OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

1.1.        Razlozi za prijedlog i njegovi ciljevi

U zadnjih je deset godina tržište ekološkim proizvodima doživjelo dinamičan razvoj potaknut snažnim rastom potražnje. Svjetsko tržište ekološkom hranom povećalo se četiri puta od 1999. Površina pod ekološkom proizvodnjom u Europskoj uniji se udvostručila. Svake se godine 500 000 hektara zemljišta prenamijeni za ekološku poljoprivredu. Međutim, ni opskrba na unutarnjem tržištu ni zakonodavni okvir ne ide ukorak s tim širenjem tržišta. Pravilima proizvodnje ne uzimaju se dovoljno u obzir promjene u interesima i očekivanjima potrošača i građana; pravila označivanja su komplicirana; utvrđene su slabosti u sustavu kontrole i trgovinskom režimu. Zakonodavstvo je složeno i povlači za sobom veliko administrativno opterećenje koje sprječava male poljoprivrednike da se pridruže Unijinu programu ekološke proizvodnje. Neka izuzeća koja su bila potrebna za razvoj sektora više se ne čine opravdanima.

Svrha je prijedloga poboljšati zakonodavstvo o ekološkoj proizvodnji čiji je cilj:

(1) ukloniti prepreke održivom razvoju ekološke proizvodnje u Uniji;

(2) zajamčiti pošteno tržišno natjecanje za poljoprivrednike i subjekte te omogućiti učinkovitije funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

(3) održavati ili povećati povjerenje potrošača u ekološke proizvode.

1.2.        Opći kontekst

Donošenjem Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda[1] Vijeće je navelo niz pitanja o kojima je Komisija morala dostaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću nakon analize iskustva stečenog primjenom Uredbe (EZ) br. 834/2007.

Na sastanku o poljoprivredi i ribarstvu održanom 13. – 14. svibnja 2013.[2] Vijeće je donijelo zaključke o izvješću Komisije[3] te je pozvalo države članice i Komisiju da sektor ekološke poljoprivrede razviju na ambicioznu razinu te da se u tu svrhu revidiraju trenutačni pravni okviri kako bi se poboljšala njegova upotrebljivost i istodobno sektoru osigurala dugoročna stabilnost i sigurnost kako bi ono bilo jasnije i jednostavnije i riješilo tekuća neriješena pitanja koja zahtijevaju daljnji razvoj.

Revizija zakonodavstva o ekološkoj proizvodnji dio je Komisijina Programa prikladnosti i učinkovitosti propisa[4].

Revizija pruža priliku da se provedbene ovlasti Komisije iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 usklade s razlikovanjem između delegiranih i provedbenih ovlasti Komisije uvedenih člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

1.3.        Postojeće odredbe u ovom području

Prvi propis Unije o ekološkoj proizvodnji donesen je 1991. Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2092/91 predviđena je pravna definicija ekološke proizvodnje na temelju pravila proizvodnje te su utvrđeni zahtjevi u pogledu kontrole i označivanja i pravila za uvoz ekoloških proizvoda. To je pružilo osnovu za zaštitu potrošača i proizvođača ekoloških proizvoda od netočnih i zavaravajućih tvrdnji da je riječ o ekološkoj proizvodnji.

Taj je propis revidiran donošenjem Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 u lipnju 2007. kojom je posebno:

– dodatno definirana ekološka proizvodnja opisom njezinih ciljeva i načela,

– okončana primjena nacionalnih pravila za proizvode životinjskog podrijetla i time bolje usklađena pravila o ekološkoj proizvodnji unutar Unije,

– uvedena mogućnost izuzeća od pravila pod odgovornošću država članica, ali uz stroga ograničenja i na ograničeno vrijeme,

– povezan sustav kontrola ekološke proizvodnje sa sustavom službenih kontrola za hranu i hranu za životinje koji je predviđen Uredbom (EZ) br. 882/2004[5] te uvedena obvezna akreditacija privatnih kontrolnih tijela,

– restrukturiran uvozni režim: osim priznavanja trećih zemalja u svrhu ekvivalentnosti, Europska unija priznaje u svrhu ekvivalentnosti ili sukladnosti i kontrolna tijela koja su aktivna u trećim zemljama. Prethodni sustav pojedinačnih odobrenja koje je država članica dodjeljivala za svaku pošiljku posebno uklonjen je iz osnovne Uredbe i postupno se ukida.

1.4.        Usklađenost s ostalim politikama

Ovom se inicijativom teži ostvarenju ciljeva Komunikacije o pametnom donošenju propisa u Europskoj uniji. Jedan od ciljeva revizije smanjenje je zakonodavnog opterećenja.

To je u skladu s općim okvirom strategije Europa 2020., posebno u pogledu prioriteta održivog rasta i promicanja zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva koje učinkovitije iskorištava resurse.

U skladu je i s reformom zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kojom je utvrđen opći okvir za razvoj poljoprivrede u Uniji za razdoblje 2014. – 2020.[6] Cilj je novih odredaba uspostaviti održivu konkurentnost kako bi se postigao gospodarski održiv sektor proizvodnje hrane te održivo gospodarenje prirodnim resursima Unije povezanima s tlom, u kojemu je ekološka proizvodnja prepoznata kao ključan element.

U ovom se prijedlogu uzima u obzir nova zajednička ribarstvena politika u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, koja ima ključnu ulogu u osiguranju održive i dugoročne sigurnosti hrane te rasta i zapošljavanja, a istodobno smanjuje pritisak na divlje riblje stokove u kontekstu rastuće globalne potražnje za hranom podrijetlom iz vode.

Prijedlog je i u skladu s Komisijinim prijedlogom nove uredbe Vijeća i Europskog parlamenta o službenim kontrolama[7] čiji je cilj konsolidirati integrirani pristup u svim područjima koja su povezana s prehrambenim lancem racionalizacijom i pojednostavnjenjem ukupnoga zakonodavnog okvira uz istodobno ostvarenje cilja boljeg pravnog uređenja. Definicije su usklađene i/ili pojašnjenje, ovisno o potrebi te se predlaže uključivanje potrebnih posebnih odredaba o kontroli u jedinstveni zakonodavni okvir za službene kontrole.

Naposljetku, program ekološke proizvodnje dio je Unijina sustava kvalitete za poljoprivredne proizvode zajedno s oznakama zemljopisnog podrijetla, garantirano tradicionalnim specijalitetima te proizvodima iz najudaljenijih regija i planinskih područja EU-a kako je istaknuto u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o politici kvalitete poljoprivrednih proizvoda te navedeno u Uredbi (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete[8].

2.           REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENE UČINKA

2.1.        Savjetovanja

Trenutačna je situacija temeljito analizirana na temelju informacija prikupljenih tijekom niza saslušanja dionika na koje je Komisija pozvala više od 70stručnjaka i pripadnika akademske zajednice kako bi potanko raspravljali o trenutačnim i budućim izazovima s kojima se suočava sektor ekološke proizvodnje.

Početkom 2013. Komisija je pokrenula savjetovanje na internetu. Dostavljeno je oko 45 000 odgovora na upitnik i primljeno je gotovo 1 400 prijedloga i primjedaba izvan upitnika. Većinu (96 %) odgovora dostavili su građani Europske unije, dok su preostala 4 % primljena od dionika.

Osim toga, dionici sektora bili su informirani o reviziji i s njima je obavljeno savjetovanje na nekoliko sastanaka Savjetodavne skupine za ekološku poljoprivredu.

Države članice, kao nadležna tijela zadužena za provedbu zakonodavstva, bile su obavješćivane i s njima se savjetovalo o tehničkim aspektima revizije.

2.2.        Glavni ishod savjetovanja

Sudionike javnog savjetovanja uglavnom su zanimala pitanja povezana sa zaštitom okoliša i kvalitetom. Oni bi željeli da europska pravila za ekološke proizvode budu stroža te da se za poljoprivrednike i druge subjekte diljem Unije primjenjuju ujednačena pravila ekološke proizvodnje. Većina je stoga za ukidanje izuzeća od tih pravila. Izražena su visoka očekivanja u pogledu ostataka proizvoda i tvari koje nisu odobrene za uporabu u ekološkoj proizvodnji. Eko-znaku Europske unije dan je jednaki stupanj važnosti kao i nacionalnim znakovima kao sredstvu prepoznavanja ekoloških proizvoda. Većina građana i dionika ima povjerenja u sustav kontrola ekološke proizvodnje, iako smatra da bi se mogao poboljšati, prije svega uvođenjem elektroničkog certificiranja. Isto tako zagovaraju skupno certificiranje za male poljoprivrednike.

U sektoru ekološke proizvodnje općenito je priznata potreba za poboljšanjem zakonodavstva o ekološkoj proizvodnji. Mnogi se slažu i u tome da bi ekološka proizvodnja trebala ostati vjerna svojim načelima i ciljevima te da treba ukinuti izuzeća od pravila.

2.3.        Procjena učinka

Procjenom učinka uspoređena su tri moguća scenarija politike:

– Poboljšani status quo, koji se temelji na poboljšanjima i boljoj provedbi trenutačnog zakonodavstva.

– Opcija koja se temelji na tržištu, čiji je cilj fleksibilnijim pravilima stvoriti uvjete potrebne za dinamično reagiranje na daljnji razvoj događaja na tržištu. Dugotrajna izvanredna pravila integrirala bi se u pravila proizvodnje.

– Opcija koja se temelji na načelima i čiji je cilj ponovno fokusiranje ekološke proizvodnje na njezina načela koja bi se bolje odražavala u pravilima proizvodnje. Iznimna pravila bila bi ukinuta.

Sve tri političke opcije procijenjene su na temelju njihova potencijala za ostvarenje ciljeva ZPP-a 2020., specifičnih ciljeva politike i operativnih ciljeva u pogledu revizije te u smislu učinkovitosti i djelotvornosti. Opcija koja se temelji na načelima najuspješnija je prema svim ocijenjenim kriterijima, potom slijedi opcija koja se temelji na tržištu te na kraju poboljšani status quo.

Očekuje se da će opcija koja se temelji na načelima donijeti sljedeće rezultate:

– pozitivni tržišni izgledi, koji su rezultat većeg povjerenja potrošača, kojima bi se trebalo podupirati cijene ekoloških proizvoda i privlačiti nove sudionike,

– ukidanje izuzeća od pravila trebalo bi pridonijeti razvoju ekoloških sirovina, osobito sjemena,

– jasnija i jednostavnija pravila proizvodnje učinit će sektor privlačnijim,

– tržišno natjecanje postat će pravednije zahvaljujući većoj usklađenosti, jednostavnijim i jasnijim pravilima te prijelazu s ekvivalentnosti na usklađenost kod priznavanja kontrolnih tijela u trećim zemljama,

– povjerenje potrošača će porasti zahvaljujući poboljšanom sustavu kontrole i usklađenim pravilima proizvodnje kojima se uzimaju u obzir rastući društveni interesi (sustav upravljanja zaštitom okoliša za prerađivače i trgovce, dobrobit životinja),

– očekuje se da će pristup utemeljen na riziku poboljšati učinkovitost i djelotvornost kontrola te pridonijeti, zajedno s pouzdanijim uvoznim režimom, sprječavanju prijevara,

– ukidanjem izvanrednih pravila naglasit će se pozitivni učinci na okoliš povezani s ekološkom proizvodnjom,

– ukidanjem izuzeća poboljšat će se uvjeti dobrobiti životinja.

Procjenom učinka zaključeno je da je najpoželjnija opcija ona koja se temelji na načelima, s uključivanjem poboljšanja predloženih u opciji poboljšani status quo te nekih podopcija.

Posebna je pozornost posvećena pojednostavnjenju tijekom cijelog procesa. Izabranom će se opcijom:

– pojasniti odredbe o području primjene, pravilima proizvodnje, označivanju i kontrolama,

– ukloniti neučinkovite odredbe,

– ograničiti mogućnost država članica odobravanje izuzeća od pravila,

– pojednostavniti uvozni režim,

– pojednostavniti zahtjevi za male poljoprivrednike, osobito uvođenjem skupnog certificiranja.

Što se tiče administrativnih troškova, sadašnji će prijedlog dovesti do ukidanja 37 od sadašnjih 135 obveza obavješćivanja uvedenih subjektima u ekološkoj proizvodnji i upravama.

3.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

3.1.        Sažetak predloženog djelovanja

Ekološka proizvodnja mora se i dalje pridržavati niza načela koja pomno odražavaju očekivanja građana.

Posebna pravila proizvodnje ujedinjena su u Prilogu predloženoj Uredbi, čime je riješen problem njihove čitljivosti.

Ukidanjem izuzeća postrožena su i usklađena pravila proizvodnje, osim ako su privremene mjere potrebne radi omogućivanja nastavka ili ponovnog pokretanja ekološke proizvodnje u slučaju prirodnih katastrofa. Ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima mora se u cijelosti upravljati u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na ekološku proizvodnju te u načelu više nije moguće retroaktivno priznavanje prijelaznog razdoblja. Sastojci poljoprivrednog podrijetla koji se upotrebljavaju u ekološkim prerađenim proizvodima moraju biti isključivo ekološki. Uz iznimku mikro poduzeća, subjekti u ekološkoj proizvodnji, osim uzgajivača ili subjekata koji proizvode morske alge ili životinje iz akvakulture, obvezni su razviti sustav za poboljšanje svoje ekološke učinkovitosti.

Sustav kontrola poboljšan je uključivanjem svih odredaba koje se odnose na kontrolu u jedinstven zakonodavni tekst u okviru Komisijina prijedloga uredbe o službenim kontrolama i ostalim službenim aktivnostima u području hrane i hrane za životinje. Dakle, subjekti, nadležna tijela te kontrolna tijela i kontrolne ustanove neće više morati u dvama različitim zakonodavnim tekstovima tražiti odredbe koje se odnose na kontrole.

Pojašnjenjem, pojednostavnjenjem i usklađenjem pravila proizvodnje te ukidanjem niza mogućih izuzeća od tih pravila povećana je mogućnost kontrole.

Prijedlogom se želi ukinuti mogućnost izuzeća određenih tipova subjekata u maloprodaji koja je predviđena Uredbom (EZ) br. 834/2007, a koja je dovodila do različitih tumačenja i praksi u državama članicama te otežavala upravljanje, nadzor i kontrolu.

Pristup službenim kontrolama utemeljen na riziku osnažen je ukidanjem zahtjeva za obveznom godišnjom provjerom sukladnosti svih subjekata iz Uredbe (EZ) br. 834/2007. To će omogućiti prilagodbu učestalosti kontrola, delegiranim aktima koji se trebaju donijeti u skladu s Uredbom (EU) br. XX/XXX (Uredba o službenim kontrolama), tako da subjekti niskog rizika ne moraju biti podvrgnuti fizičkim kontrolama svake godine i/ili mogu biti podvrgnuti smanjenim godišnjim fizičkim kontrolama, dok bi subjekti visokog rizika bili češće cilj. Tako će doći do poštenije ravnoteže kontrolnog opterećenja za subjekte, pri čemu će to opterećenje biti manje za one koji pokazuju dokazano dobre rezultate u poštovanju pravila te do učinkovitijeg i djelotvornijeg korištenja resursa od strane nadležnih tijela, kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova.

Uvedene su posebne odredbe radi povećanja transparentnosti u pogledu pristojbi koje se mogu naplaćivati za kontrole te su postrožene odredbe o objavljivanju subjekata i informacija o njihovu statusu u pogledu certifikacije.

Uvodi se sustav skupnog certificiranja za male poljoprivrednike u Uniji u cilju smanjenja troškova inspekcijskih pregleda i certificiranja te s tim povezanoga administrativnog opterećenja, jačanja lokalnih mreža, pridonošenja boljem tržišnom plasmanu te osiguranja ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja sa subjektima iz trećih zemalja.

Uvedene su posebne odredbe radi bolje sljedivosti i sprečavanja prijevara: subjekte ne smiju za istu skupinu proizvoda u različitim fazama lanca ekološke proizvodnje kontrolirati različita kontrolna tijela ili ustanove.

Uvedene su i posebne odredbe kako bi se uskladile mjere koje treba poduzeti kad se otkriju neodobreni proizvodi ili tvari. U tom kontekstu, može se dogoditi da poljoprivrednici ne smiju svoje proizvode staviti na tržište kao ekološke zbog nenamjerne prisutnosti neodobrenih proizvoda ili tvari. Komisija može ovlastiti države članice za dodjelu nacionalnih plaćanja kako bi se nadoknadili gubici nastali u takvim slučajevima. Uz to, države članice mogu koristiti instrumente Zajedničke poljoprivredne politke kako bi se u cijelosti ili djelomično pokrili takvi gubici.

Naposljetku, prijedlogom se utvrđuju mjere koje treba poduzimati širom Unije za iste široke kategorije nesukladnosti kako bi se osiguralo isto postupanje prema svim subjektima, pravilno djelovanje unutarnjeg tržišta i održavanje povjerenja potrošača, pri čemu se ne prejudicira određivanje sankcija koje je u nadležnosti država članica.

Trgovinski je režim prilagođen kako bi se poboljšali uvjeti za ravnopravnost subjekata u ekološkoj proizvodnji Europske unije i u trećim zemljama te bolje osiguralo povjerenje potrošača. Ostaje mogućnost sklapanja sporazuma o ekvivalentnosti s trećim zemljama, ali se postupno ukida sustav jednostranog priznavanja ekvivalentnosti. Predlaže se postupni prijelaz s priznavanja kontrolnih tijela na režim sukladnosti.

3.2.        Pravna osnova

Ugovor o funkcioniranju Europske unije, njegov članak 42. prvi stavak i članak 43. stavak 2.

3.3.        Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti

Prijedlogom se revidira postojeći sustav kvalitete uspostavljen u okviru ZPP-a . Proizvodnja i trgovina poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima na tržištu Europske unije i osiguranje pravilnog djelovanja unutarnjeg tržišta ekološkim proizvodima pitanja su koja spadaju u zajedničku nadležnost Unije i država članica.

Kako bi se kao dio cjelokupnog ZPP-a osigurao nesmetan razvoj jedinstvenog tržišta, program ekološke proizvodnje na razini Unije učinkovitiji je od 28 različitih programa. Osim toga, omogućuje snažniju i dosljedniju trgovinsku politiku prema svjetskim trgovinskim partnerima, osobito jer jača pregovaračku moć Unije.

Prijedlog dovodi do daljnjeg usklađenja u sljedećim područjima:

–          Smanjuje se sadašnja mogućnost dana državama članicama da odobravaju izuzeća od pravila, koja dovodi do nepoštenog tržišnog natjecanja među subjektima, rizika od gubitka povjerenja potrošača, složenog zakonodavstva i trgovinskih problema (poteškoće u provedbi sukladnosti).

–          Činjenica da države članice mogu različito reagirati na istu vrstu nepoštovanja pravila EU-a o ekološkoj proizvodnji problem je koji dovodi do nepoštenoga tržišnog natjecanja i neučinkovitog djelovanja jedinstvenog tržišta.

3.4.        Izbor instrumenata

Predloženi je instrument uredba jer se pokazalo da postojeće odredbe pružaju primjeren okvir za države članice;  druge vrste mjera ne bi bile primjerene. Direktivom bi se utvrdila fleksibilnija pravila, koja bi mogla dovesti do nepoštenoga tržišnog natjecanja među subjektima te zabune i prijevare potrošača. Uredba osigurava dosljedan pristup koji trebaju slijediti države članice te smanjuje administrativno opterećenje jer se od subjekata zahtijeva da se pridržavaju jedinstvenog skupa pravila. Neobvezujući zakonski instrumenti, kao što su smjernice, smatraju se neprimjerenima za rješavanje razlika u tumačenju i provedbi pravila te s obzirom na međunarodni kontekst.

4.           PRORAČUNSKE IMPLIKACIJE

Prijedlogom se dodjeljuju sredstva iz proračuna za mjere tehničke pomoći. Detalji o proračunskim implikacijama navedeni su u zakonodavnom financijskom izvještaju.

5.           NEOBAVEZNI ELEMENTI: POJEDNOSTAVNJENJE

Prijedlogom se predviđaju pojednostavnjenja i pojašnjenja te se popunjava više praznina u zakonodavstvu. Uključuje ukidanje 37 od 135 postojećih obveza u zakonodavstvu o ekološkoj proizvodnji.  Prijedlog uključuje znatno smanjenje administrativnog opterećenja. Prema istim načelima izradit će se nacrt delegiranih akata temeljenih na prijedlogu.

Što se tiče pravila proizvodnje, prijedlog znači znatna pojednostavnjenja za subjekte i nacionalne uprave uz ograničenje prostora koji države članice imaju za odobravanje izuzeća. Uklonjeno je nekoliko neučinkovitih odredaba, osobito jačanjem pristupa kontrolama koji se temelji na riziku. Što se tiče uvoza, proizvođačima, kontrolnim tijelima i Komisiji bit će lakše upravljati režimom sukladnosti za kontrolna tijela.

Skupno certificiranje koje traži razmjernije zahtjeve u pogledu inspekcije i vođenja evidencije donosi znatno pojednostavnjenje za male poljoprivrednike.

Cilj je prijedloga učiniti zakonodavstvo pristupačnijim korisniku. To je u prvom redu postignuto time što su, uz opća pravila proizvodnje koja su ostavljena u tekstu Uredbe, posebna pravila ekološke proizvodnje sadržana u Prilogu Uredbi.

6.           USKLAĐIVANJE

Godine 2010. Komisija je donijela COM (2010)759 što se odnosi na usklađivanje s Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s Ugovorom iz Lisabona. Temeljita rasprava u okviru trijaloga 2011. i 2012. u praksi je dovela do mirovanja prijedloga o usklađivanju. Trenutačni prijedlog sadržava potrebne elemente prijedloga o usklađivanju, uključujući strukturu zakonskih odredbi u osnovnom aktu, delegiranim aktima i provedbenim aktima.  . Stoga će se COM (2010) 759 povući kao zastarjeli.

2014/0100 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) br. XXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o službenim kontrolama] i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42. prvi stavak i članak 43. stavak 2.

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[9],

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[10],

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)       Ekološka je proizvodnja sveobuhvatan sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša i klime, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, primjenu visokih standarda za dobrobit životinja i proizvodne standarde koji su u skladu s potražnjom sve većeg broja potrošača za proizvodima proizvedenim uz primjenu prirodnih tvari i procesa. Prema tome, ekološka proizvodnja u društvu ima dvostruku ulogu, pri čemu, s jedne strane, opskrbljuje specifično tržište odgovarajući na potražnju potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge strane, osigurava javna dobra koja doprinose zaštiti okoliša i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju.

(2)       Pridržavanje visokih standarda u području zdravlja, zaštite okoliša i dobrobiti životinja pri proizvodnji ekoloških proizvoda svojstveno je visokoj kvaliteti tih proizvoda. Kako je naglašeno u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o politici kvalitete poljoprivrednih proizvoda[11], ekološka je proizvodnja dio Unijinih sustava kvalitete za poljoprivredne proizvode, zajedno s oznakama zemljopisnog podrijetla, garantirano tradicionalnim specijalitetima i proizvodima iz najudaljenijih regija Unije, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća[12] odnosno Uredbi (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[13]. U tom smislu, u okviru zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) ekološka proizvodnja teži ostvarenju istih onih ciljeva koji su svojstveni svim Unijinim sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode.

(3)       Ciljevi politike ekološke proizvodnje posebno su ugrađeni u ciljeve ZPP-a tako što se poljoprivrednicima osigurava pravedna dobit za usklađenost s pravilima ekološke proizvodnje. Osim toga, rastuća potražnja potrošača za ekološkim proizvodima stvara uvjete za daljnji razvoj i širenje tržišta tih proizvoda, a time i za povećanje dobiti poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom.

(4)       Nadalje, ekološka je proizvodnja sustav koji pridonosi uključivanju zahtjeva u pogledu zaštite okoliša u ZPP i promiče održivu poljoprivrednu proizvodnju. Zbog toga su mjere kojima se pruža financijska potpora ekološkoj proizvodnji uvedene u ZPP, i to zadnji put Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća,[14] a posebno su pojačane nedavnom reformom pravnog okvira za politiku ruralnog razvoja kako je uspostavljen Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[15].

(5)       Ekološka proizvodnja pridonosi i ostvarivanju ciljeva ekološke politike Unije, osobito ciljeva Strategije o bioraznolikosti do 2020.[16], Komunikacije o zelenoj infrastrukturi[17], Tematske strategije za zaštitu tla[18] i zakonodavstva o zaštiti okoliša kao što su direktive o pticama[19] i staništima[20], Direktive o nitratima[21], Okvirne direktive o vodama[22], Direktive o nacionalnim gornjim granicama emisije[23] i Direktive o održivoj uporabi pesticida[24].

(6)       S obzirom na ciljeve Unijine politike ekološke proizvodnje, pravni okvir uspostavljen za provedbu te politike trebao bi imati za cilj osiguranje poštenoga tržišnog natjecanja i pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta ekoloških proizvoda te održavanje i opravdavanje povjerenja potrošača u proizvode koji su označeni kao ekološki. Nadalje bi trebao imati za cilj osiguravanje uvjeta u kojima se politika može dalje razvijati u skladu s promjenama u proizvodnji i na tržištu.

(7)       Politički prioriteti strategije Europa 2020. kako su navedeni u Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Europa 2020.: Strategija za pametan, održiv i uključiv rast”[25] uključuju sljedeće ciljeve: razvoj konkurentnog gospodarstva koje se temelji na znanju i inovacijama, promicanje gospodarstva s visokim stupnjem zaposlenosti koje omogućuje socijalnu i teritorijalnu koheziju te poticanje prijelaza na gospodarstvo koje učinkovito iskorištava resurse i ima nisku razinu emisije ugljika. Politika ekološke proizvodnje trebala bi omogućiti subjektima prava sredstva za postizanje bolje prepoznatljivosti i promidžbu njihovih proizvoda te ih istodobno štititi od nepoštenih praksi.

(8)       S obzirom na dinamični razvoj ekološkog sektora, Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007[26] utvrđena je potreba za budućim preispitivanjem pravila Unije o ekološkoj proizvodnji, uzimajući u obzir iskustva stečena primjenom tih pravila. Rezultati tog preispitivanja koje je provela Komisija ukazuju na to da je potrebno poboljšati pravni okvir Unije kojim se uređuje ekološka proizvodnja kako bi se predvidjela pravila koja odgovaraju visokim očekivanjima potrošača i jamče dovoljnu jasnoću onima kojima su upućena. Stoga bi Uredbu (EZ) br. 834/2007 trebalo staviti izvan snage i zamijeniti je novom Uredbom.

(9)       Dosadašnje iskustvo stečeno kroz primjenu Uredbe (EZ) br. 834/2007 pokazuje da je potrebno pojasniti proizvode na koje se primjenjuje ova Uredba. Ona bi u prvom redu trebala obuhvaćati poljoprivredne proizvode, uključujući proizvode akvakulture, navedene u Prilogu I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”). Osim toga, trebala bi obuhvaćati i prerađene poljoprivredne proizvode namijenjene da se koriste kao hrana ili hrana za životinje jer stavljanje na tržište takvih proizvoda kao ekoloških predstavlja važan način plasmana poljoprivrednih proizvoda i osigurava informiranje potrošača o ekološkoj prirodi poljoprivrednih proizvoda od kojih su prerađeni. Isto tako, ova bi Uredba trebala obuhvaćati i određene druge proizvode koji su usko povezani s poljoprivrednim proizvodima slično kao prerađeni poljoprivredni proizvodi jer ti drugi proizvodi predstavljaju važan način plasmana poljoprivrednih proizvoda ili su sastavni dio proizvodnog procesa. Naposljetku, u područje primjene ove Uredbe treba uključiti i morsku sol jer se proizvodi primjenom prirodnih proizvodnih metoda i njezina proizvodnja pridonosi razvoju ruralnih područja, pa time spada u ciljeve ove Uredbe. Radi jasnoće te druge proizvode koji nisu navedeni u Prilogu I. Ugovoru treba navesti u Prilogu I. ovoj Uredbi.

(10)     U cilju nadopune ili izmjene određenih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a treba delegirati Komisiji. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnih aktivnosti izvrši odgovarajuće konzultacije, uključujući konzultacije na stručnoj razini. Prilikom izrade i sastavljanja delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(11)     Kako bi se uzele u obzir nove proizvodne metode ili materijali ili međunarodne obveze, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu izmjene popisa drugih proizvoda koji spadaju u područje primjene ove Uredbe. Za uvrštavanje na taj popis prihvatljivi su jedino proizvodi koji su usko povezani s poljoprivrednim proizvodima.

(12)     Budući da je priprema hrane u okviru ugostiteljske djelatnosti lokalne naravi, mjere koje poduzimaju države članice i privatni programi u tom području smatraju se dostatnima za osiguranje funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Stoga se ova Uredba ne bi trebala primjenjivati na hranu koju u svojim objektima pripremaju subjekti u okviru ugostiteljske djelatnosti. Isto tako, proizvodi lova u divljini i ribolova u slobodnim vodama ne bi trebali biti obuhvaćeni ovom Uredbom jer se proizvodni proces ne može u cijelosti kontrolirati.

(13)     Istraživački projekti pokazali su da je na tržištu ekološke hrane povjerenje potrošača od presudne važnosti. Dugoročno gledano nepouzdana pravila mogu ugroziti povjerenje javnosti i dovesti do neuspjeha na tržištu. Stoga bi se održivi razvoj ekološke proizvodnje u Uniji trebao temeljiti na jasnim pravilima proizvodnje koja su usklađena na razini Unije. Osim toga, ta bi pravila proizvodnje trebala ispuniti očekivanja subjekata i potrošača u pogledu kvalitete ekoloških proizvoda i poštovanja načela i pravila utvrđenih ovom Uredbom.

(14)     Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje povezano zakonodavstvo poput onog u području sigurnosti prehrambenog lanca, zdravlja i dobrobiti životinja, zdravlja bilja, biljnog reprodukcijskog materijala, označivanja i zaštite okoliša.  Točnije, u pogledu odobrenja proizvoda i tvari koji se smiju koristiti u proizvodnji ekoloških proizvoda, važno je naglasiti da se takve proizvode i tvari mora najprije odobriti na razini Unije.  Stoga bi se ova Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje ostale posebne odredbe Unije povezane s odobrenjem i stavljanjem na tržište tih proizvoda i tvari.

(15)     Opća pravila proizvodnje iz ove Uredbe načelno bi trebala uključivati zabranu primjene ionizirajućeg zračenja i uporabe genetski modificiranih organizama (GMO-ovi) te proizvoda dobivenih od ili s pomoću GMO-ova. Budući da su potrošači sve više i više zabrinuti zbog utjecaja prerade i prijevoza hrane na okoliš, subjekti u ekološkoj proizvodnji, osim uzgajivača i subjekata koji proizvode morske alge ili životinje iz akvakulture, obvezni su upravljati svojom ekološkom učinkovitošću u skladu s usklađenim sustavom. U cilju smanjivanja regulatornog opterećenja mikro poduzeća kako je definirano u Preporuci Komisije 2003/361/EZ[27] uključenih u ekološku proizvodnju, primjereno je izuzeti ih iz ovog zahtjeva. Kako bi se osigurala ispravna primjena općih pravila proizvodnje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu utvrđivanja kriterija koje sustav upravljanja okolišem mora ispunjavati.

(16)     Smatra se da je rizik od nepoštovanja pravila ekološke proizvodnje veći kod poljoprivrednih gospodarstava koja imaju jedinice kojima se ne upravlja u skladu s pravilima ekološke proizvodnje. Stoga bi se nakon odgovarajućeg prijelaznog razdoblja svim poljoprivrednim gospodarstvima u Uniji koja žele prijeći na ekološku proizvodnju, trebalo upravljati u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na ekološku proizvodnju. Ekološka poljoprivredna gospodarstva trebala bi biti podvrgnuta istom prijelaznom razdoblju u svim državama članicama neovisno o tome jesu li se prethodno pridržavala agroekoloških mjera koje se podupiru sredstvima iz fondova Unije. Međutim, prijelazno razdoblje nije potrebno u slučaju zemljišta na ugaru.   Kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom te prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu utvrđivanja pravila kojima se dopunjuju opća pravila o prijelazu na ekološku proizvodnju ili dopunjuju i mijenjaju posebna pravila o prijelazu na ekološku proizvodnju.

(17)     Potrebno je utvrditi posebna pravila proizvodnje u uzgoju bilja, životinja i proizvoda akvakulture, uključujući pravila o sakupljanju samoniklog bilja i morskih algi, kao i ona koja se primjenjuju u proizvodnji prerađene hrane i hrane za životinje te proizvodnji vina i kvasca kako bi se osigurala usklađenost i poštovanje ciljeva i načela ekološke proizvodnje.

(18)     Budući da se ekološka biljna proizvodnja temelji na hranjenju biljaka u prvom redu kroz ekosustav tla, ne treba dopustiti hidroponsku proizvodnju Osim toga, ekološka biljna proizvodnja trebala bi uključivati primjenu tehnika proizvodnje koje sprječavaju ili smanjuju na najmanju moguću razinu onečišćenje okoliša.

(19)     Što se tiče gospodarenja tlom i gnojidbe, treba utvrditi uvjete za primjenu uzgojnih postupaka dopuštenih u ekološkoj biljnoj proizvodnji te za uporabu gnojiva i poboljšivača tla.

(20)     Potrebno je znatno ograničiti uporabu pesticida. Prednost bi trebalo davati primjeni mjera kojima se svaka šteta uzrokovana štetočinama i korovom sprječava tehnikama koje ne uključuju primjenu sredstava za zaštitu bilja kao što je plodored. Potrebno je nadzirati prisutnost štetočina i korova kako bi se odlučilo je li intervencija gospodarski i ekološki opravdana.  Potrebno je dopustiti uporabu određenih sredstava za zaštitu bilja ako takve tehnike ne pružaju primjerenu zaštitu i samo ako su ta sredstva za zaštitu bilja odobrena u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[28], nakon što je ocijenjeno da su u skladu s ciljevima i načelima ekološke proizvodnje, uključujući ograničavajuće uvjete uporabe, te shodno tome odobrena u skladu s ovom Uredbom.

(21)     Kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom te prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s utvrđivanjem pravila kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila proizvodnje u pogledu uzgojnih postupaka, gospodarenja tlom i gnojidbe, zdravlja bilja i zaštite od štetočina i korova, upravljanja proizvodnjom gljiva i drugih posebnih biljaka i sustava biljne proizvodnje, podrijetla biljnog reprodukcijskog materijala te sakupljanja samoniklog bilja.

(22)     S obzirom na to da uzgoj stoke sam po sebi uključuje gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, pri čemu se stajski gnoj upotrebljava za prihranjivanje biljnih usjeva, treba zabraniti uzgoj stoke bez zemljišta. Pri odabiru pasmina treba uzimati u obzir njihovu sposobnost prilagodbe lokalnim uvjetima, njihovu vitalnost i otpornost na bolesti te treba poticati široku biološku raznolikost.

(23)     U ekološkom uzgoju stoke i akvakulture uvjeti smještaja, uključujući vodeni medij ako je potrebno, trebali bi zadovoljavati etološke potrebe životinja. Treba utvrditi posebne uvjete smještaja i uzgojne prakse u pogledu određenih životinja, uključujući pčele. Ti bi uvjeti i prakse trebali osiguravati visoku razinu dobrobiti životinja, koja u određenim aspektima može premašiti Unijine standarde dobrobiti životinja koji se općenito primjenjuju na stočnu proizvodnju. U većini bi slučajeva stoka trebala imati stalan pristup površinama na otvorenom radi ispaše te bi takve površine na otvorenom trebale načelno biti ustrojene u skladu s primjerenim sustavom plodoreda.

