OBRAZLOŽENJE

1.           Kontekst prijedloga

Europsko društvo stari. Mirovinski sustavi diljem Europske unije (EU) moraju se prilagoditi tom procesu kako bi se osigurale odgovarajuće, sigurne i održive mirovine. To nije jednostavno pitanje. Za djelotvorno rješavanje tih izazova potrebno je temeljito usklađeno djelovanje država članica. To će se ostvariti predloženom revizijom Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP)[1] jer će se tim institucijama bolje upravljati, one će biti transparentnije, a povećat će se i njihovo prekogranično poslovanje, što će ojačati unutarnje tržište.

U mnogim je aspektima revizija Direktive morala biti davno napravljena.

Prvo, potrebni su viši standardi upravljanja kojima se odražavaju najbolje prakse na nacionalnoj razini slijedom gospodarske i financijske krize kako bi se zaštitili članovi i korisnici mirovinskih programa i omogućilo sigurno prekogranično osiguranje. Neke institucije za strukovno mirovinsko osiguranje velike su financijske institucije čije posrnuće može utjecati na financijsku stabilnost i uzrokovati značajne društvene posljedice. To je osobito važno jer sve veći broj strukovnih mirovina pripada programima s definiranim doprinosima. U pogledu mirovina članova tih programa prisutan je rizik u slučaju mogućeg nedovoljnog ili lošeg upravljanja rizicima[2]. 

Drugo, moraju se smanjiti regulatorna odstupanja, dvostruki zahtjevi i presloženi prekogranični postupci. Tijekom savjetovanja Komisije pokazalo se da je navedeno jedna od prepreka razvoju tržišta prekograničnih strukovnih mirovina, a smanjenjem tih prepreka pomoglo bi se poduzećima, uključujući MSP-ove i multinacionalna poduzeća, da učinkovitije organiziraju isplatu mirovina na europskoj razini[3]. Prekogranične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, poput paneuropskog mirovinskog fonda za mobilne istraživače[4] ili planirani prekogranični program za austrijske poslodavce[5], danas su ograničene. Međutim vjerojatno će se dalje znatno povećati pritisak na sektor strukovnih mirovina zbog sve ograničenijih javnih mirovinskih sustava, a prekogranične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu preuzeti dobar udio u isplaćivanju strukovnih mirovina. Naime nekoliko država članica donijelo je novo zakonodavstvo kojim se nude kao potencijalni domaćini prekograničnih institucija za strukovno mirovinsko osiguranje[6].

Treće, postoje dokazi znatnih nejednakosti na razini informiranja članova i korisnika programa diljem EU-a. Mnogi članovi programa ne znaju da se njihova mirovinska prava ne jamče ili da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu smanjiti njihova stečena prava, što nije slučaj s ostalim financijskim ugovorima[7]. Često ne znaju ni da troškovi imaju znatan utjecaj na njihova mirovinska prava.

Prijedlog se nadovezuje na niz inicijativa pokrenutih proteklih godina poput Bijele knjige o mirovinama[8] i Zelene knjige o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva[9]. Slijedom Zelene knjige, revizijom Direktive želi se i povećati sposobnost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje da ulažu u imovinu s dugoročnim ekonomskim profilom i podupiru financiranje održivog rasta u realnom gospodarstvu.

Sektor institucija za strukovno mirovinsko osiguranje razvija se u mnogim državama članicama u kojima su do sada strukovne mirovine imale ograničen značaj, a razvija se i zahvaljujući uspostavi regulatornih okvira. Zbog izostanka trenutačnog ažuriranja regulatornog okvira EU-a postojao bi rizik da će države članice nastaviti razvijati različita rješenja, čime će se povećati regulatorna rascjepkanost. Osim toga je za ostvarenje boljih rezultata u pogledu strukovnih mirovina potrebno mnogo vremena. Svaki izostanak trenutačnog djelovanja značit će da je propuštena prilika u smislu uštede troškova i povrata ulaganja te u smislu neodgovarajućeg financijskog planiranja za milijune Europljana. Nerazmjerno bi se povećalo i opterećenje na mlađe generacije i potkopala međugeneracijska solidarnost.

U prijedlogu se ne razmatra uvođenje novih pravila solventnosti, koja nisu ni važna za programe s definiranim doprinosima. Osim toga se u kvantitativnoj studiji utjecaja[10] koju je 2013. provelo Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) navodi da je prije donošenja odluke o aspektima solventnosti potrebno raspolagati potpunijim podacima o tim aspektima.

1.1.        Ciljevi prijedloga

Opći je cilj ovog prijedloga omogućiti razvoj strukovne mirovinske štednje. Sigurnijim i učinkovitijim strukovnim mirovinama pridonijet će se primjerenosti i održivosti mirovina poboljšanjem doprinosa dopunske mirovinske štednje mirovinskim primanjima. Ojačat će se i uloga institucija za strukovno mirovinsko osiguranje kao institucijskih ulagača u realno gospodarstvo EU-a i poboljšati sposobnost europskog gospodarstva da dugoročnu štednju usmjerava u ulaganja kojima se potiče rast.

Ovaj prijedlog ima četiri posebna cilja: 1. otkloniti preostale bonitetne prepreke za prekogranične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, osobito uvođenjem zahtjeva da se za ulaganja i davanje informacija članovima i korisnicima primjenjuju pravila matične državne članice, objašnjavanjem postupaka prekograničnog poslovanja i jasnog definiranja područja primjene mjera matične države članice i države članice domaćina; 2. osigurati dobro upravljanje i upravljanje rizicima; 3. omogućiti jasno i odgovarajuće informiranje članova i korisnika; i 4. nadzornim tijelima osigurati potreban alat za učinkovit nadzor institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

1.2.        Dosljednost ostalim politikama i ciljevima Unije

Ciljevi prijedloga u skladu su s politikama i ciljevima Unije. Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) omogućuje se djelovanje u cilju uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta s boljom zaštitom potrošača te slobodom pružanja usluga.

Ovaj prijedlog u skladu je s Bijelom knjigom o mirovinama. Istodobno je u skladu sa strategijom Europa 2020., kojom se poziva da fiskalna konsolidacija i dugoročna financijska održivost idu ukorak sa strukturnom reformom mirovinskih sustava u državama članicama[11]. Naposljetku je ovaj prijedlog u skladu s ostalim inicijativama u području financijskih usluga, kao što su Solventnost II[12], AIFMD[13] i MiFID II[14]. Zbog toga se dobro uklapa u područje primjene programa Komisije za jači financijski sektor za potporu rasta[15].

