OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

Neprijavljeni rad na razini EU-a definira se kao „bilo koja plaćena djelatnost koja je po svojoj prirodi zakonita, no nije prijavljena javnim tijelima, uzimajući u obzir razlike među regulatornim sustavima država članica”[1].

Činjenica da se neprijavljeni rad ne prati i ne registrira te da ga se drukčije definira u nacionalnim zakonodavstvima otežava dobivanje pouzdanih procjena o tome koliko je raširen u državama članicama. Kao rezultat toga, procjene u pogledu neprijavljenog rada znatno se razlikuju[2].

Prema posljednjoj anketi Eurobarometra[3] iz 2013.[4], samo 4 % ispitanika priznalo je da je obavljalo neprijavljeni rad. Međutim, 11 % ispitanika priznalo je da su u protekloj godini kupili robu ili usluge za koje su imali razloga pretpostaviti da su povezani s neprijavljenim radom. Postoje znatne razlike diljem EU-a. Broj slučajeva neprijavljenog rada i politike za suočavanje s njima analizirani su u poglavlju pod nazivom „Neprijavljeni rad: nedavne promjene” u Izvješću o zapošljavanju i društvenim razvojima u Europi u 2013.[5]

Neprijavljeni rad ima ozbiljne posljedice na proračun zbog smanjenih prihoda od poreza i socijalnih doprinosa. Negativno utječe na zaposlenost, produktivnost i radne uvjete, razvoj vještina te cjeloživotno učenje. Dovodi do smanjenja mirovinskih prava i ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi. Uzrokuje nepošteno tržišno natjecanja među poduzećima. Prelazak s neformalnog ili neprijavljenog rada na regularno zapošljavanje isto tako može doprinijeti ostvarenju cilja zapošljavanja kao dijela Strategije Europa 2020.[6]

Blisko povezani fenomen jest i pogrešno prijavljen rad ili lažno samozapošljavanje do kojeg dolazi kad se radnik službeno prijavi kao samozaposlena osoba na temelju ugovora o pružanju usluga premda rad koji obavlja ispunjava sve kriterije kojima se u nacionalnom pravu i praksi karakterizira radni odnos. Lažno samozapošljavanje ima negativne posljedice na zdravlje i zaštitu na radu te socijalnu sigurnost radnika, kao i na porezne prihode, premda je uglavnom manje štetno nego neprijavljen rad.

U Komunikaciji „Prema oporavku s visokom stopom zaposlenosti”[7] Komisija je naglasila da su za jačanje rasta zaposlenosti potrebne politike zapošljavanja kojima se omogućuju povoljni uvjeti za stvaranje radnih mjesta i da bi prelazak s neformalnog ili neprijavljenog rada na regularno zapošljavanje mogao pozitivno utjecati na potražnju za radnom snagom.

Stoga se Smjernicom o zapošljavanju br. 7 o „Povećanju sudjelovanja žena i muškaraca na tržištu rada, smanjenju strukturne nezaposlenosti i promicanju kvalitete radnih mjesta”[8] potiče države članice da intenziviraju socijalni dijalog i rješavaju probleme segmentacije tržišta rada mjerama koje su usmjerene protiv nesigurne zaposlenosti, podzaposlenosti i neprijavljenog rada.

U posebnim preporukama po državama članicama za 2012. i 2013.[9] nekolicina država članica dobila je preporuku vezanu uz neprijavljeni rad, sivu ekonomiju, izbjegavanje plaćanja poreza i/ili poreznih obveza.

Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 14. siječnja 2014. pozvao na snažniju suradnju i jačanje inspektorata rada u svrhu borbe protiv neprijavljenog rada[10].

Nova Direktiva o provođenju upućivanja radnika doprinijet će boljem rješavanju problema prijevare, zlouporabe i određenih drugih vrsta neprijavljenog rada.

Glavnu odgovornost za rješavanje problema neprijavljenog rada snose države članice. Borba protiv neprijavljenog rada najvećim se dijelom oslanja na tri vrste provedbenih tijela: (a) inspektorate rada koji rješavaju probleme zlouporabe u vezi s radnim uvjetima i/ili zdravstvenim i sigurnosnim standardima, (b) inspektorate socijalne sigurnosti koji se bore protiv prijevara u vezi s doprinosima za socijalnu sigurnost i (c) porezna tijela koja se bave izbjegavanjem plaćanja poreza. U nekim državama članicama su i socijalni partneri[11] uključeni u ove zadaće. U nekim su državama članicama uključena i carinska tijela, migracijska tijela, policija i ured javnog tužitelja. Međutim, primijećeno je da u nekim slučajevima suradnja između različitih tijela na nacionalnoj razini nije dovoljno strukturirana ili učinkovita.

Budući da mjerenje neprijavljenog rada i dalje predstavlja veliki izazov, još je teže razviti ciljane politike i poboljšati inspekcijske prakse u svrhu sprečavanja, smanjenja ili u najmanju ruku nadziranja slučajeva neprijavljenog rada. Čest izazov s kojim se vlade susreću kad su u pitanju neprijavljeni rad i osiguranje uvjeta dostojnog rada za neprijavljene radnike zahtijeva bolju koordinaciju koraka između vlade i javnih ustanova. Potrebno je slijediti ciljeve politika koji će istovremeno smanjiti motivaciju zbog koje poslodavci koriste neprijavljeni rad i zbog koje radnici sudjeluju u takvom radu.

Neprijavljeni rad može se pojaviti u cijelom nizu sektora. Sektor koji je u odnosu na druge često mnogo više pogođen neprijavljenim radom jest građevinski sektor[12]. Drugi sektori jesu usluge u kućanstvu koje uključuju usluge čišćenja kućanstva, kao i briga za djecu i starije, osobne usluge, privatna zaštita, industrijsko čišćenje, poljoprivreda te hotelska, restoranska i ugostiteljska industrija.

Pojavljuje se u širokom spektru radnih mjesta i uključuje radnike različitih profila i pozadina. Upravo zbog ovakve heterogenosti teško je pristupiti neprijavljenom radu te su potrebne posebne strategije.

Sprečavanje neprijavljenog rada i odvraćanje od istog doprinosi boljem provođenju prava EU-a i nacionalnog prava, posebno u područjima zapošljavanja, radnog prava, zdravstva, zaštite na radu i koordinacije nacionalnih sustava socijalne sigurnosti. Budući da se sve države članice susreću s jednakim izazovima i da neprijavljeni rad često ima prekograničnu dimenziju, djelovanje na razini EU-a može imati važnu ulogu u sprečavanju neprijavljenog rada i odvraćanju od istog učvršćivanjem suradnje između provedbenih tijela unutar različitih država članica i među njima. Trenutačno ne postoje formalni mehanizmi za sva relevantna nadležna tijela država članica radi rješavanja problema povezanih s prekograničnim aspektima neprijavljenog rada.

Djelovanje na razini EU-a stoga bi pomoglo državama članicama da učinkovitije i djelotvornije rješavaju problem neprijavljenog rada. Isto tako, na pozitivan i konstruktivan način doprinijelo bi rješavanju izazova povezanih s mobilnošću radnika i zaštitilo slobodu kretanja radnika kao jednu od temeljnih sloboda EU-a.

Suradnja između provedbenih tijela već se odvija na razini EU-a gdje je rad nekolicine odbora ili radnih skupina povezan s problemom neprijavljenog rada. Međutim, oni to rade povremeno i na ograničen način: Odbor viših inspektora rada (engl. Senior Labour Inspectors Committee, SLIC) bavi se neprijavljenim radom iz perspektive zdravlja i sigurnosti na radu, Stručni odbor za upućivanje radnika bavi se neprijavljenim radom koji je povezan sa zaobilaženjem pravila za upućivanje radnika, Odbor za zapošljavanje (engl. Employment Committee, EMCO) raspravlja o utjecaju politike zapošljavanja na neprijavljeni rad, Administrativna komisija za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti bavi se greškama i prijevarama u okviru koordinacije sustava socijalne sigurnosti, Radna skupina za administrativnu suradnju u području izravnog oporezivanja namjerava olakšati razmjenu informacija, iskustava i dobrih praksi u tom području.