(24)     Kako bi se spriječilo da prirodni resursi kao što su tlo i voda budu onečišćeni hranjivim tvarima, treba odrediti gornju granicu po hektaru za korištenje gnojiva i za držanje stoke. Ta bi granica trebala biti povezana s udjelom dušika u gnojivu.

(25)     Sakaćenja koja imaju za posljedicu stres, povrede, bolesti ili patnje životinja potrebno je zabraniti.

(26)     Stoku treba hraniti krmivom proizvedenim u skladu s pravilima ekološke proizvodnje, koja po mogućnosti potječe s vlastitog gospodarstva, uzimajući u obzir fiziološke potrebe životinja. Osim toga, da bi se zadovoljile osnovne prehrambene potrebe stoke, može biti potrebno koristiti određene minerale, elemente u tragovima i vitamine, i to pod točno određenim uvjetima.

(27)     Skrb za zdravlje životinja treba temeljiti uglavnom na sprječavanju bolesti. Osim toga, potrebno je primjenjivati posebne mjere čišćenja i dezinfekcije. U ekološkoj proizvodnji ne bi trebalo dopustiti preventivno korištenje kemijski sintetiziranih alopatskih lijekova, osim u slučaju bolesti ili ranjavanja životinje gdje se zahtijeva da se odmah pristupi liječenju, pri čemu ih treba ograničiti na najmanju moguću količinu potrebnu za ozdravljenje životinje. U takvim slučajevima, kako bi se potrošačima zajamčila cjelovitost ekološke proizvodnje, treba omogućiti poduzimanje restriktivnih mjera kao što je udvostručenje službene karence nakon korištenja takvih lijekova kako je navedeno u relevantnom zakonodavstvu Unije. Što se tiče pčelarstva, potrebno je utvrditi posebna pravila o sprječavanju bolesti i veterinarskom liječenju.

(28)     Kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom te prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s utvrđivanjem pravila kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila proizvodnje u uzgoju stoke u pogledu podrijetla životinja, smještaja životinja, uključujući minimalnu potrebnu površinu u zatvorenim objektima i na otvorenom te u pogledu uzgojne prakse, rasploda, hrane za životinje i hranjenja, sprječavanja bolesti i veterinarskog liječenja.

(29)     Ovom se Uredbom odražavaju ciljevi nove Zajedničke ribarstvene politike u pogledu akvakulture, koja ima ključnu ulogu u osiguranju održive i dugoročne sigurnosti hrane te rasta i zapošljavanja, a istodobno smanjuje pritisak na divlje riblje stokove u kontekstu rastuće globalne potražnje za hranom podrijetlom iz vode. U Komunikaciji Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o strateškim smjernicama za održivi razvoj europske akvakulture iz 2013.[29] ističu se glavni izazovi s kojima se suočava akvakultura Unije i njezin potencijal za rast. Ekološka akvakultura opisuje se kao osobito obećavajući sektor i naglašavaju se konkurentske prednosti koje proizlaze iz certifikacije ekoloških proizvoda.

(30)     Ekološka akvakultura relativno je novo područje ekološke proizvodnje u usporedbi s ekološkom poljoprivredom, u kojoj na razini gospodarstava postoji dugogodišnje iskustvo. S obzirom na rastući interes potrošača za proizvode ekološke akvakulture, vjerojatno je da će doći do daljnjeg povećanja jedinica akvakulture koje prelaze na ekološku proizvodnju. To dovodi do povećanog iskustva, tehničkih znanja i razvoja, a time i do poboljšanja u ekološkoj akvakulturi koja bi se trebala odražavati u pravilima proizvodnje.

(31)     Da bi se osiguralo opće razumijevanje, izbjegle nejasnoće i jamčila ujednačena primjena pravila proizvodnje životinja i morskih algi u ekološkoj akvakulturi, ta bi pravila proizvodnje trebala biti popraćena određenim definicijama koje se odnose na akvakulturu.

(32)     Kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom te prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s utvrđivanjem pravila kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila proizvodnje morskih algi, i to u pogledu prikladnosti vodenog medija i plana održivog upravljanja, sakupljanja divljih morskih algi, uzgoja morskih algi, protuobraštajnih mjera i čišćenja proizvodne opreme i objekata te u vezi s utvrđivanjem pravila kojima se dopunjuju posebna pravila proizvodnje životinja u akvakulturi, i to u pogledu prikladnosti vodenog medija i plana održivog upravljanja, podrijetla životinja iz akvakulture, uzgojne prakse u akvakulturi, uključujući vodene kavezne sustave, uzgojne sustave i maksimalnu uzgojnu gustoću, razmnožavanje, postupanje sa životinjama iz akvakulture, hranu i hranidbu te sprječavanje bolesti i veterinarsko liječenje.

(33)     Subjekti koji proizvode ekološku hranu ili ekološku hranu za životinje trebali bi postupati u skladu s odgovarajućim postupcima koji se temelje na sustavnom prepoznavanju kritičnih faza prerade kako bi se osiguralo da prerađeni proizvodi udovoljavaju pravilima ekološke proizvodnje. Ekološki prerađeni proizvodi trebali bi se proizvoditi postupcima prerade koji jamče očuvanje ekološke cjelovitosti i bitnih svojstava proizvoda kroz sve faze ekološke proizvodnje.

(34)     Treba utvrditi odredbe o sastavu ekološke prerađene hrane. Takva bi hrana osobito trebala biti proizvedena uglavnom od ekoloških sastojaka poljoprivrednog podrijetla, uz ograničenu mogućnost korištenja određenih neekoloških sastojaka poljoprivrednog podrijetla koji su navedeni u ovoj Uredbi. Osim toga, samo određene tvari odobrene u skladu s ovom Uredbom trebale bi biti dopuštene za uporabu u proizvodnji ekološke prerađene hrane.

(35)     Prerađenu hranu trebalo bi označiti kao ekološku samo ako su ekološki svi ili gotovo svi sastojci poljoprivrednog podrijetla. Međutim, treba donijeti posebne odredbe za prerađenu hranu koja sadržava sastojke poljoprivrednog podrijetla koji se ne mogu proizvesti na ekološki način, kao što je slučaj s proizvodima lova i ribolova. Osim toga, radi informiranja potrošača i transparentnosti na tržištu i poticanja upotrebe ekoloških sastojaka, pod određenim uvjetima treba omogućiti i da ekološki sastojci budu navedeni na popisu sastojaka.

(36)     Treba odrediti odredbe o sastavu ekološke prerađene hrane za životinje i o uporabi određenih tvari i tehnika u njezinoj proizvodnji.

(37)     Kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom te prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s utvrđivanjem pravila kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila proizvodnje prerađene hrane i hrane za životinje, i to u pogledu postupaka koje treba primjenjivati, preventivnih mjera koje treba poduzimati, sastava prerađene hrane i hrane za životinje, mjera čišćenja, stavljanja na tržište prerađenih proizvoda, uključujući njihovo označivanje i identifikaciju, odvajanje ekoloških proizvoda, sastojaka poljoprivrednog podrijetla i krmiva od neekoloških proizvoda, sastojaka poljoprivrednog podrijetla i krmiva, popis neekoloških sastojaka poljoprivrednog podrijetla koji se mogu iznimno upotrebljavati u proizvodnji ekoloških prerađenih proizvoda, izračunavanje postotka sastojaka poljoprivrednog podrijetla te tehnike koje se primjenjuju u preradi hrane ili hrane za životinje.

(38)     Ekološko vino trebalo bi biti proizvedeno u cijelosti od ekoloških sirovina i treba dopustiti dodavanje samo određenih tvari odobrenih u skladu s ovom Uredbom. Treba zabraniti određene enološke postupke, procese i načine obrade u proizvodnji ekološkog vina. Određene enološke postupke, procese i načine obrade treba dopustiti pod točno utvrđenim uvjetima.

(39)     Kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom te prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s utvrđivanjem pravila kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila proizvodnje vina, i to u pogledu enoloških praksi i ograničenja.

(40)     Prvotno se kvasac nije smatrao poljoprivrednim sastojkom na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007 i stoga se nije uračunavao u poljoprivredne sastojke ekoloških proizvoda. Međutim, Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008[30] uvedeno je obvezno računanje kvasca i proizvoda od kvasca kao sastojaka poljoprivrednog podrijetla za potrebe ekološke proizvodnje od 31. prosinca 2013. čime je industriji ostavljeno dovoljno vremena da se prilagodi tom pravilu. U skladu s time, u proizvodnji ekološkog kvasca trebalo bi upotrebljavati samo ekološki proizvedene supstrate te bi samo određene tvari trebale biti dopuštene za uporabu u njegovoj proizvodnji, pripravcima i formulaciji. Osim toga, ekološki kvasac ne smije biti prisutan u ekološkoj hrani ili hrani za životinje zajedno s neekološkim kvascem.

(41)     Kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom te prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s utvrđivanjem pravila kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila proizvodnje ekološkog kvasca, i to u pogledu prerade i supstrata koji se upotrebljavaju u njegovoj proizvodnji.

(42)     Kako bi se uzela u obzir svaka buduća potreba za posebnim pravilima proizvodnje za proizvode čija proizvodnja nije obuhvaćena nijednom kategorijom posebnih pravila proizvodnje utvrđenih ovom Uredbom te kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom i kasnija prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s utvrđivanjem posebnih pravila proizvodnje za takve proizvode, uključujući njihove izmjene ili dopune.

(43)     Uredbom (EZ) br. 834/2007 predviđena su različita izuzeća od pravila ekološke proizvodnje. Iskustvo stečeno primjenom tih odredaba pokazalo je da takva izuzeća negativno utječu na ekološku proizvodnju. Posebno je utvrđeno da samo postojanje takvih izuzeća onemogućuje proizvodnju sirovina u ekološkom obliku te da nije osigurana visoka razina dobrobiti životinja povezane s ekološkom proizvodnjom. Osim toga, izuzeća u pogledu upravljanja i kontrole dovode do znatnoga administrativnog opterećenja, kako za nacionalne uprave tako i za subjekte. Naposljetku, postojanje izuzeća stvorilo je uvjete za poremećaje u tržišnom natjecanju te je prijetilo narušavanjem povjerenja potrošača. U skladu s time, prostor za odobrenje izuzeća od pravila ekološke proizvodnje trebalo bi dodatno smanjiti i ograničiti na slučajeve kada postoje okolnosti katastrofe.

(44)     Radi omogućivanja nastavka ili ponovnog pokretanja ekološke proizvodnje u slučajevima u kojima nastanu okolnosti katastrofe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu utvrđivanja kriterija prema kojima će se određivati slučajevi nastanka okolnosti katastrofe i utvrdila posebna pravila za rješavanje takvih slučajeva te za potrebne zahtjeve u pogledu praćenja i izvješćivanja.

(45)     U određenim se uvjetima ekološki i neekološki proizvedeni proizvodi mogu prikupljati i prevoziti istodobno. Kako bi se ekološki proizvodi pravilno odvojili od neekološki proizvedenih proizvoda tijekom rukovanja i kako bi se izbjeglo svako miješanje, treba  utvrditi posebne odredbe.

(46)     Kako bi se osigurala cjelovitost ekološke proizvodnje i prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s utvrđivanjem pravila kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila o sakupljanju, pakiranju, prijevozu i skladištenju ekoloških proizvoda.

(47)     U ekološkoj proizvodnji potrebno je na najmanju moguću mjeru svesti uporabu proizvoda i tvari kao što su sredstva za zaštitu bilja, gnojiva, poboljšivači tla, hranjive tvari, sastojci koji se upotrebljavaju za prehranu životinja, dodaci hrani za životinje ili prehrambeni aditivi, pomoćne tvari u procesu proizvodnje te proizvodi za čišćenje i dezinfekciju i pod određenim uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Isti pristup treba slijediti i kad je riječ o proizvodnji ekološke prerađene hrane i uporabi u njoj proizvoda i tvari kao što su prehrambeni aditivi i pomoćne tvari u proizvodnji. Stoga je potrebno utvrditi odredbe kako bi se definirala svaka moguća uporaba takvih proizvoda i tvari u ekološkoj proizvodnji općenito, a posebno u proizvodnji ekološke prerađene hrane, u skladu s načelima koja su utvrđena u ovoj Uredbi i određenim kriterijima.

(48)     Kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke proizvodnje općenito, a posebno proizvodnje ekološke prerađene hrane, te prilagodba tehničkom razvoju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata kako bi utvrdila dodatne kriterije za odobravanje ili povlačenje odobrenja proizvoda i tvari za uporabu u ekološkoj proizvodnji općenito, a posebno u proizvodnji ekološke prerađene hrane te druge zahtjeve u pogledu uporabe takvih odobrenih proizvoda i tvari.

(49)     U nedostatku posebnih pravila Unije o mjerama koje se poduzimaju kada su u ekološkim proizvodima prisutne neodobrene tvari ili proizvodi, diljem Unije definirani su i provedeni različiti pristupi. Ta situacija uzrokuje nesigurnost za subjekte, kontrolna tijela i kontrolne ustanove. Može dovesti i do različitog tretmana subjekata u Uniji te ugroziti povjerenje potrošača u ekološke proizvode.  Stoga je primjereno utvrditi jasne i ujednačene odredbe kojima se zabranjuje da se oni proizvodi u kojima su prisutni bilo kakvi neodobreni proizvodi ili tvari izvan određenih razina, stavljaju na tržište kao ekološki. Te bi se razine trebale utvrditi uzimajući u obzir osobito Direktivu Komisije 2006/125/EZ[31] o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu.  

(50)     Kako bi se osigurala djelotvornost, učinkovitost i transparentnost ekološke proizvodnje i sustava označivanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s posebnim kriterijima i uvjetima za utvrđivanje i primjenu razina prisutnosti neodobrenih proizvoda i tvari u proizvodima koji se ne stavljaju na tržište kao ekološki ako su te razine prekoračene i u vezi s utvrđivanjem tih razina i njihove prilagodbe tehničkom razvoju.

(51)     Ekološka proizvodnja temelji se na općem načelu ograničenja korištenja vanjskih sirovina. Poljoprivrednici imaju obvezu poduzeti mjere za sprječavanje rizika od onečišćenja neodobrenim proizvodima ili tvarima. Unatoč takvim mjerama, može se dogoditi da poljoprivrednici ne smiju svoje poljoprivredne proizvode staviti na tržište kao ekološke zbog nenamjerne prisutnosti neodobrenih proizvoda ili tvari. Stoga je primjereno predvidjeti mogućnost da Komisija u skladu s člankom 42. Ugovora, može državama članicama odobriti dodjelu nacionalnih plaćanja kako bi se nadoknadili gubici nastali u takvim slučajevima. Države članice mogu koristiti i instrumente Zajedničke poljoprivredne politike kako bi se u cijelosti ili djelomično pokrili takvi gubici.

(52)     Označivanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda trebalo bi podlijegati općim pravilima utvrđenima Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[32], a posebno odredbama koje su usmjerene na sprječavanje označivanja koje može zbunjivati potrošača ili ga dovoditi u zabludu. Osim toga, ovom Uredbom treba utvrditi posebne odredbe o označivanju ekoloških proizvoda. Njima bi se trebali štititi interesi subjekata da njihovi proizvodi budu pravilno označeni na tržištu te da uživaju uvjete poštenoga tržišnog natjecanja, kao i interesi potrošača da imaju mogućnost biti informirani pri odabiru.

(53)     U skladu s time, izrazi koji se koriste za označivanje ekoloških proizvoda trebali bi biti zaštićeni od upotrebe u označivanju neekoloških proizvoda u cijeloj Uniji i neovisno o jeziku koji se koristi. Zaštita bi trebala vrijediti i za uobičajene izvedenice ili umanjenice tih izraza, bez obzira na to upotrebljavaju li se sami ili u kombinaciji.

(54)     Da bi se na cijelom tržištu Unije osigurala jasnoća za potrošače, znak Europske unije za ekološku proizvodnju trebao bi biti obvezan na cjelokupnoj pretpakiranoj ekološkoj hrani koja je proizvedena unutar Unije. Inače treba biti moguće slobodno se koristiti tim znakom za nepretpakirane ekološke proizvode proizvedene unutar Unije, odnosno za sve ekološke proizvode uvezene iz trećih zemalja. U ovoj Uredbi treba utvrditi model znaka Europske unije za ekološku proizvodnju.

(55)     Međutim, smatra se primjerenim ograničiti uporabu tog znaka na proizvode koji sadržavaju samo ili gotovo samo ekološke sastojke kako potrošači ne bi bili dovedeni u zabludu da je cijeli proizvod ekološki. Zato ne treba dopustiti njegovu uporabu za označivanje proizvoda proizvedenih u razdoblju prijelaza s konvencionalne na ekološku proizvodnju ili prerađenih proizvoda koji sadržavaju manje od 95 % ekoloških sastojaka poljoprivrednog podrijetla.

(56)     Kako bi se izbjeglo zbunjivanje potrošača oko toga potječe li proizvod iz Unije ili ne, kad god se koristi znak Europske unije za ekološku proizvodnju, potrošače treba informirati o mjestu uzgoja poljoprivrednih sirovina od kojih se proizvod sastoji. U tom smislu treba dopustiti da se na deklaraciji proizvoda iz ekološke akvakulture navodi da je riječ o akvakulturi umjesto o poljoprivredi.

(57)     Kako bi se osigurale jasnoća za potrošače te im se pružile primjerene informacije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu prilagođavanja popisa izraza koji upućuju na ekološku proizvodnji i propisani su ovom Uredbom, utvrđivanja posebnih zahtjeva u pogledu označivanja i sastava koji se primjenjuju na hranu za životinje i njezine sastojke, propisivanja dodatnih pravila o označivanju i uporabi navoda, osim znaka Europske unije za ekološku proizvodnju, koji su propisani ovom Uredbom te izmjene znaka Europske unije za ekološku proizvodnju i pravila koja se na njega odnose.

(58)     Ekološka je proizvodnja vjerodostojna jedino ako je prate učinkovite provjere i kontrole u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. Ekološka proizvodnja trebala bi podlijegati službenim kontrolama ili drugim službenim aktivnostima koje se provode u skladu s Uredbom (EU) br. (XXX/XXXX) Europskog parlamenta i Vijeća[33] kako bi se provjerilo poštovanje pravila o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda.

(59)     Potrebno je utvrditi posebne zahtjeve kako bi se osiguralo poštovanje pravila koja su specifična za ekološku proizvodnju. Posebno treba donijeti odredbe o prijavljivanju aktivnosti subjekata te o sustavu certificiranja za utvrđivanje subjekata koji se pridržavaju pravila koja uređuju ekološku proizvodnju i označivanje ekoloških proizvoda. Te bi se odredbe trebale primjenjivati i na sve podizvođače dotičnih subjekata.  Potrebno je osigurati transparentnost sustava certificiranja zahtijevanjem od država članica da objave popis subjekata koji su prijavili svoje aktivnosti i sve pristojbe koje se mogu naplaćivati u vezi s kontrolama koje se provode radi provjere poštovanja pravila o ekološkoj proizvodnji.

(60)     Mali se poljoprivrednici u Uniji pojedinačno suočavaju s relativno visokim troškovima inspekcijskih pregleda i administrativnim opterećenjem koji su povezani s certificiranjem ekološke proizvodnje. Treba dopustiti primjenu sustava skupnog certificiranja u cilju smanjenja troškova inspekcijskih pregleda i certificiranja te s tim povezanoga administrativnog opterećenja, jačanja lokalnih mreža, pridonošenja boljem tržišnom plasmanu te osiguranja ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja sa subjektima iz trećih zemalja. Stoga treba uvesti i definirati pojam „skupine subjekata”.

(61)     Kako bi se osigurale učinkovitost, djelotvornost i transparentnost sustava ekološke proizvodnje i označivanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi sa zahtjevima u pogledu vođenja evidencija od strane subjekata ili skupina subjekata, zahtjevima u pogledu objavljivanja popisa subjekata, zahtjevima i postupcima koje treba primjenjivati za objavljivanje pristojbi koje se mogu naplatiti u vezi s kontrolama za provjeru sukladnosti s pravilima o ekološkoj proizvodnji i nadzorom koji nadležna tijela provode u vezi s primjenom tih pristojbi, te kriterijima za definiranje skupina proizvoda kod kojih bi subjekti trebali imati pravo samo na jedan ekološki certifikat koji izdaje dotično kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova.

(62)     Kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno certificiranje skupine subjekata, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi sa odgovornostima pojedinačnih članova skupine subjekata, sastavom i veličinom te skupine, kategorijama proizvoda koje treba proizvoditi skupina subjekata, uvjetima članstva u skupini te uspostavljanjem i djelovanjem sustava unutarnjih kontrola skupine, uključujući područje primjene, sadržaj i učestalost kontrola koje treba provoditi.

(63)     Iskustvo stečeno s aranžmanima za uvoz ekoloških proizvoda u Uniju u skladu s Uredbom (EZ) br. 834/2007 ukazalo je na potrebu preispitivanja tih aranžmana kako bi se odgovorilo na očekivanja potrošača da uvezeni ekološki proizvodi udovoljavaju istim strogim pravilima kao što su pravila Unije te kako bi se bolje osigurao pristup ekoloških proizvoda Unije međunarodnom tržištu. Osim toga, potrebno je osigurati jasnoću u pogledu pravila koja se primjenjuju na izvoz ekoloških proizvoda, ponajprije uvođenjem potvrde o izvozu i utvrđivanjem odredaba o izvozu u treće zemlje koje su priznate u svrhu ekvivalentnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 834/2007.

(64)     Trebalo bi dodatno pojačati odredbe koje uređuju uvoz proizvoda koji udovoljavaju pravilima Unije o proizvodnji i označivanju te za koje su subjekti bili podvrgnuti kontrolama od strane kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova koje je Komisija priznala kao nadležne za provedbu kontrola i certificiranje u području ekološke proizvodnje u trećim zemljama. Posebno bi trebalo utvrditi zahtjeve u pogledu akreditacijskih tijela koja akreditiraju kontrolna tijela za potrebe uvoza sukladnih ekoloških proizvoda u Uniju, kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti nadzora kontrolnih tijela od strane Komisije. Osim toga, potrebno je predvidjeti mogućnost da Komisija izravno kontaktira s akreditacijskim tijelima i nadležnim tijelima u trećim zemljama kako bi nadzor kontrolnih tijela odnosno kontrolnih ustanova učinila učinkovitijim.

(65)     Potrebno je zadržati mogućnost pristupa ekoloških proizvoda tržištu Unije kada takvi proizvodi ne udovoljavaju pravilima Unije o ekološkoj proizvodnji, ali dolaze iz trećih zemalja čiji su sustavi ekološke proizvodnje i kontrola priznati kao ekvivalentni onima u Uniji. Međutim, priznavanje ekvivalentnosti trećih zemalja kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 834/2007 trebalo bi se dodjeljivati jedino međunarodnim sporazumom između Unije i tih trećih zemalja, kojim bi se ekvivalentnost uzajamno priznala i Uniji.

(66)     Treće zemlje koje su priznate u svrhu ekvivalentnosti na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007 trebale bi i dalje biti priznate kao takve na temelju ove Uredbe na određeno razdoblje potrebno da se osigura nesmetani prijelaz na sustav priznavanja u okviru međunarodnog sporazuma, pod uvjetom da i dalje osiguravaju da su njihova pravila o ekološkoj proizvodnji i kontrolama ekvivalentna relevantnim važećim pravilima Unije te da ispunjavaju sve zahtjeve u pogledu nadzora njihova priznanja od strane Komisije. Taj bi se nadzor trebao posebno temeljiti na godišnjim izvješćima koja treće zemlje šalju Komisiji.

(67)     Iskustvo stečeno primjenom sustava kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova koja su priznata kao nadležna za provođenje kontrola i izdavanje certifikata u trećim zemljama u svrhu uvoza proizvoda s ekvivalentnim jamstvima pokazuje da su pravila koja primjenjuju te ustanove i tijela različita i da bi moglo biti teško smatrati ih ekvivalentnima odgovarajućim pravilima Unije. Nadalje, multipliciranje standarda kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova sprječava provedbu odgovarajućeg nadzora od strane Komisije. Taj sustav priznavanja ekvivalentnosti treba stoga ukinuti. Međutim, tim kontrolnim tijelima i kontrolnim ustanovama treba ostaviti dovoljno vremena da se mogu pripremiti za dobivanje priznanja u svrhu uvoza proizvoda koji udovoljavaju pravilima Unije.

(68)     Da bi se bilo koji ekološki proizvod uvezen u Uniju mogao staviti na tržište kao ekološki, u okviru bilo kojeg uvoznog aranžmana predviđenog ovom Uredbom, trebale bi, kao uvjet, biti dostupne informacije potrebne za osiguranje sljedivosti proizvoda u prehrambenom lancu.

(69)     Kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje među subjektima i sljedivost uvezenih proizvoda namijenjenih stavljanju na tržište u Uniji kao ekoloških odnosno transparentnost postupka priznavanja i nadzora kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova u okviru uvoza sukladnih ekoloških proizvoda te kako bi se osiguralo vođenje popisa trećih zemalja priznatih u svrhu ekvivalentnosti na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu dokumenata namijenjenih carinskim tijelima u trećim zemljama, posebno certifikata o izvozu ekoloških proizvoda, koji bi, kad god je to moguće, trebali biti u elektroničkom obliku, dokumenata potrebnih za uvoz, koji bi, kad god je to moguće, trebali isto tako biti u elektroničkom obliku, kriterija za priznavanje ili povlačenje priznanja kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova u okviru uvoza sukladnih ekoloških proizvoda te u pogledu informacija koje trebaju dostavljati treće zemlje priznate na temelju te Uredbe i koje su potrebne za nadzor njihova priznanja te provedbu tog nadzora od strane Komisije, uključujući pregled na licu mjesta.

(70)     Treba utvrditi odredbu kojom se osigurava da kretanje ekoloških proizvoda koji su bili podvrgnuti kontroli u jednoj državi članici i koji su u skladu s ovom Uredbom ne može biti ograničeno u drugoj državi članici. Kako bi se osigurali pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta i trgovina među državama članicama, Komisiji treba delegirati ovlast za donošenje određenih akata u svrhu utvrđivanja pravila koja se odnose na slobodno kretanje ekoloških proizvoda.

(71)     Kako bi se dobile pouzdane informacije potrebne za provedbu ove Uredbe, države članice svake bi godine trebale dostavljati Komisiji potrebne informacije. Radi jasnoće i transparentnosti, države članice trebale bi voditi ažurirane popise nadležnih tijela, kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova. Države članice trebale bi obznaniti popise kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova, a Komisija bi ih trebala objaviti svake godine. 

(72)     Potrebno je utvrditi mjere za osiguranje nesmetanog prijelaza na određene izmjene pravnog okvira koji uređuje uvoz ekoloških proizvoda u Uniju, kako je uveden ovom Uredbom. Kako bi se osigurao nesmetani prijelaz sa starog na novi pravni okvir, Komisiji posebno treba delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila koja se odnose na prijelazna razdoblja koja su započela na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007, odstupajući od općeg pravila da se nijedno prethodno razdoblje ne može retroaktivno priznati kao dio prijelaznog razdoblja.

(73)     Nadalje, treba odrediti datum isteka priznanja kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova u svrhu ekvivalentnosti te utvrditi odredbe za rješavanje stanja do isteka njihova priznanja. Isto tako treba utvrditi odredbe o zahtjevima koje su u svrhu ekvivalentnosti dostavile treće zemlje na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007 i koji u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe još uvijek nisu riješeni.

(74)     Kako bi se osiguralo vođenje popisa kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova priznatih u svrhu ekvivalentnosti na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007 te olakšalo ispitivanje zahtjeva za priznavanje u svrhu ekvivalentnosti koje su dostavile treće zemlje i koji na datum stupanja na snagu ove Uredbe još uvijek nisu riješeni, Komisiji treba delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu informacija koje trebaju dostaviti ta kontrolna tijela i kontrolne ustanove i koje su potrebne za nadzor njihova priznanja te u pogledu provođenja tog nadzora od strane Komisije kao i u pogledu svih pravila postupanja potrebnih za ispitivanje neriješenih zahtjeva trećih zemalja. 

(75)     Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu tehničkih detalja za uspostavljanje baze podataka u kojoj će se navoditi sorte za koje je na raspolaganju biljni reprodukcijski materijal dobiven metodom ekološke proizvodnje, u pogledu odobrenja ili povlačenja odobrenja proizvoda i tvari koje se smiju upotrebljavati u ekološkoj proizvodnji općenito, a posebno u proizvodnji prerađene ekološke hrane, uključujući postupke koje treba slijediti u svrhu odobrenja te popise tih proizvoda i tvari te, prema potrebi, njihov opis, zahtjeve u pogledu sastava i uvjete uporabe, u pogledu konkretnih i praktičnih načina u vezi s prezentiranjem, sastavljanjem i veličinom oznaka koje se odnose na kodne brojeve kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova te oznaka mjesta uzgoja poljoprivrednih sirovina, dodjeljivanja kodnih brojeva kontrolnim tijelima i kontrolnim ustanovama te oznake mjesta uzgoja poljoprivrednih sirovina, u pogledu detalja i specifikacija u vezi sa sadržajem, oblikom i načinom dostavljanja obavijesti kojima subjekti ili skupine subjekata prijavljuju svoje aktivnosti nadležnim tijelima te načina objavljivanja pristojbi koje se mogu naplaćivati za kontrole, u pogledu razmjene informacija između skupina subjekata i nadležnih tijela, kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova te između država članica i Komisije, u pogledu priznavanja ili povlačenja priznanja kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova nadležnih za provođenje kontrola u trećim zemljama te uspostavljanja popisa tih kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova te pravila kojima se osigurava primjena mjera u vezi sa slučajevima nesukladnosti ili sumnje na nesukladnost koji utječu na cjelovitost uvezenih ekoloških proizvoda, u pogledu uspostavljanja popisa trećih zemalja priznatih na temelju članka 33. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i izmjene tog popisa te pravila kojima se osigurava primjena mjera u vezi sa slučajevima nesukladnosti ili sumnje na nesukladnost koji utječu na cjelovitost ekoloških proizvoda uvezenih iz tih zemalja, u pogledu sustava koji treba koristiti za slanje informacija potrebnih za provedbu i praćenje ove Uredbe te u pogledu uspostavljanja popisa kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova priznatih na temelju članka 33. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i izmjene tog popisa. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[34].

(76)     Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti odmah primjenjive provedbene akte kada, u valjano utemeljenim slučajevima povezanima sa zaštitom od nepoštenih praksi ili praksi koje nisu u skladu s načelima i pravilima ekološke proizvodnje, zaštitom povjerenja potrošača ili zaštitom poštenoga tržišnog natjecanja među subjektima, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi kako bi se osigurala primjena mjera u vezi sa slučajevima nesukladnosti ili sumnje na nesukladnost koji utječu na cjelovitost uvezenih ekoloških proizvoda koji su pod nadzorom priznatih kontrolnih tijela ili kontrolnih ustanova.

(77)     Kako bi se osigurao nesmetani prijelaz s pravila o ekološkom podrijetlu biljnog reprodukcijskog materijala i životinjama namijenjenima za uzgoj s kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 834/2007 i izuzeća od pravila proizvodnje donesenih u skladu s člankom 22. te Uredbe, s jedne strane, na nova pravila proizvodnje  za biljke i biljne proizvode i životinje kako je predviđeno ovom Uredbom s druge strane, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u vezi s odobrenjem izuzeća ako se smatra da su izuzeća potrebna kako bi se osigurao pristup biljnom reprodukcijskom materijalu i živim životinjama prikladnima za uzgoj u ekološkoj proizvodnji. Budući da su ovi akti prijelazne prirode, trebali bi se primjenjivati na ograničeno vrijeme.

(78)     Komisija bi trebala razmotriti stanje dostupnosti ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala i životinja za uzgoj te u tu svrhu Europskom parlamentu i Vijeću 2021. podnijeti izvješće.

(79)     Potrebno je donijeti odredbe kako bi se omogućilo iscrpljivanje zaliha proizvoda proizvedenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 834/2007 i stavljenih na tržište prije nego što se Uredba počne primjenjivati.

(80)     Preispitivanjem zakonodavnog okvira za ekološku proizvodnju i označivanje ekoloških proizvoda pokazalo se da su za određene potrebe povezane sa službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima provedenima u skladu s Uredbom  (EU) br. XXX/XXX (Uredba o službenim kontrolama) potrebne odredbe za bolje rješavanje slučajeva nesukladnosti.  Osim toga, odredbe Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o službenim kontrolama] koje se odnose na zadaće i odgovornosti nadležnih tijela, odobravanje delegiranih tijela i nadzor nad njima, službeno certificiranje, obveze izvješćivanja i administrativnu pomoć treba prilagoditi specifičnim potrebama sektora ekološke proizvodnje. Uredbu (EU) br. XXX/XXX [Uredba o službenim kontrolama] trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(81)     Budući da ciljeve ove Uredbe, prije svega pošteno tržišno natjecanje i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ekoloških proizvoda te osiguranje povjerenja potrošača u te proizvode i u znak Europske unije za ekološku proizvodnju, ne mogu dostatno ostvariti države članice same, nego ih se, zbog potrebnog usklađenja pravila o ekološkoj proizvodnji, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(82)     Primjereno je predvidjeti datum primjene ove Uredbe kojim bi se subjektima omogućila prilagodba novim uvedenim zahtjevima.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

Predmet, područje primjene i definicije

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavljaju načela ekološke proizvodnje i utvrđuju pravila ekološke proizvodnje i uporabe oznaka koje kod označivanja i oglašavanja upućuju na ekološku proizvodnju.

Članak 2.

Područje primjene

1.           Ova se Uredba primjenjuje na poljoprivredne proizvode navedene u Prilogu I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) te na određene druge proizvode navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi, u mjeri u kojoj se ti poljoprivredni proizvodi i ti drugi proizvodi namjeravaju proizvoditi, pripremati, distribuirati, stavljati na tržište, uvoziti ili izvoziti kao ekološki.

Proizvodi lova u divljini i ribolova u slobodnim vodama ne smatraju se ekološkim proizvodima.

2.           Ova se Uredba primjenjuje na sve subjekte koji u bilo kojoj fazi proizvodnje, pripreme i distribucije sudjeluju u aktivnostima koje su povezane s proizvodima navedenima u stavku 1.

Priprema hrane u objektima javne prehrane kako su definirani u članku 2. stavku 2. točki (d) Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[35] ne podliježe ovoj Uredbi.

Države članice smiju primjenjivati nacionalna pravila ili, ako ona ne postoje, privatne standarde o označivanju i kontroli proizvoda koji potječu iz objekata javne prehrane

3.           Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje povezano zakonodavstvo Unije u područjima u područjima sigurnosti prehrambenog lanca, zdravlja i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i biljnoga reproduktivnog materijala, osobito Uredbu (EU) br. XX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća[36] (biljni reproduktivni materijal) i Uredbu (EU) br. XX/XXXX Europskog parlamenta i Vijeća[37] (zaštitne mjere protiv biljnih nametnika).

