloge različitih uključenih tijela i mehanizama za jamčenje usklađenosti s općim principima EGF-ova upravljanja i relevantnim pravnim okvirom. Revizorsko tijelo povezano s Rumunjskim revizorskim sudom imenovano je tijelom za reviziju za EGF.

Financiranje

28.         Na temelju zahtjeva Rumunjske predloženi doprinos iz EGF-a usklađenom paketu usluga prilagođenih potrebama (uključujući izdatke za provedbu EGF-a) iznosi 3 571 150 EUR, što čini 50 % ukupnih troškova. Prijedlog Komisije za dodjelu sredstava u okviru fonda temelji se na informacijama koje je Rumunjska stavila na raspolaganje.

29.         Uzimajući u obzir najviši mogući iznos financijskog doprinosa iz EGF-a na temelju članka 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 te mogućnost prenamjene odobrenih sredstava, Komisija predlaže aktiviranje EGF-a u ukupnom prethodno navedenom iznosu.

30.         Predloženu odluku o aktivaciji EGF-a zajednički donose Europski parlament i Vijeće, kao što je utvrđeno u točki 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju[23].

31.         Komisija zasebno upućuje zahtjev za prijenos kako bi se u proračun za 2014. unijela odobrena namjenska sredstva za preuzete obveze u skladu sa zahtjevima iz točke 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.

Izvor odobrenih sredstava za plaćanje

Odobrena sredstva dodijeljena proračunskoj liniji EGF-a u proračunu za 2014. upotrijebit će se za pokrivanje iznosa od 3 571 150 EUR koji je potreban za postojeći zahtjev.

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o aktivaciji Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2012/010 RO/Mechel iz Rumunjske)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji[24], a posebno njezin članak 12. stavak 3.,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[25], a posebno njegovu točku 13.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije[26],

budući da:

(1)       Europski fond za prilagodbe globalizaciji (EGF) osnovan je radi pružanja dodatne potpore radnicima koji su otpušteni kao višak slijedom velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije te da bi im se olakšala reintegracija na tržište rada.

(2)       EGF ne smije premašiti maksimalni godišnji iznos od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.) kao što je utvrđeno u članku 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020[27].

(3)       Rumunjska je 21. prosinca 2012. podnijela zahtjev za aktiviranje EGF-a u vezi s otpuštanjima u društvu Mechel Campia Turzii SA i jednim njegovim daljnjim proizvođačem te ga je do 4. ožujka 2014. dopunjavala dodatnim podacima. Taj je zahtjev u skladu sa zahtjevima za određivanje financijskih doprinosa kako je utvrđeno člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Komisija stoga predlaže osiguravanje iznosa od 3 571 150 EUR.

(4)       Stoga bi se sredstva iz EGF-a trebala pripremiti radi pružanja financijskog doprinosa u vezi sa zahtjevom koji je podnijela Rumunjska,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014. osigurava se 3 571 150 EUR iz Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (EGF) za odobrena sredstva za preuzete obveze i za plaćanje.

Članak 2.

Ova Odluka objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament                                  Za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik

[1]               SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

[2]               SL L 406, 30.12.2006., str. 1.

[3]               U skladu s člankom 3. trećim stavkom Uredbe (EZ) br. 1927/2006.

[4]               Izvor: World Steel Association, Steel Statistical Yearbook 2012.

[5]               Vidljiva potrošnja definira se kao zbroj proizvodnje i uvoza umanjen za izvoz.

[6]               Vidjeti Komunikaciju Komisije Parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Akcijski plan za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi (COM(2013)407).

[7]               EGF/2009/022/ BG/Kremikovtsi AD (Komisija je odbila zahtjev), EGF/2013/002 BE/Carsid (zahtjev je podnesen Komisiji 2. travnja 2013.), EGF/2013/007 BE Duferco-NLMK (zahtjev je podnesen Komisiji 27. rujna 2013.).

[8]               EGF/2010/007 AT/Steiermark and Niederösterreich. Odluka 2011/652/EU od 27. rujna 2011. (SL L 263, 7.10.2011., str 9.)