Nadalje, došlo je do korisne razmjene informacija, bilo u kontekstu Zajedničkog programa učenja u sklopu Europske strategije zapošljavanja ili u sklopu dijela multilateralnih projekata[13], što pokazuje da su države članice zainteresirane za suradnju u rješavanju problema neprijavljenog rada. Države članice provele su multilateralne projekte o određenim aspektima neprijavljenog rada i sklopile bilateralne sporazume. Platformom se neće spriječiti primjena bilateralnih sporazuma ili dogovora o administrativnoj suradnji.

Međutim, pouke pokazuju da ne sudjeluju sve države članice u ovim zadaćama. Kad je riječ o dobrovoljnoj multilateralnoj suradnji, države članice nisu obvezne sudjelovati te ne postoji mehanizam koji bi sudjelovanje učinio obveznim u slučaju da druge države članice smatraju da je sudjelovanje nužno. Zbog toga suradnja na razini EU-a ostaje neujednačena, kako u pogledu država članica koje sudjeluju, tako i u pogledu pitanja koja obuhvaća.

Postojanje zajedničkih izazova koje dijele relevantna provedbena tijela diljem država članica dodatni je poticaj za njihovu suradnju u ovom području. Inspekcijska tijela susreću se s poteškoćama u prekograničnim situacijama, posebno kad je potrebno identificirati ili sankcionirati slučajeve neprijavljenog rada jer su njihovi tradicionalni mehanizmi uglavnom usmjereni na rješavanje domaćih aspekata neprijavljenog rada. Provođenje inspekcije prirode i/ili uvjeta radnih odnosa radnika migranata može biti otežano zbog komunikacijskih problema, nedovoljnog poznavanja pravila ili postojanja organiziranih mreža koje rade na marginama zakona, često koristeći kompleksne pravne strukture, uključujući agencije ili posrednike locirane u nekoliko država članica i koje često pribjegavaju oblicima lažnog samozapošljavanja. Brojne se države članice susreću s teškoćama kad je riječ o osiguranja prikladne komunikacije i suradnje između različitih provedbenih tijela unutar država članica i u prekograničnom kontekstu.

Nadalje, često se smatra da bi prekomjerno oporezivanje ili reguliranje rada moglo poticati neprijavljeni rad te da postoje učinkoviti načini kojima se ne kažnjava radnike, a koji bi ih mogli potaknuti da prijave rad i rade u skladu sa zakonom.

Naposljetku, premda se države članice uglavnom slažu da je potrebno spriječiti neprijavljeni rad i odvratiti od istog, u praksi mogu postojati različiti načini i razine predanosti ovom cilju te se može dogoditi da ovo pitanje ima mali politički prioritet i da se rješavanje problema neprijavljenog rada ne smatra nužnim.

Stoga je u Komunikaciji „Prema oporavku s visokom stopom zaposlenosti” istaknuta potreba za poboljšanjem suradnje između država članica i najavljeno pokretanje savjetovanja na temu uspostave platforme na razini EU-a u kojoj bi sudjelovali inspektorati rada i druga provedbenih tijela u svrhu borbe protiv neprijavljenog rada, a u cilju postizanja suradnje, dijeljenja najboljih praksi i određivanja zajedničkih načela inspekcija.

2.           REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I OCJENE UČINKA

Ovaj prijedlog proizlazi iz raznih studija i savjetovanja provođenih u posljednje vrijeme.

Vanjska studija izvedivosti[14] o uspostavi Europske platforme za suradnju između inspektorata rada i drugih relevantnih nadzornih i provedbenih tijela u svrhu sprečavanja neprijavljenog rada i borbe protiv njega provedena je 2010. U studiji su analizirani postojeći nacionalni okviri i mjere politika, poteškoće s kojima se susreću provedbena tijela na nacionalnim i međunarodnim razinama, postojeća prekogranična suradnja i najbolje prakse te su utvrđene mogućnosti za uspostavu Europske platforme u svrhu sprečavanja i borbe protiv neprijavljenog rada.

Posebnom anketom Eurobarometra[15] o neprijavljenom radu i nedavnim izvješćem Eurofounda u pogledu rješavanja neprijavljenog rada u državama članicama[16] isto se tako pridonijelo pripremi ove inicijative. Izvješće Eurofounda bilo je popraćeno ažuriranom bazom podataka[17] koja sadržava mjere poduzete u razdoblju od 2008. do 2013. U bazu podataka uključeno je 186 studija slučaja iz svih država članica EU-a, kao i iz zemalja kandidatkinja. Baza podataka može se upotrebljavati za pretraživanje mjera po zemljama, vrstama mjera, ciljnim skupinama i sektorima.

Savjetovanje s dionicima provodilo se u okviru skupine ravnatelja Glavne uprave za industrijske odnose (DR IR), Odbora viših inspektora rada (SLIC) i Administrativne komisije za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti. Općenito, predstavnici država članica prepoznali su dodanu vrijednost djelovanja na razini EU-a su cilju sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada te su pozdravili namjeru Komisije za veću uključenost u ovo područje politike.

Mišljenja europskih socijalnih partnera prikupljena su u prvoj fazi savjetovanja[18] (4. srpnja 2013. do 4. listopada 2013.). Komisija je identificirala glavne probleme povezane sa sprečavanjem i odvraćanjem od neprijavljenog rada, prisjetila se najnovijih aktivnosti Komisije i predstavila ciljeve i mogući sadržaj inicijative. Cilj savjetovanja bio je savjetovati se s upravljačkim strukturama i radnicima o mogućim smjerovima djelovanja EU-a. Komisija je primila 15 odgovora od navedenih skupina (dva zajednička odgovora, tri odgovora predstavnika radnika i deset odgovora organizacija poslodavaca). Socijalni partneri složili su se s općim opisom problema i naveli da je djelovanje na razini EU-a opravdano s glavnim ciljem pružanja potpore nacionalnim tijelima, kao što su inspektorati rada, tijela zadužena za socijalnu sigurnost i porezna tijela kako bi se spriječio neprijavljeni rad i odvratilo od istog. Općenito, socijalni partneri složili su se da bi Europska platforma mogla biti primjereno sredstvo za postizanje bolje suradnje među državama članicama. Međutim, stajališta socijalnih partnera bila su podijeljena.

Većina predstavnika poslodavaca smatrala je da Platformu treba uspostaviti. Međutim, bili su mišljenja da nema potrebe za novom odvojenom strukturom. Umjesto toga, mogle bi se razmotriti mogućnosti kao što su stvaranje podskupine za postojeću skupinu ili bolja koordinacija postojećih skupina. Svi sindikati i neki predstavnici poslodavaca davali su prednost uspostavljanju neovisnog novog tijela radi osiguranja situacije u kojoj bi svi aspekti neprijavljenog rada bili obuhvaćeni, do čega ne bi moglo doći kad bi se upotrebljavale postojeće strukture. U pogledu sudjelovanja u Platformi, sindikati i neki predstavnici poslodavaca zagovarali su obvezan pristup za države članice, dok su neke organizacije poslodavaca dale prednost dobrovoljnom pristupu. Socijalni partneri podržali su ciljeve Komisije za predstavljanje inicijative, no nisu htjeli stupiti u pregovore o ovom pitanju.