4.           Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje posebne odredbe Unije koje se odnose na stavljanje proizvoda na tržište, a, posebno to Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[38], te Uredbu (EU) br. 1169/2011.

5.           Radi uvažavanja novih informacija o proizvodnim metodama ili materijalima ili međunarodnim obvezama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenja popis proizvoda naveden u Prilogu I. Za uvrštavanje na taj popis prihvatljivi su jedino proizvodi koji su usko povezani s poljoprivrednim proizvodima.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1) „ekološka proizvodnja” znači primjena proizvodnih metoda koje su u skladu s ovom Uredbom u svim fazama proizvodnje, pripreme i distribucije;

(2) „ekološki” znači koji potječe iz ekološke proizvodnje ili je povezan s ekološkom proizvodnjom;

(3) „poljoprivredna sirovina” znači poljoprivredni proizvod koji nije bio podvrgnut nikakvom postupu konzerviranja ili prerade;

(4) „preventivne mjere” znači mjere koje treba poduzeti kako bi se osigurala kvaliteta tla, spriječile i suzbile štetočine i korovi te spriječilo onečišćenje proizvodima i tvarima koje nisu odobrene na temelju ove Uredbe;

(5) „prijelaz” znači prijelaz s konvencionalnoga na ekološki uzgoj u određenom razdoblju;

(6) „subjekt” znači privatna ili pravna osoba koja je odgovorna osigurati da se u svim fazama proizvodnje, pripreme i distribucije koje su pod njezinim nadzorom postupa u skladu s ovom Uredbom;

(7) „skupina subjekata” znači skupina u kojoj je svaki subjekt poljoprivrednik koji posjeduje gospodarstvo s do pet hektara korištene poljoprivredne površine i koji se može, uz proizvodnju hrane i hrane za životinje, baviti i preradom hrane i hrane za životinje;

(8) „poljoprivrednik” znači fizička ili pravna osobu ili skupina fizičkih ili pravnih osoba, bez obzira na pravni status odobren takvoj skupini i njezinim članovima prema nacionalnom pravu,  koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću.

(9)  „poljoprivrednik” znači poljoprivrednik kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013;

(10) „biljke” znači biljke kako su definirane u članku 3. točki 5. Uredbe (EZ) br. 1107/2009;

(11) „biljna proizvodnja” znači proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, uključujući branje samoniklog bilja u komercijalne svrhe;

(12) „biljni proizvodi” znači biljni proizvodi kako su definirani u članku 3. točki 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009;

(13) „nametnik” znači nametnik kako je definirano u članku 1. stavku 1. Uredbe (EU) br. XX/XXXX (zaštitne mjere protiv biljnih nametnika); 

(14) „sredstva za zaštitu bilja” znači sredstva o kojima se govori u članku 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009;

(15) „proizvodnja životinja” znači proizvodnja domaćih ili udomaćenih kopnenih životinja uključujući kukce;

(16) „trijem” znači dodatni, natkriveni, neizolirani, vanjski dio nastambe za životinje, na čijoj je najduljoj strani obično postavljena ograda ili mreža, u kojem vladaju vanjski klimatski uvjeti te ima prirodno i umjetno osvjetljenje i pod prekrivenim steljom;

(17) „akvakultura” znači akvakultura kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 25. Uredbe (EZ) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[39];

(18) „veterinarsko liječenje” znači sva kurativna ili preventivna liječenja protiv određene bolesti;

(19) „veterinarsko-medicinski proizvodi” znači veterinarsko-medicinski proizvodi kako su definirani u članku 1. točki 2. Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[40];

(20) „priprema” znači postupci konzerviranja ili prerade ekoloških proizvoda, uključujući klanje i rasijecanje kada su u pitanju proizvodi od životinja, kao i pakiranje, označivanje ili izmjena oznaka koje se odnose na ekološku proizvodnju;

(21) „hrana” znači hrana kako je definirana u članku 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća[41];

(22) „hrana za životinje” znači hrana za životinje kako je definirana u članku 3. točki 4. Uredbe (EZ) br. 178/2002;

(23) „krmiva” znači  krmiva kako je definirano u članku 3. stavku 2. točki (g) Uredbe (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[42];

(24) „hrana za životinje proizvedena u prijelaznom razdoblju” znači hrana za životinje proizvedena u prijelaznom razdoblju, isključujući onu koja je ubrana/prikupljena u razdoblju od 12 mjeseci nakon početka prijelaznog razdoblja;

(25) „stavljanje na tržište” znači stavljanje na tržište kako je definirano u članku 3. točki 8. Uredbe (EZ) br. 178/2002;

(26) „sljedivost” znači sljedivost kako je definirana u članku 3. točki 15. Uredbe (EZ) br. 178/2002;

(27) „faze proizvodnje, pripreme i distribucije” znači svaka faza od, uključujući, primarne proizvodnje ekološkog proizvoda do, uključujući, njegova skladištenja, prerade, prijevoza, prodaje ili isporuke krajnjem potrošaču i, prema potrebi, označivanja, promidžbe, uvoza, izvoza i podugovornih aktivnosti;

(28) „okolnosti katastrofe” znači okolnosti nastale zbog „nepovoljnih klimatskih prilika”, „okolišnog incidenta”, „elementarne nepogode” ili „katastrofalnog događaja” kako su definirani u članku 2. stavku 1. točkama (h), (j), (k) i (l) Uredbe (EU) br. 1305/2013;

(29) „sastojak” znači sastojak kako je definiran u članku 2. stavku 2. točki (f) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

(30) „označivanje” znači označivanje kako je definirano u članku 2. stavku 2. točki (j) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

(31) „oglašavanje” znači predstavljanje ekoloških proizvoda javnosti, bilo kojim sredstvom osim oznakom, čija je namjena da utječe ili je vjerojatno da će utjecati na stavove, vjerovanja i ponašanje i oblikovati ih u cilju izravnog i neizravnog promicanja prodaje ekoloških proizvoda;

(32) „nadležna tijela” znači nadležna tijela kako su definirana u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX [Uredba o službenim kontrolama];

(33) „kontrolno tijelo” znači kontrolno tijelo za ekološku proizvodnju i označivanje ekoloških proizvoda kako je definirano u članku 2. točki 39. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX [Uredba o službenim kontrolama];

(34) „kontrolna ustanova” znači delegirano tijelo kako je definirano u članku 2. točki 38. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX [Uredba o službenim kontrolama], kao i tijelo koje je priznala Komisija ili treća zemlja priznata od strane Komisije za provođenje kontrola u trećim zemljama u svrhu uvoza ekoloških proizvoda u Uniju;

(35) „nesukladnost” znači nesukladnost s ovom Uredbom;

(36) „genetski modificirani organizam” znači genetski modificirani organizam kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća,[43] koji nije dobiven metodama genetske modifikacije navedenima u Prilogu I.B toj Direktivi, dalje u tekstu „GMO”;

(37) „proizveden od GMO-a” znači dobiven u cijelosti ili djelomično od GMO-a, ali ne sadržava i ne sastoji se od GMO-a; 

(38) „proizveden s pomoću GMO-a” znači dobiven s pomoću GMO-a kao posljednjeg živog organizma u procesu proizvodnje, ali ne sadržava ili se ne sastoji od GMO-a niti je proizveden iz GMO-a;

(39)  „prehrambeni aditiv” znači prehrambeni aditiv kako je definiran u članku 3. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća[44] ;

(40) „dodatak hrani za životinje” znači dodatak hrani za životinje kako je definiran u članku 2. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća[45];

(41) „ekvivalentnost” znači ostvarivanje istih ciljeva i načela primjenom pravila koja osiguravaju istu razinu jamstva sukladnosti;  „pomoćna tvar u preradi” znači pomoćna tvar u preradi kako je definirana u članku 3. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1333/2008;

(42) „prehrambeni enzim” znači prehrambeni enzim kako je definiran u članku 3. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1332/2008 Europskog parlamenta i Vijeća[46];

(43) „ionizirajuće zračenje” znači ionizirajuće zračenje kako je definirano u članku 1. Direktive Vijeća 96/29/Euratom[47];

Poglavlje II.

Načela ekološke proizvodnje

Članak 4.

Opća načela

Ekološka proizvodnja održiv je sustav upravljanja u poljoprivredi koji se temelji na sljedećim općim načelima:

(a) poštovanju prirodnih sustava i ciklusa te održavanju i poboljšavanju stanja tla, vode, zraka i bioraznolikosti, zdravlja biljaka i životinja te njihove međusobne ravnoteže;

(b) doprinosu visokoj razini bioraznolikosti;

(c) odgovornom korištenju energije i prirodnih resursa kao što su voda, tlo, organske tvari i zrak;

(d) poštovanju visokih standarda dobrobiti životinja i prije svega zadovoljavanju etoloških potreba životinja ovisno o vrsti kojoj pripadaju;

(e) primjerenom osmišljavanju bioloških procesa i upravljanju biološkim procesima koji se temelje na ekološkim sustavima, uz iskorištavanje prirodnih resursa u okviru tih sustava, s pomoću metoda koje:

i.       uključuju uporabu živih organizama i mehaničkih metoda proizvodnje;

ii.      uključuju uzgoj ratarskih kultura i stočarsku proizvodnju ili proizvodnju u akvakulturi koja je u skladu s načelom održivog iskorištavanja ribolovnih resursa;

iii.     isključuju upotrebu GMO-ova i proizvoda proizvedenih iz GMO-ova ili s pomoću GMO-ova, uz izuzetak veterinarsko-medicinskih proizvoda;

iv.     se temelje, prema potrebi, na primjeni preventivnih mjera;

(f) ograničenom korištenju vanjskih unosa. Ako su vanjski unosi potrebni ili ako ne postoje odgovarajući postupci i metode iz točke (a), ti se unosi ograničavaju na:

i.       unose iz ekološke proizvodnje;

ii.      prirodne tvari ili tvari dobivene prirodnim putem;

iii.     mineralna gnojiva niske topljivosti;

(g) prilagođavanju proizvodnog procesa, prema potrebi i u okviru ove Uredbe, uzimajući u obzir sanitarno stanje, regionalne razlike u ekološkoj ravnoteži, klimu i lokalne uvjete, stupanj razvoja i specifičnu uzgojnu praksu.

Članak 5.

Posebna načela koja se primjenjuju na poljoprivredne aktivnosti i akvakulturu

U okviru poljoprivrednih aktivnosti i akvakulture ekološka se proizvodnja osobito temelji na sljedećim posebnim načelima:

(a) održavanju i poboljšavanju života u tlu i prirodne plodnosti tla, stabilnosti tla, zadržavanja vode u tlu i biološke raznolikosti tla koje sprečavaju i suzbijaju gubitak organskih tvari iz tla, sabijanje i eroziju tla te hranjenje biljaka prvenstveno kroz ekosustav tla;

(b) što je moguće manjoj uporabi neobnovljivih resursa i vanjskih unosa;

(c) recikliranju otpada i nusproizvoda biljnog i životinjskog podrijetla kao inputa u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji;

(d) održavanju zdravlja bilja preventivnim mjerama, kao što su biranje odgovarajućih vrsta, sorti ili heterogenih materijala otpornih na nametnike i bolesti, odgovarajući plodored, mehaničke i fizikalne metode i zaštita prirodnih neprijatelja štetočina;

(e) izboru pasmina s obzirom na njihovu sposobnost prilagodbe lokalnim uvjetima, njihovu vitalnost, otpornost prema bolestima ili zdravstvenim poteškoćama;  praksi uzgoja stoke koja je prilagođena lokaciji i povezana je sa zemljom;  primjeni prakse uzgoja životinja koja poboljšava imunološki sustav i ojačava prirodnu otpornost na bolesti, posebice omogućivanjem redovitog kretanja životinja i pristupa otvorenim prostorima i pašnjacima gdje je primjereno;

(f) održavanju visoke razine dobrobiti životinja uz poštovanje potreba životinja s obzirom na vrstu kojoj pripadaju;

(g) hranidbi životinja ekološkom hranom za životinje koja se sastoji od poljoprivrednih sastojaka iz ekološke proizvodnje i od prirodnih tvari koje nisu poljoprivrednog podrijetla;

(h) isključenju genetičkog inženjeringa, kloniranja, umjetno inducirane poliploidnosti i ionizirajućeg zračenja iz cijelog ekološkoga prehrambenog lanca;

(i) održavanju zdravoga vodenog okoliša i kvalitete okolnih vodenih i kopnenih ekosustava;

(j) hranidbi vodenih organizama hranom dobivenom održivim iskorištavanjem ribolovnih resursa u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 ili ekološkom hranom za životinje koja se sastoji od sastojaka poljoprivrednog podrijetla iz ekološke proizvodnje, uključujući ekološku akvakulturu, i prirodnih tvari koje nisu poljoprivrednog podrijetla.

Članak 6.

Posebna načela koja se primjenjuju na preradu ekološke hrane i hrane za životinje

Proizvodnja prerađene ekološke hrane osobito se temelji se na sljedećim posebnim načelima:

(a) proizvodnji ekološke hrane iz ekoloških sastojaka poljoprivrednog podrijetla;

(b) proizvodnji ekološke hrane za životinje iz sastojaka koji su ekološkog podrijetla;

(c) ograničenju upotrebe prehrambenih aditiva, neekoloških sastojaka s pretežno tehnološkom i senzornom funkcijom te mikronutrijenata i pomoćnih tvari u procesu proizvodnje, tako da se koriste što manje i samo u slučajevima bitne tehnološke potrebe ili u posebne prehrambene svrhe;

(d) ograničenju upotrebe dodataka hrani za životinje i pomoćnih tvari u procesu proizvodnje tako da se koriste što manje i samo u slučajevima bitne tehnološke ili zootehničke potrebe ili u posebne hranidbene svrhe;

(e) isključivanju tvari i metoda prerade koje bi mogle dovesti do pogrešnih zaključaka o pravoj prirodi proizvoda;

(f) pažljivoj preradi hrane ili hrane za životinje, po mogućnosti uz primjenu bioloških, mehaničkih i fizikalnih metoda.

Poglavlje III.

Pravila proizvodnje

Članak 7.

Opća pravila proizvodnje

1.           Subjekti moraju poštovati sljedeća opća pravila proizvodnje:

(a) cijelim se poljoprivrednim gospodarstvom ili akvakulturnom djelatnošću upravlja u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na ekološku proizvodnju;

(b) osim ako je drukčije predviđeno u točki 2.2. dijela IV: i točki 1.3. dijela VI. Priloga II., samo proizvodi i tvari odobrene u skladu s člankom 19. mogu se upotrebljavati u ekološkoj poljoprivredi i akvakulturi pod uvjetom da je predmetni proizvod ili pitanje odobreno za uporabu u poljoprivredi i akvakulturi, u skladu s relevantnim odredbama zakona Unije i, prema potrebi, u predmetnim državama članicama, u skladu s nacionalnim odredbama utemeljenima na zakonu Unije; 

(c) zabranjuje se primjena ionizirajućeg zračenja u obradi ekološke hrane ili hrane za životinje ili sirovina koje se koriste u ekološkoj hrani ili hrani za životinje;

(d) subjekti u ekološkoj proizvodnji, osim mikro poduzeća, uzgajivača ili subjekata koji proizvode morske alge ili životinje iz akvakulture, obvezni su uspostaviti sustav upravljanja zaštitom okoliša s ciljem poboljšanja svoje ekološke učinkovitosti.

2.           Kako bi se osigurala ispravna primjena općih pravila proizvodnje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se propisuju kriteriji koje mora ispunjavati sustav upravljanja zaštitom okoliša iz stavka 1. točke (d).  Tim se kriterijima uzimaju u obzir specifičnosti malih i srednjih poduzeća.

Članak 8.

Prijelaz na ekološku proizvodnju

1.           Poljoprivrednici i subjekti koji proizvode morske alge ili životinje u akvakulturi poštuju prijelazno razdoblje. Tijekom cijeloga prijelaznog razdoblja primjenjuju pravila o ekološkoj proizvodnji koja su utvrđena u ovoj Uredbi, a posebno posebna pravila o prijelazu na ekološku proizvodnju koja su navedena u Prilogu II.

2.           Prijelazno razdoblje započinje najranije kada poljoprivrednik ili subjekt koji proizvodi morske alge ili životinje u akvakulturi prijavi svoju djelatnosti nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom.

2.a Odstupajući od stavka 2., u slučajevima u kojima je zemljište ostavljeno na ugaru prije obavijesti iz članka 24. stavka 1. najmanje na razdoblje koje se zahtijeva za prijelaz i pod uvjetom da su ispunjeni ostali potrebni zahtjevi, za to zemljište na ugaru nije potrebno prijelazno razdoblje.

3.           Nijedno se prethodno razdoblje ne može retroaktivno priznati kao dio prijelaznog razdoblja.

4.           Proizvodi proizvedeni tijekom prijelaznog razdoblja ne smiju se stavljati na tržište kao ekološki.

5.           Odstupajući o članka 7. stavka 1. točke (a), tijekom prijelaznog razdoblja poljoprivredno gospodarstvo može biti podijeljeno u jasno odvojene proizvodne cjeline kojima se u cijelosti ne upravlja u skladu s pravilima ekološke proizvodnje. Što se tiče stoke, različite vrste uključene su u ekološku proizvodnju tijekom prijelaznog razdoblja.   Što se tiče akvakulture, mogu biti uključene iste vrste, pod uvjetom da između mjesta proizvodnje postoji primjereno odvajanje.  Što se tiče bilja, različite sorte koje se lako razlikuju uključene su u ekološku proizvodnju tijekom prijelaznog razdoblja. 

6.           Kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke proizvodnje te prilagodba tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se dopunjuju pravila utvrđena u ovom članku ili dopunjuju i mijenjaju pravila iz Priloga II. koja se donose na prijelaz na ekološku proizvodnju.

Članak 9.

Zabrana upotrebe GMO-a

1.           GMO-i i proizvodi proizvedeni od ili s pomoću GMO-a ne smiju se upotrebljavati u hrani ili hrani za životinje ili kao hrana, hrana za životinje, pomoćne tvari u procesu proizvodnje, sredstva za zaštitu bilja, gnojiva, poboljšivači tla, biljni reprodukcijski materijal, mikroorganizmi i životinje u ekološkoj proizvodnji.

2.           Za potrebe stavka 1., u pogledu GMO-a ili proizvoda proizvedenih od ili s pomoću GMO-a za hranu ili hranu za životinje, subjekti se mogu osloniti na deklaracije koje se nalaze na proizvodima ili bilo koji drugi popratni dokument pričvršćen na proizvod ili priložen u skladu s Direktivom 2001/18/EZ, Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća[48] ili Uredbom (EZ) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i Vijeća[49].

3.           Subjekti mogu pretpostavljati da GMO-i ili proizvodi proizvedeni od GMO-a nisu upotrijebljeni u proizvodnji kupljene hrane i hrane za životinje kada proizvodi nisu označeni ili uz njih nije priložen dokument u skladu s uredbama iz stavka 2., osim ako su dobili druge informacije koje upućuju na to da označivanje predmetnih proizvoda nije u skladu s tim uredbama.

Članak 10.

Pravila za biljnu proizvodnju

1.           Subjekti koji proizvode bilje ili biljne proizvode osobito poštuju posebna pravila proizvodnje navedena u Prilogu II. dijelu I.

2.           Svaka država članica osigurava informatizirane baze podataka za popisivanje sorti i heterogenog materijala, prema Uredbi (EU) br. XX/XXX (Zakon o biljnom reproduktivnom materijalu) za koje je biljni reproduktivni materijal dobiven metodom ekološke proizvodnje dostupan na vlastitom području

3.           Kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke biljne proizvodnje te prilagodba tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila za biljnu proizvodnju u pogledu:

(a) uzgojnih praksi;

(b) gospodarenja tlom i gnojidbe;

(c) zdravlja bilja i zaštite od nametnika, bolesti i korova;

(d) upravljanja proizvodnjom gljiva i drugih posebnih biljaka i sustava biljne proizvodnje;

(e) podrijetla biljnoga reproduktivnog materijala;

(f) sakupljanja samoniklog bilja.

4.           Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički detalji za uspostavu baze podataka iz stavka 2.  Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

Članak 11.

Pravila za stočarsku proizvodnju

1.           Subjekti u stočarstvu osobito poštuju posebna pravila proizvodnje navedena u Prilogu II. dijelu II.

2.           Kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke stočarske proizvodnje i prilagodbe tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila za stočarsku proizvodnju u pogledu:

(a) podrijetla životinja;

(b) smještaja životinja, uključujući najmanju veličinu unutarnjih i vanjskih površina te najveći dopušteni broj životinja po hektaru;

(c) uzgojnih praksi;

(d) rasploda;

(e) hrane za životinje i hranidbe;

(f) sprječavanja bolesti i veterinarskog liječenja.

Članak 12.

Pravila za proizvodnju morskih algi i životinja u akvakulturi

1.           Subjekti koji proizvode morske alge i životinje u akvakulturi osobito poštuju posebna pravila proizvodnje navedena u Prilogu II. dijelu III.

2.           Kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke proizvodnje morskih algi i prilagodbe tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila za proizvodnju morskih algi, i to u pogledu:

(a) prikladnosti vodenog medija i plana održivog upravljanja;

(b) sakupljanja divljih morskih algi;

(c) uzgoja morskih algi;

(d) protuobraštajnih mjera i čišćenja proizvodne opreme i objekata.

3.           Kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu uzgoja životinja iz ekološke akvakulture te prilagodba tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila proizvodnje za životinje iz akvakulture, i to u pogledu:

(a) prikladnosti vodenog medija i plana održivog upravljanja;

(b) podrijetla životinja iz akvakulture;

(c) uzgojne prakse u akvakulturi, uključujući vodene kavezne sustave, uzgojne sustave, maksimalnu uzgojnu gustoću i, prema potrebi, minimalnu uzgojnu gustoću;

(d) uzgajanja;

(e) upravljanja životinjama u akvakulturi;

(f) hrane za životinje i hranidbe;

(g) sprječavanja bolesti i veterinarskog liječenja.

Članak 13.

Pravila proizvodnje za prerađenu hranu i hranu za životinje

1.           Subjekti koji proizvode prerađenu hranu i hranu za životinje osobito poštuju posebna pravila proizvodnje navedena u Prilogu II. dijelu IV.

2.           Kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke proizvodnje prerađene hrane i hrane za životinje te prilagodba tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila proizvodnje za prerađenu hranu i hranu za životinje, i to u pogledu:

(a) postupaka koje treba poštovati;

(b) preventivnih mjera koje treba poduzimati;

(c) sastava i uvjeta uporabe prerađene hrane i hrane za životinje, uključujući proizvode i tvari dopuštene za uporabu u prerađenoj hrani i hrani za životinje;

(d) mjera čišćenja;

(e) stavljanja prerađenih proizvoda na tržište, uključujući njihovo označivanje i identifikaciju;

(f) odvajanja ekoloških proizvoda, sastojaka poljoprivrednog podrijetla i krmiva od neekoloških proizvoda, sastojaka poljoprivrednog podrijetla i krmiva;

(g) popisa neekoloških sastojaka poljoprivrednog podrijetla koji se iznimno mogu upotrebljavati za proizvodnju ekoloških prerađenih proizvoda;

(h) izračunavanja postotka sastojaka poljoprivrednog podrijetla iz članka 21. stavka 3. točke (a) podtočke ii. i točke (b);

(i) tehnika koje se primjenjuju u preradi hrane i hrane za životinje.

Članak 14.

Pravila proizvodnje za vino

1.           Subjekti koji proizvode proizvode iz sektora vina osobito poštuju posebna pravila proizvodnje navedena u Prilogu II. dijelu V.

2.           Kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke proizvodnje vina te prilagodba tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila za proizvodnju vina u pogledu enoloških postupaka i ograničenja.

Članak 15.

Pravila proizvodnje za kvasac koji se upotrebljava kao hrana ili hrana za životinje

1.           Subjekti koji proizvode kvasac koji će se upotrebljavati kao hrana ili hrana za životinje osobito poštuju posebna pravila proizvodnje navedena u Prilogu II. dijelu VI.

2.           Kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke proizvodnje kvasca te prilagodba tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila za proizvodnju kvasca u pogledu prerade i korištenih supstrata.

Članak 16.

Pravila proizvodnje za druge proizvode

Kako bi se uzela u obzir sva buduća potreba za posebnim pravilima proizvodnje za proizvode koji nisu obuhvaćeni člancima od 10. do 15. te kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke proizvodnje tih dodatnih drugih proizvoda i prilagodba tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenja ili dopunjuje Prilog II. u pogledu posebnih pravila proizvodnje za te proizvode. 

Članak 17.

Pravila proizvodnje u izvanrednim slučajevima

Radi omogućivanja nastavka ili ponovnog pokretanja ekološke proizvodnje u slučajevima u kojima nastanu okolnosti katastrofe te podložno načelima koja su utvrđena u poglavlju II., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se utvrđuju kriteriji za određivanje je li neko stanje katastrofa i propisuju posebna pravila za postupanje u takvim slučajevima te pravila o zahtjevima u pogledu praćenja i izvješćivanja.

Članak 18.

Sakupljanje, pakiranje, prijevoz i skladištenje

1.  Ekološki se proizvodi sakupljaju, pakiraju, prevoze i skladište u skladu s pravilima koja su navedena u Prilogu III.

2. Kako bi se osigurala cjelovitost ekološke proizvodnje i prilagodba tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenjaju ili dopunjuju posebna pravila navedena u Prilogu III.

Članak 19.

Odobrenje proizvoda i tvari koji se koriste u ekološkoj proizvodnji

1.           Komisija može odobriti određene proizvode i tvari za uporabu u ekološkoj proizvodnji i uključiti ih u ograničene popise, i to za sljedeće svrhe:

(a) kao sredstva za zaštitu bilja;

(b) kao gnojiva, poboljšivači tla i hranjive tvari;

(c) kao krmiva;

(d) kao dodaci hrani za životinje i pomoćne tvari u procesu proizvodnje;

(e) kao proizvodi za čišćenje i dezinfekciju ribnjaka, kaveza, spremnika, trkališta, zgrada i uređaja koji se koriste u proizvodnji životinja;

(f) kao proizvodi za čišćenje i dezinfekciju zgrada i uređaja koji se upotrebljavaju u biljnoj proizvodnji, uključujući skladišta na poljoprivrednom gospodarstvu.

Komisija može odobriti određene proizvode i tvari za uporabu u proizvodnji ekološke prerađene hrane i uključiti ih u ograničene popise, i to za sljedeće svrhe: 

(a) kao prehrambeni aditivi, prehrambeni enzimi i pomoćne tvari u preradi;

(b) kao pomoćne tvari u procesu proizvodnje kvasca i proizvoda od kvasca.

2.           Odobrenje proizvoda i tvari iz stavka 1. prvog podstavka za uporabu u ekološkoj proizvodnji podliježe načelima utvrđenim u poglavlju II. i sljedećim kriterijima koji se ocjenjuju kao cjelina:

(a) njihova je uporaba nužna za održivu proizvodnju i ključna za uporabu kojoj su namijenjeni;

(b) svi su proizvodi i tvari biljnog, životinjskog, mikrobnog ili mineralnog podrijetla, osim u slučaju kada proizvodi ili tvari iz takvih izvora nisu dostupni u dovoljnim količinama ili nisu dovoljno kvalitetni ili ako nisu dostupne druge mogućnosti;

(c) u slučaju proizvoda iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) primjenjuje se sljedeće:

i.        njihova je upotreba neophodna za kontrolu nametnika za kojeg ne postoje druga biološka, fizikalna ili uzgojna rješenja, odnosno uzgojni postupci ili učinkoviti postupci upravljanja;

ii.       ako proizvodi nisu biljnog, životinjskog, mikrobnog ili mineralnog podrijetla i nisu u svom prirodnom obliku, mogu se odobriti samo ako uvjeti za njihovu upotrebu isključuju svaki izravni kontakt s jestivim dijelovima biljke;

(d) kada je riječ o proizvodima iz stavka 1. prvog podstavka točke (b), njihova primjena je ključna za postizanje ili održavanje plodnosti tla ili za ispunjavanje posebnih prehrambenih zahtjeva biljke, ili za specifične svrhe poboljšanja tla;

(e) u slučaju proizvoda iz stavka 1. prvog podstavka točaka (c) i (d) primjenjuje se sljedeće:

i.        potrebni su za održavanje zdravlja životinja, dobrobiti i vitalnosti životinja te doprinose primjerenoj prehrani koja ispunjava fiziološke i etološke potrebe predmetnih vrsta ili bi bez upotrebe takvih tvari bilo nemoguće proizvesti ili konzervirati hranu za životinje;

ii.       hrana za životinje mineralnog podrijetla, elementi u tragovima, vitamini ili provitamini moraju biti prirodnog podrijetla, osim u slučaju kada proizvodi ili tvari iz takvih izvora nisu dostupni u dovoljnim količinama ili nisu dovoljno kvalitetni ili ako nisu dostupne druge mogućnosti;

 Odobrenje  proizvoda i tvari iz stavka 1. drugog podstavka za uporabu u proizvodnji ekološke prerađene hrane podliježe načelima utvrđenim u poglavlju II. i sljedećim kriterijima koji se ocjenjuju kao cjelina:

(a) alternativni proizvodi i tvari odobreni u skladu s ovim člankom nisu raspoloživi;

(b) bez korištenja tih proizvoda i tvari bilo bi nemoguće proizvesti ili konzervirati hranu ili ispuniti određene prehrambene zahtjeve predviđene na temelju zakonodavstva Unije;

(c) prisutni su u prirodi i prethodno smiju biti podvrgnuti samo mehaničkim, fizikalnim, biološkim, enzimskim ili mikrobnim procesima, osim u slučajevima kada proizvoda i tvari iz takvih izvora nema u dovoljnim količinama ili kvaliteti.

Odobrenje upotrebe kemijski sintetiziranih proizvoda ili tvari strogo je ograničeno na slučajeve kada bi upotreba vanjskih unosa iz članka 4. točke (f) dovela do neprihvatljivih posljedica za okoliš.

3.           Kako bi se osigurala kvaliteta, sljedivost i usklađenost s ovom Uredbom u pogledu ekološke proizvodnje općenito, a posebno proizvodnje prerađene ekološke hrane, te prilagodba tehničkom razvoju, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kako bi utvrdila dodatne kriterije za odobravanje ili povlačenje odobrenja proizvoda i tvari iz stavka 1. za uporabu u ekološkoj proizvodnji općenito, a posebno u proizvodnji ekološke prerađene hrane, te druge zahtjeve i uvjete u pogledu korištenja takvih odobrenih proizvoda i tvari. 

4.           Ako država članica smatra da neki proizvod ili tvar treba dodati na popis ili povući s popisa odobrenih proizvoda i tvari iz stavka 1. ili da treba izmijeniti uporabne specifikacije koje se spominju u pravilima proizvodnje, predmetna država članica osigurava da se Komisiji i državama članicama službeno pošalje dokumentacija u kojoj su navedeni razlozi za dodavanje na popis, povlačenje s popisa ili za izmjene.

Države članice objavljuju zahtjeve za izmjenu ili povlačenje.

5.           Komisija donosi provedbene akte o odobravanju ili povlačenju odobrenja proizvoda i tvari koje se smiju upotrebljavati u ekološkoj proizvodnji općenito te proizvoda i tvari koje se smiju upotrebljavati posebno u proizvodnji prerađene ekološke hrane te o utvrđivanju postupaka koje treba slijediti u svrhu odobrenja i popisa tih proizvoda i tvari te, prema potrebi, njihova opisa, zahtjeva u pogledu sastava i uvjeta uporabe.  Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

Članak 20.

Prisutnost neodobrenih proizvoda i tvari

1.           Proizvodi u kojima se otkrije prisutnost proizvoda ili tvari koje nisu odobrene u skladu s člankom 19. iznad utvrđenih razina, posebno uzimajući u obzir Direktivu 2006/125/EZ, ne stavljaju se na tržište kao ekološki proizvodi.

2.           Kako bi se osigurale učinkovitost, djelotvornost i transparentnost ekološke proizvodnje i sustava označivanja, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 36. u pogledu posebnih kriterija i uvjeta za primjenu razina iz stavka 1 i u pogledu određivanja tih razina i njihove prilagodbe uzevši u obzir tehnički razvoj.

3.           Odstupajući od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i podložno odobrenju Komisije bez primjene postupka iz članka 37. stavka 2. ili 3. ove Uredbe, države članice mogu dodijeliti nacionalna plaćanja kako bi se poljoprivrednicima nadoknadili gubici nastali zbog onečišćenja njihovih poljoprivrednih proizvoda neodobrenim proizvodima ili tvarima što ih sprječava da te proizvode stavljaju na tržište kako ekološke pod uvjetom da su poljoprivrednici poduzeli sve prikladne mjere za sprječavanje rizika od takvog onečišćenja. Države članice mogu koristiti i instrumente Zajedničke poljoprivredne politike kako bi se u cijelosti ili djelomično pokrili takvi gubici.

Poglavlje IV.

Označivanje

Članak 21.

Upotreba izraza koji se odnose na ekološku proizvodnju

1.           Za potrebe ove Uredbe smatra se da je proizvod označen izrazom koji upućuje na ekološku proizvodnju ako su na deklaraciji, u promidžbenim materijalima ili komercijalnim ispravama taj proizvod, njegovi sastojci ili sirovine za hranu za životinje opisani riječima iz kojih kupac može vidjeti da su taj proizvod, njegovi sastojci ili sirovine dobiveni u skladu s ovom Uredbom. Konkretno, izrazi navedeni u Prilogu IV., njihove izvedenice ili skraćenice kao što su „bio” i „eko”, same ili u kombinaciji, mogu se upotrebljavati unutar cijele Unije na bilo kojem jeziku koji je naveden u tom Prilogu za označivanje i oglašavanje proizvoda koji su u skladu s ovom Uredbom.

2.           Za proizvode iz članka 2. stavka 1. izrazi iz stavka 1. ovog članka ne smiju se upotrebljavati nigdje u Uniji ni na jednom jeziku navedenom u Prilogu IV. u komercijalnim ispravama i u označivanju i oglašavanju proizvoda koji nisu u skladu s ovom Uredbom.

Osim toga, ne smiju se upotrebljavati nikakvi izrazi, uključujući izraze u okviru zaštitnog znaka, i načini označivanja ili oglašavanja koji bi mogli obmanuti potrošača ili korisnika sugerirajući da su proizvod ili njegovi sastojci u skladu s ovom Uredbom.

3.           Što se tiče prerađene hrane, izrazi iz stavka 1. smiju se upotrebljavati:

(a) u prodajnim nazivima, pod uvjetom:

i.        da je prerađena hrana u skladu s pravilima proizvodnje iz Priloga II. dijela IV.;

ii.       da je najmanje 95 % masenog udjela sastojaka poljoprivrednog podrijetla ekološko;

(b) samo u popisu sastojaka, ako je manje od 95 % sastojaka poljoprivrednog podrijetla ekološko i pod uvjetom da su ti sastojci u skladu s pravilima proizvodnje koja su utvrđena u ovoj Uredbi.

U popisu sastojaka iz prvog podstavka točke (b) navodi se koji su sastojci ekološki. Upućivanja na ekološku proizvodnju smiju se navesti samo u vezi s ekološkim sastojcima. Na popisu sastojaka navodi se ukupan postotak ekoloških sastojaka u odnosu na ukupnu količinu sastojaka poljoprivrednog podrijetla.