Prijedlogom se štiti mirovinsko osiguranje te se time promiču ljudska prava. Prijedlog je u skladu s člankom 25. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kojom se poziva na priznavanje i poštovanje prava starijih osoba na dostojanstven i neovisan život. Predložena djelovanja mogla bi imati pozitivan utjecaj na zaštitu potrošača iz članka 38. i na slobodu obavljanja poslovne djelatnosti iz članka 16., posebno osiguravanjem više razine transparentnosti mirovinskog osiguranja te omogućivanjem informiranog osobnog financijskog i mirovinskog planiranja te prekograničnog poslovanja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i njihovih pokrovitelja. Opći cilj opravdava određena ograničenja slobode obavljanja poslovne djelatnosti (članak 16.) jer se prijedlogom želi osigurati cjelovitost i stabilnost tržišta.

2.           Rezultati savjetovanja sa zainteresiranim stranama i procjena utjecaja

Ovaj prijedlog nastao je na temelju višestrukih javnih savjetovanja o količinskim zahtjevima, upravljanju i objavljivanju informacija. S obzirom na vrstu djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje savjetovanja su uvijek uključivala socijalne partnere (poslodavci i sindikati). Komisija je u srpnju 2010. održala savjetovanje o svojoj Zelenoj knjizi o mirovinama u kojoj je navela niz prijedloga o ovoj reviziji[16]. Tijekom savjetovanja primljeno je gotovo 1700 odgovora iz cijelog EU-a, uključujući 350 odgovora od država članica, nacionalnih parlamenata i sindikalnih organizacija, civilnog društva i predstavnika industrije[17].

Uzimajući u obzir reakcije na Zelenu knjigu o mirovinama, službe Komisije zatražile su u travnju 2011. od EIOPA-e tehnički savjet o načinu izmjene Direktive. EIOPA je – uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti – preporučila da se okvir upravljanja utvrđen u Direktivi o solventnosti II primjenjuje na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Nakon objavljivanja nacrta savjeta[18] uslijedila su opsežna savjetovanja[19]. EIOPA je svoj konačni savjet dostavila u veljači 2012. na temelju kojeg je Glavna uprava za unutarnje tržište i usluge tijekom javnog savjetovanja održanog 1. ožujka 2012. organizirala razmjenu mišljenja među dionicima. Nakon toga službe Komisije provele su kvantitativnu studiju utjecaja o količinskim zahtjevima te studiju o administrativnom opterećenju aspekata povezanih s upravljanjem informacijama i njihovim objavljivanjem. Navedene studije nastavljaju se na doprinose sektora i socijalnih partnera.

Uz ovaj prijedlog dostavlja se izvješće o procjeni utjecaja u kojem se razmatra niz opcija i podopcija politika. Izvješće je Odboru za procjenu utjecaja prvi put dostavljeno 4. rujna 2013. Odbor je zatražio da se izvješće ponovno podnese s dodatnim informacijama o stavovima raznih skupina dionika, definiranju problema, aspektima supsidijarnosti i proporcionalnosti, opcijama i očekivanim utjecajima. Izvješće je u skladu s tim revidirano, a glavne izmjene bile su sljedeće: i. temeljitiji opis stajališta država članica i raznih kategorija dionika; ii. detaljnije objašnjenje problemâ koji se rješavaju predloženim djelovanjem; iii. detaljniji opis predmeta djelovanja EU-a u pogledu supsidijarnosti; iv. ne predlaže se objašnjenje daljnjeg usklađivanja izvješćivanja o nadzoru; v. novi dio o utjecaju inicijative na mala i srednja poduzeća; i vi. detaljniji opis pretpostavki koje se rabe u izračunu očekivanih koristi i troškova raznih opcija. Procjena utjecaja ponovno je dostavljena 16. listopada 2013. Odbor je 6. studenoga objavio da ne može dostaviti pozitivno mišljenje i zatražio dodatne izmjene.

3.           Pravni elementi prijedloga

3.1.        Pravna osnova

Ovim prijedlogom preinačuje se Direktiva 2003/41/EZ. Njime se istovremeno kodificiraju njezine neizmijenjene odredbe te se ona izmjenjuje. Pravnu osnovu Direktive 2003/41/EZ čine bivši članak 47. stavak 2. te bivši članci 55. i 95. Ugovora o EZ-u (sadašnji članci 53. i 62. te članak 114. stavak 1. UFEU-a).

U prijedlogu se zadržava pravna osnova Direktive. Nastoji se uspostaviti unutarnje tržište s pomoću slobode pružanja usluga i slobode poslovnog nastana pri reguliranju početka obavljanja i samog obavljanja djelatnosti kao samozaposlenih osoba i pri uspostavi visoke razine zaštite potrošača.

Direktivom 2003/41/EZ uređuju se područja poput uvjeta poslovanja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, uključujući zajednički pristup upisu u registar i davanju odobrenja za rad, pravila i postupke koje treba slijediti ako institucije za strukovno mirovinsko osiguranje svoje usluge žele pružati u drugim državama članicama, kvantitativna pravila solventnosti, pravila ulaganja u skladu s načelom razboritosti, zahtjeve učinkovitog upravljanja, uključujući zahtjeve u pogledu poslovnog ugleda i iskustva, pružanje usluga unutarnje revizije i aktuarskih usluga, zahtjeve upravljanja rizicima, angažiranje depozitara, informacije koje treba davati članovima i korisnicima te ovlasti nadzora i obveze izvješćivanja.

Ovaj prijedlog nastavlja se na te elemente. Kad je riječ o informacijama koje institucije za strukovno mirovinsko osiguranje moraju davati, u prijedlogu se uvodi izvješće o mirovinskim primanjima za cijeli EU. U pogledu učinkovitog upravljanja institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje, utvrđuju se detaljnija pravila o poslovnom ugledu i iskustvu te ključnim poslovnim procesima, uključujući upravljanje rizicima. Prijedlogom se želi olakšati i prekogranično poslovanje.

Zadržavaju se dva cilja Direktive 2003/41/EZ. Ni jedan od njih nije važniji ili neizravniji od drugog. Primjerice zbog profesionalizacije upravljanja institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje utvrđivanjem zadaća i nadležnosti ključnog upravljačkog osoblja i uvođenja procjene samorizika usmjerene prema budućnosti bolja je zaštita potrošača. Suprotno tomu, bolje informiranje s pomoću izvješća o mirovinskim primanjima omogućuje članovima i korisnicima da odgovornijim smatraju upravljanje institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje. Većom razinom usklađivanja tih zahtjeva olakšava se prekogranično poslovanje jer se smanjuju transakcijski troškovi i potiču tržišne inovacije.