Druga faza savjetovanja sa socijalnim partnerima odvijala se od 30. siječnja do 13. ožujka 2014.[19] Komisija je u sklopu ovog savjetovanju predstavila pregled rezultata prve faze savjetovanja i opisala sadržaj planirane inicijative. Cilj savjetovanja bio je prikupiti mišljenja socijalnih partnera o sadržaju predviđene inicijative za poboljšanje suradnje između država članica u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada. Komisija je primila 16 odgovora (jedan zajednički odgovor, četiri odgovora predstavnika radnika i 11 odgovora organizacija poslodavaca). Socijalni partneri općenito su podržali djelovanje na razini EU-a u pogledu sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada te su ponovili svoja stajališta izražena tijekom prve faze savjetovanja u pogledu ciljeva, područja primjene, zadaća/inicijativa, sudjelovanja i oblika Platforme. Osigurani su novi elementi u pogledu sudjelovanja socijalnih partnera u Platformi. Sindikati i predstavnici poslodavaca složili su se da bi socijalni partneri na razini EU-a, kako među sektorima tako i unutar sektora s velikim brojem slučajeva neprijavljenog rada, trebali biti uključeni u Platformu kao promatrači. Neki sindikati i predstavnici poslodavaca predložili su da bi socijalnim partnerima trebalo dati status člana[20].

Procjenom učinka obuhvaćeno e nekoliko mogućnosti za poboljšanje suradnje na razini EU-a u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada. Prva mogućnost koja se razmatrala nije uključivala novo djelovanje koje nije u okviru postojećih radnih skupina i inicijativa. Razmatrana je i mogućnost bolje koordinacije rada raznih postojećih radnih skupina i odbora.

Treća mogućnost bila je uspostava Europske platforme za poboljšanje suradnje na razini EU-a u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada. Kad je riječ o uspostavi Platforme, razmatralo se nekoliko podmogućnosti, kao što su Platforma s dobrovoljnim ili obveznim članstvom i zaduživanje Eurofoundu za koordinaciju djelovanja država članica protiv neprijavljenog rada. Razmatrana je i mogućnost osnivanja decentralizirane agencije odgovorne za primjenu zakona EU-a i borbu protiv neprijavljenog rada.

Analizom se došlo da zaključka da je najpoželjnija mogućnost uspostava Europske platforme uz obvezno članstvo. Platformom bi se omogućilo sudjelovanje svih relevantnih tijela svih država članica u aktivnostima na razini EU-a i omogućila redovita i operativna suradnja u ovom području. Podmogućnost dobrovoljne multilateralne suradnje nije procijenjena kao optimalna s obzirom na to da bi odbijanje nekih država članica da sudjeluju uvelike smanjilo vrijednost suradnje na razini EU-a za ambicioznije države članice. Obvezno sudjelovanje procijenjeno je kao nužno posebice jer se suradnja za rješavanje prekograničnih aspekata neprijavljenog rada ne bi mogla u potpunosti ostvariti ako bi neke države članice sudjelovale (države članice koje ovim aspektima daju visoki prioritet, uglavnom odredišne zemlje), a druge ne bi. Prekogranični aspekti neprijavljenog rada mogli bi imati negativan utjecaj i na funkcioniranje jedinstvenog tržišta zbog toga što bi poslodavci koji pružaju usluge u drugim državama članicama, a imaju neprijavljene radnike uzrokovali nepošteno tržišno natjecanje. Ti poslodavci mogu pružati usluge po nižoj cijeni zbog toga što ne plaćaju poreze niti poštuju obveze koje proizlaze, na primjer, iz propisa u pogledu zdravlja, sigurnosti i radnih uvjeta.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, a posebno potrebu za poboljšanom suradnjom EU-a, prekogranične aspekte neprijavljenog rada i njihove utjecaje na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, sve države članice moraju obvezno biti uključene u poboljšanu suradnju radi rješavanja svih aspekata tog fenomena.

Druge mogućnosti ne bi mogle jamčiti sudjelovanje svih relevantnih tijela svih država članica, ograničile bi suradnju na razmjenu najboljih praksi i ne bi omogućile da se primjereno pozabavi pitanjem provedbe te stoga ne bi omogućile holistički pristup koji je potreban za rješavanje ovog problema. Nadalje, druge mogućnosti u manjoj bi mjeri doprinijele vidljivosti i prioritizaciji problema na razini EU-a.

Platforma će kao svoje članove ujediniti sva provedbena tijela svih država članica. Drugi dionici, osobito socijalni partneri na razini EU-a, relevantne decentralizirane agencije Unije, kao što su Eurofound i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i međunarodne organizacije kao što su Međunarodna organizacija rada (engl. International Labour Organisation, ILO) i predstavnici država EGP-a imat će status promatrača.

Platforma će obavljati niz zadaća koje će se definirati i provoditi na temelju dogovorenih programa rada. Razmjena dobrih praksi bio bi prvi praktični korak u suradnji. Njome bi se poboljšalo poznavanje fenomena i razvilo bolje razumijevanje o tome kako se rješava problem neprijavljenog rada i tko su glavni činitelji u državama članicama. Kako bi se što je moguće bolje iskoristilo tu razmjenu, na temelju baze podataka Eurofounda mogla bi se uspostaviti baza znanja kojom bi se među ostalim dodatno razradila pitanja provedbe te bi došlo do razvoja zajedničkih smjernica i načela. Predviđeno je da se Platforma postupno razvija od foruma za razmjenu informacija i dobrih praksi do razrađenijih oblika suradnje kako se bude gradilo međusobno povjerenje i iskustvo. Najzad bi Platforma trebala moći provoditi zajedničku obuku i razmjenu osoblja i koordinirati operativno djelovanje, uključujući zajedničke inspekcije i dijeljenje podataka.

Prijedlogom će se poboljšati razvoj, provedba, nadzor i ocjenjivanje instrumenata Unije, politika (promicanje visoke razine kvalitete i održivosti zapošljavanja, jamčenje odgovarajuće i dostojne socijalne zaštite, borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva i poboljšanje radnih uvjeta) i relevantnog prava i promicati politike koje se donose na temelju dokaza i društveni napredak, u partnerstvu s raznim dionicima.

3.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

3.1.        Pravna osnova

EU ima nadležnost za djelovanje u području neprijavljenog rada na temelju članaka UFEU-a o socijalnoj politici. Točnije, člankom 151. UFEU-a propisuje se da Unija i države članice „imaju za cilj promicanje zapošljavanja, poboljšanje životnih i radnih uvjeta, […] odgovarajuću socijalnu zaštitu, […] u smislu trajne visoke stope zaposlenosti i borbe protiv isključenosti.” U članku 153. UFEU-a nabrajaju se područja u kojima Unija podupire i dopunjuje djelatnosti država članica, uključujući radne uvjete, integriranje osoba isključenih s tržišta rada i borbu protiv socijalne isključenosti.

Prijedlog za poboljšanje suradnje na razini EU-a u svrhu sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada temelji se na članku 153. stavku 2. točki (a) UFEU-a, kojim se Europskom parlamentu i Vijeću omogućuje donošenje mjera koje su namijenjene poticanju suradnje između država članica inicijativama čiji je cilj poboljšanje znanja, razvijanje razmjene podataka i najboljih praksi, promicanje inovativnih pristupa i vrednovanje iskustava, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i propisa država članica.

Glavni ciljevi koje se želi postići ovom inicijativom jesu promicanje zapošljavanja i poboljšanje radnih uvjeta (članak 151. UFEU-a). Uzimajući u obzir činjenicu da su za borbu protiv neprijavljenog rada u različitim državama članicama zadužene različite vrste provedbenih tijela (kako je objašnjeno u poglavlju 1.), nužno je da se ova inicijativa proširi na sva nacionalna tijela, uključujući ona koja neće biti aktivna u području zapošljavanja i socijalnom području, ali su isto tako odgovorna za ili imaju ulogu u sprečavanju ili odvraćanju od neprijavljenog rada, kao što su porezna, migracijska i carinska tijela.

3.2.      Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti

Odabir pravnog instrumenta – Odluke Europskog parlamenta i Vijeća – najprikladniji je, ako se uzme u obzir da se člankom predviđa redovni zakonodavni postupak za donošenje inicijative.