Izrazi iz stavka 1. i postotak prvog podstavka točke (b) ovog članka otiskuju se istom bojom i znakovima jednake veličine i tipa kao i drugi navodi na popisu sastojaka.

4.           Kako bi se osigurala jasnoća za potrošače te im se pružile primjerene informacije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. radi prilagođavanja popisa izraza iz Priloga IV. uzimajući u obzir lingvistička kretanja u državama članicama te utvrđivanja posebnih zahtjeva u pogledu označivanja i sastava koji se primjenjuju na hranu za životinje i njezine sastojke.

Članak 22.

Obvezni navodi

1.           U slučajevima u kojim se upotrebljavaju izrazi iz članka 21. stavka 1.:

(a) na oznaci treba biti naveden i kodni broj kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove čijoj kontroli podliježe subjekt koji je obavio zadnju operaciju u okviru proizvodnje ili pripreme;

(b) na ambalaži pretpakirane hrane kako je definirana u članku 2. stavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 1169/2011 mora se nalaziti znak Europske unije za ekološku proizvodnju iz članka 23.

2.           Kada se koristi znak Europske unije za ekološku proizvodnju, u istom se vidnom polju navodi i mjesto uzgoja poljoprivrednih sirovina od kojih se proizvod sastoji, u jednom od sljedećih oblika, prema potrebi:

(a) „uzgojeno u EU-u” ako je poljoprivredna sirovina uzgojena u Uniji,

(b) „uzgojeno izvan EU-a”’, ako je poljoprivredna sirovina uzgojena u trećim zemljama;

(c) „uzgojeno u EU-u/izvan EU-a” ako je dio poljoprivrednih sirovina uzgojen u Uniji, a dio u trećoj zemlji.

Riječ „uzgojeno” može se prema potrebi zamijeniti riječima „iz akvakulture”.

Ako su sve poljoprivredne sirovine od kojih se sastoji proizvod uzgojene u jednoj zemlji, oznake „u EU-u” ili „izvan EU-a” mogu se zamijeniti ili dopuniti nazivom te zemlje.

Što se tiče oznaka „u EU-u” ili „izvan EU-a”, mali maseni udjeli sastojaka mogu se zanemariti pod uvjetom da ukupna količina zanemarenih sastojaka nije veća od 5 % ukupne mase sirovina poljoprivrednog podrijetla.

Oznake „u EU-u” ili „izvan EU-a” po boji, veličini i tipu slova ne smiju biti uočljiviji od prodajnog naziva proizvoda.

3.           Oznake iz stavaka 1. i 2. ovog članka te iz članka 23. stavka 3. navode se na istaknutom mjestu tako da su lako uočljive, jasno čitljive i neizbrisive.

4.           Kako bi se osigurala jasnoća za potrošače te im se pružile primjerene informacije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se utvrđuju dodatna pravila o označivanju i korištenju oznaka iz stavka 1. točke (a) i stavka 2. ovog članka te iz članka 23. stavka 3.

5.           Komisija donosi provedbene akte o sljedećem:

(a) konkretnim i praktičnim načinima u vezi s prezentiranjem, sastavljanjem i veličinom oznaka iz stavka 1. točke (a) i stavka 2. ovog članka te iz članka 23. stavka 3.;

(b) dodjeljivanju kodnih brojeva kontrolnim tijelima i kontrolnim ustanovama;

(c) oznaci mjesta uzgoja poljoprivrednih sirovina u skladu sa stavkom 2. ovog članka i člankom 232. stavkom 3.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

Članak 23.

Znak Europske unije za ekološku proizvodnju

1.           Znak Europske unije za ekološku proizvodnju može se koristiti u označivanju, prezentiranju i oglašavanju proizvoda koji su u skladu s ovom Uredbom.

2.           Znak Europske unije za ekološku proizvodnju službena je potvrda u skladu s člancima 85. i 90. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX [Uredba o službenim kontrolama].

3.           Uporaba znaka Europske unije za ekološku proizvodnju nije obvezna za proizvode uvezene iz trećih zemalja. Osim toga, ako se pri označavanju navodi taj znak, mora se navesti i oznaka iz članka 22. stavka 2.

4.           Znak Europske unije za ekološku proizvodnju su skladu je s modelom iz Priloga V. i udovoljava pravilima koja su navedena u tom Prilogu.

5.           Nacionalni i privatni znakovi mogu se koristiti u označivanju, prezentiranju i oglašavanju proizvoda koji su u skladu s ovom Uredbom.

6.           Kako bi se osigurala jasnoća za potrošače te im se pružile primjerene informacije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se mijenja znak Europske unije za ekološku proizvodnju i pravila iz Priloga V. koja se na njega odnose.

Poglavlje V.

Certificiranje ekološke proizvodnje

Članak 24.

Sustav certificiranja ekološke proizvodnje

1.           Subjekti ili skupine subjekata koji proizvode, pripremaju ili skladište ekološke proizvode, koji uvoze takve proizvode iz treće zemlje ili izvoze takve proizvode u treću zemlju ili koji stavljaju takve proizvode na tržište moraju prije stavlja proizvoda na tržište kao ekoloških ili prije prijelazna na ekološku proizvodnju prijaviti svoju aktivnost nadležnim tijelima države članice ili država članica u kojoj ili u kojima se aktivnost provodi.

2.           Kada subjekti ili skupine subjekata podugovaraju svoje aktivnosti trećoj strani, subjekti i skupine subjekata te treća strana s kojom su aktivnosti podugovorene djeluju u skladu sa stavkom 1.

3.           Subjekti i skupine subjekata vode evidenciju o različitim aktivnostima kojima se bave u skladu s ovom Uredbom.

4.           Nadležna tijela vode ažurirani popis koji sadržava nazive i adrese subjekata i skupina subjekata koji su prijavili svoje aktivnosti u skladu sa stavkom 1. i taj popis objavljuju zajedno s informacijama o njihovim ekocertifikatima iz članka 25. stavka 1. Nadležna tijela poštuju zahtjeve zaštite osobnih podataka u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[50].

5.           Države članice osiguravaju objavljivanje pristojbi koje mogu naplaćivati nadležna tijela, kontrolna tijela ili kontrolne ustanove u skladu s člankom 76. Uredbe (EU) br. XX/XXXX (Uredba o službenim kontrolama).

6.           Kako bi se osigurala učinkovitost, djelotvornost i transparentnost sustava ekološke proizvodnje i označivanja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. u vezi sa zahtjevima u pogledu vođenja evidencija, zahtjevima u pogledu objavljivanja popisa iz stavka 4. ovog članka te zahtjevima i postupcima za objavljivanje pristojbi iz stavka 5. ovog članka te za nadzor koji nadležna tijela provode u vezi s primjenom tih pristojbi.

7.           Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju detalji i specifikacije u pogledu sadržaja, oblika i načina dostavljanja prijave iz stavka 1. te način objavljivanja pristojbi iz stavka 5. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

Članak 25.

Ekocertifikat

1.           Subjekti i skupine subjekata koji su prijavili svoju aktivnost u skladu s člankom 24. stavkom 1. i ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe imaju pravo na ekocertifikat. Iz ekocertifikata, koji se kad god je to moguće izdaje u elektroničkom obliku, u najmanju je ruku vidljiv identitet subjekta ili skupine subjekata, vrsta ili asortiman proizvoda obuhvaćenih certifikatom te rok važenja.

2.           Ekocertifikat je službena potvrda u smislu članaka 85. i 86. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX (Uredba o službenim kontrolama).

3.           Subjekti i skupine subjekata nisu ovlašteni za dobivanje ekoloških certifikata od različitih kontrolnih tijela ili ustanova za istu skupinu proizvoda, uključujući slučajeve kada se ti subjekti i grupe subjekata bave različitim fazama proizvodnje, pripreme i distribucije.

4.           Članovi skupine subjekata nemaju pravo na pojedinačne ekocertifikate za bilo koju aktivnost obuhvaćenu certifikatom izdanim skupini.

5.           Subjekti sustavno provjeravaju ekocertifikate subjekata koji su njihovi dobavljači.

6.           Kako bi se osigurale učinkovitost, djelotvornost i transparentnost sustava ekološke proizvodnje i označivanja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. u vezi s kriterijima za definiranje skupina proizvoda iz stavka 3.

Članak 26.

Skupina subjekata

1.           Svaka skupina subjekata uspostavlja sustav unutarnjih kontrola. Sustav se sastoji od dokumentiranog skupa kontrolnih aktivnosti i postupaka u skladu s kojim su imenovana osoba ili tijelo odgovorni provjeravati za svakog člana skupine ispunjava li zahtjeve ove Uredbe.

2.           Nedostatci u obliku i djelovanju sustava unutarnjih kontrola iz stavka 1., osobito neotkrivanje ili nerješavanje nesukladnosti pojedinačnih članova skupine subjekata koja utječe na cjelovitost ekoloških proizvoda, mogu imati za posljedicu povlačenje ekološkog certifikata za cijelu skupinu.

3.           Kako bi se osiguralo da je certificiranje skupine subjekata učinkovito i djelotvorno, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. o odgovornostima pojedinačnih članova skupine subjekata, sastavu i veličini skupine subjekata, kategorijama proizvoda koje treba proizvoditi skupina subjekata, uvjetima članstva u skupini subjekata, uspostavljanju i djelovanju sustava unutarnjih kontrola skupine, uključujući djelokrug, sadržaj i učestalost kontrola koje treba provoditi.

4.           Komisija može donijeti provedbene akte o razmjeni informacija između skupina subjekata i nadležnog ili nadležnih tijela, kontrolnih tijela ili kontrolnih ustanova te između država članica i Komisije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

Poglavlje VI.

Trgovina s trećim zemljama

Članak 27.

Izvoz ekoloških proizvoda

1.           Proizvod se može izvesti iz Unije kao ekološki i biti označen znakom Europske unije za ekološku proizvodnju ako je u skladu s ovom Uredbom.

Međutim, proizvod koji se namjerava izvesti kao ekološki proizvod u treću zemlju priznatu u skladu s člankom 31. može biti izvezen u tu treću zemlju ako ispunjava zahtjeve te treće zemlje da bi mogao biti stavljen na tržište kao ekološki proizvod u toj trećoj zemlji.

2.           Kako bi se izbjeglo stvaranje nejednakih uvjeta za subjekte koji izvoze u treće zemlje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. o posebnim pravilima za izvoz ekoloških proizvoda u treću zemlju koja je priznata u skladu s člankom 31.

3.           Kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje među subjektima, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. o dokumentima namijenjenima carinskim tijelima u trećim zemljama, posebno u pogledu izvoznog ekocertifikata koji se kad god je to moguće izdaje u elektroničkom obliku i kojim se pruža jamstvo da su ekološki proizvodi koji se izvoze u skladu s ovom Uredbom.

Članak 28.

Uvoz ekoloških proizvoda

1.           Proizvod se može uvesti iz treće zemlje kako bi se unutar Unije stavio na tržište kao ekološki proizvod ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) proizvod je ekološki proizvod iz članka 2. stavka 1.;

(b) proizvod:

i.        udovoljava odredbama poglavlja II., III. i IV. i svi su subjekti, uključujući izvoznike u predmetnoj trećoj zemlji, bili podvrgnuti kontroli od strane kontrolnih tijela ili kontrolnih ustanova priznatih u skladu s člankom 29.; ili

ii.       dolazi iz treće zemlje koja je priznata u skladu s:

– člankom 30.; ili

– člankom 31.;

(c) subjekti u trećim zemljama u svakom su trenutku u stanju dostaviti uvoznicima ili nacionalnim tijelima informacije koje omogućuju identifikaciju subjekta koji je izvršio posljednju operaciju u cilju osiguranja sljedivosti ekološkog proizvoda.

2.           Kako bi se osigurala sljedivost uvezenih proizvoda namijenjenih stavljanju na tržište unutar Unije kao ekoloških proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. o dokumentima koji se kad god je to moguće izdaju u elektroničkom obliku i koji su potrebni za potrebe uvoza.

3.           Poštovanje uvjeta i mjera za uvoz ekoloških proizvoda u Uniju utvrđuje se na graničnim kontrolnim točkama u skladu s člankom 45. stavkom 1. Uredbe (EU) br. XXX/XXX (Uredba o službenim kontrolama). Fizičke provjere iz članka 47. stavka 3. te Uredbe provode se učestalošću koja zavisi o riziku nesukladnosti s ovom Uredbom.

Članak 29.

Priznavanje kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova

1.           Komisija može donijeti provedbene akte o priznavanju, ili povlačenju priznanja, kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova koji ispunjavaju kriterije navedene u delegiranom aktu donesenom u skladu sa stavkom 7. i koji su nadležni za obavljanje kontrola u trećim zemljama, te o utvrđivanju popisa tih kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova.  Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

2.           Kontrolna se tijela akreditiraju prema relevantnoj usklađenoj normi za „Ocjenjivanje sukladnosti – zahtjevi za tijela koja provode certifikaciju proizvoda, procesa i usluga”, čija je referenca izdana u Službenom listu Europske unije.

3.           Akreditaciju iz stavka 2. može dodijeliti samo:

(a) nacionalno akreditacijsko tijelo u Uniji u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća[51]; ili

(b) akreditacijsko tijelo izvan Unije koje je potpisnik višestranog sporazuma o priznavanju pod okriljem Međunarodnoga akreditacijskog foruma.

4.           Pri razmatranju zahtjeva za priznavanje Komisija od kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove zahtijeva da joj dostave sve potrebne informacije.

Priznata kontrolna tijela ili kontrolne ustanove dostavljaju potvrdu koju izdaje akreditacijsko tijelo ili izvješće o procjeni koje izdaje nadležno tijelo te prema potrebi, izvješća o redovnom ocjenjivanju na licu mjesta, nadzoru i višegodišnjoj ponovnoj procjeni njihovih aktivnosti.

5.           Na temelju informacija iz stavka 4. Komisija osigurava odgovarajući nadzor priznatih kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova redovitim preispitivanjem njihova priznavanja.  Za potrebe tog nadzora Komisija može zatražiti dodatne informacije od akreditacijskih tijela ili prema potrebi od nadležnih tijela.

6.           Vrsta nadzora određuje se na temelju procjene rizika od nesukladnosti.

7.           Kako bi se osigurala transparentnost postupaka priznavanja i nadzora, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. o kriterijima koje treba primjenjivati na priznavanje ili povlačenje priznanja kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova iz stavka 1.,  kao i u pogledu provođenja tog nadzora od strane Komisije, uključujući preglede na licu mjesta.

8.           Komisija može donijeti provedbene akte kako bi osigurala primjenu mjera u vezi sa slučajevima nesukladnosti koja utječe na cjelovitost ekoloških proizvoda uvezenih u okviru priznanja predviđenog ovim člankom ili u slučaju sumnje na takve slučajeve. Te mjere osobito mogu uključivati provjeru cjelovitosti ekoloških proizvoda prije njihova stavljanja na tržište u Uniji i, prema potrebi, suspenziju odobrenja za stavljanje takvih proizvoda na tržište u Uniji kao ekoloških. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

9.           Kada to zahtijevaju valjano opravdani i krajnje hitni razlozi povezani sa zaštitom od nepoštenih praksi ili praksi koje nisu u skladu s načelima i pravilima ekološke proizvodnje, zaštitom povjerenja potrošača ili zaštitom poštenoga tržišnog natjecanja među subjektima, Komisija donosi odmah primjenjive provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 37. stavka 3. kako bi poduzela mjere iz stavka 8. ovog članka ili donijela odluku o povlačenju priznanja kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova iz stavka 1. ovog članka.

Članak 30.

Ekvivalentnost na temelju trgovinskog sporazuma

Priznata treća zemlja iz članka 28. stavka 1. točke (b) podtočke ii. prve alineje treća je zemlja kojoj je u okviru trgovinskog sporazuma Unija priznala da ima sustav proizvodnje koji ispunjuju jednake ciljeve i načela primjenom pravila proizvodnje kojima se osigurava jednako jamstvo sukladnosti onome u Uniji.

Članak 31.

Ekvivalentnost na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007

1.           Priznata treća zemlja iz članka 28. stavka 1. točke (b) podtočke ii. druge alineje treća je zemlja koja je priznata za potrebe ekvivalentnosti na temelju članka 33. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007, uključujući one koje su priznate na temelju prijelazne mjere utvrđene člankom 40.

Priznavanje trećih zemalja iz prvog podstavka ističe [umetnut će se datum koji odgovara onom od pet godina nakon datuma primjene Uredbe].

2.           Na temelju godišnjih izvješća koje do 31. ožujka svake godine treće zemlje iz stavka 1. trebaju dostaviti Komisiji u vezi s provedbom i izvršavanjem mjera kontrole koje su uspostavile, Komisija uz pomoć država članica osigurava primjeren nadzor priznatih trećih zemlja redovitim preispitivanjem njihova priznanja. Vrsta nadzora određuje se na temelju procjene rizika od nesukladnosti.

3.           Kontrolna tijela koja provode kontrole u trećim zemljama iz stavka 1. akreditiraju se prema relevantnoj usklađenoj normi za „Ocjenjivanje sukladnosti   zahtjevi za tijela koja provode certifikaciju proizvoda, procesa i usluga”, čija je referenca izdana u Službenom listu Europske unije. Ako nacionalno akreditacijsko tijelo u Uniji ne dodijeli akreditaciju u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008, jedino akreditacijsko tijelo izvan Unije koje je potpisnik višestranog sporazuma o priznavanju pod okriljem Međunarodnoga akreditacijskog foruma može dodijeliti akreditaciju.

4.           Komisija provedbenim aktom utvrđuje popis trećih zemalja iz stavka 1. te može izmijeniti taj popis provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

5.           Kako bi se osiguralo upravljanje popisom trećih zemalja iz stavka 4., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. o informacijama koje te treće zemlje trebaju dostavljati i koje su potrebne za nadzor njihova priznanja te provođenje tog nadzora od strane Komisije, uključujući preglede na licu mjesta

6.           Komisija može donijeti provedbene akte kako bi osigurala primjenu mjera u vezi sa slučajevima nesukladnosti koji utječu na cjelovitost ekoloških proizvoda uvezenih iz trećih zemalja iz ovog članka, ili u slučaju sumnje na takve slučajeve. Te mjere osobito mogu uključivati provjeru cjelovitosti ekoloških proizvoda prije njihova stavljanja na tržište u Uniji i, prema potrebi, suspenziju odobrenja za stavljanje takvih proizvoda na tržište u Uniji kao ekoloških. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

Poglavlje VII.

Opće odredbe

Odjeljak 1.

Slobodno kretanje ekoloških proizvoda

Članak 32.

Nezabranjivanje i neograničavanje stavljanja na tržište ekoloških proizvoda

1.           Nadležna tijela, kontrolna tijela i kontrolne ustanove ne smiju zbog razloga povezanih s proizvodnjom, označivanjem ili predstavljanjem proizvoda zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište ekoloških proizvoda za čiju je kontrolu nadležno neko drugo nadležno tijelo, kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova koja se nalazi u drugoj državi članici ako su ti proizvodi u skladu s ovom Uredbom. Posebno se ne smiju provoditi službene kontrole i druge službene djelatnosti osim onih predviđenih Uredbom (EU) br. XXX/XXX (Uredba o službenim kontrolama) niti naplaćivati pristojbe za službene kontrole i druge službene aktivnosti osim onih predviđenih člankom 76. te Uredbe.

2.           Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta i trgovina među državama članicama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. u svrhu utvrđivanja pravila koja se odnose na slobodno kretanje ekoloških proizvoda za potrebe stavka 1. ovog članka.

Odjeljak 2.

Informiranje i izvješćivanje

Članak 33.

Informacije koje se odnose na ekološki sektor i trgovinu

1.           Svake godine države članice dostavljaju Komisiji informacije potrebe za provedbu i praćenje primjene ove Uredbe.

2.           The Komisija donosi provedbene akte u pogledu sustava koji treba upotrebljavati za slanje informacija iz stavka 1., detalja o informacijama koje treba slati i datuma do kojeg te informacije trebaju biti poslane. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

Članak 34.

Informacije koje se odnose na nadležna tijela, kontrolna tijela i kontrolne ustanove

1.           Države članice Države članice vode redovito ažurirani popis koji sadržava:

(a) nazive i adrese nadležnih tijela;

(b) nazive i adrese kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova te njihove kodne brojeve.

Države članice objavljuju popis iz prvog podstavka točke (b).

2.           Komisija svake godine na internetu objavljuje popis kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova iz stavka 1. točke (b).

Članak 35.

Izvješće

Do 31. prosinca 2021. Komisija predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o dostupnosti ekološkoga biljnog reproduktivnog materijala i životinja u svrhu uzgoja.

Poglavlje VIII.

Postupovne, prijelazne i završne odredbe

Odjeljak 1.

Postupovne odredbe

Članak 36.

Izvršavanje delegiranja

1.           Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.           Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz [……….]. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke na dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji naveden u toj odluci. Ona ne utječe na valjanost   delegiranih akata koji su već na snazi.

3.           Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

4.           Delegirani akt donesen na temelju […..] stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ili ako su, prije isteka tog roka, Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili  Vijeća.

Članak 37.

Postupak Odbora

1.           Komisiji pomaže „Odbor za ekološku proizvodnju”. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.           Kodupućivanja na ovaj stavak primjenjujese članak 5. Uredbe (EU) br.182/2011.

3.           Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjujese članak 8. Uredbe (EU) br.182/2011.

Odjeljak 2.

Stavljanje izvan snage, izmjene te prijelazne i završne odredbe

Članak 38.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 834/2007 stavlja se izvan snage.

Međutim, Uredba (EZ) br. 834/2007 i dalje se primjenjuje u svrhu dovršavanja ispitivanja zahtjeva iz trećih zemalja koji nisu riješeni, kako je predviđeno člankom 42. ove Uredbe

Članak 39.

Prijelazne mjere koje se odnose na prijelaz na ekološku poljoprivrednu proizvodnju

Kako bi se osigurao nesmetan prijelaz sa starog na novi pravni okvir, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. o pravilima koja predviđaju odstupanje od članka 8. stavka 3. u pogledu prijelaznih razdoblja za poljoprivrednike koja su započela prijelaz na ekološku proizvodnju prije stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 40.

Prijelazne mjere koje se odnose na podrijetlo biljnog reprodukcijskog materijala, životinja za uzgoj i mlađi životinja akvakulture

Kako bi se osigurao nesmetani prijelaz između pravila o ekološkom podrijetlu biljnoga reprodukcijskog materijala predviđenih člankom 12. stavkom 1. točkom i. Uredbe br. 834/2007 i o životinjama za uzgoj kako je predviđeno člankom 14. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. te Uredbe i o mlađi životinja akvakulture kako je predviđeno člankom 15. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. te Uredbe i iznimke od pravila proizvodnje donesenih u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 834/2007 te novih pravila proizvodnje za biljke i biljne proizvode i stoku te morske alge i životinje akvakulture kako je predviđeno člankom 10. stavkom 1. i člankom 11. stavkom 1. ove Uredbe, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 36. kojima se utvrđuju iznimke za slučajeve u kojima se odobravanje iznimke smatra neophodnim kako bi se osigurao pristup biljnom reproduktivnom materijalu i živim životinjama za uzgoj te mlađi životinja akvakulture koje se mogu koristiti za ekološku proizvodnju. Delegirani akti doneseni prema ovom članku prestaju se primjenjivati 31. prosinca 2021.

Članak 41.

Prijelazne mjere koje se odnose na kontrolna tijela i kontrolne ustanove priznate na temelju članka 33. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007

1.           Priznanje kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova priznatih na temelju članka 33. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007 istječe najkasnije [31. prosinca 2018.].

2.           Komisija provedbenim aktom utvrđuje popis kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova priznatih na temelju članka 33. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007 te može izmijeniti taj popis provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 37. stavka 2.

3.           Kako bi se osiguralo upravljanje popisom kontrolnih tijela i kontrolnih ustanova iz stavka 2., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. o informacijama koje ta kontrolna tijela i kontrolne ustanove trebaju dostavljati i koje su potrebne za nadzor njihova priznanja od strane Komisije te za provođenje tog nadzora od strane Komisije, uključujući preglede na licu mjesta.

Članak 42.

Prijelazne mjere koje se odnose na zahtjeve koje su treće zemlje dostavile na temelju članka 33. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007

1.           Komisija dovršava ispitivanje zahtjeva koje su treće zemlje dostavile na temelju članka 33. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007, a koji na dan stupanja na snagu ove Uredbe još uvijek nisu riješeni. Uredba (EZ) br. 834/2007 primjenjuje se na ispitivanje takvih primjena.

2.           Kako bi se lakše dovršilo ispitivanje zahtjeva iz stavka 1., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 36. o postupovnim pravilima potrebnima za ispitivanje i o informacijama koje trebaju dostaviti treće zemlje.

Članak 43.

Prijelazne mjere za zalihe ekoloških proizvoda proizvedene u skladu s Uredbom (EZ) br. 834/2007

Proizvodi proizvedeni u skladu s Uredbom (EZ) br. 834/2007 i stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2017. i dalje se mogu stavljati na tržište nakon tog datuma do isteka zaliha.

Članak 44.

Izmjene Uredbe (EU) br. […][o službenim kontrolama]

Uredba (EU) br. XXX/XXX [Uredba o službenim kontrolama] mijenja se kako slijedi:

1.           U članku 2., točke 38. i 39. zamjenjuju se sljedećim:

„38. „delegirano tijelo” znači treća strana kojoj su nadležna tijela dodijelila posebne zadatke službenog nadzora ili druge službene aktivnosti;

39. „kontrolno tijelo za ekološku proizvodnju i označivanje ekoloških proizvoda” znači javna administrativna organizacija države članice kojoj su nadležna tijela dodijelila, djelomično ili u potpunosti, svoje ovlasti u pogledu primjene zakonodavstva Unije u području iz članka 1. stavka 2. točke (j), uključujući, prema potrebi, odgovarajuće tijelo treće zemlje ili koje djeluje u trećoj zemlji;”; 

2.           Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a) Stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Nadležna tijela koja su odgovorna za provjeravanje sukladnosti s pravilima iz članka 1. stavka 2. točke (j) mogu prenijeti posebne zadatke službenog nadzora na jedno ili više kontrolnih tijela za ekološku proizvodnju i označivanje ekoloških proizvoda. U takvim slučajevima svakom od njih dodjeljuju šifru.”;

(b)     U stavku 4. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) kontrolna tijela za ekološku proizvodnju i označivanje ekoloških proizvoda iz stavka 3.;”;

3.           Članak 23. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 23.

Posebna pravila o službenim kontrolama i postupcima nadležnih tijela u vezi s ekološkim proizvodima i zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i garantirano tradicionalnim specijalitetima

1. U vezi s pravilima iz članka 1. stavka 2. točke (j) nadležna tijela:

(a) u slučaju nesukladnosti koja utječe na cjelovitost ekoloških proizvoda u bilo kojoj fazi proizvodnje, pripreme i distribucije, i izvoza posebno zbog uporabe zabranjenih ili neodobrenih tvari i tehnika ili zbog miješanja s neekološkim proizvodima, osiguravaju da se pri označivanju i oglašavanju cijele predmetne pošiljke ili proizvodne serije na nikakav način ne upućuje na ekološku proizvodnju;  

b) u slučaju ponovljene ili nastavljene nesukladnosti osiguravaju da je predmetnim subjektima ili skupini subjekata, kako je definirano u članku 3. točkama 6. i 7. Uredbe (EU) br. [ekološka proizvodnja] Europskog parlamenta i Vijeća *, uz mjere iz točke (a) ovog stavka, zabranjeno stavljanje na tržište proizvoda koji upućuju na ekološku proizvodnju te da im se prema potrebi suspendira ili povuče ekološki certifikat.

2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 139. u vezi s pravilima za provođenje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti za provjeravanje sukladnosti s pravilima iz članka 1. stavka 2. točaka (j) i (k) te mjerama koje trebaju poduzeti nadležna tijela nakon takvih službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti.

3. U vezi s pravilima iz članka 1. stavka 2. točke (j), delegiranim aktima iz stavka 2. ovog članka utvrđuju se pravila o:

(a) posebnim odgovornostima i zadacima nadležnih tijela uz one koji su predviđeni člancima 4., 8. i 9., člankom 10. stavkom 1., člankom 11. do 13., člankom 34. stavcima 1. i 2. te člankom 36. i uz članke 25., 26., 28., 29., 30. i 32. za odobravanje i nadzor delegiranih tijela te uz članke 85. do 90. u vezi sa službenim certificiranjem;

(b) dodatnim zahtjevima uz one iz članka 8. stavka 1. za procjenu rizika te za određivanje učestalosti službenih kontrola i, prema potrebi, uzorkovanja, uzimajući u obzir rizik pojave nesukladnosti;

(c) učestalosti službenih kontrola subjekata te slučajevima i uvjetima u kojima se određeni subjekti izuzimaju iz određenih službenih kontrola;

(d) dodatnim metodama i tehnikama službenih kontrola uz one iz članka 13. i članka 33. stavaka 1. do 5. te posebnim zahtjevima za provođenje službenih kontrola kojim se osigurava sljedivost ekoloških proizvoda u svim fazama proizvodnje, pripreme i distribucije te jamči sukladnost s pravilima iz članka 1. stavka 2. točke (j);

(e) dodatnim radnjama i mjerama uz one predviđene člankom 134. stavcima 2. i 3. u slučaju sumnje na nesukladnost, dodatnim kriterijima uz one navedene u članku 135. stavku 1. drugom podstavku te dodatnim kriterijima i mjerama uz one predviđene člankom 135. stavkom 2. i stavkom 1. ovog članka u slučaju pojave nesukladnosti;

(f) dodatnim zahtjevima uz one iz članka 4. stavka 1. točke (f) u vezi s objektima i opremom koja je potrebna za provođenje službenih kontrola te posebnim i dodatnim uvjetima i obvezama uz one iz članaka 25., 26., 28. i 29. te članaka od 30. do 32. za delegiranje zadataka službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti delegiranim tijelima;

(g) dodatnim obvezama u vezi s izvješćivanjem uz one iz članaka 12., 28. i 31. za nadležna tijela, kontrolna tijela i delegirana tijela odgovorna za službene kontrole i druge službene aktivnosti;

(h) posebnim kriterijima i uvjetima za aktiviranje i funkcioniranje mehanizama upravne pomoći predviđenih u glavi IV., uključujući razmjenu informacija o primjerima nesukladnosti ili mogućim nesukladnostima između nadležnih tijela, kontrolnih tijela i delegiranih tijela;

4. U vezi s pravilima iz članka 1. stavka 2. točke (k), delegiranim aktima iz stavka 3. ovog članka utvrđuju se pravila o:

(a) dodatnim zahtjevima, metodama i tehnikama uz one iz članaka 11. i 13. za provođenje službenih kontrola kako bi se provjerila sukladnost sa specifikacijama proizvoda i zahtjevima u pogledu označivanja;

(b) dodatnim metodama i tehnikama uz one iz članka 13. za provođenje službenih kontrola kojima se osigurava sljedivost proizvoda iz područja primjene pravila iz članka 1. stavka 2. točke (k) u svim fazama proizvodnje, pripreme i distribucije te daju jamstva u pogledu sukladnosti s tim pravilima;

(c) posebnim kriterijima i dodatnim sadržajem uz one utvrđene u članku 108. za pripremu relevantnih dijelova višegodišnjeg nacionalnog plana nadzora iz članka 107. stavka 1. te posebnom dodatnom sadržaju izvješća iz članka 112.;

(d) posebnim kriterijima i uvjetima za aktiviranje mehanizama upravne pomoći iz glave IV.;

(e) posebnim mjerama koje treba poduzeti uz one iz članka 135. stavka 2. u slučaju nesukladnosti i ozbiljne ili ponavljajuće nesukladnosti.

5. Prema potrebi, delegirani akti iz stavaka 3. i 4. odstupaju od odredaba ove Uredbe iz navedenih stavaka.

* SL L …, str. …”

4.           U članku 128., stavak 1. mijenja se i glasi:

„1. U područjima uređenima pravilima iz članka 1. stavka 2., isključujući točke (d), (e), (g), (h) i (j) članka 1. stavka 2., Komisija može provedbenim aktima prepoznati da su mjere primijenjene u trećoj zemlji ili regijama jednake zahtjevima utvrđenima u tim pravilima, na temelju:

(a) detaljnog ispitivanja informacija i podataka koje su predmetne treće zemlje dostavile u skladu s člankom 124. stavkom 1.

(b) prema potrebi, zadovoljavajućeg rezultata kontrole provedene u skladu s člankom 119. stavkom 1.;

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 141. stavka 2.”

5.           U članku 141., stavak 1. mijenja se i glasi:

„1. Komisiji pomaže Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje uspostavljenog člankom 58. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. Za mjere obuhvaćene područjem iz članka 1. stavka 2. točke (j) ove Uredbe Komisiji pomaže Odbor za ekološku proizvodnju uspostavljen člankom 37. stavkom 1. Uredbe (EU) br. [ekološka proizvodnja].” 

Članak 45.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2017.[52]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament                                  Za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik […]                                                                […]

Zakonodavni financijski izvještaj

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

              1.2.    Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB

              1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

              1.4.    Cilj/ciljevi

              1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

              1.6.    Trajanje i financijski utjecaj

              1.7.    Predviđena metoda/metode upravljanja

2.           MJERE UPRAVLJANJA

              2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

              2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

              2.3.    Mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              3.1.    Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

              3.2.    Procijenjeni utjecaj na rashode

              3.2.1. Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

              3.2.2. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

              3.2.3. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva administrativne prirode

              3.2.4. Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

              3.2.5. Sudjelovanje trećih strana u financiranju

              3.3.    Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.        Naslov prijedloga/inicijative

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) br. XXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o službenim kontrolama] i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 834/2007

1.2.        Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB[53]

1.3.        Vrsta prijedloga/inicijative

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja[54]

¨  Prijedlog/inicijativa odnosi se na  produženje postojećeg djelovanja

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.        Cilj/ciljevi

1.4.1.     Višegodišnji strateški cilj/ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Prijedlog je usmjeren na to kako pravila koja se odnose na ekološku proizvodnju pridonose realizaciji prioriteta politike strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, osobito na  ostvarivanje konkurentnog gospodarstva koje se temelji na znanju i inovacijama, poticanje gospodarstva visoke zaposlenosti  koje donosi socijalnu i teritorijalnu koheziju te podupire prijelaz na gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursa i niskim emisijama ugljika.  Posebni cilj/ciljevi i odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni ciljevi prijedloga su:

- uklanjanje prepreka razvoju ekološke proizvodnje u Uniji,

- jamčenje poštenog tržišnog natjecanja poljoprivrednicima i subjektima te poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta,

- održavanje ili povećanje povjerenja potrošača u ekološke proizvode.

U skladu sa Zajedničkim okvirom za praćenje i evaluaciju (CMEF) 2014 – 2020. za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP)[55], prijedlogom se pridonosi općim ciljevima: „Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita klime” osiguravanjem javnih dobara (većinom ekoloških) i daljnjim „ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom” te „Održiva proizvodnja hrane” „ispunjavanjem očekivanja potrošača” i „poboljšanjem konkurentnosti sektora poljoprivrede i povećanjem udjela u prehrambenom lancu” u okviru prvog stupa ZPP-a.