3.2.        Supsidijarnost i proporcionalnost

Djelovanjem na razini EU-a u ovom području stvara se dodana vrijednost jer se samostalnim djelovanjem država članica neće: i. otkloniti prepreke prekograničnom poslovanju institucija za strukovno mirovinsko osiguranje; ii. osigurati viša najmanja razina zaštite potrošača na razini EU-a; iii. dovesti do ekonomija razmjera, diversifikacije rizika i inovacija povezanih s prekograničnim poslovanjem; iv. izbjeći regulatorna arbitraža među sektorima financijskih usluga; v. izbjeći regulatorna arbitraža među državama članicama; i vi. uzeti u obzir interesi prekograničnih radnika.

Na temelju predloženog djelovanja države članice zadržavaju punu nadležnost za organizaciju svojih mirovinskih sustava. Revizijom se taj prerogativ ne dovodi u pitanje. Revizijom se ne obuhvaćaju ni pitanja nacionalnog socijalnog ili radnog, poreznog ili ugovornog zakonodavstva.

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Odabranim opcijama politike želi se uspostaviti ravnoteža između javnog interesa i zaštite članova i korisnika te troškova institucija, pokrovitelja i nadzornih tijela. Opcije su brižno razmatrane te izrađene u obliku minimalnih standarda i prilagođene uzimajući u obzir različite poslovne modele. Zato će se općenito prijedlogom poticati pružanje strukovnih mirovina.

3.3.        Upućivanja na druge direktive

Ovaj prijedlog predstavlja preinaku i odnosi se na direktive 2003/41/EZ, 2009/138/EZ, 2010/78/EU[20], 2011/61/EU i 2013/14/EU[21]. Ovom će se Direktivom staviti izvan snage Direktiva 2003/41/EZ.

3.4.        Detaljno objašnjenje prijedloga

Budući da je ovo preinaka Direktive 2003/41/EZ, detaljno objašnjenje u nastavku dano je samo za nove odredbe ili odredbe koje treba izmijeniti.

Glava I. – OPĆE ODREDBE

U članak 6. uključuju se nove i/ili objašnjene definicije „pokroviteljskog poduzeća”, „matične države članice”, „države članice domaćina”, institucije „prenositeljice” i institucije „primateljice”, „uređenog tržišta”, „multilateralne trgovinske platforme”, „organizirane trgovinske platforme”, „trajnog medija” i „ključnih poslovnih procesa”.

Iz članka 9. u vezi s člankom 10. izbačen je popis uvjeta odvojenog poslovanja, ali se državama članicama daje nadležnost da se pobrinu da svaka institucija bude upisana u registar ili da ima odobrenje za rad te da utvrde odgovarajuća pravila za mirovinski program.

Članak 12. mijenja se na tri načina. Prvo, utvrđuje se da institucija obavlja prekograničnu djelatnost ako upravlja mirovinskim programom koji podliježe socijalnom i radnom pravu druge države članice, uključujući u slučajevima kada su institucija i pokroviteljsko poduzeće u istoj državi članici[22]. Drugo, u stavku 4. zahtijeva se obrazložena odluka nadležnog tijela matične države članice ako to tijelo zabrani obavljanje prekogranične djelatnosti. Osim toga, ako nadležno tijelo matične države članice ne obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina, ono obrazlaže svoje odbijanje. Treće, država članica domaćin ne može više institucijama koje obavljaju prekograničnu djelatnost uvoditi dodatne zahtjeve za informacije. To je stoga što se prijedlogom uvodi standardizirano izvješće o mirovinskim primanjima (vidi članke 40. do 54.).

U članku 13. utvrđuju se nova pravila prekograničnog prijenosa mirovinskih programa koji prethodno mora odobriti nadležno tijelo matične države članice institucije primateljice. Osim ako je nacionalnim socijalnim i radnim pravom o organizaciji mirovinskim sustava utvrđeno drugačije, prijenos i uvjeti prijenosa podliježu prethodnom odobrenju predmetnih članova i korisnika ili, ako je primjenjivo, njihovih predstavnika. U članak 13. uključena su i pravila o razmjeni informacija o primjenjivom socijalnom i radnom pravu u skladu s kojim se mirovinskim programom mora upravljati. Ako nakon prijenosa institucija primateljica obavlja prekograničnu djelatnost, primjenjuje se članak 12. stavci 8. i 9. Institucija će mirovinskim programom upravljati u skladu sa socijalnim i radnim pravom države članice domaćina[23] i time se neće mijenjati razina zaštite članova i korisnika na koje se odnosi prijenos.

Glava II. – KOLIČINSKI ZAHTJEVI

Članak 20. o pravilima ulaganja mijenja se na tri načina. Prvo, država članica domaćin ne može više institucijama koje obavljaju prekograničnu djelatnost uvoditi dodatna pravila ulaganja. Time se olakšava organizacija upravljanja ulaganjima, osobito za programe s definiranim doprinosima. Time se ne ugrožava zaštita članova i korisnika jer je popraćeno poboljšanim upravljanjem i pravilima nadzora. Drugo, izmijenjen je članak 20. stavak 6. točka (a) kako bi se u obzir uzela terminologija iz Uredbe (EU) br. .../... [MiFIR]. Treće, nejasan izraz „tržište rizičnog kapitala” (članak 20. stavak 6. točka (c)) zamjenjuje se izrazom koji bolje odgovara izvornom značenju te odredbe, da države članice ne mogu ograničiti institucije da ulažu u dugoročne instrumente kojima se ne trguje na uređenim tržištima. Osim toga pravilima ulaganja ne bi se smjelo ograničiti ulaganje u neuvrštenu imovinu kojom se financiraju infrastrukturni projekti s niskim udjelom ugljika otporni na klimatske promjene.

Ne predlaže se daljnje usklađivanje pravila povezanih sa stanjem financijske solventnosti institucije.

Glava III. – UVJETI KOJIMA SE UREĐUJU DJELATNOSTI

Kad je riječ o malim institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, u prijedlogu se zadržava mogućnost da države članice isključe institucije koje upravljaju programima koji ukupno imaju manje od 100 članova. Za ostale institucije za strukovno mirovinsko osiguranje posebnim mjerama, poput ključnih poslovnih procesa i ocjene rizika, osigurava se razmjernost zahtjeva upravljanja.