[9]               Stopa slobodnih radnih mjesta mjeri postotak slobodnih radnih mjesta u usporedbi s ukupnim brojem radnih mjesta, popunjenih i nepopunjenih. U trećem tromjesečju 2012. procijenjena stopa slobodnih radnih mjesta u EU28 u NACE Rev.2 područjima od B do S (industrija, građevina, usluge) bila je 1,4 %.

[10]             Nekoliko je predloženih mjera slično onima koje su primijenjene u slučaju EGF/2011/014 RO/Nokia.

[11]             Tečajevi za osposobljavanje namijenjeni su otpuštenim radnicima koji se ne odaberu za sudjelovanje u zadruzi.

[12]             Rumunjska nadležna tijela smatraju da mjere kojima bi se pojedinačni radnici podržavali u pokretanju poslova ne bi bile učinkovite jer je potražnja za robom i uslugama u regiji niska zbog slabih životnih uvjeta.

[13]             Novo će se poduzeće osnovati na temelju Zakona br. 1/2005 o osnivanju zadruga.

[14]             Društvo kupac određeno je na temelju istraživanja tržišta koje je AJOFM proveo kako bi pronašao prikladna trgovačka društva koja su spremna investirati u područje Câmpia Turziija i sudjelovati u organiziranju zadruge.

[15]             Prema rumunjskim nadležnim tijelima, iznos od 15 000 EUR po ciljanom radniku izračunat je tako što je procijenjeni ukupni trošak industrijskog poduzeća podijeljen s očekivanim brojem potrebnih radnika. AJOFM Cluj sklopit će sa svakim članom zadruge ugovor o dodjeli vaučera kojim će se propisivati da otpuštene osobe moraju poštovati plan za osnivanje i uspostavljanje zadruge.

[16]             Obrtni kapital odnosi se na iznos neophodan za pokrivanje troškova koji će nastati poslovanjem zadruge u razdoblju od nekoliko mjeseci, a koje počinje od trenutka kad zadruga donese odluku o probnoj i proizvodnoj liniji do primanja vrijednosti za prve isporučene proizvode.

[17]             U praksi će AJOFM Cluj zadruzi izravno isplatiti 15 000 EUR na temelju računa koje zadruzi izdaju društva koja je opskrbljuju strojevima, opremom i sirovinama i bilo kojeg računovodstvenog dokumenta u skladu sa zakonom.

[18]             Radnici mogu imenovati profesionalnu upravu, iako neki bivši Mechelovi radnici također mogu obavljati upravne ili srednje funkcije (kadrovska služba, računovodstvo, inženjering, nadzor u proizvodnji, prodaja itd.). O pravima i uvjetima u vezi s osobama koje se pridružuju zadruzi ili povlače iz nje odlučuju uprava zadruge i implicitno svaki član zadruge glasačkim pravima na općoj skupštini.

[19]             AJOFM Cluj sklopit će ugovor sa zadrugom u kojem će se nalaziti odredbe povezane s osnivanjem, radom i održivosti zadruge, kao i odredbe za slučaj da dođe do nepoštivanja ugovorom preuzetih obveza. Sličan će ugovor potpisati AJOFM Cluj i trgovačka društva koja zapošljavaju nezaposlene osobe. U slučaju nepoštivanja svojih ugovornih obveza trgovačko društvo poslodavac morat će vratiti primljena sredstva.

[20]             Iznos je utvrđen na temelju procjena koje su poslali potencijalni poslodavci i nuditelji stažiranja u pogledu potrebe za pokrivanjem troškova u vezi sa stažiranjem ciljanih radnika.

[21]             Viši iznos naknade za radnike osposobljene kao tehničko ili specijalizirano osoblje proizlazi iz činjenice da je razdoblje stažiranja za takvo osoblje trostruko duže pa tako stvara više troškove.

[22]             Na primjer, rumunjska će nadležna tijela dopunjavati mjere EGF-a projektom Callcem koji se djelomično financira iz ESF-a. Projekt Callcem tražiteljima posla nudi usluge traženja slobodnih radnih mjesta i traženja odgovarajućih radnih mjesta (telefonski ili informatički).

[23]             SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

[24]             SL L 406, 30.12.2006., str. 1.

[25]             SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

[26]             SL C […], […], str. […].

[27]             SL L 347, 20.12.2013., str. 884.