Uz to, prijedlog pridonosi općem cilju „održivog upravljanja prirodnim resursima i zaštite klime”  obnovom, očuvanjem i poboljšanjem ekosustava (prioritet 4.) u okvir II. stupa ZPP-a.

Prijedlog je povezan s mjerama koje se financiraju u okviru I. stupa (izravna plaćanja i tržišta) i II. stupa ZPP-a.

Odgovarajuća aktivnost u okviru strukture ABB: 05 04 Ruralni razvoj (i 05 02 Interventne mjere na tržištima poljoprivrednih proizvoda i 05 03 Izravne potpore).

1.4.2.     Očekivani rezultat/rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Očekuje se da će pozitivni tržišni izgledi, koji su rezultat većeg povjerenja potrošača, podupirati cijene ekoloških proizvoda i privlačiti nove sudionike.

Očekuje se da će ukidanje izuzeća od pravila pridonijeti razvoju ekoloških sirovina, prije svega sjemena,

Jasnija i jednostavnija pravila proizvodnje učinit će sektor privlačnijim.

Poboljšat će se pošteno tržišno natjecanje, u prvom redu zahvaljujući većoj usklađenosti, jednostavnijim i jasnijim pravilima te prijelazu s ekvivalentnosti na usklađenost kod priznavanja kontrolnih tijela u trećim zemljama.

Povjerenje potrošača bit će obuhvaćeno usklađenim pravilima proizvodnje koja će uzeti u obzir rastuće društvene interese (dobrobit životinja, sustav upravljanja zaštitom okoliša za prerađivače i trgovce).

Očekuje se da će pristup utemeljen na riziku poboljšati učinkovitost i djelotvornost kontrola te zajedno s pouzdanijim uvoznim režimom pridonijeti sprječavanju prijevara.

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Glavni pokazatelji rezultata u Zajedničkom okviru za praćenje i evaluaciju su:

- udio ekološke površine u ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini;

-  udio ekološke stoke u ukupnoj stoci.

A glavni pokazatelji učinka su:

- površina zemljišta s ekološkom proizvodnjom (u prijelaznom razdoblju i u cijelosti prenamijenjena);

- broj certificiranih subjekata u ekološkoj proizvodnji.

Sljedeći dopunski pokazatelji će se isto tako pratiti u kontekstu ove Uredbe:

- Stoka (broj životinja u ekološkom uzgoju i proizvoda životinjskog podrijetla);

- Proizvodnja i prerada ratarskih kultura (broj subjekata i vrijednost/obujam proizvodnje po vrsti gospodarske djelatnosti);

- broj važećih izuzeća i broj ukinutih izuzeća;

- poznavanje znaka Unije za ekološku proizvodnju i povjerenje u njega  (istraživanje Eurobarometra).

1.5.        Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.     Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Trenutačno još nije u cijelosti ispunjen sveobuhvatni cilj zakonodavnog okvira, a to je održivi razvoj ekološke proizvodnje. To dovodi do izgubljenih prilika za poljoprivrednike i subjekte u Uniji (površina zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u Uniji se u posljednjih 10 godina tek udvostručila, dok se tržište povećalo četverostruko), rizika od ograničavanja širenja tržišta ekoloških proizvoda i rizika ograničavanja pozitivnog utjecaja na okoliš povezanog s ekološkom proizvodnjom. 

Glavni čimbenici su: regulatorne i neregulatorne prepreke razvoju ekološke proizvodnje u Uniji;  rizik gubljenja povjerenja potrošača, ponajprije zbog mnogih izuzeća kojima se pravila o ekološkoj proizvodnji razvodnjuju i zbog prijevara do kojih dolazi zbog nedostataka u sustavu kontrole i uvoznom režimu;  nepošteno tržišno natjecanje među subjektima u Uniji i trećim zemljama; te poteškoće u oblikovanju i provedbi zakonskih odredbi, osobito poteškoće s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta zbog manjkavosti u zakonodavstvu i različitih pristupa provedbi. 

1.5.2.     Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Trenutačni prijedlog je ažuriranje postojećeg sustava kvalitete unutar Zajedničke poljoprivredne politike. 

Proizvodnja i trgovina poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima na unutarnjem tržištu i osiguranje funkcioniranja unutarnjeg tržišta pitanja su koja spadaju u nadležnost Unije. U oba slučaja nadležnost se dijeli s državama članicama.

Sustav na razini Unije učinkovitiji je od 28 različitih sustava te omogućuje jaču i dosljedniju trgovinsku politiku naspram trgovinskim partnerima, ponajprije jačanjem pregovaračke moći Unije.

Znak Europske unije za ekološku proizvodnju trebao bi obuhvatiti proizvode koji su u skladu s nizom zajedničkih pravila koja se primjenjuju u cijeloj Uniji.

Područja u kojima je potrebno daljnje usklađivanje: izuzeća od pravila i djelovanje za očuvanje integriteta ekološke proizvodnje, uključujući zajednički pristup rješavanju prisutnosti ostataka neodobrenih tvari u ekološkim proizvodima.

1.5.3.     Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Vanjska evaluacija zakonodavstva Unije o ekološkoj poljoprivredi završena je 2013.[56]. Posebno je analizirana prikladnost pravila proizvodnje i pravila o kontrolama, uvozu i označivanju ekoloških proizvoda. U evaluaciji je zaključeno da je većina pravila utvrđenih u zakonodavnom okviru za ekološku proizvodnju općenito prikladna za ostvarivanje njegovih sveobuhvatnih ciljeva.  Međutim, utvrđen je i niz nedostatka te su predložene preporuke za poboljšanje.  Tim se preporukama posvetila dužna pažnja u trenutačnom prijedlogu.        

Europski revizorski sud proveo je reviziju učinkovitosti sustava kontrola za proizvodnju, preradu, distribuciju i uvoz ekoloških proizvoda kako je predviđeno Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007. Rezultati objavljeni u Posebnom izvješću Europskog revizorskog suda br. 9/2012, pokazali su da postoji niz nedostataka i dane su preporuke za poboljšanje koje su uzete u obzir trenutačnim prijedlogom.   

1.5.4.     Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Prijedlog je usklađen s novim ZPP-om, npr. s novom Uredbom o izravnim plaćanjima[57], prema kojoj gospodarstva s ekološkom proizvodnjom kao takva profitiraju od novih „zelenih” plaćanja, te s novom Uredbom o ruralnom razvoju[58] kojom su predviđene posebne mjere od koristi za ekološku poljoprivredu i novom Zajedničkom ribarstvenom politikom.

Prijedlog je usklađen i s prijedlogom nove Uredbe o službenim kontrolama hrane i hrane za životinje te s načelima pametnog reguliranja. 

1.6.        Trajanje i financijski utjecaj

¨ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

– ¨  prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

– ¨  financijski utjecaj od GGGG do GGGG

X Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

– provedba s razdobljem osnivanja od GGGG do GGGG,

– nakon čega slijedi sveobuhvatno djelovanje.

1.7.        Predviđena metoda/metode upravljanja[59]

Centralizirano izravno upravljanje od strane Komisije

– X njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

– ¨  izvršnih agencija;

X Podijeljeno upravljanje s državama članicama

¨ Neizravno upravljanjedelegiranjem zadaća provedbe na:

– ¨ i. trećim zemljama ili tijelima koje su one odredile;

– ¨  međunarodne organizacije i njihove agencije (navesti);

– ¨EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

– ¨ tijela iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe;

– ¨ v. tijelima javnog prava;

– ¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

– ¨ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

– ¨ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

– Ako je naznačeno više metoda upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.           MJERE UPRAVLJANJA

2.1.        Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Države članice svake godine dostavljaju Komisiji informacije potrebne za provedbu i praćenje primjene ove Uredbe. Države članice također dostavljaju Komisiji godišnje informacije o provedenim kontrolama kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima o ekološkoj proizvodnji, kao dio svojih višegodišnjih nacionalnih planova kontrole i godišnjih izvješća iz Uredbe o službenim kontrolama.

Treće zemlje koje su priznate kao ekvivalentne, i kontrolna tijela ili kontrolne ustanove koje su priznate kao sukladne za uvoz ekoloških proizvoda u Uniju podnose Komisiji godišnja izvješća s potrebnim informacijama za provedbu zahtjeva u skladu s ovom Uredbom.

2.2.        Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.     Utvrđeni rizik/rizici

Opći rizici u pogledu pravila u prijedlogu koji se mogu utvrditi odnose se na učinkovitost prijedloga, a ne na rashode EU-a s obzirom da je riječ o relativno neznatnim iznosima:

Usklađena pravila proizvodnje kojima se ukidaju izuzeća, mogu u početnoj fazi, nekim subjektima stvarati probleme i odvratiti od prijelaza na ekološku proizvodnju.

Prijelazno razdoblje za prijelaz s ekvivalentnosti na sustav sukladnosti kod uvoza ekoloških proizvoda u Uniju ne može osigurati ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja u potpunosti.

To što će se godišnja fizička kontrola svih subjekata, neovisno o njihovom profilu rizičnosti, zamijeniti pristupom kontrolama koji se u potpunosti temelji na riziku neki dionici i/ili kontrolna tijela ili ustanove u državama članicama mogu smatrati neprikladnim.

Ostali rizici mogu biti povezani s nedostacima u provedbi: naime pri provedbi od strane nadležnih tijela i kontrolnih tijela ili kontrolnih ustanova u državama članicama i trećim zemljama i nadzoru od strane Komisije.

Iskustva stečena u provedbi Uredbe (EZ) br. 834/2007 – uključujući rezultate revizija, doprinose dionika u okviru ocjene utjecaja te preporuke iznesene u vanjskim studijama i vanjskoj evaluaciji primjereno su uzeta u obzir pri izradi prijedloga kako bi se ublažili navedeni rizici. Posebna pažnja posvećena je ublažavanju rizika povezanog s mogućim nedostacima u provedbi nastojanjima da pravila budu jasnija, jednostavnija za primjenu i kontrolu.

2.2.2.     Informacije o ustroju sustava unutarnje kontrole

Rashodima koji proizlaze iz ovog prijedloga izravno će upravljati Komisija u skladu s načelima utvrđenima u članku 32. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije – Financijska uredba.

Kako je propisano Financijskom uredbom, Generalni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj uveo je organizacijske strukture i postupke unutarnje kontrole prikladne za ostvarivanje ciljeva politike i kontrole, a u skladu sa standardima unutarnje kontrole koje je donijela Komisija i uzimajući u obzir rizike povezane s predmetnim područjem politike.

2.2.3.     Troškovi i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Rashodi koji proizlaze iz ovog prijedloga neće dovesti do povećanja stope pogreške za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), uzimajući u obzir razmjerno neznatne iznose.

2.3.        Mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti

Navedite postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu od prijevare.

Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, prilikom provedbe mjera financiranih u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije primjenom preventivnih mjera zaštićeni od prijevara, korupcije i ostalih nezakonitih aktivnosti, provođenjem učinkovitih provjera, kao i, ako se nepravilnosti otkriju, vraćanjem pogrešno isplaćenih iznosa te po potrebi, učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim kaznama, u skladu s člankom 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica te glavom IV. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije.

Komisija ili njezini predstavnici i Europski revizorski sud ovlašteni su, na temelju dokumenata i na licu mjesta, za provođenje revizija kod svih ugovaratelja bespovratnih sredstava, izvođača i podizvođača koji su primili sredstva Unije. OLAF je ovlašten za provođenje provjera na licu mjesta i inspekcija gospodarskih subjekata na koje se takvo financiranje izravno ili neizravno odnosi u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi Vijeća br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. kako bi utvrdili je li došlo do prijevare. Odluke, sporazumi i ugovori koji su rezultat provedbe Uredbe izričito ovlašćuju Komisiju, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Revizorski sud da provode takve revizije, provjere na licu mjesta i inspekcije;

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.        Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

· Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta  rashoda || Doprinos

Broj […]Naslov………………………………………...……….] || Dif./nedif. ([60]) || zemalja EFTA-e[61] || zemalja kandidatkinja[62] || trećih zemalja || u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

2 || 05 04 60 02 Assistance technique opérationnelle || Dif. || /NE || /NE || NE || NE

3.2.        Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.     Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

milijuna EUR

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || 2 || Održiv rast: prirodni resursi

Glavna uprava: AGRI || || || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

Ÿ Odobrena sredstva za poslovanje || || || || || || ||

05 04  60 02 Assistance technique opérationnelle * || Preuzete obveze || (1) || 0,800 || 0,230 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 1,710

Plaćanja || (2) || 0,800 || 0,230 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 1,710

Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe[63] || || || || || || ||

|| || (3) || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstva ** za glavnu upravu AGRI || Preuzete obveze || =1+1a +3 || 0,800 || 0,230 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 1,710

Plaćanja || =2+2a +3 || 0,800 || 0,230 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 1,710

* Trenutačno se kontrola uvoza ekoloških proizvoda odvija putem TRACES-a što se djelomično financira iz ove linije i ne očekuje se da će prijedlog povećati potrebe za ovu mjeru. Osim toga, uz već postojeće alate za uvoz, Uredbom je za svu ekološku proizvodnju stavljenu na tržište u EU-u predviđen e-certifikat te je stoga potrebno e-certifikat za uvoz proširiti na proizvode unutar Unije. Za e-certifikat za unutarnju ekološku proizvodnju u skladu s člankom 23. prijedloga Komisije morat će se razviti informatički alat u okviru arhitekture Traces-a procijenjen na 500 000 EUR kako bi se osiguralo da bude operativan od 1.1.2016. Održavanje se procjenjuje na 110 000 EUR godišnje.

 * Nadalje, člankom 10. prijedloga predviđeno je usklađivanje baze podataka za ekološko sjeme: kako bi se osigurao razvoj ove odvojene baze podataka za sjeme, tehnička pomoć Unije procijenjena na 300 000 EUR financirat će se iz ove linije izvan TRACES-a. Održavanje je procijenjeno na 120 000 EUR u prvoj godini nakon razvoja i na 60 000 EUR u narednim godinama.

|| || || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || Ukupno

Ÿ  UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || 0,800 || 0,230 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 1,710

Plaćanja || (5) || 0,800 || 0,230 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 1,710

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA  2 višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || =4+ 6 || 0,800 || 0,230 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 1,710

Plaćanja || =5+ 6 || 0,800 || 0,230 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 0,170 || 1,710

**  Informatički alati financirat će se kroz tehničku pomoć za Komisiju u skladu s člankom 58. stavkom 2. Uredbe (EU) br. XXX/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i ukidanju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005. Ti su iznosi već predviđeni u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje  2014. – 2020.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || 5 || Administrativni rashodi

milijuna EUR

|| || ||  2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

Glavna uprava: AGRI ||

Ÿ Ljudski potencijali || - || - || - || - || - || - || -

Ÿ Ostali administrativni rashodi || 0,127 || 0,127 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,474

GLAVNA UPRAVA AGRI  UKUPNO || Odobrena sredstva || 0,127 || 0,127 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,474

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA  5 višegodišnjeg financijskog okvira || (Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || 0,127 || 0,127 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,474

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA  5 višegodišnjeg financijskog okvira || (Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || 0,127 || 0,127 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,474

milijuna EUR

|| || || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 – 5 višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || 0,927 || 0,357 || 0,225 || 0,225 || 0,225 || 0,225 || 2,184

Plaćanja || 0,927 || 0,357 || 0,225 || 0,225 || 0,225 || 0,225 || 2,184

3.2.2.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje odobrenih sredstava za poslovanje

– ¨  Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR

Navesti ciljeve i rezultate || || || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

REALIZACIJE (rezultati) ||

Vrsta[64] || Prosječni trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak

POSEBNI CILJ[65] ||  Kako bi se osigurali uvjeti za održivo upravljanje prirodnim resursima za potporu prijelazu na gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursa i niskim emisijama ugljika. ||

Rezultat || Površina pod ekološkim uzgojem              (broj hektara) || || || || || || || || || || || || ||

Rezultat || Površina u prijelaznom razdoblju (broj hekatara) || || || || || || || || || || || || ||

Rezultat || Broj certificiranih subjekata u ekološkoj proizvodnji || || || || || || || || || || || || ||

Rezultat || Broj certificiranih proizvođača u ekološkoj proizvodnji || || || || || || || || || || || || ||

UKUPNI TROŠAK || || || || || || || || || || || ||

3.2.3.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva administrativne prirode

3.2.3.1.  Sažetak

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje administrativnih odobrenih sredstava

– x   Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje administrativnih odobrenih sredstava, kako je objašnjeno u nastavku:

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

|| 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

NASLOV  5 višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || ||

Ljudski potencijali || - || - || - || - || - || - || -

Ostali administrativni rashodi || 0,127 || 0,127 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,474

Međuzbroj za NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira || 0,127 || 0,127 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,474

Izvan NASLOVA 5[66] višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || ||

Ljudski potencijali || || || || || || ||

Ostali administrativni  rashodi || || || || || || ||

Međuzbroj  izvan NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira || 0,127 || 0,127 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,474

UKUPNO || 0,127 || 0,127 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,055 || 0,474

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.  Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih potencijala

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje ljudskih potencijala.

– X  Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje ljudskih potencijala, kako je objašnjeno u nastavku:

Procjenu navesti u cijelom iznosu

|| 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020.

XX 01 01 01 (sjedišta i predstavnici Komisije) || 18 || 18 || 18 || 18 || 18 || 18

XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || ||

XX 01 05 01 (neizravna istraživanja) || || || || || ||

10 01 05 01 (izravna istraživanja) || || || || || ||

XX 01 02 01 (UO, UsO, UNS iz „opće omotnice”) || 3 || 3 || 3 || 3 || 3 || 3

XX 01 02 02 (UO, UsO, MSD, LO i UNS u delegacijama) || || || || || ||

XX 01 04 yy || - u sjedištima || || || || || ||

-  u delegacijama || || || || || ||

XX 01 05 02 (UO, UsO, UNS – neizravna istraživanja) || || || || || ||

10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravna istraživanja) || || || || || ||

Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || ||

UKUPNO (*) || 21 || 21 || 21 || 21 || 21 || 21

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim potencijalima ispunit će se angažiranjem osoblja glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, po potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje || Razvoj politike Provedba politike Planiranje, programiranje, praćenje i nadzor Odnosi s državama članicama i dionicima Pregovaranje i zastupanje Komisije, s trećim zemljama Odnosi s drugim institucijama i tijelima Unije

Vanjsko osoblje || Pomoć u provedbi politike i praćenju te kontaktiranje s državama članicama i dionicima

3.2.4.     Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

– X  Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

– ¨  Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

– ¨  Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.     Doprinosi trećih strana

– X  Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih strana

– Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

3.3.        Procijenjeni utjecaj na prihode

– X  Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

– ¨  Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

– ¨  na vlastita sredstva

– ¨  na razne prihode

[1]               Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).

[2]               COM (2012) 212 završna verzija od 1. svibnja 2012. Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda.

[3]               8906/13 AGRILEG 56 – Ekološka proizvodnja: Primjena regulatornog okvira i razvoj sektora.

[4]               Komunikacija Komisije o prikladnosti propisa EU-a od 12. prosinca 2012. – COM(2012)746.

[5]               Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (SL L 165, 30.4.2004., str. 1.).

[6]               Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.); Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.); Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.); Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

[7]               Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava provedba propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja, biljnom reprodukcijskom materijalu i sredstvima za zaštitu bilja te o izmjenama uredaba (EZ) br. 999/2001, 1829/2003, 1831/2003, 1/2005, 396/2005, 834/2007, 1099/2009, 1069/2009, 1107/2009, uredaba (EU) br. 1151/2012, [….]/2013 [Ured za publikacije treba umetnuti broj Uredbe kojom se utvrđuju odredbe za upravljanje rashodima povezanima s prehrambenim lancem, zdravljem i dobrobiti životinja te zdravljem bilja i biljnim reprodukcijskim materijalom] i direktiva 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ, 2008/120/EZ i 2009/128/EZ (Uredba o službenim kontrolama), COM(2013)265 završna verzija od 6.5.2013.

[8]               Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

[9]               SL C, , str. .

[10]             SL C, , str. .

[11]             COM(2009) 234 završna verzija.

[12]             Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

[13]             Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.)

[14]             Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).

[15]             Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

[16]             COM(2011) 244 završna verzija, „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a o bioraznolikosti do 2020.”.

[17]             SWD(2013) 155 završna verzija, „Zelena infrastruktura – Jačanje prirodnog kapitala Europe”.

[18]             COM(2006) 231 završna verzija, „Tematska strategija za zaštitu tla”.

[19]             Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

[20]             Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

[21]             Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

[22]             Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

[23]             Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari (SL L 309, 27.11.2001., str. 22.).

[24]             Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(SL L 309, 24.11.2009., str. 71.)

[25]             COM(2010) 2020 završna verzija.

[26]             Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).

[27]             Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. koja se odnosi na definiciju mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124,  od 20.05.2003., str. 36.).

[28]             Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.)

[29]             COM(2013) 229 od 29.4.2013.

[30]             Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu ( SL L 250, 18.9.2008., str. 1.).

[31]             Direktiva Komisije 2006/125/EZ od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu (SL L 339, 6.12.2006., str. 16.).

[32]             Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).–

[33]             Uredba (EU) br. XX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća od […] o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava provedba propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja, biljnom reprodukcijskom materijalu i sredstvima za zaštitu bilja te o izmjenama uredaba (EZ) br. 999/2001, 1829/2003, 1831/2003, 1/2005, 396/2005, 834/2007, 1099/2009, 1069/2009, 1107/2009, uredaba (EU) br. 1151/2012, [….]/2013 [Ured za publikacije treba umetnuti broj Uredbe kojom se utvrđuju odredbe za upravljanje rashodima povezanima s prehrambenim lancem, zdravljem i dobrobiti životinja te zdravljem bilja i biljnim reprodukcijskim materijalom] i direktiva 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ, 2008/120/EZ i 2009/128/EZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L ...).

[34]             Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

[35]             Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).

[36]             [puni naziv] (SL L,…).

[37]             [puni naziv] (SL L,…).

[38]             Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

[39]             Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013, str. 22.).

[40]             Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2001 o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str.1.).

[41]             Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

[42]             Uredba (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (SL L 229, 1.9.2009., str. 1).

[43]             Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).

[44]             Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL L 354, 31.12.2008., str. 16.).

[45]             Uredba (EZ) br. Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.).

[46]             Uredba (EZ) br. 1332/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim enzimima i o izmjeni Direktive Vijeća 83/417/EEZ, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1493/1999, Direktive 2000/13/EZ, Direktive Vijeća 2001/112/EZ i Uredbe (EZ) br. 258/97 (SL L 354, 31.12.2008., str. 7.)

[47]             Direktiva Vijeća 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja (SL L 159, 29.6.1996., str. 1.).

[48]             Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 1.).

[49]             Uredba (EZ) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o sljedivosti i označivanju genetski modificiranih organizama te sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od genetski modificiranih organizama i izmjeni Direktive 2001/18/EZ (SL L 268, 18.10.2003., str. 24.).

[50]             Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

[51]             Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).

[52]             Barem šest mjeseci nakon stupanja na snagu.

[53]             Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

[54]             Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

[55]             Članak 110. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike.

[56]             Sanders, J (iz.) 2013.: Evaluation of the EU legislation on organic farming, Thünen Institute of Farm Economics http://ec.europa.eu/agriculture/evaluation/market-and-income-reports/organic-farming-2013_en.htm

[57]             Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009.

[58]             Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005.

[59]             Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb:http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

[60]             Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

[61]             EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

[62]             Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

[63]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

[64]             Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

[65]             U skladu sa Zajedničkim okvirom za praćenje i evaluaciju ZPP-a, zajednički okviru za praćenje i evaluaciju uspostavit će se od 2014. nadalje i stoga će se tablice pokazatelja propisno popuniti kasnije.

[66]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

PRILOG I.

OSTALI PROIZVODI IZ ČLANKA 2. STAVKA 1.

– kvasci koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje,

– pivo,

– maté čaj,

– ekstrakti, esencije i koncentrati kave, čaja i maté čaja te pripravci na temelju tih proizvoda ili na temelju kave, čaja i maté čaja; pržena cikorija i ostali prženi nadomjesci kave te njihovi ekstrakti, esencije i koncentrati,

– voćni nektari,

– kakao pasta, maslac, mast, ulje i prah; čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadržavaju kakao,

– proizvodi od šećera,

– proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka; slastičarski proizvodi,

– juhe,

– umaci,

– kuhani obroci,

– sladoled,

– aromatizirani jogurti, jogurti koji sadržavaju dodano voće, orašaste plodove ili kakao,

– morska sol,

– prirodne gume i smole,

– pelud,

– pčelinji vosak,

– eterična ulja,

– jaka alkoholna pića, pod uvjetom da je etilni alkohol koji se upotrebljava za proizvodnju jakih alkoholnih pića isključivo poljoprivrednog podrijetla.

PRILOG II.

POSEBNA PRAVILA PROIZVODNJE IZ POGLAVLJA III.

Dio I.: Pravila za proizvodnju bilja

Osim pravila proizvodnje koja su utvrđena u člancima 7. do 10., na ekološku proizvodnju bilja primjenjuju se i pravila navedena u ovom dijelu.

1. Opći zahtjevi

1.1. Zabranjen je hidroponski uzgoj, to jest metoda uzgoja bilja čije se korijenje nalazi samo u otopini nutrijenata ili u inertnom mediju kojemu je dodana otopina nutrijenata.

1.2. Sve primijenjene tehnike proizvodnje bilja moraju sprječavati ili smanjivati na najmanju moguću razinu onečišćenje okoliša.

1.3. Prijelaz na ekološku proizvodnju

1.3.1. Da bi se bilje i biljni proizvodi mogli smatrati ekološkim, pravila proizvodnje kako su utvrđena u ovoj Uredbi morala su biti primijenjena na česticama tijekom prijelaznog razdoblja od najmanje dvije godine prije sjetve ili, kod travnjaka ili krmnih trajnica, najmanje dvije godine prije njihove upotrebe kao hrane za životinje iz ekološkog uzgoja ili, kod trajnih kultura koje nisu krma, najmanje tri godine prije prve berbe/žetve ekoloških proizvoda.

1.3.2. U slučajevima kada je zemljište onečišćeno proizvodima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju nadležno tijelo može donijeti odluku o produljenju prijelaznog razdoblja iz točke 1.3.1.

1.3.3. U slučaju tretiranja sredstvom koje nije odobreno za ekološku proizvodnju nadležno tijelo zahtijeva novo prijelazno razdoblje u skladu s točkom 1.3.1.

To se razdoblje može skratiti u sljedeća dva slučaja:

(a) tretiranje sredstvom koje nije odobreno za ekološku proizvodnju provodi se kao dio obvezne mjere suzbijanja štetnika ili korova, uključujući karantenske organizme ili invazivne vrste, koju je naredilo nadležno tijelo države članice;

(b) tretiranje sredstvom koje nije odobreno za ekološku proizvodnju provodi se kao dio znanstvenih ispitivanja koje je odobrilo nadležno tijelo države članice.

1.3.4. U slučajevima iz točaka 1.3.2. i 1.3.3., trajanje prijelaznog razdoblja utvrđuje se uzimajući u obzir sljedeće:

(a) proces razgradnje predmetnog sredstva takav je da jamči da će na kraju prijelaznog razdoblja biti neznatna razina ostataka u tlu i, kod trajnih kultura, u biljci;

(b) nakon tretiranja urode se ne smije prodavati upućujući na metode ekološke proizvodnje.

1.3.5. Za zemljište povezano s ekološkim uzgojem stoke vrijede sljedeća posebna pravila o prijelaznom razdoblju:

1.3.5.1. Pravila o prijelaznom razdoblju primjenjuju se na cijelu površinu proizvodne jedinice na kojoj se proizvodi hrana za životinje.

1.3.5.2. Neovisno o točki 1.3.5.1., trajanje prijelaznog razdoblja može se skratiti na godinu dana za pašnjake i druge otvorene prostore koje upotrebljavaju životinje koje nisu biljojedi.

1.4. Podrijetlo biljaka uključujući biljni reprodukcijski materijal

1.4.1. Za proizvodnju biljaka i biljnih proizvoda upotrebljava se samo ekološki proizveden biljni reprodukcijski materijal. U tu svrhu, biljke namijenjene proizvodnji biljnoga reprodukcijskog materijala i, gdje je primjenjivo, matična biljka proizvedene su u skladu s ovom Uredbom barem u jednoj generaciji, ili u slučaju višegodišnjih kultura, barem u jednoj generaciji tijekom dviju sezona rasta.

1.4.2. Upotreba biljnoga reprodukcijskog materijala koji nije iz ekološke proizvodnje

Biljni reprodukcijski materijal koji nije iz ekološke proizvodnje može se upotrebljavati jedino ako potječe iz proizvodne jedinice koja prelazi na ekološku proizvodnju ili ako je to opravdano za upotrebu u istraživanju, ispitivanju u malim terenskim pokusima ili za potrebe očuvanja sorte koje je odobrilo nadležno tijelo države članice.

1.5. Gospodarenje tlom i gnojidba

1.5.1. U ekološkoj proizvodnji bilja primjenjuju se postupci obrade tla i uzgoja kultura kojima se održava ili povećava razina organskih tvari u tlu, povećava stabilnost i biološka raznolikost tla i sprječava zbijanje i erozija tla.

1.5.2. Plodnost i biološka aktivnost tla održavaju se i povećavaju višegodišnjim plodoredom, koji uključuje mahunarke i druge kulture za zelenu gnojidbu te upotrebom stajskog gnojiva ili materijala organskog podrijetla, po mogućnosti kompostiranih, iz ekološke proizvodnje.

1.5.3. Kada hranidbene potrebe bilja nije moguće zadovoljiti mjerama predviđenima u točkama 1.5.1. i 1.5.2., mogu se upotrebljavati jedino gnojiva i poboljšivači tla koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19., i to u samo u mjeri u kojoj je to potrebno.

1.5.4. Ukupna količina stajskog gnoja, kako je određen u Direktivi Vijeća 91/676/EEZ[1], koji se upotrebljava na poljoprivrednom gospodarstvu ne smije prelaziti 170 kg dušika godišnje po hektaru upotrijebljene poljoprivredne površine. To ograničenje vrijedi samo za stajski gnoj, osušeni stajski gnoj i dehidrirani gnoj peradi, kompostirane životinjske izmete, uključujući gnoj peradi, kompostirani stajski gnoj i tekuće životinjske izmete.

1.5.5. Poljoprivredna gospodarstva s ekološkom proizvodnjom mogu sklopiti ugovore o suradnji u pisanom obliku isključivo s drugim poljoprivrednim gospodarstvima i poduzećima koja udovoljavaju pravilima ekološke proizvodnje, s ciljem raspodjele suvišnoga gnoja iz ekološkog uzgoja. Najviša dopuštena granica iz točke 1.5.4. izračunava se na temelju svih jedinica ekološke proizvodnje obuhvaćenih takvom suradnjom.

1.5.6. Mogu se upotrebljavati pripravci mikroorganizama za poboljšanje cjelokupnog stanja tla ili raspoloživosti hranjivih tvari u tlu ili u usjevima.

1.5.7. Za aktiviranje komposta mogu se upotrebljavati odgovarajući pripravci na bazi bilja ili pripravci mikroorganizama.

1.5.8. Ne smiju se upotrebljavati mineralna dušična gnojiva.

1.6. Nadzor nad štetnicima i korovima

1.6.1. Sprečavanje štete koju uzrokuju štetnici i korovi u prvom se redu provodi zaštitom s pomoću:

– prirodnih neprijatelja,

– izbora vrsta, sorti i heterogenog materijala,

– plodoreda,

– tehnika obrade tla kao što je biofumigacija i

– toplinskim procesima kao što su solarizacija i parenje tla (do u dubinu od najviše 10 cm).

1.6.2. Kada se bilje ne može primjereno zaštiti od štetnika mjerama iz točke 1.6.1. ili ako se utvrdi da je neka kultura ugrožena, mogu se upotrebljavati jedino sredstva koja su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19., i to u samo u potrebnom obimu.

1.6.3. Kod proizvoda koji se upotrebljavaju u klopkama ili raspršivačima, osim feromonskih raspršivača, klopke ili raspršivači moraju spriječiti prodiranje tvari u okoliš i spriječiti dodir između tvari i usjeva koji se obrađuje. Klopke se nakon upotrebe sakupljaju i sigurno zbrinjavaju.

1.7. Proizvodi koji se upotrebljavaju za čišćenje i dezinfekciju

Što se tiče čišćenja i dezinfekcije, upotrebljavaju se samo sredstva za čišćenje i dezinfekciju u biljnoj proizvodnji koja su odobrena za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.

2. Zahtjevi u pogledu posebnog bilja ili biljnih proizvoda

2.1. Pravila za uzgoj gljiva

Za uzgoj gljiva mogu se upotrebljavati supstrati ako su kompostirani isključivo iz sljedećih sastojaka:

(a) stajskog gnoja i životinjskog izmeta:

i.        s poljoprivrednih gospodarstava koja uzgajaju prema pravilima ekološke proizvodnje ili

ii.       iz točke 1.5.3. i to jedino ako proizvod iz točke i. nije dostupan i pod uvjetom da taj stajski gnoj i životinjski izmet ne premašuju 25 % mase ukupnih sastojaka supstrata prije kompostiranja, isključujući pokrivni materijal i dodanu vodu;

(b) proizvoda poljoprivrednog podrijetla osim onih iz točke (a), s poljoprivrednih gospodarstava koja uzgajaju u skladu s pravilima ekološke proizvodnje;

(c) treseta koji nije kemijski tretiran;

(d) drva koje nakon sječe nije tretirano kemijskim proizvodima;

(e) mineralnih proizvoda iz točke 1.5.3., vode i tla.

2.2. Pravila za sakupljanje samoniklog bilja

Sakupljanje divljih biljaka i dijelova divljih biljaka koje samoniklo rastu u neobrađenim područjima, šumama i poljoprivrednim područjima smatra se ekološkom proizvodnjom pod uvjetom da:

(a) ta područja tijekom razdoblja od najmanje tri godine prije sakupljanja nisu bila tretirana nikakvim sredstvima osim onima koja su odobrena za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.;

(b) sakupljanje ne utječe na stabilnost prirodnog staništa ili na održanje vrste u području sakupljanja.

Dio II.: Pravila za uzgoj stoke

Osim pravila proizvodnje koja su utvrđena u člancima 7., 8., 9. i 11., na uzgoj stoke primjenjuju se i pravila utvrđena u ovom dijelu.

1. Opći zahtjevi

1.1. Zabranjuje se uzgoj stoke bez zemljišta ako poljoprivrednik koji se bavi uzgojem stoke ne gospodari poljoprivrednim zemljištem i s drugim poljoprivrednikom nije sklopio pisani ugovor o suradnji.

1.2. Prijelaz na ekološku proizvodnju

1.2.1. Prijelazno razdoblje započinje najranije kada poljoprivrednik o svojoj djelatnosti obavijesti nadležna tijela i svoje gospodarstvo podvrgne sustavu kontrole u skladu s ovom Uredbom.

1.2.2. U točki 2. navedena su prijelazna razdoblja za pojedine tipove uzgoja životinja.

1.2.3. Životinje uzgojene i proizvodi životinjskog podrijetla proizvedeni tijekom prijelaznog razdoblja ne smiju se stavljati na tržište kao ekološki.