POGLAVLJE 1. – Sustav upravljanja

Uz iznimku članaka 31. i 32. (bivši članci 10. i 12.), ova glava Direktive jest nova i u njoj se za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje utvrđuju novi detaljni zahtjevi u pogledu upravljanja.

U članku 21. utvrđuje se da je upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nadležno pratiti poštuju li institucije za strukovno mirovinsko osiguranje zakone i druge propise donesene u skladu s ovom Direktivom. Pravila o upravljanju institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje ne dovode u pitanje ulogu socijalnih partnera u tom upravljanju.

U članku 22. utvrđuje se da institucije moraju uspostaviti učinkovit sustav upravljanja kojim se osigurava upravljanje djelatnostima pažnjom dobrog stručnjaka. Taj sustav razmjeran je vrsti, području primjene i složenosti djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje kako zahtjevi u pogledu upravljanja ne bi predstavljali preveliko opterećenje za primjerice male institucije.

U članku 23. od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje zahtijeva se da se pobrinu da sve osobe koje učinkovito upravljaju institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje ili obavljaju ključne poslovne procese imaju stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo primjerene da omoguće upravljanje institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje pažnjom dobrog gospodara ili primjereno obavljanje ključnih poslovnih procesa (iskustvo) te da imaju dobar ugled i integritet (poslovni ugled).

U članku 24. utvrđuje se da institucije moraju imati razumnu politiku nagrađivanja i da je ta politika javno objavljena. U ovom članku predlaže se davanje ovlasti Komisiji da donese delegirani akt.

U članku 25. utvrđuju se glavna načela o ključnim poslovnim procesima. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu jednoj osobi ili organizacijskoj jedinici dopustiti obavljanje više od jednog ključnog poslovnog procesa, ali se poslovni proces upravljanja rizicima nikad ne dodjeljuje istoj osobi ili organizacijskoj jedinici koja obavlja poslovni proces unutarnje revizije.

U članku 26. navodi se da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje moraju uspostaviti učinkovit sustav upravljanja rizicima potreban za redovito utvrđivanje, praćenje, upravljanje i izvješćivanje u pogledu svih rizika uključujući rizike povezane s izdvojenim poslovnim procesima ili naknadnim ponovno izdvojenim poslovnim procesima, kojima su izložene ili bi mogle biti izložene, te međusobnoj ovisnosti tih rizika. Upravljanje rizicima moralo bi biti razmjerno veličini, unutarnjem ustroju te vrsti, području primjene i složenosti djelatnosti institucije.

U članku 27. predviđa se učinkovit poslovni proces unutarnje revizije u okviru koje se ocjenjuje primjerenost i učinkovitost sustava unutarnje kontrole i ostalih elemenata sustava upravljanja, uključujući (lančane) izdvojene poslovne procese. Poslovni proces unutarnje revizije treba obavljati barem jedna neovisna osoba, unutar institucije ili izvan nje.

U članku 28. zahtijeva se učinkovit aktuarski poslovni proces u cilju usklađivanja i nadzora izračuna tehničkih pričuva te procjene primjerenosti metodologija i temeljnih modela ako članovi i korisnici ne snose sav rizik.

U članku 29. utvrđuje se da institucije moraju provoditi procjenu rizika za mirovine redovito i bez odgađanja nakon svake znatne promjene profila rizičnosti institucije. U procjeni se mora prikazati usklađenost niza elemenata s nacionalnim zahtjevima. Procjena bi trebala uključivati nove ili buduće rizike povezane s klimatskim promjenama, iskorištavanjem resursa i okolišem. Procjena rizika za mirovine morala bi biti razmjerna veličini, unutarnjem ustroju te vrsti, području primjene i složenosti djelatnosti institucije.

U članku 30. predlaže se dodjela ovlasti Komisiji da donese delegirani akt u pogledu procjene rizika za mirovine.

POGLAVLJE 2. – Izdvajanje poslovnih procesa i upravljanje ulaganjima

U članku 33. utvrđuju se pravila sklapanja ugovora s trećim stranama (izdvajanje poslovnih procesa), uključujući ponovno izdvojene djelatnosti.

POGLAVLJE 3. – Depozitar

U člancima 35. do 37. utvrđuje se da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje moraju imenovati jednog depozitara za dužnosti čuvanja imovine i nadzora dužnosti ako njihovi članovi i korisnici u cijelosti snose rizik ulaganja.

Glava IV. – INFORMACIJE KOJE SE DOSTAVLJAJU BUDUĆIM ČLANOVIMA, ČLANOVIMA I KORISNICIMA

POGLAVLJE 1. — Opće odredbe

U ovom poglavlju utvrđuju se pojedinosti o informacijama koje se moraju davati članovima, budućim članovima i, nakon umirovljenja, korisnicima te se ono nadovezuje na članak 11.

U članku 38. utvrđuje se opće načelo za objavu informacija.

U članku 39. utvrđuje se vrsta informacija koje se moraju slati članovima (i korisnicima), poput prava i obveza strana, rizika i ulagačkih opcija te jesu li one standardne ili nisu. Uvjeti određenog mirovinskog programa moraju se objaviti na internetskim stranicama predmetne institucije.

U članku 40. institucije za strukovno mirovinsko osiguranje obvezuju se na dostavljanje, svakih dvanaest mjeseci, izvješća o mirovinskim primanjima (PBS) za pojedince na najjasniji mogući način te kao temelj za davanje informacija mogućim službama za praćenje mirovina kako je opisano u Bijeloj knjizi o mirovinama[24]. Ako države članice pojedincima već daju temeljite informacije o najmanje jednom mirovinskom stupu, one će i dalje biti fleksibilne u oblikovanju svojih mirovinskih informacijskih sustava ako poštuju zahtjeve ovog prijedloga.

POGLAVLJE 2. – Izvješće o mirovinskim primanjima

U člancima 40. do 44. utvrđuju se opće odredbe povezane s izvješćem o mirovinskim primanjima, koje je namijenjeno aktivnim članovima mirovinskog programa. Zamisao izvješća o mirovinskim primanjima temelji se na savjetu EIOPA-e Europskoj komisiji o reviziji Direktive o institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, na najboljoj praksi u nekoliko država članica i međunarodnom radu koji je razvio OECD[25]. Izvješćem o mirovinskim primanjima jamči se usporedivost informacija koje su u ostalim financijskim sektorima obvezne u skladu sa zakonom, poput ključnog ulagačkog dokumenta za otvorene investicijske fondove (UCITS) uzimajući u obzir posebnosti sektora strukovnih mirovina. Osim toga je i pored izvješća o mirovinskim primanjima državama članicama ostavljeno dovoljno prostora za uvođenje konkretnijih zahtjeva i integriranih sustava koji omogućavaju usporedbu različitih stupova mirovinskog sustava.