Premda glavnu nadležnost u rješavanju neprijavljenog rada imaju države članice, svim državama članicama zajednički su izazovi s kojima se susreću, poput negativnog utjecaja neprijavljenog rada na gospodarstvo i društvo, poteškoća pri rješavanju prekograničnih oblika neprijavljenog rada, zamjena primjerenih razina oporezivanja/regulacije i potrebe da se ne potiče radnike na neprijavljeni rad i nedostatka suradnje između provedbenih tijela. Djelovanjem EU-a kojim se poboljšava suradnja na razini EU-a podržali bi se napori država članica za odvraćanje od neprijavljenog rada i sprečavanje neprijavljenog rada i učinilo ih djelotvornijima i učinkovitijima. Time donosi dodanu vrijednost djelovanju država članica. Nacionalna provedbena tijela uistinu su najprikladnija razina za rješavanje izazova koji su povezani s neprijavljenim radom. K tome, prekogranični se aspekti mogu bolje rješavati na razini EU-a. Time je prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti.

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti jer mjerom koja je osmišljena kako bi se poticala suradnja između država članica nije obuhvaćeno usklađivanje zakona i propisa država članica. Razmatrala se mogućnost osnivanja nove decentralizirane agencije EU-a, no ova mogućnost odbačena je zbog administrativnih troškova koje bi osnivanje nove agencije povuklo sa sobom.

4.           POSLJEDICE ZA PRORAČUN

Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[21] uspostavlja se Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”) za razdoblje 2014. – 2020. Platforma će se financirati iz mikrofinancijskog instrumenta PROGRESS. Indikativan iznos od 2,1 milijuna EUR godišnje predviđen je za izvršavanje zadaća kao što je uspostavljanje praktičnih alata, podrška pružatelja usluga, objavljivanje zajedničkih smjernica i načela te priručnika, razvoj trajnih kapaciteta za obuku i zajedničkog okvira za provedbu zajedničkih obuka, organizaciju recenzije stručnjaka i europskih kampanja. Nadalje, bit će obuhvaćene subvencije za financiranje projekata kojima se podupire postizanje ciljeva Platforme. Do 224 000 EUR godišnje upotrijebit će se za naknadu troškova povezanih sa sudjelovanjem na sastancima Platforme.        Podsjeća se i da Europski socijalni fond (ESF) podupire napore država članica povezane s poboljšanjem javne administracije i upravljanjem i time promiče strukturne reforme. Predviđa se financiranje u sklopu Višegodišnjega financijskog okvira 2014. – 2020. Države članice potiče se da koriste ESF kako bi ojačale kapacitete svojih nacionalnih tijela u području rješavanja problema neprijavljenog rada.          Zakonodavni prijedlog neutralan je za proračun te ne zahtijeva dodatne ljudske resurse.

Osoblje Komisije, 2,5 osobe zaposlene na puno radno vrijeme koje su trenutačno zaposlene u Glavnoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, djelovat će kao tajništvo Platforme. Detalji su objašnjeni u zakonodavnom financijskom izvještaju koji je priložen ovom prijedlogu.             Sudjelovanjem decentraliziranih agencija Europske unije, Eurofounda i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, kao promatrača u radu Platforme, neće se proširiti njihovi postojeći mandati. U pogledu tih agencija, prijedlog je proračunski neutralan.        

2014/0124 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 153. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[22],

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[23],

nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)       Komisija je u svojoj Komunikaciji od 18. travnja 2012.[24] istaknula potrebu za poboljšanjem suradnje među državama članicama i najavila pokretanje savjetovanja na temu uspostave platforme na razini EU-a u kojoj bi sudjelovali inspektorati rada i druga provedbena tijela u svrhu borbe protiv neprijavljenog rada, u cilju postizanja suradnje, dijeljenja najboljih praksi i određivanja zajedničkih principa inspekcija.

(2)       U skladu s člankom 148. stavkom 4. Ugovora Vijeće je Odlukom 2010/707/EU[25] donijelo smjernice[26] za politike zapošljavanje država članica. Ove integrirane smjernice usmjeravaju države članice u definiranju i provedbi nacionalnih programa reformi. Smjernice za zapošljavanje čine temelj posebnih preporuka po državama članicama koje Vijeće upućuje državama članicama prema tom članku. Posljednjih su godina navedene preporuke obuhvaćale posebne preporuke po državama članicama o borbi protiv neprijavljenog rada.

(3)       U članku 151. Ugovora navode se kao ciljevi u području socijalne politike promicanje zapošljavanja i poboljšanje životnih i radnih uvjeta. Unija može u cilju postizanja navedenih ciljeva podupirati i dopunjavati aktivnosti država članica u područjima zdravlja i zaštite na radu, radnih uvjeta, integriranja osoba isključenih s tržišta rada i borbe protiv socijalne isključenosti.

(4)       Europski parlament u svojoj rezoluciji „Učinkovite inspekcije rada kao strategija za poboljšanje radnih uvjeta u Europi” pozdravlja inicijativu Komisije za uspostavu Europske platforme te poziva na poboljšanje suradnje na razini EU-a u cilju borbe protiv neprijavljenog rada[27].

(5)       Neprijavljeni rad na europskoj razini definira se kao „bilo koja plaćena djelatnost koja je po svojoj prirodi zakonita no nije prijavljena javnim tijelima, uzimajući u obzir razlike među regulatornim sustavima država članica”[28], čime se isključuju sve nezakonite djelatnosti.

(6)       Zloupotreba statusa samozapošljavanja bilo na nacionalnoj razini ili u prekograničnim situacijama često se povezuje s neprijavljenim radom. Lažno samozapošljavanje nastupa kada se osoba prijavi kao samozaposlena osoba premda ispunjava uvjete koji su karakteristični za radni odnos, a kako bi izbjegla određene pravne ili fiskalne obveze. Lažno samozapošljavanje stoga je pogrešno prijavljen rad i trebao bi biti u području primjene Platforme.

(7)       Neprijavljeni rad ima ozbiljne posljedice na proračun zbog smanjenih prihoda od poreza i socijalnih doprinosa. Ima negativan utjecaj na zaposlenost, produktivnost i pridržavanje standarda za radne uvjete, razvoj vještina i cjeloživotno učenje. Ugrožava financijsku stabilnost sustava socijalne zaštite, uskraćuje radnicima odgovarajuća socijalna primanja i dovodi do smanjenja mirovinskih prava i ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi.

(8)       Države članice uvele su cijeli niz politika i mjera za rješavanje problema neprijavljenog rada. Države članice sklapale su i bilateralne sporazume te provodile multilateralne projekte vezane uz određene aspekte neprijavljenog rada. Platformom se neće spriječiti primjena bilateralnih sporazuma ili dogovora o administrativnoj suradnji.

(9)       Suradnja na razini EU-a i dalje je daleko od sveobuhvatne, kako u pogledu država članica koje sudjeluju, tako i u pogledu pitanja koja obuhvaća. Ne postoji formalni mehanizam za prekograničnu suradnju relevantnih tijela država članica u svrhu rješavanja pitanja neprijavljenog rada.

(10)     Jačanje suradnje među državama članicama na razini EU-a nužno je kako bi se pomoglo državama članicama da spriječe neprijavljeni rad i odvrate od njega na djelotvorniji i učinkovitiji način.

(11)     Ciljevi Platforme bit će olakšati razmjenu najboljih praksi i informacija, pružiti okvir na razini EU-a za razvoj stručnog znanja i analiza, poboljšati operativnu koordinaciju djelovanja između provedbenih tijela država članica.

(12)     Platforma bi trebala iskoristiti sve relevantne izvore informacije, posebice studije, bilateralne sporazume između država članica i projekte multilateralne suradnje, i stvoriti sinergiju između postojećih instrumenata i struktura na razini EU-a kako bi u najvećoj mogućoj mjeri ostvarila cilj odvraćanja od neprijavljenog rada i sprečavanja istog. Operativna koordinacija djelovanja država članica mogla bi se provoditi u vidu zajedničkih obuka, recenzija stručnjaka i rješenja za dijeljenje podataka. Europskim kampanjama ili zajedničkim strategijama moglo bi se podići razinu svijesti o neprijavljenom radu.

(13)     Problemom neprijavljenog rada većinom se bave tri različita nacionalna provedbena tijela: inspektorati rada, inspektorati socijalne sigurnosti i porezna tijela. U nekim su slučajevima uključena i migracijska tijela i službe za zapošljavanje, kao i carinska tijela, policija, ured javnog tužitelja i socijalni partneri.