1.2.4. Životinje i proizvodi životinjskog podrijetla mogu se smatrati ekološkima na kraju prijelaznog razdoblja ako postoji istovremeno prijelazno razdoblje za cjelokupnu proizvodnu jedinicu uključujući stoku, pašnjak i svako zemljište koje se upotrebljava za hranu za životinje.

1.3. Podrijetlo životinja

1.3.1. Životinje u ekološkoj proizvodnji moraju biti okoćene i uzgojene na ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu.

1.3.2. Životinje i njihovi proizvodi koji se na početku prijelaznog razdoblja već nalaze na poljoprivrednom gospodarstvu mogu se smatrati ekološkima po isteku prijelaznog razdoblja iz točke 2.;

1.3.3. S obzirom na rasplod:

(a) za razmnožavanje se primjenjuju prirodne metode; dopušteno je međutim i umjetno osjemenjivanje;

(b) razmnožavanje se ne smije poticati terapijom hormonima ili sličnim tvarima, osim u slučaju da se radi o obliku veterinarskog terapeutskog tretmana pojedinačnih životinja;

(c) drugi oblici umjetnog razmnožavanja kao što su kloniranje i prijenos embrija ne smiju se primjenjivati;

(d) izbor pasmina mora biti primjeren i pridonositi sprječavanju patnje i izbjegavanju sakaćenja životinja;

1.3.4. Pri odabiru pasmina ili sojeva vodi se računa o mogućnosti životinja da se prilagode lokalnim uvjetima bez ugrožavanja njihove dobrobiti, o njihovoj vitalnosti i otpornosti na bolest. Osim toga, pasmine ili sojevi životinja odabiru se tako da se izbjegnu određene bolesti ili zdravstveni problemi povezani s određenim pasminama ili sojevima koji se upotrebljavaju u intenzivnom uzgoju, kao što je stresni sindrom svinja, PSE sindrom (bijelo-mekano-vodnjikavo meso), iznenadna smrt, spontani pobačaj i težak porod koji zahtijeva carski rez. Prednost se daje autohtonim pasminama i sojevima.

1.3.5. Radi rasploda na poljoprivredno se gospodarstvo mogu dopremiti životinje koje nisu ekološki uzgojene kada pasminama prijeti opasnost gubitka za poljoprivredu u skladu s Prilogom IV. Uredbi Komisije (EZ) br. 1974/2006,[2] a u tom slučaju životinje tih pasmina ne moraju nužno biti ženke koje se još nisu okotile.

1.4. Hranidba

1.4.1. Opći zahtjevi u pogledu hranidbe

U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) hrana za životinje dobiva se u prvom redu s poljoprivrednog gospodarstva na kojem se stoka drži ili s drugih ekoloških gospodarstava na istom području;

(b) stoka se hrani ekološkom hranom za životinje koja ispunjava prehrambene potrebe životinja u različitim fazama njihova razvoja U uzgoju stoke nije dopuštena restriktivna hranidba životinja;

(c) zabranjeno je držanje stoke u uvjetima ili način hranjenja koji mogu uzrokovati anemiju;

(d) postupci tovljenja u svakoj fazi postupka uzgoja su reverzibilni. Šopanje je zabranjeno.

(e) uz izuzetak pčela, stoka ima stalan pristup ispaši ili vlaknastoj krmi;

(f) ne smiju se upotrebljavati pospješivači rasta niti umjetne aminokiseline;

(g) neodbijene se životinje moraju po mogućnosti hraniti majčinim mlijekom kroz određeno minimalno razdoblje;

(h) krmiva mineralnog podrijetla, dodaci hrani za životinje, određeni proizvodi koji se upotrebljavaju u hranidbi životinja i pomoćne tvari u procesu proizvodnje upotrebljavaju se jedino ako su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.

1.4.2. Ispaša na zajedničkom zemljištu i sezonska ispaša

1.4.2.1. Ekološki uzgojene životinje mogu biti na ispaši na zajedničkom zemljištu pod uvjetom:

(a) da se zajedničkim zemljištem u potpunosti gospodari u skladu s ovom Uredbom;

(b) da sve životinje iz neekološkog uzgoja koje upotrebljavaju predmetno zemljište potječu iz sustava proizvodnje koji je istovrijedan jednom od onih iz članaka 28. i 30. Uredbe (EU) br. 1305/2013[3];

(c) da se stočni proizvodi dobiveni od ekoloških životinja dok upotrebljavaju to zemljište ne smatraju ekološkima, osim ako se ne može dokazati primjerena odvojenost od životinja iz neekološkog uzgoja.

1.4.2.2. Tijekom razdoblja sezonske ispaše životinje mogu pasti na neekološkom zemljištu kada se premještaju s jedne površine za ispašu na drugu. Uzimanje neekološke krme u obliku trave i druge vegetacije koju pasu životinje može trajati najviše 35 dana računajući odlazak na ispašu i povratak s ispaše.

1.4.3. Hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja

1.4.3.1. Za poljoprivredna gospodarstva u prijelaznom razdoblju, do 15 % ukupne prosječne količine hrane kojom se hrani stoka može potjecati sa ispaše ili košnje trajnih pašnjaka ili zemljišta s trajnim krmnim biljem ili proteinskih usjeva, posijanih u okviru ekološkog gospodarenja zemljištem u prvoj godini prijelaznog razdoblja, pod uvjetom da čine dio istog gospodarstva. Hrana za životinje koja je u prvoj godini prijelaznog razdoblja ne smije se upotrebljavati za proizvodnju ekološke prerađene hrane za životinje. Kada se upotrebljava i hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja i hrana za životinje sa zemljišta iz prve godine prijelaznog razdoblja, ukupan kombinirani postotak takve hrane za životinje ne smije prelaziti maksimalne postotke utvrđene u točki 1.4.3.2.

1.4.3.2. Za ekološka poljoprivredna gospodarstva u prosjeku do 20 % obroka hrane za životinje može sadržavati hranu za životinje iz prijelaznog razdoblja, tj. hranu za životinje iz druge godine prijelaznog razdoblja. Za poljoprivredna gospodarstva u prijelaznom razdoblju, kada hrana za životinje proizvedena u prijelaznom razdoblju potječe sa samog gospodarstva, taj se postotak može povećati na 100.

1.4.3.3. Vrijednosti navedene u točkama 1.4.3.1. i 1.4.3.2. izračunavaju se godišnje kao postotak suhe tvari hrane za životinje biljnog podrijetla.

1.4.4. Upotreba određenih krmiva i tvari u hrani za životinje

Samo ekološka krmiva životinjskog podrijetla te krmiva i dodaci hrani za životinje koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19. smiju se upotrebljavati u preradi ekološke hrane za životinje i u hranidbi ekoloških životinja.

1.5. Zdravstvena zaštita

1.5.1. Sprječavanje bolesti

1.5.1.1. Sprječavanje bolesti temelji se na selekciji vrsta i sojeva, praksi upravljanja uzgojem, visoko kvalitetnoj hrani i tjelesnoj aktivnosti životinja, primjerenoj gustoći životinja te odgovarajućim i primjerenim nastambama koje se održavaju u higijenskim uvjetima.

1.5.1.2. Dopuštena je primjena imunoloških veterinarsko-medicinskih proizvoda.

1.5.1.3. Zabranjena je upotreba kemijski sintetiziranih alopatskih veterinarsko-medicinskih proizvoda ili antibiotika za preventivno liječenje.

1.5.1.4. Zabranjena je upotreba pospješivača rasta ili prirasta (uključujući antibiotike, kokcidiostatike i druge umjetne pospješivače rasta) i upotreba hormona ili sličnih tvari za kontrolu reprodukcije ili za druge namjene (npr. indukciju ili sinkronizaciju estrusa).

1.5.1.5. Za stoku podrijetlom iz neekoloških jedinica primjenjuju se posebne mjere kao što su pregledi ili razdoblja karantene, ovisno o lokalnim okolnostima.

1.5.1.6. Što se tiče čišćenja i dezinfekcije, u zgradama i objektima za držanje životinja smiju se upotrebljavati samo proizvodi za čišćenje i dezinfekciju koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.

1.5.1.7. Nastambe, ograde, oprema i pribor moraju biti pravilno očišćeni i dezinficirani kako bi se izbjegla unakrsna zaraza i razvoj organizama prijenosnika bolesti. Fekalije, mokraća i nepojedena ili razlivena hrana moraju se uklanjati onoliko često koliko je to potrebno kako bi se mirisi sveli na najmanju moguću mjeru i spriječilo privlačenje kukaca ili glodavaca. Sredstva protiv glodavaca (koja se upotrebljavaju samo u klopkama) i sredstva odobrena za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19. mogu se upotrebljavati za uklanjanje kukaca i drugih štetnika u zgradama i drugim objektima u kojima se drži stoka.

1.5.2. Veterinarsko liječenje

1.5.2.1. Ako unatoč preventivnim mjerama kojima se osigurava zdravlje životinja životinje obole ili se ozlijede, mora ih se odmah liječiti.

1.5.2.2. Bolesti se odmah liječe kako bi se izbjegla patnja životinja; ako je upotreba fitoterapeutskih, homeopatskih i drugih proizvoda neprimjerena, mogu se upotrebljavati kada je to nužno i pod strogim uvjetima te pod nadzorom veterinara kemijski sintetizirani alopatski veterinarsko-medicinski proizvodi uključujući antibiotike. Osobito je potrebno odrediti ograničenja s obzirom na tijek liječenja i karence.

1.5.2.3. Krmivima mineralnog podrijetla i dodacima hrani za životinje koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19. te fitoterapeutskim i homeopatskim proizvodima daje se prednost u odnosu na kemijski sintetizirane alopatske veterinarske lijekove uključujući antibiotike pod uvjetom da je njihov terapijski učinak djelotvoran za predmetnu vrstu životinje i uvjete u kojima se provodi takvo liječenje.

1.5.2.4. S izuzetkom cijepljenja, liječenja zbog parazita i obveznih programa iskorjenjivanja u kojima životinja ili skupina životinja prima više od tri terapije liječenja kemijski sintetiziranim alopatskim veterinarskim lijekovima uključujući antibiotike unutar razdoblja od 12 mjeseci ili više od jedne terapije liječenja, ako je njihov reproduktivni ciklus kraći od godine dana, predmetna stoka ili proizvodi koji se iz nje dobivaju ne smiju se prodavati kao ekološki proizvodi, a stoka mora biti podvrgnuta prijelaznim razdobljima iz točaka 1.2. i 2.

1.5.2.5. Karenca između posljednjeg davanja alopatskog veterinarskog lijeka životinji u uobičajenim uvjetima primjene i dobivanja ekološki dobivene hrane od takvih životinja mora biti dvostruko dulja od karence iz članka 11. Direktive 2001/82/EZ ili, ako razdoblje nije navedeno, mora iznositi 48 sati.

1.5.2.6. Dopušteni su tretmani vezani uz zaštitu zdravlja ljudi i životinja koji su propisani na temelju zakonodavstva Unije.

1.6. Uvjeti smještaja i uzgojna praksa

1.6.1. Izolacija, grijanje i ventilacija objekta osiguravaju da protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina budu unutar granica kojima se osigurava dobrobit životinja. U objektu treba osigurati obilnu prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti.

1.6.2. Nastamba za životinje nije obvezna u područjima s odgovarajućim klimatskim uvjetima koji životinjama omogućuju da žive na otvorenom. Stoka ima stalni pristup otvorenim prostorima, po mogućnosti pašnjacima, kad god vremenski uvjeti i stanje tla to dopuštaju, osim ako se na temelju zakonodavstva Unije uvedu ograničenja i obveze vezane uz zaštitu zdravlja ljudi i životinja. Životinje imaju pristup natkrivenim prostorima ili sjenovitim područjima kako bi ih se zaštitilo od nepovoljnih vremenskih uvjeta.

1.6.3. Broj životinja po jedinici površine u objektima mora biti takav da osigurava udobnost, dobrobit i ispunjava potrebe svojstvene vrsti životinje koje u prvom redu ovise o vrsti, pasmini i dobi životinja. Mora se voditi računa o etološkim potrebama životinja ovisno o veličini skupine i spolu životinja. Broj životinja po jedinici površine mora biti takav da osigurava dobrobit životinja na način da imaju dovoljno prostora za prirodno stajanje, kretanje, ležanje, okretanje, njegovanje, odnosno za sve prirodne položaje tijela i sve prirodne kretnje kao što su rastezanje i mahanje krilima.

1.6.4. Najmanja površina za zatvorene i otvorene prostore te ostala obilježja smještaja za različite vrste i kategorije životinja navedeni su u točkama 2.1.4., 2.2.4., 2.3.4. i 2.4.5.

1.6.5. Površine na otvorenome mogu biti djelomično natkrivene. Trijemovi se ne smatraju otvorenim površinama.

1.6.6. Ukupan broj životinja po jedinici površine mora biti takav da ne prelazi granicu od 170 kg dušika godišnje po hektaru poljoprivredne površine.

1.6.7. Za određivanje primjerenog broja životinja po jedinici površine iz točke 1.6.6. nadležno tijelo određuje uvjetna grla ekvivalentna granici iz točke 1.6.6., u skladu s vrijednostima koje su navedene u posebnim zahtjevima za pojedine vrste uzgoja životinja.

1.7. Dobrobit životinja

1.7.1. Sve osobe koje su uključene u skrb o životinjama moraju posjedovati potrebna osnovna znanja i vještine vezane uz zdravstvene potrebe i dobrobit životinja.

1.7.2. Uzgojna praksa, uključujući broj životinja po jedinici površine te uvjete smještaja, osigurava da su zadovoljene razvojne, fiziološke i etološke potrebe životinja.

1.7.3. Stoka ima stalni pristup otvorenim prostorima, po mogućnosti pašnjacima, kad god vremenski uvjeti i stanje tla to dopuštaju, osim ako se na temelju zakonodavstva Unije uvedu ograničenja i obveze vezane uz zaštitu zdravlja ljudi i životinja.

1.7.4. Broj stoke ograničen je da ne bi došlo do prekomjerne ispaše, izrovanosti tla kopitima, erozije ili onečišćenja koje uzrokuju životinje ili širenje njihova gnoja.

1.7.5. Ako se primjenjuju članak 8. stavak 5. i točka 1.4.2.2. ovog dijela, ekološke se životinje drže odvojeno od ostalih životinja.

1.7.6. Zabranjeno je sapinjanje ili izolacija životinja, osim za pojedinačne životinje na ograničeno razdoblje i samo ako je to opravdano zbog veterinarskih razloga. Nadležna tijela mogu odobriti da se stoka u mikro-poduzećima sapinje ako stoku nije moguće čuvati u skupinama primjerenima njihovim etološkim potrebama, pod uvjetom da imaju pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše, a kada ispaša nije moguća, najmanje dvaput tjedno imaju pristup površinama na otvorenom.

1.7.7. Trajanje prijevoza stoke svedeno je na minimum.

1.7.8. Svaka patnja svodi se na minimum tijekom cijelog života životinje, uključujući i vrijeme klanja.

1.7.9. Zabranjeno je osakaćivanje životinja.

1.7.10. Svaka se patnja životinje svodi na minimum primjenom odgovarajućih anestetika i/ili analgetika i radnjom koju kvalificirano osoblje obavlja samo kod najprimjerenije dobi životinje.

1.7.11. Fizička kastracija dopuštena je kako bi se održala kvaliteta proizvoda i tradicionalne metode uzgoja, ali samo uz primjenu odgovarajućih anestetika ili analgetika i radnjom koju kvalificirano osoblje obavlja samo kod najprimjerenije dobi životinje.

1.7.12. Ukrcavanje i iskrcavanje životinja obavljaju se bez primjene bilo koje vrste električne stimulacije za prisiljavanje životinja. Zabranjeno je upotrebljavanje alopatskih sredstava za smirivanje prije ili tijekom prijevoza.

2. Zahtjevi u pogledu određenih životinjskih vrsta

2.1. Proizvodnja goveda, ovaca i koza

2.1.1. Prijelaz na ekološku proizvodnju

Da bi se goveda, ovce i koze te njihovi proizvodi mogli smatrati ekološkima, pravila proizvodnje navedena u ovoj Uredbi morala su biti primjenjivana najmanje:

(a) 12 mjeseci kod goveda za proizvodnju mesa, a u svakom slučaju najmanje tri četvrtine trajanja njihova dotadašnjeg života;

(b) šest mjeseci u slučaju ovaca i koza te životinja za proizvodnju mlijeka.

2.1.2. Hranidba

U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) goveda, ovce i koze imaju pristup pašnjacima kad god to uvjeti dopuštaju;

(b) neovisno o točki (a), muške životinje vrste goveda starije od godinu dana imaju pristup ispaši ili površini na otvorenome;

(c) u slučajevima kada goveda, ovce i koze imaju pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše i kada sustav zimskog smještaja životinjama pruža slobodu kretanja, obveza osiguravanja površina na otvorenome tijekom zimskih mjeseci može se zanemariti;

(d) osim tijekom godišnjeg razdoblja sezonske ispaše iz točke 1.4.2.2., najmanje 90 % hrane za životinje mora potjecati sa samoga poljoprivrednog gospodarstva ili, kada to nije izvodivo, mora biti proizvedeno u suradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima u istoj regiji;

(e) sustavi uzgoja goveda, ovaca i koza moraju se temeljiti na maksimalnoj upotrebi ispaše prema raspoloživosti pašnjaka u različitim razdobljima godine. Najmanje 60 % suhe tvari u dnevnim obrocima goveda, ovaca i koza mora činiti vlaknasta krma, svježa ili suha krma ili silaža. Za životinje koje se upotrebljavaju za proizvodnju mlijeka dopušta se smanjenje na 50 % suhe tvari u razdoblju od najviše tri mjeseca tijekom rane laktacije;

(f) sva neodbijena telad, janjad i jarad mora biti hranjena po mogućnosti majčinim mlijekom, i to telad najmanje tri mjeseca, a janjad i jarad najmanje 45 dana.

2.1.3. Posebni uvjeti smještaja

U pogledu uvjeta smještaja primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) prostor za smještaj goveda, ovaca i koza ima glatke, ali ne skliske podove. Najmanje polovica površine zatvorenog prostora, kako je navedena u tablici o minimalnim površinama za goveda, ovce i koze u točki 2.1.4., mora biti puna, što znači da nije ni rebrasta ni rešetkaste konstrukcije;

(b) smještaj ima udobnu, čistu, suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje/odmaranje koja se sastoji od čvrste konstrukcije koja nije rebrasta. Na površini za odmaranje postoji široka stelja nastrta slamom. Stelja se sastoji od slame ili drugog odgovarajućeg prirodnog materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti bilo kojim mineralnim proizvodom koji je odobren kao gnojivo ili poboljšivač tla za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.;

(c) neovisno o članku 3. stavku 1. podstavku 1. točki (a) i članku 3. stavku 1. podstavku 2. Direktive Vijeća 2008/119/EC[4], zabranjen je smještaj teladi u pojedinačne odjeljke nakon dobi od jednog tjedna, osim za pojedinačne životinje na određeno razdoblje i samo ako je to opravdano zbog veterinarskih razloga.

2.1.4. Broj životinja po jedinici površine

Broj goveda, ovaca i koza po hektaru mora biti u sljedećim granicama:

Razred ili vrsta || Najveći mogući broj životinja po hektaru ekvivalent količini od 170 kg N/ha/godišnje

Telad za tov || 5

Ostala goveda mlađa od godine dana || 5

Mužjaci goveda od jedne do manje od dvije godine starosti || 3,3

Ženke goveda od jedne do manje od dvije godine starosti || 3,3

Mužjaci goveda stari dvije godine ili više godina || 2

Rasplodne junice || 2,5

Tovne junice || 2,5

Krave muzare || 2

Krave muzare izdvojene za klanje || 2

Ostale krave || 2,5

Koze || 13,3

Ženke ovaca || 13,3

Najmanje površine u zatvorenom prostoru i otvorenom prostoru i druge karakteristike smještaja goveda, ovaca i koza su sljedeće:

|| Unutarnja površina (neto površina namijenjena za životinje) || Vanjska površina (površina za kretanje, bez pašnjaka)

|| minimalno žive mase (kg) || M2/grlo || M2/grlo

Goveda za rasplod i tov || do 100 || 1,5 || 1,1

do 200 || 2,5 || 1,9

do 350 || 4,0 || 3

više od 350 || 5 s najmanje 1 m2/100 kg || 3,7 s najmanje 0,75 m2/100 kg

Krave muzare || || 6 || 4,5

Bikovi za rasplod || || 10 || 30

Ovce i koze || || 1,5 ovca/koza || 2,5

|| 0,35 janje/kozlić || 2,5 s 0,5 po janjetu/kozliću

2.2. Proizvodnja kopitara

2.2.1. Prijelaz na ekološku proizvodnju

Da bi se kopitari i njihovi proizvodi mogli smatrati ekološkima, pravila proizvodnje navedena u ovoj Uredbi morala su biti primjenjivana najmanje:

(a) 12 mjeseci, za proizvodnju mesa, a u svakom slučaju najmanje tri četvrtine trajanja njihova dotadašnjeg života;

(b) šest mjeseci u slučaju životinja a proizvodnju mlijeka.

2.2.2. Hranidba

U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) kopitari imaju pristup pašnjacima kad god to uvjeti dopuštaju;

(b) u slučajevima kada kopitari imaju pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše i kada sustav zimskog smještaja životinjama pruža slobodu kretanja, obveza osiguravanja površina na otvorenome tijekom zimskih mjeseci može se zanemariti;

(c) osim tijekom godišnjeg razdoblja sezonske ispaše iz točke 1.4.2.2., najmanje 90 % hrane za životinje mora potjecati sa samog poljoprivrednog gospodarstva ili, kada to nije izvodljivo, mora biti proizvedeno u suradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima u istoj regiji;

(d) sustave uzgoja za kopitare treba temeljiti na maksimalnoj upotrebi ispaše prema raspoloživosti pašnjaka u različitim razdobljima godine. Najmanje 60 % suhe tvari u dnevnim obrocima kopitara mora činiti vlaknasta krma, svježa ili suha krma ili silaža;

(e) neodbijena mladunčad kopitara mora se po mogućnosti hraniti majčinim mlijekom u razdoblje od najmanje tri mjeseca;

2.2.3. Posebni uvjeti smještaja

U pogledu uvjeta smještaja primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) prostor za smještaj kopitara ima glatke, ali ne skliske podove. Najmanje polovina površine zatvorenog prostora, kako je navedena u tablici o minimalnim površinama za kopitare u točki 2.2.4. mora biti puna, što znači da nije ni rebrasta ni rešetkaste konstrukcije;

(b) smještaj ima udobnu, čistu, suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje/odmaranje koja se sastoji od čvrste konstrukcije koja nije rebrasta. Na površini za odmaranje postoji široka stelja nastrta slamom. Stelja se sastoji od slame ili drugog odgovarajućeg prirodnog materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti bilo kojim mineralnim proizvodom koji je odobren kao gnojivo ili poboljšivač tla za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.

2.2.4. Broj životinja po jedinici površine

Broj kopitara po hektaru mora biti u sljedećim granicama:

Razred ili vrsta || Najveći mogući broj životinja po hektaru ekvivalent količini od 170 kg N/ha/godišnje

Kopitari stariji od šest mjeseci || 2

Najmanje površine u zatvorenom prostoru i otvorenom prostoru i druge karakteristike smještaja kopitara su sljedeće:

|| Unutarnja površina (neto površina namijenjena za životinje) || Vanjska površina (površina za kretanje, bez pašnjaka)

|| minimalno žive mase (kg) || M2/grlo || M2/grlo

Kopitari za rasplod i tov || do 100 || 1,5 || 1,1

do 200 || 2,5 || 1,9

do 350 || 4,0 || 3

više od 350 || 5 s najmanje 1 m2/100 kg || 3,7 s najmanje 0,75 m2/100 kg

2.3. Proizvodnja svinja

2.3.1. Prijelaz na ekološku proizvodnju

Da bi se svinje i njihovi proizvodi mogli smatrati ekološkima, pravila proizvodnje navedena u ovoj Uredbi morala su biti primjenjivana najmanje šest mjeseci.

2.3.2. Hranidba

U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) najmanje 60 % hrane za životinje mora potjecati sa samoga poljoprivrednog gospodarstva ili, kada to nije izvodivo, mora biti proizvedeno u istoj regiji u suradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima ili subjektima u poslovanju s hranom za životinje;

(b) sva neodbijena mladunčad svinja mora se po mogućnosti hraniti majčinim mlijekom u razdoblje od najmanje 40 dana;

(c) vlaknasta krma, svježa ili sušena krma ili silaža dodaju se dnevnom obroku za svinje.

2.3.3. Posebni uvjeti smještaja

U pogledu uvjeta smještaja primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) prostor za smještaj svinja ima glatke, ali ne skliske podove. Najmanje polovica površine zatvorenog prostora, kako je navedena u tablici o minimalnim površinama za svinje u točki 2.3.4., mora biti puna, što znači da nije ni rebrasta ni rešetkaste konstrukcije;

(b) nastamba za svinje ima udobnu, čistu, suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje/odmaranje koja se sastoji od čvrste konstrukcije koja nije rebrasta. Na površini za odmaranje postoji široka stelja nastrta slamom. Stelja se sastoji od slame ili drugog odgovarajućeg prirodnog materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti bilo kojim mineralnim proizvodom koji je odobren kao gnojivo ili poboljšivač tla za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.;

(c) krmače moraju biti u skupini, osim u posljednjem stadiju suprasnosti i tijekom laktacije;

(d) prasad se ne smije držati na podovima bez nagiba ili u kavezima za prasad;

(e) površine na kojima se svinje kreću moraju omogućivati izbacivanje izmeta i rovanje. Za rovanje se mogu upotrebljavati različiti supstrati.

2.3.4. Broj životinja po jedinici površine

Broj svinja po hektaru mora biti u sljedećim granicama:

Razred ili vrsta || Najveći mogući broj životinja po hektaru ekvivalent količini od 170 kg N/ha/godišnje

Prasad || 74

Krmače za rasplod || 6,5

Svinje za tov || 14

Ostale svinje || 14

Najmanje površine u zatvorenom prostoru i otvorenom prostoru i druge karakteristike smještaja svinja su sljedeće:

|| Unutarnja površina (neto površina namijenjena za životinje) || Vanjska površina (površina za kretanje, bez pašnjaka)

|| minimalno žive mase (kg) || M2/grlo || M2/grlo

Krmače koje su se oprasile s prasadi starom do 40 dana || || 7,5 po krmači || 2,5

Svinje za tov || do 50 || 0,8 || 0,6

do 85 || 1,1 || 0,8

do 110 || 1,3 || 1

Prasad || starija 40 dana i mase do 30 kg || 0,6 || 0,4

Rasplodne svinje || || 2,5 za ženku || 1,9

|| 6 za mužjaka Ako se obori upotrebljavaju za prirodni pripust: 10 m2/nerastu || 8,0

2.4. Proizvodnja peradi

2.4.1. Prijelaz na ekološku proizvodnju

Da bi se perad i njihovi proizvodi mogli smatrati ekološkima, pravila proizvodnje navedena u ovoj Uredbi morala su biti primjenjivana najmanje:

(a) deset tjedana za perad za proizvodnju mesa, dovedenu prije dostizanja starosti od tri dana;

(b) šest tjedana kod peradi za dobivanje jaja.

2.4.2. Podrijetlo peradi

Perad se mora ili uzgajati do dostizanja minimalne dobi ili mora potjecati od spororastućih sojeva peradi koje je odredilo nadležno tijelo. Ako poljoprivrednik ne upotrebljava spororastuće sojeve peradi, najmanja dopuštena dob kod klanja je sljedeća:

(a) 81 dan za piliće;

(b) 150 dana za kopune;

(c) 49 dana za pekinške patke;

(d) 70 dana za ženke mošusne patke;

(e) 84 dana za mužjake mošusne patke;

(f) 92 dana za divlje patke;

(g) 94 dana za biserke;

(h) 140 dana za mužjake purana i guske za pečenje i

(i) 100 dana za ženke purana.

2.4.3. Hranidba

U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) najmanje 60 % hrane za životinje mora potjecati sa samoga poljoprivrednog gospodarstva ili, kada to nije izvodivo, mora biti proizvedeno u istoj regiji u suradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima ili subjektima u poslovanju s hranom za životinje;

(b) vlaknasta krma, svježa ili sušena krma ili silaža dodaju se dnevnom obroku.

2.4.4. Posebni uvjeti smještaja

U pogledu uvjeta smještaja primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) perad se ne drži u kavezima;

(b) vodena perad ima pristup tekućici, ribnjaku, jezeru ili bazenu kad god vremenski i higijenski uvjeti to dopuštaju kako bi se poštovale posebne potrebe njihove vrste i zahtjevi za dobrobit životinja; kad vremenski uvjeti to ne dopuštaju, imaju pristup vodi u koju mogu uroniti glavu kako bi očistile perje;

(c) perad ima pristup površini na otvorenom u trajanju od najmanje jedne trećine njihovog života. Površine na otvorenome za perad uglavnom su pokrivene vegetacijom i imaju zaštitne objekte i pticama omogućuju jednostavan pristup primjerenom broju korita za napajanje;

(d) ako se perad drži u zatvorenom prostoru zbog ograničenja ili obveza uvedenih na temelju zakonodavstva Unije, mora imati stalan pristup dostatnim količinama vlaknaste krme i primjerenoj sirovini kako bi zadovoljila svoje etološke potrebe;

(e) objekti za svu perad zadovoljavaju sljedeće uvjete:

i.        najmanje jedna trećina površine poda je puna, to jest, nije ni rebraste ni rešetkaste konstrukcije te je pokrivena steljom kao što je slama, strugotina drva, pijesak ili treset;

ii.       u peradarskim objektima za nesilice dovoljno velik dio prostora poda za kokoši dostupan je za prikupljanje izmeta;

iii.      moraju imati prečke koje veličinom i brojem odgovaraju veličini jata i ptica kako je navedeno u točki 2.4.5. u tablici o najmanjim površinama u zatvorenom prostoru i otvorenom prostoru i drugim karakteristikama smještaja peradi;

iv.      s vanjske strane nastambe, uključujući i mogući trijem, postoje otvori za ulaz i izlaz dostatne veličine za prolaz ptice, pri čemu sveukupna duljina tih otvora mora iznositi najmanje 4 m na 100 m površine nastambe koja je na raspolaganju pticama. Ako postoji trijem, unutarnji otvori između nastambe i trijema moraju imati sveukupnu duljinu od 2 m na 100 m površine nastambe. Mora biti omogućen 24-satni pristup trijemu;

v.       objekti za perad izgrađeni su tako da je svim pticama omogućen jednostavan pristup površini na otvorenome, tj. najveća udaljenost od bilo koje točke unutar nastambe do najbližega vanjskog otvora ne smije biti veća od 15 m;

vi.      višeredni sustavi ne smiju imati više od tri reda upotrebljive površine uključujući podnu površinu. Visina između pojedinih redova ili međupovršina kao što su površine za gnijezda ne smije biti veća od 1 m. Više etaže moraju biti takve da je moguće automatizirano izgnojavanje;

(f) prirodno svjetlo može se nadopuniti umjetnim sredstvima kako bi osiguralo najviše 16 sati svjetla dnevno s neprekidnim noćnim trajanjem odmora bez umjetnog svjetla u trajanju od najmanje osam sati;

(g) nastambe se moraju isprazniti od životinja između svakog turnusa uzgoja peradi. U tom se vremenu zgrade i oprema moraju očistiti i dezinficirati. Osim toga, kada se završi svaki proizvodni turnus peradi, ograđen prostor za perad mora u razdoblju koje odredi država članice ostati prazan kako bi se bilju omogućilo da ponovno naraste. Ti zahtjevi ne vrijede za perad koja se ne uzgaja u turnusima, ne drži u ograđenim prostorima i slobodno se kreće tijekom dana.

2.4.5. Broj životinja po jedinici površine

Najveći broj životinja po hektaru mora biti u sljedećim granicama:

Razred ili vrsta || Najveći mogući broj životinja po hektaru ekvivalent količini od 170 kg N/ha/godišnje

Tovni pilići || 580

Kokoši nesilice || 230

Najmanje površine u zatvorenom prostoru i otvorenom prostoru i druge karakteristike smještaja za ptice vrste Gallus gallus su sljedeće:

|| Rasplodna/roditeljska perad || Pomladak || Tovna perad || Kopuni || Nesilice

Dob || Rasplodna perad || Pilenke 0 – 8 tjedana || Pilenke 9 – 18 tjedana || Početna faza tova 0 – 21 tjedan || Završna faza tova 22 do 81 dan || 22 – 150 dana || Nesilice starije od 19 tjedana

Broj životinja po jedinici površine u nastambi (ptica po m2 upotrebljive površine) za fiksne i pomične nastambe || 6 ptica || 24 ptice s najviše 21 kg žive mase po m² || 15 ptice s najviše 21 kg žive mase po m² || 20 ptice s najviše 21 kg žive mase po m² || 10 ptice s najviše 21 kg žive mase po m² || 10 ptice s najviše 21 kg žive mase po m² || 6 ptica

Prečke (cm) || || || || || 18

Višeredni sustavi - dodatna ograničenja/m2 podne površine (uključujući trijem ako je omogućen 24-satni pristup) || 9 ptica || 36 ptica isključujući površinu trijema || 22 ptice || Obično nije primjenjivo || 9 ptica

Ograničenja za veličinu jata || 3 000 uključujući mušku perad || 10 000 * || 3 300 || 10 000 * || 4 800 || 2 500 || 3 000

Broj ptica po jedinici površine ispusta (m2/ptica), pod uvjetom da nije premašena granica od 170 kg N/ha/godišnje || 4 || 1 || 4 || 1 || 4 || 4 || 4

*    može se podijeliti tako bude 3 x 3000 ili 2 x 4800 turnusa

Najmanje površine u zatvorenom prostoru i otvorenom prostoru i druge karakteristike smještaja za ptice vrste Gallus gallus su sljedeće:

|| Purani || Guske || Patke || Biserke

Vrsta || Muški || Ženske || Svi || Pekinške patke || Mužjaci mošusne patke || Ženke mošusne patke || Divlje patke || Svi

Broj životinja po jedinici površine u nastambi (ptica po m2 upotrebljive površine) za fiksne i pomične nastambe || 10 s najviše 21 kg žive mase po m² || 10 s najviše 21 kg žive mase po m² || 10 s najviše 21 kg žive mase po m² || 10 s najviše 21 kg žive mase po m² || 10 s najviše 21 kg žive mase po m² || 10 s najviše 21 kg žive mase po m² || 10 s najviše 21 kg žive mase po m² || 10 s najviše 21 kg žive mase po m²

Prečke (cm) || 40 || 40 || Obično nije primjenjivo || Obično nije primjenjivo || 40 || 40 || Obično nije primjenjivo || 20

Ograničenja za veličinu jata || 2 500 || 2 500 || 2 500 || 4 000 ženskih 3 200 muških || 3 200 || 4 000 || 3 200 || 5 200

Broj ptica po jedinici površine ispusta (m2/ptica) pod uvjetom da nije premašena granica od 170 kg N/ha/godišnje || 10 || 10 || 15 || 4,5 || 4,5 || 4,5 || 4,5 || 4

2.4.6. Pristup površinama na otvorenome

U pogledu pristupa površinama na otvorenome primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) perad ima pristup površini na otvorenome u trajanju od najmanje jedne trećine svojeg života. Od najranije joj se dobi mora omogućiti, koliko je god to izvodivo, da tijekom dana ima stalan pristup otvorenim površinama kad god to dopušta fiziološko stanje i fizički uvjeti, osim u slučaju privremenih zabrana uvedenih na temelju zakonodavstva Unije;

(b) površine na otvorenome za perad uglavnom su obrasle vegetacijom koju čine različite bilje i imaju zaštitne objekte i pticama omogućuju jednostavan pristup primjerenom broju korita za napajanje; Vegetacija na površini na otvorenome mora se redovito uklanjati i odnositi kako bi se smanjila mogućnost nastanka viška hranjivih tvari. Otvorene se površine ne smiju prostirati više od 150 m u promjeru od najbližeg otvora na nastambi za perad. Međutim, udaljenost od 350 m od najbližeg otvora na nastambi dopuštena je pod uvjetom da je dovoljan broj natkrivenih prostora i korita za vodu u ravnomjerno raspoređeni po čitavoj otvorenoj površini s barem četiri natkrivena prostora po hektaru;

(c) u uvjetima kada, primjerice, zbog dugotrajnoga snježnog pokrivača ili sušnih vremenskih uvjeta nema dovoljno hrane na površini za slobodno kretanje peradi, mora ih se dodatno hraniti vlaknastom krom;

(d) ako se perad drži u zatvorenom prostoru zbog ograničenja ili obveza uvedenih na temelju zakonodavstva Unije, mora imati stalan pristup dostatnim količinama vlaknaste krme i primjerenoj sirovini kako bi zadovoljila svoje etološke potrebe.