Standardizacijom izvješća o mirovinskim primanjima trebala bi se omogućiti automatizacija redovitog sastavljanja tog izvješća i njegova mogućeg izdvajanja uz zadržavanje niskih troškova osobito za male institucije.

U člancima 46. do 53. utvrđuju se dijelovi izvješća o mirovinskim primanjima koji se čitaju uz članak 45. Dijelovi izvješća jesu sljedeći:

· osobne informacije o članu;

· naznaka institucije;

· jamstva;

· saldo, doprinosi i troškovi;

· projekcije mirovina;

· ulagački profil;

· povijesni prinosi; i

· dodatne informacije.

U članku 54. predlaže se dodjela ovlasti Komisiji da donese delegirani akt u pogledu PBS-a.

POGLAVLJE 3. – Ostale informacije i dokumenti koji se dostavljaju

Ovo poglavlje odnosi se na informacije koje institucije za strukovno mirovinsko osiguranje moraju dostaviti članovima i korisnicima tijekom raznih mirovinskih faza, poput faze prije učlanjenja, faze neposredno prije umirovljenja i faze isplate.

U članku 55. utvrđuju se posebna pravila za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje o dostavljanju informacija budućim članovima prije učlanjenja u mirovinske programe tih institucija.

U članku 56. utvrđuje se vrsta informacija koje se moraju slati članovima prije umirovljenja. Te informacije morale bi se slati uz izvješće o mirovinskim primanjima, bez obzira je li to prethodno utvrđeno.

U članku 57. detaljno se navode koje se informacije moraju dostavljati korisnicima tijekom faze isplate. Te informacije za korisnike morale bi zamijeniti izvješće o mirovinskim primanjima.

U članku 58. utvrđuju se informacije koje se moraju dostaviti na zahtjev članova i korisnika.

Glava V. – BONITETNI NADZOR

POGLAVLJE 1. – Opća pravila o bonitetnom nadzoru

U članku 59. zaštita članova i korisnika programa utvrđuje se kao glavni cilj bonitetnog nadzora.

U članku 60. daje se definicija područjâ koja se u kontekstu ove Direktive moraju smatrati dijelom bonitetnog nadzora. Ovim člankom za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje otklanja se pravna neizvjesnost koju uzrokuju razlike područja primjene odredaba država članica o nadzoru.

U članku 61. utvrđuju se opća načela bonitetnog nadzora. U njemu se primjerice utvrđuje da nadležno tijelo matične države članice ima isključivu nadležnost za bonitetni nadzor nad svim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje s odobrenjem za rad ili koje se upisane u registar pod njezinom jurisdikcijom.  U članku se utvrđuje i načelo da se nadzor nad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje mora temeljiti na perspektivnom pristupu i pristupu koji se temelji na riziku, koji mora biti i pravovremen i razmjeran.

U članku 63. uvodi se postupak nadzornog pregleda kojim se žele izdvojiti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje s financijskim, organizacijskim ili ostalim obilježjima koja bi mogli izazvati visok profil rizičnosti.

Člankom 64. osigurava se da se svi novi zahtjevi koji se uvode ovim prijedlogom odražavaju na ovlastima danima nadležnim tijelima u pogledu dostavljanja informacija.

U članku 65. utvrđuje se da nadležna tijela moraju svoje dužnosti obavljati na transparentan i odgovoran način.

POGLAVLJE 2. – Poslovna tajna i razmjena informacija

U člancima 66. do 71. uvode se i utvrđuju uvjeti razmjene informacija među nadležnim tijelima i tijelima koje mogu pomoći u jačanju stabilnosti financijskog sustava.

Glava VI. — ZAVRŠNE ODREDBE

U člancima 73. do 81. utvrđuju se obveze suradnje i izvješćivanja te uvjeti obrade osobnih podataka. To uključuje ocjenu i reviziju ove Direktive, izmjenu Direktive Solventnost II (2009/138/EZ), rok za provedbu Direktive, stavljanje izvan snage i adresate.

4.           Posljedice za proračun

Posebne posljedice za proračun procjenjuju se u zakonodavnom financijskom izvještaju i povezane su sa zadaćama koje su dane EIOPA-i.

ê 2003/41/EZ

2014/0091 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje

(preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednicefunkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 53.47. stavak 2., članak 6255. i članak 11495. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske kKomisije,

ò novo

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

ê 2003/41/EZ

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

ò novo

nakon savjetovanja s europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

ê 2003/41/EZ

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, predviđenim u članku 251. Ugovora,

budući da:

ò novo

(1)       Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[26] nekoliko je puta znatno izmijenjena[27]. Budući da su potrebne daljnje izmjene, potrebno ju je preinačiti radi jasnoće.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 1.

Pravo unutarnje tržište za financijske usluge presudno je za gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u Zajednici.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 2. (prilagođeno)

ð novo

(2)       Postignuti su značajni uspjesi u osnivanju tog uUnutarnjeg tržištea koji financijskim institucijama ð moralo bi ï institucijama omogućitiavaju poslovanje u drugim državama članicama te osigurativaju visoku razinu zaštite ð članova i korisnika programa strukovnog mirovinskog osiguranja ï korisnika financijskih usluga.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 3. (prilagođeno)

Priopćenjem Komisije „Primjena okvira za financijska tržišta: plan djelovanja” utvrđuje se niz neophodnih postupaka za stvaranje unutarnjeg tržišta za financijske usluge, a Europsko vijeće je na svom sastanku u Lisabonu 23. i 24. ožujka 2000. zatražilo provedbu tog plana djelovanja do 2005.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 4. (prilagođeno)

Plan djelovanja za financijske usluge kao žurni prioritet ističe potrebu sastavljanja direktive o bonitetnom nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, budući da su te institucije značajne financijske institucije koje imaju ključnu ulogu u osiguravanju cjelovitosti, učinkovitosti i likvidnosti financijskih tržišta, ali ne podliježu niti jednom koherentnom zakonodavnom okviru Zajednice koji bi im omogućio da u potpunosti iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta.