(14)     Kako bi se problemom neprijavljenog rada mogle pozabaviti na sveobuhvatan i uspješan način, države članice trebaju provesti niz politika koje olakšava strukturirana suradnja između relevantnih tijela. Sva nacionalna tijela nadležna za provedbu koja su vodeća i/ili aktivna u sprečavanju i/ili odvraćanju od neprijavljenog rada trebala bi biti uključena u suradnju.

(15)     U svrhu postizanja ovog cilja Platformu bi u svakoj državi članici trebala podupirati „Središnja kontaktna točka” koja bi imala potrebne ovlasti za suradnju s nacionalnim tijelima koja se bave višestrukim aspektima neprijavljenog rada.

(16)     Platforma bi trebala obuhvaćati socijalne partnere na razini EU-a, iz cijele industrije i sektora koji su teže pogođeni neprijavljenim radom te surađivati s relevantnim međunarodnim organizacijama, kao što su Međunarodna organizacija rada (ILO) i decentralizirane agencije Unije, posebice Eurofound i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Sudjelovanjem Eurofounda i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, kao promatrača u radu Platforme, neće se proširiti njihovi postojeći mandati.

(17)     Platforma bi trebala donijeti svoj poslovnik, programe rada i redovita izvješća.

(18)     Direktiva 95/46/EZ o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka[29], kao i nacionalne provedbene mjere u vezi s tim primjenjuju se na obradu osobnih podataka koju provode države članice u okviru ove Odluke. Budući da je Komisija dio Europske platforme, Uredba (EZ) br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka[30] jednako se primjenjuje na obradu osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Odluke.

(19)     Platforma može osnivati radne skupine koje će istraživati određena pitanja te bi se trebala oslanjati na stručnost osoba s određenim kompetencijama.

(20)     Platforma će surađivati s relevantnim skupinama stručnjaka i odborima na razini EU-a čiji je rad povezan s neprijavljenim radom.

(21)     Platforma i njezine zadaće trebale bi se financirati iz mikrofinancijskog instrumenta PROGRESS iz programa Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), u okviru sredstava koje odredi proračunsko tijelo.

(22)     Komisija će poduzeti potrebne administrativne korake za uspostavljanje mreže.

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Poglavlje I.

Opće odredbe

Članak 1.

Uspostava Platforme

(1) Uspostavlja se Platforma za poboljšanje suradnje na razini EU-a u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada, u tekstu u nastavku „Platforma”.

(2) Platforma se sastoji:

(a) od provedbenih tijela koja imenuju države članice;

(b) od Komisije.

(3) Osobe navedene u nastavku mogu sudjelovati u sastancima Platforme kao promatrači prema uvjetima koje određuje njezin pravilnik:

(a) predstavnici socijalnih partnera iz cijele industrije na razini Unije, kao i socijalni partneri iz sektora koji imaju veliki broj slučajeva neprijavljenog rada;

(b) predstavnik Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (Eurofound) i predstavnik Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA);

(c) predstavnik Međunarodne organizacije rada (ILO);

(d) predstavnici država EGP-a.

Članak 2.

Ciljevi

Platformom iz članka 1. Stavka 1. doprinosi se boljoj provedbi prava EU-a i nacionalnog prava, smanjenju neprijavljenog rada i stvaranju formalnih radnih mjesta, čime se izbjegava smanjenje kvalitete rada i promiče integracija na tržištu rada i socijalna uključenost:

(e) poboljšanjem suradnje na razini EU-a između provedbenih tijela država članica u svrhu učinkovitijeg i djelotvornijeg sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada, uključujući lažno samozapošljavanje;

(f) poboljšanjem tehničkih kapaciteta različitih provedbenih tijela država članica kako bi se riješili prekogranični aspekti neprijavljenog rada;

(g) podizanjem svijesti javnost o nužnosti djelovanja i poticanjem država članica da intenziviraju svoje napore u rješavanju neprijavljenog rada.

Poglavlje II.

Misija i zadaće

Članak 3.

Misija

Platforma u svrhu ispunjenja ciljeva navedenih u članku 2.

(h) razmjenjuje najbolje praksi i informacije;

(i) razvija stručno znanje i analizu;

(j) koordinira prekogranično operativno djelovanje.

Članak 4.

Zadaće

(4) U svrhu izvršenja svoje misije Platforma posebno obavlja sljedeće zadaće:

(a) poboljšava znanje o neprijavljenom radu s pomoću uobičajenih koncepata, alata mjerenja i promicanja zajedničke komparativne analize i povezanih relevantnih indikatora,

(b) razvija analize učinkovitosti različitih mjera politika za smanjenje slučajeva neprijavljenog rada, uključujući mjere za sprečavanje i kažnjavanje, kao i općenite mjere odvraćanja;

(c) uspostavlja alate, na primjer bazu znanja koja sadržava različite prakse/mjere, uključujući bilateralne sporazume koje države članice koriste kako bi odvratile od neprijavljenog rada i spriječile ga;

(d) donosi neobvezujuće smjernice za inspektore, priručnike dobre prakse i zajednička načela inspekcija koje se bave rješavanjem problema neprijavljenog rada;

(e) razvija oblike suradnje čime se povećava tehnički kapacitet za rješavanje prekograničnih aspekata neprijavljenog rada donošenjem zajedničkog okvira za zajedničke radnje inspekcija i razmjenu osoblja;

(f) istražuje načine za poboljšanje procesa dijeljenja podataka u skladu s pravilima Unije o zaštiti podataka, uključujući ispitivanje mogućnosti Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (engl. Internal Market Information System, IMI) i Elektroničke razmjene podataka u sustavu socijalne sigurnosti (engl. Electronic Exchange of Social Security Information, EESSI);

(g) razvija trajni kapacitet za obuku za provedbena tijela i donosi zajednički okvir za provedbu zajedničkih obuka;

(h) organizira recenzije stručnjaka koje bi pratile napredak država članica u borbi protiv neprijavljenog rada, uključujući potporu u provedbi posebnih preporuka Vijeća po državama članicama koje su u vezi s borbom protiv neprijavljenog rada ili njegovim sprečavanjem;

(i) podiže svijesti o problemu provođenjem zajedničkih aktivnosti kao što su europske kampanje i donošenje regionalnih strategija ili strategija na razini EU-a, uključujući sektorske pristupe.

(5) U provedbi ovih zadaća Platforma će koristiti sve relevantne izvore informacija, uključujući studije ili projekte multilateralne suradnje te uzeti u obzir relevantne instrumente i strukture Unije, kao i iskustva relevantnih bilateralnih sporazuma. Uspostavit će prikladnu suradnju s Eurofoundom i EU-OSHA-om.

Poglavlje III.

Funkcioniranje Platforme

Članak 5.

Središnja kontaktna točka

(6) Svaka država članica imenuje jednu središnju kontaktnu točku koja će biti član Platforme. Mogu imenovati i zamjenskog člana.

(7) Pri imenovanju svojih predstavnika države članice trebale bi uključiti sva državna tijela koja imaju ulogu u sprečavanju i/ili odvraćanju od neprijavljenog rada , kao što su inspektorati rada, tijela socijalne sigurnosti, porezna tijela, službe za zapošljavanje i migracijska tijela, u tekstu u nastavku „provedbena tijela”. Isto tako, u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksama mogu uključiti socijalne partnere.

(8) Države članice ustupaju Komisiji popis i kontaktne podatke svih provedbenih tijela koja su uključena u sprečavanje neprijavljenog rada i/ili odvraćanje od istog.

(9) Središnje kontaktne točke surađuju sa svim provedbenim tijelima koja su uključena u sprečavanje i/ili odvraćanje od neprijavljenog rada u pogledu aktivnosti Platforme i jamčiti njihovo sudjelovanje na sastancima i/ili doprinos aktivnostima Platforme ili njezinih radnih skupina ako predmeti rasprave uključuju njihovo područje nadležnosti.