2.4.7. Dobrobit životinja

Zabranjeno je uklanjanje perja sa žive peradi;

2.5. Pčelarstvo

2.5.1. Prijelaz na ekološku proizvodnju

Proizvodi pčelarstva mogu se prodavati upućivanjem na ekološku proizvodnju samo ako su se pravila ekološke proizvodnje poštovala tijekom najmanje godinu dana.

Tijekom prijelaznog razdoblja vosak se mora zamijeniti voskom koji potječe iz ekološkog pčelarstva.

2.5.2. Podrijetlo pčela

Kod pčela se prednost se daje vrsti Apis mellifera i njezinim lokalnim ekotipovima.

2.5.3. Hranidba

U pogledu hranidbe primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) na kraju proizvodne sezone košnicama se ostavljaju dostatne zalihe meda i cvjetnog praha za preživljavanje zimi;

(b) hranidba pčelinjih zajednica dopuštena je samo kada je preživljavanje zajednice dovedeno u opasnost zbog klimatskih uvjeta. Hrani ih se ekološkim medom, ekološkim šećernim sirupom ili ekološkim šećerom.

2.5.4. Posebna pravila o sprječavanju bolesti i veterinarskom liječenju u pčelarstvu

U pogledu sprječavanja bolesti i veterinarskog liječenja primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) za potrebe zaštite okvira, košnica i saća, posebno od štetnika, dopuštena su samo sredstva protiv glodavaca (koja se stavljaju u klopke) i odgovarajući proizvodi koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.;

(b) dopuštena je mehanička dezinfekcija pčelinjaka, na primjer parom ili neposrednim plamenom;

(c) dopušteno je uništavanje trutovskog legla samo ako ima za cilj izoliranje zaraženosti parazitom Varroa destructor;

(d) ako se unatoč svim preventivnim mjerama pčelinje zajednice razbole ili zaraze, odmah se moraju liječiti i prema potrebi premjestiti u pčelinjake u izolaciji;

(e) u slučaju zaraze parazitom Varroa destructor mogu se upotrebljavati mravlja kiselina, mliječna kiselina, octena kiselina i oksalna kiselina, kao i mentol, timol, eukaliptol ili kamfor;

(f) ako se liječenje provodi kemijski sintetiziranim alopatskim proizvodima, tijekom tog razdoblja tretirane se pčelinje zajednice stavljaju u pčelinjake u izolaciji i sav se vosak zamjenjuje voskom iz ekološkog pčelarstva. Nakon toga na takve se pčelinje zajednice primjenjuje jednogodišnje prijelazno razdoblje utvrđeno u točki 2.5.1.;

(g) točka (f) ne primjenjuje se na proizvode koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.

2.5.5. Posebni uvjeti smještaja u pčelarstvu

U pogledu uvjeta smještaja primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) pčelinjaci se postavljaju na područjima koja osiguravaju izvore nektara i peluda koje čine prije svega ekološki uzgojene kulture ili, prema potrebi, prirodna vegetacija ili konvencionalno upravljane šume ili kulture koje se obrađuju metodama koje imaju vrlo mali utjecaj na okoliš;

(b) pčelinjaci se drže na dovoljnoj udaljenosti od izvora koji mogu dovesti do onečišćenja pčelarskih proizvoda ili loše utjecati na zdravlje pčela;

(c) smještaj je pčelinjaka takav da unutar radijusa od 3 km od pčelinjaka izvore nektara i cvjetnog praha čine uglavnom ekološki uzgojene kulture ili samoniklo bilje ili kulture tretirane postupcima s malim utjecajem na okoliš koji su ekvivalentni onima iz članaka 28. i 30. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i koji ne mogu utjecati na ekološko obilježje pčelarske proizvodnje. Navedeni se zahtjevi ne primjenjuju u razdoblju bez cvatnje ili kada su pčelinje zajednice u mirovanju;

(d) košnice i materijali koji se upotrebljavaju u pčelarstvu uglavnom se izrađuju od prirodnih materijala koji ne predstavljaju opasnost od onečišćenja okoliša ili proizvoda pčelarstva.

2.5.6. Posebna pravila o praksama u pčelarstvu

U pogledu praksi u pčelarstvu primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) pčelinji vosak za nove osnove potječe iz jedinica ekološkog uzgoja;

(b) u košnicama se smiju upotrebljavati samo prirodni proizvodi kao što su propolis, vosak i biljna ulja;

(c) zabranjeno je upotrebljavanje kemijskih sintetskih sredstava za odbijanje insekata tijekom vrcanja meda;

(d) zabranjeno je upotrebljavanje voštanih saća za vrcanje meda;

(e) pčelarstvo se ne smatra ekološkim ako se odvija u regijama ili područjima koje su države članice odredile regijama ili područjima u kojima pčelarstvo nije izvodivo.

2.5.7. Dobrobit životinja

U pogledu dobrobiti životinja primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) zabranjeno je uništavanje pčela u saćama kao metoda sakupljanja pčelarskih proizvoda;

(b) sakaćenje poput rezanja krila pčelinjim maticama je zabranjeno.

Dio III.: Pravila proizvodnje za morske alge i životinje iz akvakulture

1. Definicije

Za potrebe ovog dijela primjenjuju se sljedeće definicije:

(1) „zatvoreni recirkulacijski objekt za akvakulturu” znači objekt u kojem se odvija akvakultura u zatvorenom okolišu na zemlji ili na plovilu koja uključuje recirkulaciju vode i koji ovisi o trajnom vanjskom izvoru energije radi stabilizacije okoline za životinje iz akvakulture;

(2) „energija iz obnovljivih izvora” znači obnovljivi izvori nefosilne energije, kao što su vjetar, solarna energija, geotermalna energija, valovi, plima, vodena energija, plin iz odlagališta otpada, plin iz pogona za pročišćavanje otpadnih voda i bioplinovi;

(3) „mrijestilište” znači mjesto oplodnje, mrijesta i uzgoja kroz rane životne stadije životinja iz akvakulture, posebno riba i školjkaša;

(4) „mladičnjak” znači mjesto gdje se primjenjuje prijelazni uzgojni sustav između mrijestilišta i faza rasta. Faza mladičnjaka završava u prvoj trećini proizvodnog ciklusa s izuzećem vrsta koje prolaze postupak smoltifikacije;

(5) „onečišćenje” znači izravno ili neizravno uvođenje u vodeni okoliš tvari ili energije kako su definirani u Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[5] te u Direktivi 2008/56/EC Europskog parlamenta i Vijeća[6], u vodama na koje se te direktive primjenjuju;

(6) „polikultura” znači uzgoj dviju ili više vrsta, obično iz različitih trofičkih razina, u istoj uzgojnoj jedinici;

(7) „proizvodni ciklus” znači životni ciklus životinje iz akvakulture ili morske alge od najranijih životnih faza (oplođena jaja u slučaju životinja akvakulture) do izlova;

(8) „lokalno uzgojene vrste” znači vrste koje nisu ni strane ni lokalno neprisutne vrste na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007,[7] kao i vrste navedene u Prilogu IV. toj Uredbi;

(9) „uzgojna gustoća” znači živa težina životinja u akvakulturi po kubnom metru vode u bilo koje doba tijekom faze rasta, a u slučaju plosnatica i kozica težina po kvadratnom metru površine.

2. Opći zahtjevi

2.1. Proizvodne aktivnosti moraju se obavljati na lokacijama koje nisu podložne onečišćenju proizvodima ili tvarima koje nisu odobrene za upotrebu u ekološkoj proizvodnji ili onečišćujućim tvarima koje bi ugrozile ekološku prirodu proizvoda.

2.2. Ekološke i neekološke proizvodne jedinice primjereno se odvajaju u skladu s minimalnim udaljenostima koje su odredile države članice ako su takve minimalne udaljenosti utvrđene. Takve se mjere odvajanja temelje na prirodnom smještaju, odvojenim distribucijskim sustavima za vodu, udaljenosti, plimi i oseci, uzvodnom i nizvodnom smještaju ekološke proizvodne jedinice. Proizvodnja morskih algi ne smatra se ekološkom ako se odvija na lokacijama ili područjima koja su tijela država članica odredila kao lokacije ili područja koja nisu prikladna za ekološku akvakulturu ili branje morskih algi.

2.3. Za sve nove proizvodne aktivnosti koje se prijavljuju za ekološku proizvodnju i za proizvodnju više od 20 tona proizvoda akvakulture godišnje potrebna je procjena utjecaja na okoliš razmjerna proizvodnoj jedinici da bi se utvrdili uvjeti proizvodne jedinice i njezinog neposrednog okoliša i mogući učinci tih operacija. Subjekti dostavljaju procjenu utjecaja na okoliš kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi. Sadržaj procjene utjecaja na okoliš temelji se na Prilogu IV. Direktivi 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća[8]. Ako je jedinica već bila podvrgnuta jednakovrijednoj procjeni, tada se ona može upotrebljavati u tu svrhu.

2.4. Subjekti osiguravaju plan održivog upravljanja razmjeran proizvodnoj jedinici za akvakulturu i uzgoj morskih algi.

2.5. Plan se godišnje ažurira i u njemu se detaljno navode učinci aktivnosti na okoliš, postupci praćenja stanja okoliša koje treba provoditi te popis mjera koje se trebaju poduzeti da bi se umanjili negativni učinci na neposredni vodeni i kopneni okoliš uključujući, kada je to primjenjivo, ispust nutrijenata u okoliš po proizvodnom ciklusu ili po godini. U planu se bilježe nadzor i popravak tehničke opreme.

2.6. Subjekti u poslovanju akvakulture i uzgoju morskih algi sastavljaju u okviru održivog plana upravljanja raspored smanjivanja otpada, koji se treba uspostaviti na početku operacija. Kada je to moguće, upotreba rezidualne topline ograničava se na energiju iz obnovljivih izvora. Za sakupljanje morskih algi na početku se donosi jednokratna procjena biomase.

3. Zahtjevi za morske alge

Osim općih pravila proizvodnje koja su utvrđena u člancima 7., 8., 9., 12. i kada je primjenjivo u odjeljku 2, na sakupljanje i proizvodnju morskih algi primjenjuju se i pravila utvrđena u odjeljku 3. Ta se pravila primjenjuju mutatis mutandis na proizvodnju svih višestaničnih morskih algi ili fitoplanktona i mikroalgi radi daljnje upotrebe kao hrane za životinje u akvakulturi.

3.1. Prijelaz na ekološku proizvodnju

3.1.1. Prijelazno razdoblje za mjesto vađenja morskih algi iznosi šest mjeseci.

3.1.2. Prijelazno razdoblje za jedinicu uzgoja morskih algi iznosi šest mjeseci ili jedan puni proizvodni ciklus, ovisno što je od toga dulje.

3.1.3. Tijekom prijelaznog razdoblja gospodarstvo akvakulture može biti podijeljeno na jasno odvojene cjeline, pri čemu se sa svim jedinicama ne upravlja skladu s pravilima ekološke proizvodnje. Što se tiče proizvodnje morskih algi, može se raditi o istoj vrsti pod uvjetom da su jedinice na odgovarajući način odvojene.

3.2. Pravila proizvodnje morskih algi

3.2.1. Sakupljanje divljih morskih algi i njihovih dijelova koje samoniklo rastu u moru smatra se ekološkom proizvodnjom pod uvjetom:

(a) da područja uzgoja imaju visok ekološki status kako je određen Direktivom 2000/60/EZ[9] i nisu neprikladna sa zdravstvenog stajališta.

(b) da sakupljanje ne utječe znatno na stabilnost prirodnog ekosustava ili na održanje vrste u području sakupljanja.

3.2.2. Da bi se smatrao ekološkom, uzgoj morskih algi mora se odvijati u obalnim područjima čije su karakteristike u pogledu okoliša i zdravlja u najmanju ruku ekvivalentne onima iz točke 3.2.1.(a). Osim toga, primjenjuju se i sljedeća pravila proizvodnje:

(a) u svim fazama proizvodnje, od sakupljanja mladih algi do berbe, primjenjuju se održivi postupci;

(b) da bi se osiguralo očuvanje bogatih genskih zaliha, mlade samonikle alge moraju se redovito sakupljati kako bi se dopunile zalihe koje potječu iz uzgoja u zatvorenim prostorima;

(c) gnojiva se ne smiju upotrebljavati, osim u zatvorenim objektima, i to samo ako za tu svrhu odobrena za upotrebu u ekološkoj proizvodnji.

3.3. Uzgoj morskih algi

3.3.1. U uzgoju morskih algi na moru upotrebljavaju se isključivo hranjive tvari koje se prirodno pojavljuju u okolišu ili dolaze iz ekološkog uzgoja životinja iz akvakulture, po mogućnosti smještene u blizini kao dio sustava polikulture.

3.3.2. U kopnenim objektima u kojima se upotrebljavaju vanjski izvori hranjivih tvari, razina nutrijenata u ispusnoj vodi treba biti provjerljivo ista ili niža od njihove razine u ulaznoj vodi. Smiju se upotrebljavati samo nutrijenti biljnog ili mineralnog podrijetla koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.

3.3.3. Uzgojna gustoća ili operativni intenzitet moraju se evidentirati i biti takvi da održavaju cjelovitost vodnog okoliša osiguravajući da se ne premašuje maksimalna količina morskih algi koja se može dobiti bez negativnih učinaka po okoliš.

3.3.4. Konopi i ostala oprema koja se upotrebljava za uzgoj morskih algi upotrebljavaju se višekratno ili se recikliraju, kada je to moguće.

3.4. Održivo sakupljanje divljih morskih algi

3.4.1. Na početku sakupljanja morskih algi provodi se jednokratna procjena biomase.

3.4.2. U jedinici ili poslovnim prostorima vode se robne i financijske evidencije koje su takve da omogućuju subjektu da utvrdi, a kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi da provjeri da su sakupljači dostavili samo divlje morske alge proizvedene u skladu s ovom Uredbom.

3.4.3. Sakupljanje se provodi tako da prikupljene količine ne uzrokuju značajan utjecaj na stanje vodnog okoliša. Poduzimaju se mjere kojima se omogućuje regeneracija morskih algi i sprječava prilov, kao što su tehnika sakupljanja, minimalna veličina, dob, reproduktivni ciklus ili količina preostalih morskih algi.

3.4.4. Ako se morske alge sakupljaju iz zajedničke ili dijeljene površine ubiranja, potrebno je dokumentirati da ukupno sakupljanje udovoljava ovoj Uredbi.

4. Zahtjevi za životinje iz akvakulture

Osim općih pravila proizvodnje koja su utvrđena u člancima 7., 8., 9. i 12., na vrste riba, rakova, bodljikaša i školjkaša iz točke 4.1.5.10. primjenjuju se i pravila utvrđena u odjeljku 4. Ta se pravila primjenjuju mutatis mutandis i na zooplankton, mikroračiće, rotifere, crve i ostale životinje za hranidbu u vodi.

4.1. Opći zahtjevi

4.1.1. Prijelaz na ekološku proizvodnju

4.1.1.1. Sljedeća prijelazna razdoblja za proizvodne jedinice u akvakulturi primjenjuju se za sljedeće vrste objekata akvakulture, uključujući postojeće životinje iz akvakulture:

(a) za objekte koji se ne mogu isušiti, očistiti i dezinficirati, prijelazno razdoblje od 24 mjeseca;

(b) za objekte koji su isušeni ili ostavljeni za odmor objekta, prijelazno razdoblje od 12 mjeseci;

(c) za objekte koji su isušeni, očišćeni i dezinficirani, prijelazno razdoblje od šest mjeseci;

(d) za objekte na otvorenim vodama poput onih koji uzgajaju školjkaše, prijelazno razdoblje od tri mjeseca.

4.1.1.2. Tijekom prijelaznog razdoblja gospodarstvo akvakulture može biti podijeljeno na jasno odvojene cjeline, pri čemu se sa svim jedinicama ne upravlja u skladu s pravilima ekološke proizvodnje. Što se tiče proizvodnje životinja iz akvakulture, može se raditi o istoj vrsti pod uvjetom da su jedinice na odgovarajući način odvojene.

4.1.2. Podrijetlo životinja iz akvakulture

4.1.2.1. Što se tiče podrijetla životinja iz akvaluture, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) ekološka akvakultura temelji se na uzgoju mlađi koja potječe od ekološki uzgojenoga matičnog jata i iz ekoloških uzgajališta;

(b) upotrebljavaju se lokalne vrste i u njihovu se uzgoju potiče dobivanje sojeva koji su bolje prilagođeni uzgojnim uvjetima, čime se osiguravaju dobro zdravstveno stanje i dobrobit te učinkovita upotreba hrane; kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi treba pružiti dokumentirani dokaz o njihovu podrijetlu i liječenju;

(c) biraju se vrste koje su izdržljive i mogu se uzgajati bez znatne štete za divlji fond;

(d) na gospodarstvo se mogu unijeti divlje ulovljene životinje ili životinje iz neekološke akvakulture radi poboljšanja genetskog fonda. Takve se životinje drže sukladno pravilima ekološkog uzgoja najmanje tri mjeseca prije upotrebe za razmnožavanje.

4.1.2.2. Sljedeća se pravila primjenjuju u vezi s mrijestom:

(a) zabranjena je upotreba hormona i njihovih derivata;

(b) ne smiju se upotrebljavati umjetna proizvodnja jednospolnih linija, osim ručnim sortiranjem, induciranjem poliploidije, umjetnom hibridizacijom i kloniranjem;

(c) moraju se izabrati primjereni sojevi;

(d) kada je to primjereno, uspostavljaju se posebni uvjeti za svaku vrstu u uzgoju za upravljanje matičnim jatom, mrijestom i proizvodnjom mlađi.

4.1.3. Hranidba

4.1.3.1. U pogledu hrane za ribe, rakove i bodljikaše primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) životinje se hrane hranom koja ispunjava njihove hranidbene zahtjeve u različitim fazama razvoja;

(b) Režimi hranidbe osmišljavaju se sa sljedećim prioritetima:

i.        zdravlje i dobrobit životinja;

ii.       visoka kakvoća proizvoda, uključujući nutritivni sastav koji će osigurati visoku kakvoću konačnoga jestivog proizvoda;

iii.      mali utjecaj na okoliš;

(c) biljni dio hrane potječe iz ekološke proizvodnje, a dio hrane dobiven od vodenih životinja potječe iz ekološke akvakulture ili održivog iskorištavanja ribolovnih izvora;

(d) neekološki hranidbeni sastojci biljnog podrijetla, hranidbeni sastojci životinjskog i mineralnog podrijetla, dodaci hrani za životinje, određeni proizvodi koji se upotrebljavaju u prehrani životinja i pomoćne tvari u procesu proizvodnje smiju se upotrebljavati samo ako su odobrene za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s ovom Uredbom;

(e) Ne smiju se upotrebljavati pospješivači rasta i umjetne aminokiseline.

(f) u ekološkoj se akvakulturi smiju upotrebljavati samo hranidbeni materijali mineralnog podrijetla koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19;

(g) u ekološkoj se akvakulturi smiju upotrebljavati samo dodaci hrani za životinje, određeni proizvodi koji se upotrebljavaju u hranidbi životinja i pomoćne tvari u procesu proizvodnje kako su navedeni u dijelu II. točki 1.4.4.

4.1.3.2. Sljedeća se pravila primjenjuju u vezi sa školjkama i drugim vrstama koje ne hrani čovjek, već se hrane prirodnim planktonom:

(a) takvi organizmi koji se hrane filtracijom zadovoljavaju sve svoje hranidbene potrebe iz prirode, osim mlađi koja se uzgaja u mrijestilištima i rastilištima;

(b) područja za uzgoj imaju visok ekološki status kako je određeno Direktivom 2000/60/EZ.

4.1.3.3. Posebna pravila za hranu za mesojedne životinje iz akvakulture

Hrana za mesojedne životinje iz akvakulture nabavlja se prema sljedećim prioritetima:

(a) ekološka hrana podrijetlom iz akvakulture;

(b) riblje brašno i riblje ulje dobiveni iz ribljih ostataka podrijetlom iz ekološke akvakulture prikupljeni od riba, rakova ili mekušaca;

(c) riblje brašno, riblje ulje i sastojci ribljeg podrijetla dobiveni iz ostataka riba, rakova ili mekušaca već ulovljenih u održivom ribolovu radi prehrane ljudi;

(d) riblje brašno, riblje ulje i sastojci ribljeg podrijetla dobiveni iz cijelih riba, rakova ili mekušaca ulovljenih u održivom ribolovu koji se ne upotrebljavaju za prehranu ljudi;

(e) ekološki hranidbeni materijali biljnog ili životinjskog podrijetla; biljni materijal ne prelazi 60 % ukupnih sastojaka.

4.1.3.4. Posebna pravila za hranu za određene životinje iz akvakulture

Ribe u kopnenim vodama, kozice mekušice i slatkovodne kozice te tropske slatkovodne ribe hrane se na sljedeći način:

(a) hrane se hranom koja je prirodno dostupna u ribnjacima i jezerima;

(b) ako izvori prirodne hrane iz točke (a) nisu dostupni u dovoljnim količinama, može se upotrebljavati ekološka hrana biljnog podrijetla, po mogućnosti uzgajana na samom uzgajalištu, ili morske alge. Subjekti evidentiraju potrebu za upotrebom dodatne hrane;

(c) ako se prirodna hrana nadomješta u skladu s točkom (b), hranidbeni obrok za vrste navedene u točki 4.1.5.10. (g) i vrste Pangasius spp. može sadržavati najviše 10 % ribljeg brašna ili ribljeg ulja dobivenog iz održivog ribolova.

4.1.4. Zdravstvena zaštita

4.1.4.1. Sprječavanje bolesti

U pogledu sprječavanja bolesti primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) sprječavanje bolesti temelji se na držanju uzgojenih organizama u optimalnim uvjetima primjerenim odabirom mjesta uzgoja, uzimajući u obzir, među ostalim, zahtjeve vrsta za dobrom kvalitetom, protokom i brzinom razmjene vode, optimalnim uređenjem uzgajališta, primjenom dobre uzgojne i upravljačke prakse, uključujući redovito čišćenje i dezinfekciju prostora, hranu za životinje visoke kakvoće, primjerenu gustoću populacije te odabir vrste i soja;

(b) dopuštena je primjena imunoloških veterinarskih lijekova;

(c) u planu upravljanja zdravljem životinja detaljno se navode biosigurnosne mjere i mjere sprječavanja bolesti, uključujući pisani sporazum za savjetovanje u pogledu zdravlja, proporcionalno proizvodnoj jedinici, s kvalificiranim servisima za zdravlje životinja iz akvakulture koji će posjećivati uzgajalište najmanje jednom godišnje i najmanje jednom u dvije godine u slučaju školjkaša;

(d) sustavi za držanje životinja, oprema i pribor moraju biti pravilno čišćeni i dezinficirani;

(e) obraštajni organizmi uklanjaju se samo fizički ili ručno te, kada je to primjereno, vraćaju u more na određenoj udaljenosti od uzgajališta;

(f) za čišćenje i dezinfekciju opreme i objekata smiju se upotrebljavati samo tvari koje su odobrene za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.

(g) U pogledu odmora objekta primjenjuju se sljedeća pravila:

i.        nadležno tijelo određuje je li potreban odmor objekta kao i njegovo primjereno trajanje koje se provodi i dokumentira nakon svakoga proizvodnog ciklusa u kaveznim sustavima na otvorenom moru;

ii.       on nije obvezan za uzgoj školjkaša;

iii.      tijekom odmora objekta kavez ili druga struktura koja se upotrebljava za uzgoj životinja iz akvakulture prazni se, dezinficira i ostavlja prazna prije sljedeće upotrebe;

(h) kada je to primjereno, nepotrošena riblja hrana, izmet i uginule životinje odmah se uklanjaju kako bi se izbjegao svaki rizik značajne štete za okoliš s obzirom na kakvoću vode, umanjila opasnost od bolesti i izbjeglo privlačenje kukaca ili glodavaca;

(i) ultraljubičasto svjetlo i ozon mogu se upotrebljavati samo u mrijestilištima i mladičnjacima.

(j) za biološku kontrolu ektoparazita prednost se daje upotrebi čišće ribe.

4.1.4.2. Veterinarsko liječenje

Sljedeća pravila primjenjuju se u vezi s veterinarskim liječenjem:

(a) bolesti se odmah liječe kako bi se izbjegla patnja životinja; ako je upotreba fitoterapeutskih, homeopatskih i drugih proizvoda neprimjerena, mogu se upotrebljavati kada je to nužno i pod strogim uvjetima te pod nadzorom veterinara kemijski sintetizirani alopatski veterinarsko-medicinski proizvodi uključujući antibiotike. Kada je primjereno, određuju se ograničenja u pogledu tijeka liječenja i karence;

(b) dopušteni su tretmani vezani uz zaštitu zdravlja ljudi i životinja koji su propisani na temelju zakonodavstva Unije;

(c) ako se unatoč preventivnim mjerama za osiguranje zdravlja životinja u skladu s točkom 4.1.4.1. pojavi zdravstveni problem, veterinarsko liječenje može se upotrebljavati sljedećim redoslijedom:

i         stvari dobivene iz biljaka, životinja ili minerala u homeopatskoj otopini;

ii        biljke i njihovi ekstrakti bez anestetskog učinka i

iii.      tvari poput: elemenata u tragovima, metala, prirodnih imunostimulatora ili odobrenih probiotika;

(d) upotreba alopatskog liječenja ograničava se na dvije serije liječenja godišnje, uz izuzetak cijepljenja i obveznih planova iskorjenjivanja. Međutim, u slučajevima uzgojnog ciklusa koji traje manje od godine dana primjenjuje se ograničenje od jednog alopatskog liječenja. Ako se ustanovljena ograničenja za alopatsko liječenje premaše, predmetne životinje iz akvakulture ne mogu se prodavati kao ekološki proizvodi;

(e) upotrebljavanje liječenja protiv nametnika koje ne uključuje obvezne sustave kontrole koje provode države članice ograničava se na dva puta godišnje ili jednom godišnje u slučaju uzgojnog ciklusa koji traje manje od 18 mjeseci;

(f) karenca za alopatsko veterinarsko liječenje i liječenje protiv nametnika u skladu s točkom (d), uključujući liječenje u okviru obveznog sustava suzbijanja i iskorjenjivanja, mora biti dvostruko dulja od karence iz članka 11. Direktive 2001/82/EZ ili, ako razdoblje nije navedeno, mora iznositi 48 sati;

(g) kad god se upotrebljavaju veterinarsko-medicinski proizvodi, takva se upotreba prijavljuje kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi prije nego što se životinje stave na tržište kao ekološke. Liječene životinje moraju biti jasno prepoznatljive.

4.1.5. Uvjeti smještaja i uzgojna praksa

4.1.5.1. Zatvoreni recirkulacijski objekti zabranjeni su za uzgoj životinja iz akvakulture, uz izuzetak mrjestilišta i mladičnjaka ili za uzgoj organizama namijenjenih hranidbi u ekološkom uzgoju.

4.1.5.2. Umjetno grijanje ili rashlađivanje vode dopušteno je samo u mrijestilištima i mladičnjacima. Voda iz prirodnih bušotina može se upotrebljavati za grijanje ili rashlađivanje vode u svim proizvodnim fazama.

4.1.5.3. Uzgojni okoliš mora biti uređen na način da se životinjama, u skladu s njihovim posebnim potrebama osigura:

(a) da imaju dovoljno prostora za svoju dobrobit i, ako je primjenjivo, minimalnu uzgojnu gustoću;

(b) da se drže u vodi dobre kvalitete, među ostalim s primjerenim protokom i brzinom razmjene vode, dovoljnim razinama kisika i uz održavanje niske razine metabolita;

(c) uvjeti temperature i svjetla u skladu sa zahtjevima pojedine vrste uzimajući u obzir zemljopisnu lokaciju;

U slučaju slatkovodne ribe, dno mora biti što sličnije prirodnom.

U slučaju šarana dno mora biti prirodna zemlja.

4.1.5.4. Vodeni kavezni sustavi moraju biti tako osmišljeni i izrađeni da osiguravaju stopu protoka i fizikalno-kemijske parametre koji čuvaju zdravlje životinja i njihovu dobrobit te udovoljavaju njihovim etološkim potrebama.

4.1.5.5. Uzgojne jedinice na kopnu moraju udovoljavati sljedećim uvjetima:

(a) kod protočnih sustava moguće je pratiti i nadzirati brzinu protoka i kakvoću ulazne i izlazne vode;

(b) najmanje pet posto površine okoliša („kopneno-vodene dodirne površine”) treba imati prirodnu vegetaciju.

4.1.5.6. Kavezni sustavi na otvorenom moru udovoljavaju sljedećim uvjetima:

(c) smješteni su tamo gdje su protok vode, dubina i brzina razmjene vode u vodenom stupcu dostatni za umanjivanje utjecaja na morsko dno i okolno more;

(d) imaju kaveze koji su osmišljeni, izrađeni i održavani u skladu s njihovom izloženošću operativnoj okolini.

4.1.5.7. Kavezni se sustavi osmišljavaju, smještaju i stavljaju u upotrebu tako da je rizik od bijega životinja sveden na minimum.

4.1.5.8. Ako ribe ili rakovi pobjegnu, moraju se poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući prema potrebi i njihovo hvatanje, kako bi se umanjio učinak na lokalni ekosustav. O tome se moraju čuvati dokumentirani dokazi.

4.1.5.9. Za uzgoj životinja akvakulture u ribnjacima, bazenima ili uzgojnim bazenima u nizu, uzgajališta moraju biti opremljena ili prirodnim filtrima, taložnicama, biološkim filtrima ili mehaničkim filtrima za sakupljanje otpadnih nutrijenata ili upotrebljavati morske alge ili životinje (školjkaše i alge) koji pridonose poboljšanju kakvoće ispusnih voda. Sustavno praćenje ispusnih voda provodi se u redovitim razmacima kada je to primjereno.

4.1.5.10. Uzgojna gustoća

U svrhu utvrđivanja utjecaja uzgojne gustoće na dobrobit uzgajanih riba potrebno je pratiti stanje riba (poput oštećenja peraja, ostalih povreda, prirasta, ponašanja i općeg zdravstvenog stanja) i kakvoću vode.

Uzgojna gustoća utvrđuje se po vrsti ili skupini vrsta:

(a) Ekološka proizvodnja salmonida u slatkoj vodi:

Predmetne vrste: potočna pastrva (Salmo trutta) – kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) – potočna zlatovčica (Salvelinus fontinalis) – losos (Salmo salar) – jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus) – lipljen (Thymallus thymallus) – američka jezerska zlatovčica (ili siva pastrva) (Salvelinus namaycush) – mladica (Huchohucho)

Proizvodni sustav || Tovni uzgojni sustavi moraju biti snabdjeveni iz otvorenih sustava iz otvorenih sustava. Protokom vode mora se osigurati najmanje 60 % zasićenosti kisikom za čitavu uzgojnu populaciju te osigurati uzgojni prostor i eliminaciju otpadnih voda.

Maksimalna uzgojna gustoća || Salmonidne vrste koje nisu navedene u nastavku 15 kg/m3 Losos 20 kg/m3 Potočna pastrva i kalifornijska pastrva 25 kg/m3 Jezerska zlatovčica 20 kg/m3

(a) Ekološka proizvodnja salmonida u morskoj vodi:

Predmetne vrste: losos (Salmo salar), potočna pastrva (Salmo trutta) – kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss)

Maksimalna uzgojna gustoća || 10 kg/m3 u mrežnom kaveznom uzgoju

(b) Ekološka proizvodnja bakalara (Gadus morhua) i ostalih riba iz porodice Gadidae, lubina (Dicentrarchus labrax), komarče (Sparus aurata), hame (Argyrosomus regius), rumba (Psetta maxima [= Scopthalmus maximux]), pagra (Pagrus pagrus [= Sparus pagrus]), vrste Sciaenops ocellatus i ostalih vrsta iz porodice Sparidae te vrste Siganus spp.

Proizvodni sustav || U otvorenim sustavima (mrežno-kavezni uzgoj) s minimalnom brzinom morskih struja da bi se osigurala optimalna dobrobit za ribe ili u otvorenim sustavima na kopnu.

Maksimalna uzgojna gustoća || Za ribe osim rumba: 15 kg/m3 Za rumb: 25 kg/m2

(c) Ekološka proizvodnja lubina, komarče, hame, cipla (Liza, Mugil) i jegulje (Anguilla spp.) u zemljanim bazenima u području izraženih plima i oseka te obalnih laguna

Sustav držanja || Tradicionalne solane pretvorene u jedinice za akvakulturnu proizvodnju i slični bazeni u području izraženih plima i oseka

Proizvodni sustav || Potrebna je primjerena obnova vode kako bi se osigurala dobrobit riba Najmanje 50 % nasipa mora imati biljni pokrov Potrebni su močvarni depuracijski ribnjaci

Maksimalna uzgojna gustoća || 4 kg/m3

(d) Ekološka proizvodnja jesetre u slatkoj vodi:

Predmetne vrste: porodice (Acipenseridae)

Proizvodni sustav || Protok vode u svakoj uzgojnoj jedinici mora biti dostatan za osiguravanje dobrobiti životinja Izlazna voda treba biti jednake kakvoće kao i ulazna voda

Maksimalna uzgojna gustoća || 30 kg/m3

(e) Ekološka proizvodnja riba u kopnenim vodama:

Predmetne vrste: vrste iz porodice Cyprinidae i ostale srodne vrste u kontekstu polikulture, uključujući smuđa, štuku, soma, vrste iz porodice Coregonidae, jesetru

Proizvodni sustav || U ribnjacima koji se povremeno isušuju i u jezerima. U jezerima se mora provoditi isključivo ekološka proizvodnja, uključujući biljnu proizvodnju na suhim površinama. Područje u kojem se vrši izlov mora biti opremljeno dotokom čiste vode i mora biti veličine koja osigurava optimalni prostor za ribe. Riba se nakon izlova mora pohraniti u čistoj vodi. Za organsko i mineralno gnojenje ribnjaka i jezera upotrebljavaju se jedino gnojiva i poboljšivači tla koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19., s najvećom primjenom od 20 kg dušika/hektaru. Zabranjeno je tretiranje koje uključuje sintetske kemikalije za suzbijanje hidrofita i biljnog obraštaja koji se mogu naći u proizvodnim vodama. Područja prirodne vegetacije oko jedinica kopnenih voda trebaju se održavati kao barijera za vanjske kopnene površine koje nisu uključene u uzgojne aktivnosti u skladu s pravilima ekološke akvakulture. Kod tovnog se uzgoja polikultura upotrebljava pod uvjetom da se strogo poštuju kriteriji predviđeni ovim specifikacijama za druge vrste riba koje žive u jezerima.