ò novo

(3)       Direktiva 2003/41/EZ predstavljala je prvi zakonodavni korak na putu prema unutarnjem tržištu za strukovno mirovinsko osiguranje, organiziranom na europskoj razini. Istinsko unutarnje tržište za strukovno mirovinsko osiguranje i dalje je presudno za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europskoj uniji te za suočavanje s izazovom starenja europskog društva. Ta Direktiva iz 2003. nije bilo dovoljno izmijenjena da sustavom upravljanja temeljenim na riziku obuhvati i institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.

ê 2003/41/EZ 5 (prilagođeno)

ð novo

(4)       ð Potrebno je poduzeti mjere za daljnji razvoj dopunske privatne mirovinske štednje poput strukovnih mirovina. To je važno jer su sustavi za socijalno osiguranje pod sve veći pritiskom, što znači da će građani u budućnosti strukovno mirovinsko osiguranje u sve većoj mjeri smatrati pouzdanom dopunom. ï Budući da su sustavi socijalne sigurnost pod sve većim pritiskom, strukovno mirovinsko osiguranje u budućnosti će se u sve većoj mjeri smatrati pouzdanom dopunom. Stoga bi sStrukovno mirovinsko osiguranje trebalo bi razvijati bez dovođenja u pitanje važnosti mirovinskih sustava socijalne sigurnosti kao sigurne, trajne i učinkovite socijalne zaštite koji bi trebmorali jamčiti pristojan životni standard u starijoj životnoj dobi te bi stoga i trebmorali predstavljati središnju ročku učvršćivanja europskog socijalnog modela.

ò novo

(5)       Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo obavljanja poslovne djelatnosti i pravo na visoku razinu zaštite potrošača, posebno osiguravanjem visoke razine transparentnosti mirovinskog osiguranja te omogućivanjem informiranog osobnog financijskog i mirovinskog planiranja te prekograničnog poslovanja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i poduzeća. Ova Direktiva mora se primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima.

(6)       Unatoč stupanju na snagu Direktive 2003/41/EZ i dalje postoje važne bonitetne prepreke zbog kojih za institucije poskupljuje prekogranično upravljanje mirovinskim programima. Osim toga potrebno je povećati postojeću najmanju razinu zaštite članova i korisnika. To je važno i zbog toga što se znatno povećao broj Europljana koji se oslanjaju na programe kojima se rizik dugovječnosti i tržišni rizik za instituciju ili poduzeće koje nudi strukovne programe („pokroviteljsko poduzeće”) prebacuje na pojedinca. Osim toga potrebno je povećati postojeću najmanju razinu informiranja članova i korisnika. Takav razvoj događanja opravdava izmjenu Direktive.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 7.

(7)       Namjera je pravila nadzora utvrđenih ovom Direktivom osigurati visok stupanj sigurnosti budućim umirovljenicima uvođenjem strogih nadzornih standarda te omogućiti učinkovito upravljanje programima strukovnog mirovinskog osiguranja.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 8.

(8)       Institucije koje su potpuno odvojene od pokroviteljskog poduzeća i koje posluju na temelju kapitalizacije s jedinim ciljem osiguravanja mirovina trebale bi imati slobodu pružanja usluga i slobodu ulaganja te podlijegati samo usklađenim pravilima nadzora, bez obzira na to smatraju li se te institucije pravnim osobama ili ne.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 9.

(9)       Države članice morale bi u skladu s načelom supsidijarnosti trebale zadržati punu nadležnostodgovornost za organizaciju svojih mirovinskih sustava kao i za odluke o ulozi svakog od triju „stupova” mirovinskog sustava u pojedinim državama članicama. One bi također, što se tiče drugog stupa, trebale zadržati punu nadležnostodgovornost za ulogu i funkcije različitih institucija strukovnog mirovinskog osiguranja, kao što su mirovinski fondovi za cjelokupnu gospodarsku granu, korporativni mirovinski fondovi i društva za osiguranje koja se bave poslovima životnog osiguranja. Ova Direktiva ne namjerava dovesti u pitanje ovaj prerogativ.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 10.

(10)     Nacionalna pravila o sudjelovanju samozaposlenih osoba u institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje razlikuju se. U nekim državama članicama institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu poslovati na temelju sporazuma s gospodarskom granom ili granskim udrugama čiji članovi djeluju u svojstvu samozaposlenih osoba ili izravno sa samozaposlenim ili zaposlenim osobama. U nekim državama članicama samozaposlena osoba također može postati članom institucije i akokada samozaposlena osoba ima ulogu poslodavca ili pruža svoje profesionalne usluge nekom poduzeću. U nekim državama članicama samozaposlene osobe ne mogu se pridružiti instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje, osim ako nisu ispunjeni određeni uvjeti, uključujući uvjeteone utvrđene socijalnim i radnim pravom.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 11.

(11)     Ova se Direktiva ne primjenjuje se na institucije koje upravljaju programima socijalnog osiguranja, koje su već usklađene na razini ZajedniceUnije. Unatoč tomeu, treba uzeti u obzir specifičnosti institucija koje u jednoj državi članici istodobno upravljaju programima socijalne sigurnosti i programima strukovnog mirovinskog osiguranja.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 12.

(12)     Ova Direktiva općenito ne obuhvaća financijske institucije koje se već koriste pogodnostima zakonodavnog okvira ZajedniceUnije. Međutim, budući da i ovte institucije u nekim slučajevima mogu nuditi usluge strukovnog mirovinskog osiguranja, važno je osigurati da ova Direktiva ne prouzroči narušavanje tržišnog natjecanja. Takva bi se narušavanja mogla izbjeći primjenom pravila nadzora ove Direktive na poslove strukovnog mirovinskog osiguranja koje obavljaju društva za osiguranje koja se bave poslovima životnog osiguranja. Komisija bi također trebalamorala i pažljivo pratiti situaciju na tržištu strukovnog mirovinskog osiguranja te procijeniti mogućnost proširenja neobvezne primjene ove Direktive na druge financijske institucije uređene propisima.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 13.

(13)     Budući da je cilj primanja kojae isplaćuju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje osigurati financijsku sigurnost u mirovini, ona bi općenito trebala biti dostatna za isplatu doživotnih mirovina. Također bi tTrebalo bi omogućiti i isplate tijekomkroz određenog razdobljae ili jednokratnu isplatu cjelovitog iznosa.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 14.

(14)     Važno je osigurati da starije osobe i osobe s invaliditetom nisu izložene riziku siromaštva te im omogućiti uživanje dostojnog životnog standarda. Primjereno pokriće biometrijskih rizika u okviru programa strukovnog mirovinskog osiguranja važan je aspekt borbe protiv siromaštva i nesigurnosti starijih ljudi. Prilikom uspostavljanjua mirovinskih programa, poslodavci i zaposlenici ili njihovi predstavnici morali bitrebaju razmotriti mogućnost mirovinskog programa koji uključuje pokriće rizika dugovječnosti i rizika profesionalne nesposobnosti za rad kao i skrbi za preživjele uzdržavane osobe.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 15.