Članak 6.

Predstavnici socijalnih partnera

(10) Predstavnici socijalnih partnera iz cijele industrije kao i iz sektora koji imaju veliki broj slučajeva neprijavljenog rada mogu sudjelovati u sastancima Platforme kao promatrači, u skladu s postupcima koje određuju njihove organizacije.

(11) Na temelju prijedloga socijalnih partnera iz cijele industrije i iz sektora na razini Unije ova skupina promatrača obuhvaća:

(a) najviše osam promatrača koji predstavljaju socijalne partnere iz cijele industrije (koji su ravnomjerno raspodijeljeni između organizacija poslodavaca i radnika);

(b) najviše deset promatrača koji predstavljaju socijalne partnere iz sektora koji imaju veliki broj slučajeva neprijavljenog rada (koji su ravnomjerno raspodijeljeni između organizacija poslodavaca i radnika).

Članak 7.

Radnje

(12) Komisija koordinira rad Platforme i predsjeda njezinim sastancima.

(13) U svrhu izvršenja svoje misije Platforma odlukom većine donosi:

(a) pravilnik koji sadržava, među ostalim, mehanizam Platforme za donošenje odluka;

(b) dvogodišnji program rada Platforme u kojem se, među ostalim, iznose detaljne zadaće i redovita izvješća Platforme svake dvije godine;

(c) osnivanje radnih skupina koje ispituju probleme koji se navode u programima rada Platforme. Navedene radne skupine raspuštaju se čim ispune svoje mandate.

(14) Moguće je od slučaja do slučaja pozvati stručnjake koji imaju određene kompetencije u području o kojem se raspravlja da sudjeluju u raspravama Platforme ili radnih skupina ako se procijeni da bi to bilo korisno i/ili potrebno.

(15) Platformi pomaže Tajništvo čije osoblje ustupa Komisija. Tajništvo priprema sastanke, programe rada Platforme i njezine izvještaje.

(16) Komisija redovito izvješćuje Europski parlament i Vijeće o aktivnostima Platforme.

Članak 8.

Suradnja

Platforma prema potrebi surađuje s drugim relevantnim stručnim skupinama i odborima na razini Unije čiji je rad povezan s neprijavljenim radom, posebno s Odborom viših inspektora rada (engl. Senior Labour Inspectors Committee – SLIC), Stručnim odborom za upućivanje radnika, Administrativnom komisijom za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, Odborom za zapošljavanje (engl. Employment Committee – EMCO), Odborom za socijalnu zaštitu (engl. Social Protection Committee – SPC) i Radnom skupinom za administrativnu suradnju u području oporezivanja. Mogu se organizirati i zajednički sastanci.

Članak 9.

Naknada troškova

Komisija nadoknađuje troškove putovanja i, ako je primjenjivo, troškove dnevnica članovima, promatračima i pozvanim stručnjacima u vezi s aktivnostima Platforme.

Članovi, promatrači i pozvani stručnjaci ne dobivaju naknadu za usluge koje pružaju.

Članak 10.

Financijska potpora

Globalni resursi za provedbu ove Odluke uspostavljaju se u okviru programa Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), pri čemu godišnja sredstva odobrava proračunsko tijelo u skladu s ograničenjima Financijskog okvira.

Poglavlje IV.

Završne odredbe

Članak 11.

Preispitivanje

Četiri godine nakon njezina stupanja na snagu Komisija podnosi izvješće o primjeni ove Odluke Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija . U izvješću se posebno procjenjuje u kojoj je mjeri Platforma doprinijela postizanju ciljeva utvrđenima u članku 2. i ispunila ciljeve utvrđene u članku 3. i u programima rada Platforme.

Članak 12.

Adresati

Ova je Odluka upućena svim državama članicama.

Članak 13.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament                                  za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik

Zakonodavni financijski izvještaj

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

              1.2.    Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB

              1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

              1.4.    Cilj (ciljevi)

              1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

              1.6.    Trajanje i financijski utjecaj

              1.7.    Predviđeni načini upravljanja

2.           MJERE UPRAVLJANJA

              2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

              2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

              2.3.    Mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              3.1.    Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

              3.2.    Procijenjeni utjecaj na rashode

              3.2.1. Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

              3.2.2. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

              3.2.3. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva administrativne prirode

              3.2.4. Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

              3.2.5. Doprinos trećih osoba

              3.3.    Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.        Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada

1.2.        Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB[31]

Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

1.3.        Vrsta prijedloga/inicijative

n Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja[32]

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.        Cilj (ciljevi)

1.4.1.     Višegodišnji strateški cilj/ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Doprinos ciljevima Strategije Europa 2020.: - promicanje većeg sudjelovanja na tržištu rada - razvoj sigurnog, fleksibilnog i mobilnoga europskog tržišta rada - promicanje socijalne uključenosti - promicanje socijalne i ekonomske kohezije

1.4.2.     Posebni cilj/ciljevi i odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br. 1.

Potpora razvoju, provedbi, nadzoru i ocjenjivanju instrumenata Unije, politika (promicanje visoke razine kvalitete i održivosti zapošljavanja, jamčenje odgovarajuće i dostojne socijalne zaštite, borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva i poboljšanje radnih uvjeta) i relevantnog prava i promicanje politike koja se donosi na temelju dokaza, socijalnih inovacija i socijalnog napretka, u suradnji sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i javnim i privatnim tijelima.

Odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB: Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

1.4.3.     Očekivani rezultat/rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Cilj je prijedloga poboljšati suradnju na razini EU-a između provedbenih tijela kao što su inspektorati rada, tijela zadužena za socijalnu sigurnost, porezna i druga relevantna tijela, sve u svrhu djelotvornijeg i učinkovitijeg sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada.

1.4.4.     Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Pokazatelji rezultata koje treba postizati bit će definirani dvogodišnjim programima rada Platforme. K tome, Komisija će jednom godišnje izvješćivati Vijeće o radu Platforme. Navedenim izvješćima informiralo bi se o detaljnim programima rada Platforme, inicijativama koje je Platforma poduzela i učestalosti sastanaka. Aktivnosti Platforme ocijenit će se četiri godine nakon stupanja na snagu ove odluke.

1.5.        Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.     Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Cilj je ove odluke doprinijeti boljoj provedbi zakona Unije, stvaranju formalnih radnih mjesta, povećanju kvalitete radnih uvjeta, uključenju u tržište rada i općem socijalnom uključenju: (a) poboljšanjem suradnje na razini EU-a između provedbenih tijela država članica u svrhu učinkovitijeg i djelotvornijeg sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada; (b) poboljšanjem tehničkih kapaciteta različitih provedbenih tijela država članica kako bi se riješili prekogranični aspekti neprijavljenog rada; (c) podizanjem svijesti država članica o nužnosti djelovanja i poticanjem napora u borbi protiv neprijavljenog rada.

1.5.2.     Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Sprečavanje i odvraćanje od neprijavljenog rada doprinosi boljem provođenju prava EU-a i nacionalnog prava, posebno u područjima zapošljavanja, radnog prava, zdravstva, zaštite na radu i koordinacije sustava socijalne sigurnosti. U skladu s ciljevima postavljenima u članku 151. djelovanje na razini EU-a u svrhu rješavanja problema neprijavljenog rada doprinijelo bi stvaranju formalnih radnih mjesta, povećanju kvalitete radnih uvjeta, uključenju u tržište rada i općem socijalnom uključenju. Uzimajući u obzir članak 153. UFEU-a prema kojem države članice i Unija imaju zajedničku nadležnost, djelovanjem EU-a podržali bi se napori država članica poboljšanjem suradnje u području odvraćanja od neprijavljenog rada i sprečavanju istog na razini EU-a, povećala bi se djelotvornost i učinkovitost i time donijela dodana vrijednost djelovanju država članica.

1.5.3.     Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Do sada nije postojao sveobuhvatan pristup koji je uključivao sva relevantna tijela svih država članica za rješavanje problema neprijavljenog rada na razini EU-a.