Maksimalna količina uzgoja || Ukupna proizvodnja ograničena je na 1 500 kg ribe po hektaru godišnje.

(f) Ekološka proizvodnja kozica mekušica i slatkovodnih kozica (Macrobrachium spp.):

Uspostavljanje proizvodne(-ih) jedinice(-a) || Lokacija treba biti u sterilnim glinastim područjima kako bi utjecaj konstrukcije bazena na okoliš bio sveden na najmanju moguću mjeru. Bazeni se grade od prirodne, već postojeće gline. Nije dopušteno uništavanje mangrove vegetacije.

Trajanje prijelaznog razdoblja || Šest mjeseci po bazenu, što odgovara normalnom životnom vijeku uzgajane kozice.

Podrijetlo matičnog jata || Nakon tri godine djelovanja uzgajališta najmanje polovina matičnog jata treba biti udomaćena. Ostatak treba biti divlje matično jato slobodno od uzročnika bolesti koje potječe iz održivog ribolova. Potrebno je provesti obvezan pregled prve i druge generacije prije nego ih se unese u uzgajalište.

Ablacija stapkastih očiju || Zabranjena je.

Maksimalne uzgojne gustoće u uzgajalištu i proizvodna ograničenja || Ličinke: maksimalno 22 post larve/m2 Maksimalna trenutačna biomasa: 240 g/m2

(g) Mekušci i bodljikaši:

Proizvodni sustavi || Parangali, splavi, pridneni uzgoj, mrežaste vreće, kavezi, podlošci, vrše, bouchot stupovi i ostali sustavi držanja. Za uzgoj dagnji na plutačama ne smije biti više od jednog pergolara po kvadratnom metru. Duljina pergolara ne smije biti veća od 20 m. Stanjivanje pergolara ne smije se odvijati tijekom uzgojnog ciklusa, međutim dopušteno je rasađivanje pergolara ako se time ne povećava uzgojna gustoća.

(h) Tropske slatkovodne ribe: mliječnica (Chanos chanos), tilapija (Oreochromis spp.), vrste Pangasius spp.:

Proizvodni sustavi || Ribnjaci i mrežni kavezi

Maksimalna uzgojna gustoća || Pangasius: 10 kg/m3 Oreochromis: 20 kg/m3

4.1.6. Dobrobit životinja

4.1.6.1. Sve osobe koje su uključene u skrb o životinjama akvakulture posjeduju potrebna osnovna znanja i vještine vezane uz zdravstvene potrebe i dobrobit životinja.

4.1.6.2. Rukovanje životinjama iz akvakulture treba se svesti na minimum, obavljati s najvećim oprezom te s pomoću primjerene opreme i u skladu s protokolima kako bi se izbjegao stres i fizičko oštećenje povezano s postupcima rukovanja. Matičnim se jatom rukuje tako da se fizičko oštećenje i stres svedu na minimum i, kada je to primjereno, uz anesteziju. Postupci selektiranja trebaju se svesti na minimum i odvijati prema potrebi kako bi se osigurala dobrobit životinja.

4.1.6.3. Na upotrebu umjetnog svjetla primjenjuju se sljedeća ograničenja:

(a) za produljivanje prirodnoga dnevnog svjetla ne smije premašivati maksimum u odnosu na etološke potrebe, zemljopisne uvjete i opće zdravstveno stanje uzgajanih životinja i iznosi maksimalno 16 sati na dan, osim za potrebe reprodukcije;

(b) nagle promjene u intenzitetu svjetla treba izbjegavati u doba izmjene svjetlosnih uvjeta upotrebom prigušenog svjetla ili pozadinskog osvjetljenja.

4.1.6.4. Aeracija se dopušta da bi se osigurala dobrobit životinja i njihovo zdravlje pod uvjetom da se mehanički aeratori po mogućnosti snabdijevaju energijom iz izvora obnovljive energije.

4.1.6.5. Dopuštena je upotreba kisika samo za upotrebe povezane sa zdravljem i dobrobiti životinja te s kritičnim fazama proizvodnje ili prijevoza u sljedećim slučajevima:

(a) u iznimnim slučajevima temperaturnog porasta ili pada atmosferskog tlaka ili slučajnog onečišćenja;

(b) kod povremenih postupaka u upravljanju fondom kao što su uzorkovanje i selektiranje;

(c) da bi se osiguralo preživljavanje fonda uzgajališta.

4.1.6.6. Poduzimaju se primjerene mjere kako bi se trajanje prijevoza životinja akvakulture što je više moguće smanjilo.

4.1.6.7. Svaka patnja svodi se na minimum tijekom cijelog života životinje, uključujući i vrijeme klanja.

4.1.6.8. Treba primjenjivati tehnike usmrćivanja ribe, koje osiguravaju trenutačni gubitak svijesti i neosjetljivost na bol. Rukovanje prije klanja provodi se tako da se izbjegnu ozljede, a patnja i stres smanje što je više moguće. Pri izboru optimalnih metoda usmrćivanja potrebno je uzeti u obzir razlike u izlovnim veličinama ribe, vrste te proizvodna mjesta.

4.2. Posebna pravila za mekušce

4.2.1. Podrijetlo ličinki

U pogledu podrijetla ličinki primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) u slučaju školjkaša mogu se upotrebljavati divlje ličinke sakupljene izvan granica proizvodne jedinice, pod uvjetom da ne postoji značajna šteta za okoliš i ako je to dopušteno lokalnim zakonodavstvom te ako one potječu iz:

i.        staništa za koja je malo vjerojatno da će preživjeti zimsko vrijeme ili ako su višak u odnosu na potrebe ili

ii.       prirodnih parkova ličinki školjkaša na kolektorima;

(b) Za japansku kamenicu Crassostrea gigas, prednost se daje stoku koji je selektivno uzgajan radi smanjenja mrijesta u divljini;

(c) vodi se evidencija o tome kako, gdje i kada su sakupljene divlje ličinke kako bi se osigurala sljedivost sve do područja sakupljanja;

4.2.2. Uvjeti smještaja i uzgojna praksa

U pogledu uvjeta smještaja i uzgojne prakse primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) uzgoj se može provoditi u istoj vodenoj površini kao i uzgoj ekološki uzgajanih riba i morskih algi u sustavu polikulture, što se dokumentira u planu održivog upravljanja. Školjkaši se mogu uzgajati i u polikulturi zajedno s puževima kao što su obalni pužići;

(b) proizvodnja školjkaša u ekološkom uzgoju odvija se na lokacijama koje su ograničene stupovima, plutačama ili drugim jasnim oznakama i, tamo gdje je potrebno, ograđuje se mrežastim vrećama, kavezima ili drugim proizvedenim sredstvima;

(c) u ekološkim uzgajalištima školjkaša treba na najmanju moguću razinu smanjiti negativni utjecaj na vrste koje su važne za očuvanje. Ako se upotrebljavaju mreže protiv grabežljivaca, moraju biti izrađene tako da ne škode pticama plivaricama.

4.2.3. Uzgoj

U pogledu uzgoja primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) uzgoj dagnji na pergolarima i s pomoću drugih metoda navedenih u točki 4.1.5.10. podtočki (h) može biti prihvatljiv za ekološku proizvodnju;

(b) pridneni uzgoj mekušaca dopušten je samo ako to nema značajni utjecaj na okoliš na mjestima sakupljanja i rasta. Dokaz o minimalnom utjecaju na okoliš treba popratiti istraživanjem i izvješćem o području uzgoja koje subjekt dostavlja kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi. Izvješće se dodaje kao posebno poglavlje održivom planu upravljanja.

4.2.4. Upravljanje

U pogledu upravljanja primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) kod uzgoja se upotrebljava uzgojna gustoća koja nije veća od one koja se upotrebljava za konvencionalno uzgojene školjkaše na predmetnom lokalitetu. Selektiranje, razrjeđivanje i prilagodbe uzgojne gustoće provode se u skladu s biomasom te na takav način da se osiguraju dobrobit životinja i visoka kvaliteta proizvoda;

(b) obraštajni organizmi uklanjaju se fizički ili ručno te, kada je to primjereno, vraćaju u more na određenoj udaljenosti od uzgajališta mekušaca; Mekušci se jednom tijekom uzgojnog ciklusa mogu tretirati otopinom vapna radi suzbijanja kompetitivnih obraštajnih organizama.

4.2.5. Posebna pravila uzgoja kamenica

Dopušta se uzgoj u vrećama na nogarima. Te ili druge strukture na kojima se nalaze kamenice postavljaju se tako da se izbjegne stvaranje potpune barijere uz obalu. Kamenice se pažljivo pozicioniraju na ležišta u odnosu na smjer plime i oseke radi poboljšanja proizvodnje. Proizvodnja mora udovoljavati zahtjevima iz točke 4.1.5.10. podtočke (h).

Dio IV.: Pravila proizvodnje prerađene hrane i prerađene hrane za životinje

Osim općih pravila proizvodnje koja su utvrđena u člancima 7., 9. i 13., na prerađenu hranu i prerađenu hranu za životinje primjenjuju se i pravila utvrđena u ovom dijelu.

1. Opći zahtjevi u pogledu proizvodnje prerađene hrane i hrane za životinje

1.1. Prehrambeni aditivi, dodaci hrani za životinje, pomoćne tvari u procesu proizvodnje i druge tvari i sastojci koji se upotrebljavaju za preradu hrane ili hrane za životinje i svi primijenjeni postupci prerade, kao što je dimljenje, moraju biti u skladu s načelima dobre proizvodne prakse[10].

1.2. Subjekti koji proizvode prerađenu hranu ili hranu za životinje uspostavljaju i ažuriraju primjerene postupke koji se temelje na sustavnom utvrđivanju kritičnih faza prerade.

1.3. Primjena postupaka iz točke 1.2. u svakom trenutku jamči da su proizvedeni prerađeni proizvodi u skladu s ovom Uredbom.

1.4. Subjekti moraju postupati u skladu s postupcima iz točke 1.2. i provoditi ih, a naročito moraju:

(a) poduzimati preventivne mjere kako bi izbjegli opasnost od onečišćenja neodobrenim tvarima ili proizvodima;

(b) provoditi odgovarajuće mjere čišćenja, pratiti njihovu djelotvornost i evidentirati te radnje;

(c) jamčiti da se neekološki proizvodi ne stavljaju na tržište s oznakom koja upućuje na ekološku proizvodnju.

1.5. Priprema prerađenih ekoloških proizvoda vremenski se ili prostorno odvaja od pripreme neekoloških proizvoda. Ako se u predmetnoj jedinici za pripremanje pripremaju ili čuvaju i neekološki proizvodi, subjekt:

(a) o tome izvješćuje kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu;

(b) izvodi radnje neprekidno dok se ne obradi cijela serija, prostorno ili vremenski odvojeno od sličnih radnji koje se obavljaju na neekološkim proizvodima;

(c) skladišti ekološke proizvode, prije i nakon radnji, prostorno ili vremenski odvojene od neekoloških proizvoda;

(d) održava na raspolaganju ažuriran upisnik svih radnji i prerađenih količina;

(e) poduzima potrebne mjere kako bi se osigurala identifikacija serija i izbjeglo miješanje ili zamjena s neekološkim proizvodima;

(f) provodi radnje na ekološkim proizvodima samo nakon odgovarajućeg čišćenja proizvodne opreme.

1.6. Ne smiju se upotrebljavati proizvodi, tvari i tehnike s pomoću kojih se ponovno uspostavljaju svojstva izgubljena tijekom prerade i skladištenja ekološke hrane, ispravljaju posljedice nemara u preradi te ekološke hrane ili s pomoću kojih bi se na neki drugi način mogla prikriti prava priroda proizvoda namijenjenih stavljanju na tržište kao ekološke hrane.

2. Zahtjevi u pogledu proizvodnje prerađene hrane

2.1. Za sastav ekološke prerađene hrane vrijede sljedeći uvjeti:

(a) proizvod se proizvodi uglavnom od sastojaka poljoprivrednog podrijetla; da bi se utvrdilo je li proizvod proizveden uglavnom od sastojaka poljoprivrednog podrijetla, dodana voda i sol ne uzimaju se u obzir;

(b) prehrambeni aditivi, pomoćne tvari u procesu proizvodnje, arome, voda, sol, pripravci od mikroorganizama i prehrambenih enzima, minerali, elementi u tragovima, vitamini, aminokiseline i ostali mikronutrijenti u hrani za posebne prehrambene potrebe smiju se upotrebljavati samo ako su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.;

(c) ekološki sastojak ne smije biti prisutan zajedno s istim sastojkom dobivenim u prijelaznom razdoblju ili u neekološkom obliku;

(d) hrana proizvedena od biljaka uzgojenih u prijelaznom razdoblju smije sadržavati samo jedan biljni sastojak poljoprivrednog podrijetla.

2.2. Upotreba određenih proizvoda i tvari u preradi hrane

2.2.1. U preradi hrane smiju se upotrebljavati samo proizvodi i tvari navedene u točki 2.1. podtočki (b) te proizvodi i tvari iz točaka 2.2.2., 2.2.4. i 2.2.5., s izuzetkom proizvoda i tvari iz sektora vina za koje se primjenjuje dio V. točka 2. i kvasca za koji se primjenjuje dio VI. točka 1.3.

2.2.2. U preradi hrane dopušteno je upotrebljavati sljedeće proizvode i tvari:

(a) pripravke mikroorganizama i prehrambenih enzima koji se obično upotrebljavaju u preradi hrane; međutim, prehrambeni enzimi koji se upotrebljavaju kao prehrambeni aditivi moraju biti odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.;

(b) tvari i proizvode kako su definirani u članku 3. stavku 2. točkama (b) i (d) Uredbe (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća,[11] koji se na deklaraciji navode kao prirodne aromatične tvari ili prirodni aromatični pripravci u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (e) i člankom 16. te Uredbe;

(c) boje za otiskivanje žigova na mesu i kori jaja u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća[12];

(d) vodu za piće i sol (s natrijevim kloridom ili kalijevim kloridom kao temeljnim sastojcima) koji se općenito primjenjuju u preradi hrane;

(e) minerale (uključujući elemente u tragovima), vitamine, aminokiseline i mikronutrijente, koji su dopušteni samo u mjeri u kojoj je njihova primjena u hrani u kojoj su sadržani zakonski obvezna.

2.2.3. Za potrebe izračuna iz članka 21. stavka 3. primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) određeni prehrambeni aditivi koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19. izračunavaju se kao sastojci poljoprivrednog podrijetla;

(b) pripravci i tvari iz točke 2.2.2. ne ulaze u izračun sastojaka poljoprivrednog podrijetla;

(c) kvasac i proizvodi od kvasca izračunavaju se kao sastojci poljoprivrednog podrijetla.

2.2.4. Sljedeći neekološki sastojci poljoprivrednog podrijetla smiju se upotrebljavati u preradi ekološke hrane:

(a) proizvodi životinjskog podrijetla:

i.        vodeni organizmi koje ne potječu iz akvakulture, a dopušteni su u pripravljanju neekološke hrane;

ii.       želatina;

iii.      crijeva;

(b) neprerađeni biljni proizvodi i proizvodi koji su postupkom prerade dobiveni od njih:

i.        jestivo voće, orašasti plodovi i sjemenke:

– orasi kola  Cola acuminata;

ii.       jestivi začini i začinsko bilje:

– sjemenje hrena      Armoracia rusticana;

– cvijeće šafranike   Carthamus tinctorius;

– potočarka Nasturtium officinale.

iii.      razno:

– alge, uključujući morske alge;

(c) prerađeni biljni proizvodi:

i.        šećeri, škrobovi i ostali proizvodi od žitarica i gomoljika:

– rižino valjano tijesto (rižin papir);

– škrob od riže i voštanog kukuruza, koji nije kemijski modificiran;

ii.       razno:

– rum, dobiven samo iz soka šećera od trske.

2.2.5. Masti i ulja, rafinirana ili ne, ali koja nisu kemijski modificirana, mogu se upotrebljavati u svojem neekološkom obliku ako potječu od biljaka koje nisu:

– kakaovac  Theobroma cacao;

– kokos        Cocos nucífera;

– maslina     Olea europaea;

– suncokret  Helianthus annuus;

– palma        Elaeis guineensis;

– repa          Brassica napus, rapa;

– šafranika   Carthamus tinctorius;

– sezam       Sesamum indicum;

– soja           Glycine max.

3. Zahtjevi u pogledu proizvodnje prerađene hrane za životinje

3.1. Ekološke sirovine za hranu za životinje ili sirovine proizvedene tijekom prijelaznog razdoblja ne smiju ući u sastav ekoloških proizvoda za hranidbu životinja istodobno kad i iste sirovine za hranu za životinje proizvedene neekološkim metodama.

3.2. Sirovine za hranu za životinje koje se upotrebljavaju ili prerađuju u ekološkoj proizvodnji ne smiju biti prethodno prerađene s pomoću kemijski sintetiziranih otapala.

Dio V.: Vino

1. Područje primjene

1.1. Osim općih pravila proizvodnje koja su utvrđena u člancima 7., 8., 9. i 14., na ekološku proizvodnju proizvoda sektora vina kako su navedeni u članku 1. stavku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 primjenjuju se i pravila utvrđena u ovom dijelu.

1.2. Primjenjuju se uredbe Komisije (EZ) br. 606/2009[13] i (EZ) br. 607/2009,[14] osim ako je u ovom dijelu izričito navedeno drukčije.

2. Primjena određenih proizvoda i tvari

2.1. Proizvodi iz sektora vina proizvode se od ekoloških sirovina.

2.2. Samo proizvodi i tvari koje su odobrene za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19. smiju se primjenjivati za proizvodnju proizvoda iz sektora vina, uključujući tijekom procesa i enoloških postupaka, podložno uvjetima i ograničenjima koja su utvrđena u Uredbi (EU) br. 1308/2013 i Uredbi (EZ) br. 606/2009, a posebno u Prilogu I.A toj Uredbi.

3. Enološki postupci i ograničenja

3.1. Ne dovodeći u pitanje odjeljke 1. i 2. i posebne zabrane i ograničenja predviđena u točkama 3.2. do 3.5., dopušteni su samo enološki postupci, procesi i obrade, uključujući ograničenja predviđena u članku 80. i članku 83. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 te u članku 3., člancima 5. do 9. i člancima 11. do 14. Uredbe (EZ) br. 606/2009 i prilozima tim uredbama, koji su se primjenjivali prije 1. kolovoza 2010.

3.2. Zabranjena je primjena sljedećih enoloških postupaka, procesa i obrada:

(a) djelomično koncentriranje hlađenjem u skladu s dijelom I. odjeljkom B.1. točkom (c) Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 1308/2013;

(b) uklanjanje sumpornog dioksida fizikalnim postupcima u skladu s točkom 8. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009;

(c) obrada elektrodijalizom kako bi se postigla stabilnost vina na tartarate u skladu s točkom 36. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009;

(d) djelomična dealkoholizacija vina u skladu s točkom 40. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009;

(e) Obrada kationskim izmjenjivačima radi postizanja stabilnosti vina na tartarate u skladu s točkom 43. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009.

3.3. Dopuštena je primjena sljedećih enoloških postupaka, procesa i obrada pod sljedećim uvjetima:

(a) kod toplinske obrade u skladu s točkom 2. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009 temperatura ne smije prijeći 70 °C;

(b) kod centrifugiranja i filtracije s inertnim sredstvima za filtriranje ili bez njih u skladu s točkom 3. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009 veličina otvora ne smije biti manja od 0,2 mikrometra.

3.4. Komisija će do 1. kolovoza 2015. preispitati primjenu sljedećih enoloških postupaka, procesa i obrada radi njihova postupnog ukidanja ili daljnjeg ograničavanja:

(a) toplinskih obrada kako su navedene u točki 2. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009;

(b) upotrebu ionskih izmjenjivačkih smola kako je navedeno u točki 20. Priloga I.A Uredbi (EZ) br. 606/2009;

(c) reverznu osmozu u skladu s dijelom I. odjeljkom B.1. točkom (b) Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 1308/2013.

3.5. Izmjene uvedene nakon 1. kolovoza 2010. vezano uz enološke postupke, procese i obrade predviđene u Uredbi (EZ) br. 1234/2007 ili Uredbi (EZ) br. 606/2009 smiju se primjenjivati u ekološkoj proizvodnji vina tek nakon donošenja mjera potrebnih za provedbu pravila proizvodnje predviđenih u odjeljku 3. i, ako bude potrebna, procjene u skladu s člankom 19. ove Uredbe.

Dio VI.: Kvasci koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje

Osim općih pravila proizvodnje koja su utvrđena u člancima 7., 9. i 15., na ekološke kvasce koji se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje primjenjuju se i pravila utvrđena u ovom dijelu.

1. Opći zahtjevi

1.1. Za proizvodnju ekološkog kvasca smiju se upotrebljavati samo ekološki proizvedeni supstrati.

1.2. Ekološki kvasac ne smije biti prisutan u ekološkoj hrani ili hrani za životinje zajedno s neekološkim kvascem.

1.3. U proizvodnji, pripravcima i formulaciji ekološkog kvasca smiju se upotrebljavati sljedeće tvari:

(a) pomoćne tvari u procesu proizvodnje koje su odobrene za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.;

(b) proizvodi i tvari iz dijela IV. točke 2. 2.2. podtočaka (a) i (d).

PRILOG III.

Sakupljanje, pakiranje, prijevoz i skladištenje proizvoda

1. Sakupljanje proizvoda i prijevoz u jedinice za pripremu

Subjekti mogu istodobno sakupljati ekološke i neekološke proizvode samo ako se poduzmu odgovarajuće mjere kojima se sprječava svako moguće miješanje ili zamjena s neekološkim proizvodima i osigurava prepoznavanje ekoloških proizvoda. Informacije koje se odnose na dane, sate i opseg prikupljanja te datum i vrijeme primitka proizvoda subjekt drži dostupnima kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi.

2. Pakiranje i prijevoz proizvoda do drugih subjekata ili jedinica

2.1. Subjekti moraju osigurati da se ekološki proizvodi prevoze do drugih subjekata ili jedinica, uključujući trgovce na veliko i malo, samo u primjerenoj ambalaži, kontejnerima ili vozilima koja su zatvorena tako da se sadržaj ne može zamijeniti bez krivotvorenja ili oštećenja plombe i s oznakom na kojoj je, ne dovodeći u pitanje sve druge oznake propisane pravom Unije, navedeno sljedeće:

(a) naziv i adresa subjekta i, ako je različita, vlasnika ili prodavatelja proizvoda;

(b) naziv proizvoda ili opis krmne smjese zajedno s upućivanjem na ekološku proizvodnju;

(c) naziv ili kodni broj kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove kojima subjekt podliježe;

(d) prema potrebi, identifikacijska oznaka serije prema sustavu označivanja koji je ili odobren na nacionalnoj razini ili dogovoren s kontrolnim tijelom ili kontrolnom ustanovom i koji omogućuje povezivanje serije s izvješćima iz članka 24.

Podaci iz točaka (a) do (d) mogu se navesti i na pratećem dokumentu ako se takav dokument može nesporno povezati s ambalažom, kontejnerom ili prijevoznim sredstvom u kojem se proizvod prevozi. Taj prateći dokument sadržava informacije o dobavljaču ili prijevozniku.

2.2. Zatvaranje ambalaže, kontejnera ili vozila nije potrebno:

(a) ako se prijevoz odvija izravno između subjekta i drugog subjekta i oba podliježu sustavu kontrole u ekološkoj proizvodnji;

(b) ako su proizvodi popraćeni dokumentom u kojemu su navedene informacije propisane točkom 2.1. i

(c) ako i subjekt pošiljatelj i subjekt primatelj o takvom prijevozu vode pisanu evidenciju koja je na raspolaganju kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi.

3. Posebna pravila za prijevoz hrane za životinje u druge jedinice za proizvodnju ili preradu ili skladišne prostore

Kada prevoze hranu za životinje u druge jedinice za proizvodnju ili preradu ili skladišne prostore, subjekti osiguravaju da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) tijekom prijevoza, ekološki proizvedena hrana za životinje, hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja i neekološka hrana za životinje moraju biti učinkovito fizički odvojene;

(b) vozila ili kontejneri u kojima su se prevozili neekološki proizvodi smiju biti upotrijebljeni za prijevoz ekoloških proizvoda jedino ako:

i.        su prije početka prijevoza ekoloških proizvoda provedene odgovarajuće mjere čišćenja čija je učinkovitost provjerena i ako subjekti evidentiraju te postupke;

ii.       su provedene sve primjerene mjere ovisno o rizicima procijenjenima u skladu sa sustavom kontrola i, prema potrebi, subjekti jamče da se neekološki proizvodi ne mogu staviti na tržište s oznakom koja upućuje na ekološku proizvodnju;

iii.      subjekt o takvim operacijama prijevoza vodi pisanu evidenciju koja je na raspolaganju kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi;

(c) prijevoz gotove ekološke hrane za životinje fizički je ili vremenski odvojen od prijevoza drugih gotovih proizvoda;

(d) tijekom prijevoza evidentira se početna količina proizvoda i svaka pojedinačna isporučena količina tijekom kruga isporuke.

4. Prijevoz žive ribe

4.1. Živa se riba prevozi u prikladnim bazenima s čistom vodom koja udovoljava njihovim fiziološkim potrebama u pogledu temperature i otopljenog kisika.

4.2. Prije prijevoza ribe i proizvoda od ribe iz ekološkog uzgoja bazeni se trebaju temeljito očistiti, dezinficirati i isprati.

4.3. Radi izbjegavanja stresa poduzimaju se mjere predostrožnosti. Tijekom prijevoza gustoća ne smije doseći razinu koja šteti vrsti koja se prevozi.

4.4. Za radnje iz točaka 4.1., 4.2. i 4.3. vodi se evidencija.

5. Primanje proizvoda do drugih subjekata ili jedinica

Po primitku ekološkog proizvoda subjekt provjerava zatvorenost ambalaže ili kontejnera ako se to zahtijeva i postojanje oznaka predviđenih odjeljkom 2.

Subjekt unakrsno provjerava podatke na deklaraciji iz odjeljka 2. u odnosu na podatke u pratećim dokumentima. Rezultat tih provjera izričito se navodi u evidenciji iz članka 24.

6. Posebna pravila za prihvat proizvodâ iz treće zemlje

Ako se ekološki proizvodi uvoze iz treće zemlje, prevoze se u odgovarajućoj ambalaži ili kontejnerima, koji su zatvoreni tako da je spriječena zamjena sadržaja i koji nose oznaku izvoznika i sve druge oznake i brojeve koji služe za identifikaciju serije, i s potvrdom o kontrolnom pregledu za uvoz iz trećih zemalja, prema potrebi.

Po primitku ekološkog proizvoda uvezenog iz treće zemlje fizička ili pravna osoba kojoj se isporučuje uvezena pošiljka i koja je prima u svrhu daljnje pripreme ili stavljanja na tržište mora provjeriti zatvorenost ambalaže ili kontejnera i, kod proizvoda uvezenih u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (b) podtočkom i., provjerava da je potvrdom o inspekcijskom pregledu iz tog članka obuhvaćen tip proizvoda koji se nalazi u pošiljci. Rezultat tih provjera izričito se navodi u evidenciji iz članka 24.

7. Skladištenje proizvoda

7.1. Prostorima za skladištenje proizvodâ upravlja se tako da se osigura identifikacija serija i izbjegne svako miješanje ili onečišćenje s proizvodima ili tvarima koji nisu u skladu s pravilima ekološke proizvodnje. Ekološki proizvodi moraju u svakom trenutku biti jasno prepoznatljivi.

7.2. U jedinicama za ekološki uzgoj bilja i životinja zabranjeno je skladištiti poljoprivredne sirovine, osim onih koje su odobrene za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s člankom 19.

7.3. Na poljoprivrednim gospodarstvima ili gospodarstvima akvakulture dopušteno je držanje alopatskih veterinarsko-medicinskih proizvoda i antibiotika pod uvjetom da ih je propisao veterinar u vezi s liječenjem iz dijela II. točke 1.5.2.2 i dijela III. točke 4.1.4.2. podtočke (a) Priloga II. te pod uvjetom da se čuvaju na mjestu koje je pod nadzorom i da su upisani u evidenciju stoke iz članka 24..

7.4. Kada subjekti rukuju i neekološkim i ekološkim proizvodima, a potonji su uskladišteni u skladišne objekte u kojima su smješteni i drugi poljoprivredni ili prehrambeni proizvodi:

(e) ekološki proizvodi drže se odvojeno od drugih poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda;

(f) poduzimanju se sve mjere kako bi se osigurala identifikacija pošiljaka i izbjeglo miješanje ili zamjena s neekološkim proizvodima;

(g) prije početka skladištenja ekoloških proizvoda moraju biti provedene odgovarajuće mjere čišćenja čija je učinkovitost provjerena i subjekti moraju evidentiraju te postupke;

PRILOG IV.

IZRAZI IZ ČLANKA 21.

BG: биологичен.

ES: ecológico, biológico.

CS: ekologické, biologické.

DA: økologisk.

DE: ökologisch, biologisch.

ET: mahe, ökoloogiline.

EL: βιολογικό.

EN: organic.

FR: biologique.

GA: orgánach.

HR: ekološki.

IT: biologico.

LV: bioloģisks, ekoloģisks.

LT: ekologiškas.

LU: biologësch.

HU: ökológiai.

MT: organiku.

NL: biologisch.

PL: ekologiczne.

PT: biológico.

RO: ecologic.

SK: ekologické, biologické.

SL: ekološki.

FI: luonnonmukainen.

SV: ekologisk.

--------------------------------------------------

PRILOG V.

LOGOTIP EUROPSKE UNIJE ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU I KODNI BROJEVI

1. Logotip

1.1. Logotip Europske unije za ekološku proizvodnju mora biti u skladu s modelom navedenim u nastavku:

Treba umetnuti LOGOTIP

1.2. Referentna boja u bojama Pantone je Pantone zelena br. 376 i zelena (50 % cijan + 100 % žuta) kada se upotrebljava četverobojni tisak.

1.3. Logotip Europske unije za ekološku proizvodnju može se upotrebljavati i u crno-bijeloj varijanti kako je prikazano, samo kada upotreba obojenog logotipa nije praktično izvediva.

Treba umetnuti LOGOTIP

1.4. Ako je boja pozadine na ambalaži ili deklaraciji tamna, simboli se mogu upotrijebiti u negativu upotrebljavajući boju pozadine na ambalaži ili deklaraciji.

1.5. Ako se upotrebljava logotip u boji na obojenoj pozadini, zbog čega je teško vidljiv, može se upotrebljavati vanjska linija razgraničenja oko logotipa kako bi se poboljšao kontrast s bojama pozadine.

1.6. U nekim posebnim situacijama, kada su navodi na ambalaži jednobojni, logotip Europske unije za ekološku proizvodnju može se upotrijebiti u istoj boji.

1.7. Logotip Europske unije za ekološku proizvodnju mora biti visok najmanje 9 mm i širok najmanje 13,5 mm; omjer između visine i širine mora uvijek biti 1 : 1,5. Iznimno se najmanja moguća veličina može se reducirati na visinu od 6 mm za vrlo mala pakiranja.

1.8. Logotip Europske unije za ekološku proizvodnju može se povezati s grafičkim ili tekstualnim elementima koji se odnose na ekološku proizvodnju pod uvjetom da ti elementi ne preoblikuju ili mijenjaju prirodu logotipa Europske unije za ekološku proizvodnju ni bilo koji navod utvrđen u skladu s člankom 22. Ako se upotrebljava u povezanosti s nacionalnim ili privatnim logotipima u zelenoj boji koja je drukčija od referentne boje iz točke 2., logotip Europske unije za ekološku proizvodnju može se upotrebljavati u toj nereferentnoj boji.

2. Kodni brojevi

Kodni brojevi imaju sljedeći opći format:

AB-CDE-999

pri čemu je:

(h) „AB” ISO oznaka države u kojoj se provode kontrole;

(i) „CDE” je troslovni izraz koji određuje Komisija ili svaka država članica, kao što su „bio” ili „öko” ili „org” ili „eko”, kojim se uspostavlja povezanost s ekološkom proizvodnjom; i

(j) „999” je referentni broj koji se sastoji od najviše tri znamenke, a dodjeljuje ga:

i.        nadležno tijelo svake države članice kontrolnim tijelima ili kontrolnim ustanovama kojima je delegiralo poslove kontrole;

ii.       Komisija:

– kontrolnim tijelima i kontrolnim ustanovama koje je Komisija priznala u skladu s člankom 29.;

– nadležnim tijelima trećih zemalja koja je Komisija priznala u skladu s člankom 31.

[1]               Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

[2]               Uredba Komisije (EZ) br. 1974/2006 od 15. prosinca 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (SL L 368, 23.12.2006., str.15.).

[3]           Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

[4]               Direktiva Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi (SL L 10, 15.1.2009., str. 7.)

[5]               Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

[6]               Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice na području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

[7]               Uredba Vijeća (EZ) br. 708/2007 od 11. lipnja 2007. o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi (SL L 168, 28.6.2007., str. 1.).

[8]               Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).        

[9]               Direktiva 2006/113/EZ Europskog  parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o propisanoj kakvoći vode u kojoj žive školjkaši (SL L 376, 27.12.2006., str. 14.).

[10]             Dobra proizvođačka praksa (DPP) kako je određena u članku 3. točki (a) Uredbe Komisije (EZ) br. 2023/2006 od 22. prosinca 2006. o dobroj proizvođačkoj praksi za materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom (SL L 384, 29.12.2006., str. 75.)

[11]             Uredba (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o aromama i nekim sastojcima hrane s osobinama aroma za upotrebu u i na hrani, te o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91, uredbi (EZ) br. 2232/96 i (EZ) br. 110/2008 te Direktive 2000/13/EZ (SL L 354, 31.12.2008., str. 34.).

[12]             Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL L 354, 31.12.2008., str. 16.).

[13]             Uredba Komisije (EZ) br. 606/2009 od 10. srpnja 2009. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu kategorija proizvoda od vinove loze, enoloških postupaka i primjenjivih ograničenja (SL L 193, 24.7.2009., str. 1.).

[14]             Uredba Komisije (EZ) br. 607/2009 od 14. srpnja 2009. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, tradicionalnih izraza, označavanja i prezentiranja određenih proizvoda u sektoru vina (SL L 193, 24.7.2009., str. 60.).