(15)     Dajući državama članicama mogućnost da isključe iz područja primjene nacionalnog zakonodavstva isključe institucije koje upravljaju programima s ukupnim brojem članova manjim od 100, može se olakšati nadzor u nekim državama članicama, bez ugrožavanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta na tom području. Ipak, time se ne smije ugroziti pravo takvih institucija da za upravljanje svojim investicijskim portfeljem i za skrbništvo nad svojom imovinom imenuju upravitelje portfeljem i skrbnike sa sjedištem u drugoj državi članici koji su za tu djelatnost dobili valjano odobrenje za rad.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 16.

(16)     Direktivoma nenisu obuhvaćenea institucije kao što je „Unterstützungskassen” u Njemačkoj, gdje članovi nemaju zakonska prava na primanja određenog iznosa i gdje su njihovi interesi zaštićeni obveznim zakonskim osiguranjem u slučaju insolventnosti.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 17.

(17)     S ciljemU cilju zaštite članova i korisnika, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebajumorale biograničiti svoje djelatnosti ograničiti na djelatnosti navedene u ovoj Direktivi i one koje iz njih proizlaze.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 18.

(18)     U slučaju stečaja pokroviteljskog poduzeća, član se suočava s rizikom gubitka posla i stečenih mirovinskih prava. Zbog te činjenice potrebno je osigurati jasnu odvojenost takvog poduzeća od institucije i utvrditi minimalne nadzorne standarde za zaštitu članova.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 19.

(19)     Postoje znatne razlike u poslovanju i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u državama članicama. U nekim se državama članicama nadzor se ne provodi samo nad predmetnomdotičnom institucijom, već se može provoditi i nad subjektima ili društvima koji su dobili odobrenje za upravljanje tim institucijama. Države članice morale bi takvu specifičnost trebale uzeti u obzir, pod uvjetom da se svi zahtjevi utvrđeni ovom Direktivom učinkovito ispunjavaju. Države članice morale bi također trebale omogućiti društvima za osiguranje i drugim financijskim subjektima omogućiti i upravljanje institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 20.

(20)     Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje pružaju financijske usluge i snose veliku odgovornost za isplate strukovnih mirovina te bi stoga moraletrebale ispuniti određene minimalne nadzorne standarde s obzirom na njihove djelatnosti i uvjete poslovanja.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 21.

(21)     Veliki broj institucija u određenim državama članicama znači da je potrebno pragmatično rješenje glede prethodnog odobrenja za rad institucija. No, ako neka institucija želi upravljati programom u drugoj državi članici, morala bitreba zahtijevati prethodno odobrenje za rad nadležnog tijela matične države članice.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 36. (prilagođeno)

ð novo

(22)     Ne dovodeći u pitanje nacionalno socijalno i radno zakonodavstvo glede organizacije mirovinskih sustava, uključujući obvezno članstvo i rezultate pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora, institucije bi morale imati mogućnost pružanja usluga u drugim državama članicama ð po primitku odobrenja za rad od nadležnog tijela matične države članice institucije ï. Institucijama Ttreba im dozvoliti prihvaćanje pokroviteljstva od strane poduzeća iz ð bilo koje ï drugih državae članicae te upravljanje mirovinskim programima s članovima iz više od jedne države članice. To bi moglo dovesti do znatne ekonomije razmjera za te institucije, poboljšanja konkurentnosti industrije ZajedniceUnije i lakše pokretljivosti radne snage. To zahtijeva obostrano priznavanje nadzornih standarda. Pravilno provođenje tih nadzornih standarda trebaju nadzirati nadležna tijela matične države članice, ako se drukčije ne predvidi.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 37.

ð novo

(23)     Kada institucija iz jedne države članice ugovori upravljanje programom strukovnog mirovinskog osiguranja u drugoj državi članici, ona mora, prilikom ostvarivanjua tog prava, u potpunosti poštovati odredbe socijalnog i radnog prava kojie suje na snazi u državi članici domaćinu u mjeri u kojoj jesu mjerodavnoe za strukovno mirovinsko osiguranje, na primjer određivanje i isplata mirovina i uvjeti prijenosa mirovinskih prava. ð Potrebno je objasniti područje primjene pravila nadzora kako bi se omogućila pravna sigurnost prekograničnih djelatnosti institucija. ï

ò novo

(24)     Institucijama bi se morao omogućiti prijenos mirovinskih programa na druge institucije preko granica diljem Unije kako bi se pojednostavnila organizacija strukovnog mirovinskog osiguranja na razini Unije samo uz uvjet dobivanja odobrenja za rad od nadležnog tijela matične države članice institucije na koju se mirovinski program prenosi („institucija primateljica”). Osim ako je drugačije utvrđeno socijalnim i radnim pravom o mirovinskim sustavima, prijenos i uvjeti prijenosa morali bi podlijegati prethodnom odobrenju predmetnih članova i korisnika ili, ako je primjenjivo, njihovih predstavnika.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 26.

(25)     Izračun tehničkih pričuva u skladu s načelom razboritosti je temeljni je uvjet kako bi se osiguralo ispunjavanje obveze isplate mirovina. Tehničke pričuve trebaloe bi se izračunati na temelju priznatih aktuarskih metoda te bi ih morale ovjeriti od strane stručneih osobea. Najviše kamatne stope trebaloe bi biti odabranebirati u skladu s načelom razboritosti i mjerodavnim nacionalnim pravilima. Minimalni iznos tehničkih pričuva mortrebao bi biti dostatan za nastavak isplata primanja koja se već isplaćuju korisnicima te također odražavati obveze koje proizlaze iz stečenih mirovinskih prava članova.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 27.

(26)     Rizici koje pokrivaju institucije znatno se razlikuju od jedne do druge države članice. Matične države članice stoga bi mortrebale imati mogućnost zahtijevati da izračun tehničkih pričuva podliježe dodatnim i detaljnijim pravilima od onih predviđenih ovom Direktivom.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 28.

(27)     Dostatna i primjerena imovina za pokriće tehničkih pričuva štiti interese članova i korisnika mirovinskog programa u slučaju insolventnosti pokroviteljskog poduzeća. Posebno u slučaju prekogranične djelatnosti, obostrano priznavanje nadzornih načela koja se primjenjuju u državama članicama zahtijeva da je u svakom trenutku osigurano potpuno pokriće tehničkih pričuva.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 29.