1.5.4.     Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Temeljna prava: Prijedlog je u skladu sa strategijom EU-a o temeljnim pravima (COM(2010) 573 završna verzija) Strategija Europa 2020.: Inicijativa će doprinijeti stvaranju radnih mjesta i socijalnom uključenju, u sklopu strategije za pametan, održiv i socijalno uključiv rast. (COM (2010) 2020)

1.6.        Trajanje i financijski utjecaj

¨ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

– ¨  Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

– ¨  Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

n Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

– Provedba s razdobljem pripreme od datuma donošenja Odluke,

– nakon čega slijedi sveobuhvatno djelovanje.

1.7.        Predviđena metoda/metode upravljanja[33]

n Izravno upravljanje od strane Komisije

– n njezinih odjela, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

– ¨  od strane izvršnih agencija;

¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

¨ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe na:

– ¨ treće zemlje ili tijela koje su one odredile;

– ¨ međunarodne organizacije i njihove agencije (navesti);

– ¨EIB i Europski investicijski fond;

– ¨ tijela na koja se upućuje u članku 208. i članku 209. Financijske uredbe;

– ¨ javno-pravna tijela;

– ¨ tijela uređena privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

– ¨ tijela uređena privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

– ¨ osobe kojima je povjerena provedba određenih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

– Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.           MJERE UPRAVLJANJA

2.1.        Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Aktivnosti Platforme ocijenit će se četiri godine nakon stupanja na snagu ove odluke. Procjena će se temeljiti na indikatorima rezultata kao što su kvaliteta suradnje s drugim državama članicama, redovito izvješćivanje i daljnje istraživanje. Procjenom će se utvrditi u kojoj je mjeri Platforma doprinijela postizanju ciljeva Platforme. Ovo će izvješće biti dostavljeno Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

2.2.        Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.     Utvrđeni rizik/rizici

U pogledu pratećih mjera u okviru Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”): u okviru ovog programa izravno upravljanje uključivat će dodjelu ugovora i subvencija za određene aktivnosti i isplatu subvencija vladinim i nevladinim organizacijama. Glavni rizik odnosi se na kapacitet (posebno) manjih organizacija da kvalitetno kontroliraju rashode te osiguraju transparentnost provedenih radnji.

2.2.2.     Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

U pogledu pratećih mjera u okviru Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”): koristit će se kontrolne mjere navedene u Uredbi 1296/2013.

2.2.3.     Troškovi i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.        Mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere sprečavanja i zaštite.

U pogledu pratećih mjera u okviru Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”): koristit će se mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti navedene u Uredbi 1296/2013.

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.        Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

· Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

Broj […]Naslov………………………………………...……….] || Dif./nedif. ([34]) || zemalja EFTA-e[35] || zemalja kandidatkinja[36] || trećih zemalja || u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

1 || 04.03.02.01 EaSI || Dif || DA || DA || NE || NE

1 || 04.01.04.02 EaSI || nedif. || DA || NE || NE || NE

3.2.        Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.     Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjega financijskog okvira || 1 || Pametan i uključiv razvoj

GU: EMPL || || || Godina 2014.[37] || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

Ÿ Odobrena sredstva za poslovanje || || || || || || || ||

04.03.02.01 (EaSI) || Preuzete obveze || (1) || 0,150 || 2,100 || 1,200 || 1,800 || 1,100 || 1,800 || 1,000 || 9,150

Plaćanja || (2) || 0 || 2,100 || 1,200 || 1,800 || 1,100 || 1,800 || 1,000 || 9,000

Broj proračunske linije || Preuzete obveze || (1a) || || || || || || || ||

Plaćanja || (2a) || || || || || || || ||

Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe[38] || || || || || || || ||

04.01.04.02 (EaSI) || || (3) || 0,115 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 1,459

UKUPNA odobrena sredstva za GU EMPL || Preuzete obveze || = 1 + 1a + 3 || 0,265 || 2,324 || 1,424 || 2,024 || 1,324 || 2,024 || 1,224 || 10,609

Plaćanja || = 2 + 2a +3 || 0,115 || 2,324 || 1,424 || 2,024 || 1,324 || 2,024 || 1,224 || 10,459

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || 0,150 || 2,100 || 1,200 || 1,800 || 1,100 || 1,800 || 1,000 || 9,150

Plaćanja || (5) || 0 || 2,100 || 1,200 || 1,800 || 1,100 || 1,800 || 1,000 || 9,000

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva administrativne naravi koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || 0,115 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 1.459

UKUPNA odobrena sredstva za NASLOV <….> višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || = 4 + 6 || 0.265 || 2,324 || 1,424 || 2,024 || 1,324 || 2,024 || 1,224 || 10,609

Plaćanja || = 5 + 6 || 0,115 || 2,324 || 1,424 || 2,024 || 1,324 || 2,024 || 1,224 || 10.459

Plaćanja || = 5 + 6 || || || || || || || ||

Naslov višegodišnjega financijskog okvira || 5 || „Administrativni rashodi”

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

|| || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

GU: EMPL || ||

Ÿ Ljudski resursi || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 2,310

Ÿ Ostali administrativni rashodi || || || || || || || ||

UKUPNO GU EMPL || Odobrena sredstva || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 2,310

UKUPNA odobrena sredstva za NASLOV 5 višegodišnjega financijskog okvira || (Ukupno obveze = ukupno plaćanja) || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 2,310

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

|| || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva za NASLOVE 1 do 5 višegodišnjega financijskog okvira || Preuzete obveze || 0,595 || 2,654 || 1,754 || 2,354 || 1,654 || 2,354 || 1,554 || 12,919

Plaćanja || 0,445 || 2,654 || 1,754 || 2,354 || 1,654 || 2,354 || 1,554 || 12,769

3.2.2.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje odobrenih sredstava za poslovanje

– n  Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ò || || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

REZULTATI

Vrsta[39] || Prosječni trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ukupni broj || Ukupan trošak

POSEBNI CILJ br. 1.[40]: Potpora razvoju, provedbi, nadzoru i procjeni instrumenata Unije, politika i relevantnog prava i promicanje politika koje se donose na temelju dokaza, socijalnih inovacija i socijalnog napretka, u suradnji sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i javnim i privatnim tijelima.

Razmjena najboljih praksi i informacija, obuke, povećanje tehničkog kapaciteta u svrhu poboljšanja suradnje, podizanje svijesti || Baza znanja, zajedničke smjernice itd., zajedničke radnje, razmjena osoblja, aktivnosti obuke, kampanje, strategije, evaluacija || 0,366 || 1 || 0,15 || 4 || 2,100 || 4 || 1,200 || 4 || 1,800 || 4 || 1,100 || 4 || 1.800 || 4 || 1,000 || 25 || 9,150

|| || || || || || || || || || || || || || || || || ||

Međuzbroj za posebni cilj br. 1 || 1 || 0,150 || 4 || 2,100 || 4 || 1,200 || 4 || 1,800 || 4 || 1,100 || 4 || 1,800 || 4 || 1,000 || 25 || 9,150

UKUPNI TROŠAK || 1 || 0,150 || 4 || 2,100 || 4 || 1,200 || 4 || 1,800 || 4 || 1,100 || 4 || 1,800 || 4 || 1,000 || 25 || 9,150

3.2.3.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva administrativne prirode

3.2.3.1.  Sažetak

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje odobrenih sredstava administrativne prirode

– n  Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava administrativne prirode, kako je objašnjeno u nastavku:

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

|| Godina 2014.[41] || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

NASLOV 5 višegodišnjega financijskog okvira || || || || || || || ||

Ljudski resursi || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 2,31

Ostali administrativni rashodi || || || || || || || ||

Međuzbroj NASLOV 5 višegodišnjega financijskog okvira || || || || || || || ||

Izvan NASLOVA 5[42] višegodišnjega financijskog okvira || || || || || || || ||

Ljudski resursi || || || || || || || ||

Ostali rashodi administrativne prirode || 0,115 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 1,459

Međuzbroj izvan NASLOVA 5 višegodišnjega financijskog okvira || || || || || || || ||

UKUPNO || 0,445 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 3,769

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.  Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje ljudskih resursa.

– n  Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje ljudskih resursa, kako je objašnjeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

|| || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020.

|| Ÿ Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) || ||

|| XX 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) (dva administratora + 0,5 asistent) || 2,5 || 2,5 || 2,5 || 2,5 || 2,5 || 2,5 || 2,5

|| XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || || ||

|| XX 01 05 01 (neizravno istraživanje) || || || || || || ||

|| 10 01 05 01 (izravno istraživanje) || || || || || || ||

Ÿ Vanjsko osoblje (u ekvivalentima punog radnog vremena: EPRV)[43] ||

|| XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO, iz „opće omotnice”) || || || || || || ||

|| XX 01 02 02 (UD, LD, UNS, INT i JED u delegacijama) || || || || || || ||

|| XX 01 04 gg[44] || - u sjedištima || || || || || || ||

|| - u delegacijama || || || || || || ||

|| XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje) || || || || || || ||

|| 10 01 05 02 (UO, UsO, UNS – izravno istraživanje) || || || || || || ||

|| Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || || ||

|| UKUPNO || || || || || || ||

XX je dotično područje politike ili proračunska glava.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem iz glavne uprave koje je već dodijeljeno za upravljanje djelovanjem i/ili je preraspoređeno unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje (dva administratora + 0,5 asistent) || Administrator 1: pregled aktivnosti u vezi s neprijavljenim radom, organizacija rada tajništva Platforme, organizacija sastanaka Platforme, uključujući pripremanje nacrta dnevnog reda, rasprava o dokumentima i nacrtima zapisnika sastanaka. Koordinacija suradnje. Koordinacija poziva za prijedloge/ponude Administrator 2: pregled operativnih aktivnosti Platforme, kao što su upravljanje bazom znanja, zajedničke obuke, inspekcije, razmjena osoblja, objava zajedničkih dokumenata itd. Podrška koordinaciji suradnje. Podrška za pozive za prijedloge/ponude 0,5 asistent: administrativna podrška tajništvu, uključujući upravljanje dokumentima, organizaciju sastanaka (rezervacija soba, pozivnice, dokumentacija za naknadu troškova itd.), dijeljenje dokumenata za sastanak, opća korespondencija.

Vanjsko osoblje ||

3.2.4.     Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

– n  Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

– ¨  Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

– ¨  Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjega financijskog okvira[45].

Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

3.2.5.     Doprinos trećih osoba

– n Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje trećih strana.

– ¨ Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| Godina N || Godina N+1 || Godina N+2 || Godina N+3 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.) || Ukupno

Navesti tijelo koje sufinancira || || || || || || || ||

UKUPNA sredstva sufinanciranja || || || || || || || ||

3.3.        Procijenjeni utjecaj na prihode

– n  Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode

– ¨  Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

– ¨         na vlastita sredstva

– ¨         na razne prihode

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda: || Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu || Učinak prijedloga/inicijative[46]

Godina N || Godina N+1 || Godina N+2 || Godina N+3 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.)

Članak …………. || || || || || || || ||

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuću proračunsku liniju/linije u okviru rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.         

[1]               Komunikacija Komisije „Jačanje borbe protiv neprijavljenog rada” COM(2007)628, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:52007DC0628:EN:HTML

[2]               Vidi Ocjenu učinka u vezi s uspostavom Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada, Prilog II.

[3]               Sve brojke dobivene su izravnim anketama koje su se temeljile na neposrednim razgovorima s građanima EU-a. To znači da svijest, nacionalne definicije, transparentnost neprijavljenog rada i povjerenje u osobu koja postavlja pitanja predstavljaju bitne čimbenike za građane kojima im se omogućuje da spomenu da su obavljali neprijavljeni rad ili da su imali koristi od neprijavljenog rada.

[4]               Posebna anketa Eurobarometra 402 „Neprijavljeni rad u Europskoj uniji” http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_402_en.pdf

[5]               Europska komisija, Zapošljavanje i društveni razvoji u Europi u 2013., Luxembourg, 2014.

[6]               Komunikacija Komisije „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast”, COM (2010)2020 od 3. ožujka 2010.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:EN:PDF

Komunikacija Komisije „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punoj zaposlenosti” COM 2010(682) od 23. studenoga 2010.

[7]               Komunikacija „Prema oporavku s visokom stopom zaposlenosti ”, COM(2012) 173 završna verzija od 18. travnja 2012.

[8]               2010/707/EU Odluka Vijeća od 21. listopada 2010. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica

[9]               http://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/country-specific-recommendations/index_en.htm

[10]             http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&language=EN&reference=P7-TA-2014-0012

[11]             U Njemačkoj sporazumi između Saveznog ministarstva financija i socijalnih partnera u uslužnim sektorima građevinarstva, pružanja soboslikarskih usuga i tekstilne industrije, u Bugarskoj uspostava nacionalnog centra „Pravila poslovanja”, a u Luksemburgu uvođenje identifikacijske iskaznice za sve radnike na gradilištu.

[12]             Posebna anketa Eurobarometra 402 „Neprijavljeni rad u Europskoj uniji” 2013.

[13]             Vidi Ocjenu učinka o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada, poglavlje 3.2.2. tablica 1.

[14]             „Zajedno u borbi protiv neprijavljenog rada u Europi: Studija izvedivosti o uspostavi Europske platforme za suradnju između inspektorata rada i drugih relevantnih nadzornih i provedbenih tijela u svrhu sprečavanja i borbe protiv neprijavljenog rada”, Regioplan 2010. http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=6676&langId=en

[15]             Posebna anketa Eurobarometra 402 „Neprijavljeni rad u Europskoj uniji” 2013. http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_402_en.pdf

[16]             „Rješavanje problema neprijavljenog rada u 27 država članica Europske unije i Norveškoj. Pristupi i mjere od 2008.”, Eurofound 2013. http://www.eurofound.europa.eu/publications/htmlfiles/ef13243.htm

[17]             http://www.eurofound.europa.eu/areas/labourmarket/tackling/search.php

[18]             „Savjetovanje sa socijalnim partnerima prema članku 154. UFEU-a o poboljšanju suradnje na razini EU-a u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada ”, dokument za savjetovanje C(2013)4145 http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=10345&langId=en

[19]             „Druga faza savjetovanja sa socijalnim partnerima prema članku 154. UFEU-a o poboljšanju suradnje na razini EU-a u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada ” C(2014)452 završna verzija

http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=11424&langId=en

[20]             Za više pojedinosti vidi Ocjenu učinka o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada, Prilog I.

[21]             Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”) i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskoga mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost

[22]             SL C , , str. .

[23]             SL C , , str. .

[24]             Komunikacija Komisije „Prema oporavku s visokom stopom zaposlenosti” COM (2012)173 od 18. travnja 2012. http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=101&newsId=1270&furtherNews=yes

[25]             Odluka Vijeća 2010/707/EU od 21. listopada 2010. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (SL L 308, 24.11.2010., str. 46)

[26]             Smjernice su zadržane za 2011., 2012. i 2013.

[27]             Rezolucija Europskog parlamenta od 14. siječnja 2014. o učinkovitim inspekcijima rada kao strategije za poboljšanje radnih uvjeta u Europi (2013/2112/INI) http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=en&reference=2013/2112(INI)

[28]             Komunikacija Komisije „Jačanje borbe protiv neprijavljenog rada” COM(2007)628 od 24. listopada 2007. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:52007DC0628:EN:HTML

[29]             Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.)

[30]             Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.)

[31]             ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti)

[32]             Kako se navodi u članku 54. stavku 2. točkama (a) i (b) Financijske uredbe.

[33]             Pojedinosti o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu mogu se naći na internetskoj stranici BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

[34]             Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

[35]             EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

[36]             Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

[37]             Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

[38]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

[39]             Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

[40]             Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”.

[41]             Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

[42]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

[43]             UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjak; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama).

[44]             U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

[45]             Vidi točke 19. i 24. Međuinstitucijskog sporazuma (za razdoblje 2007. – 2013.).

[46]             Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.