(28)     U slučaju da institucija ne posluje na prekograničnoj osnovi, države članice bi trebmorale bi imati mogućnost dopustzvoliti nepotpuno pokriće pod uvjetom da je utvrđen primjeren plan za ponovnu uspostavu potpunog pokrića, ne dovodeći u pitanje zahtjeve Direktive Vijeća 80/987/EEZ od 20. listopada 1980. o usklađivanju zakona država članica o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihova poslodavca[28].

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 30.

(29)     U brojnim slučajevima postoji mogućnost da pokroviteljsko poduzeće, a ne sama institucija, pokriva biometrijski rizik ili jamči određena primanja ili uspješnost ulaganja. Unatoč tomue u nekim slučajevima sama institucija osigurava takvo pokriće ili pruža jamstva, dok se obveze pokrovitelja općenito svode na plaćanje potrebnih doprinosa. U takvim okolnostima proizvodi koje institucije nude slični su onima koje nude društva za osiguranje koja se bave poslovima životnog osiguranja, tako da bi i institucije trebale raspolagati, u najmanju ruku, istim dodatnim kapitalom kao i društva za osiguranje koja se bave poslovima životnog osiguranja.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 31.

(30)     Institucije su vrlo dugoročni ulagatelji. Otkup imovine kojue drže tove institucije općenito ne smije imati drugu svrhu osim isplate mirovina. Institucije bi, s ciljemu cilju primjerene zaštite prava članova i korisnika, mortrebale imati mogućnost odabira takve raspodjele imovine koja precizno odgovara vrsti i trajanju njihovih obveza. Zbog tih aspekata potreban je učinkovit nadzor i pristup pravilima ulaganja koji institucijama dopuštaju dovoljnu fleksibilnost u odlučivanju o najsigurnijoj i najučinkovitijoj politici ulaganja te ih obvezuju na poslovanje u skladu s načelom razboritosti. Usklađivanje s načelom razboritosti stoga zahtijeva politiku ulaganja primjerenu strukturi članstva pojedine institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 6. (prilagođeno)

(31)     Ova Direktiva stoga predstavlja prvi korak na putu prema unutarnjem tržištu za strukovno mirovinsko osiguranje, organiziranom na europskoj razini. Utvrđivanjem načela razboritosti kao temeljnog načela kapitalnih ulaganja te omogućavanjem prekograničnog poslovanja institucijama, potiče se preusmjeravanje štednje u sektor strukovnog mirovinskog osiguranja, što pridonosi gospodarskom i socijalnom napretku.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 32. (prilagođeno)

(32)     Nadzorne metode i prakse razlikuju se među državama članicama. Stoga bi države članice trebajumorale same odlučiti o preciznim pravilima ulaganja koja žele primjenjivati na institucije na vlastitom državnom području. Ta pravila ipak ne smiju Ö bi smjela Õ ograničiti slobodu kretanja kapitala, osim ako Ö je Õ to nije opravdano načelom razboritosti.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 33. (prilagođeno)

ð novo

(33)     Kao vrlo dugoročni ulagatelji uz niske rizike likvidnosti, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu u razumnoj mjeri ulagati u nelikvidnu imovinu kao što su dionice te u ð instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralne trgovinske platforme ili organizirane trgovinske platforme ï tržišta rizičnog kapitala. Također se mogu koristiti prednostima međunarodne diversifikacije. Ulaganja u dionice, tržišta rizičnog kapitala i valute Ö u valutama različitima Õ od valute njihovih obveza ð i u instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralne trgovinske platforme ili organizirane trgovinske platforme ï stoga se ne bi trebala ograničavati, osim zbog načela razboritosti

ò novo

(34)     Tumačenje instrumenata s dugoročnim ekonomskim profilom jest široko. Ti su instrumenti neprenosivi vrijednosni papiri te stoga nemaju pristup likvidnosti sekundarnih tržišta. Često zahtijevaju obvezu na određeno vrijeme, što ograničava njihovo stavljanje na tržište. Ti instrumenti morali bi podrazumijevati učešća, dužničke instrumente neuvrštenih poduzeća i dobivene zajmove. Neuvrštena poduzeća uključuju infrastrukturne projekte, neuvrštena društva koja ulažu u rast, nekretnine ili drugu imovinu koja bi mogla biti prihvatljiva za dugoročna ulaganja. Infrastukturni projekti s niskim udjelom ugljika i otporni na klimatske promjene često su neuvrštena imovina koja se oslanja na dugoročne kredite za financiranje projekta.

2003/41/EZ uvodna izjava 34. (prilagođeno)

U slučaju da institucija posluje na prekograničnoj osnovi, nadležna tijela države članice domaćina mogu od nje zatražiti da se pridržava ograničenja ulaganja u dionice i sličnu imovinu koja nije uvrštena za trgovanje na uređenom tržištu, u dionice i ostale instrumente čiji je izdavatelj isto društvo ili u imovinu denominiranu u nepodudarnim valutama, pod uvjetom da se takva pravila također primjenjuju na institucije u državi članici domaćinu.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 35. (prilagođeno)

Ograničenja slobodnog izbora odobrenih upravitelja imovinom i skrbnika, koje biraju institucije, sužavaju konkurenciju na unutarnjem tržištu te ih stoga treba ukinuti.

ò novo

(35)     Institucijama treba omogućiti ulaganje u drugim državama članicama u skladu s pravilima njihove matične države članice kako bi se smanjio trošak prekogranične djelatnosti. Stoga se državi članici domaćinu ne smije dopustiti uvođenje dodatnih zahtjeva ulaganja za institucije iz drugih država članica.

(36)     Neki rizici ne mogu se smanjiti količinskim zahtjevima tehničkih pričuva i zahtjevima financiranja, već se oni pravilno mogu otkloniti zahtjevima upravljanja. Stoga je za odgovarajuće upravljanje rizicima ključno uspostavljanje učinkovitog sustava upravljanja. Ti bi sustavi morali biti razmjerni vrsti, razmjeru i složenosti djelatnosti.

(37)     Politike nagrađivanja kojima se potiče prekomjerno riskiranje mogu potkopati dobro i učikovito upravljanje rizicima institucija. Načela i zahtjevi objavljivanja za politike nagrađivanja primjenjivi na ostale vrste financijskih institucija u Uniji morali bi biti primjenjivi i na institucije, ali vodeći računa o upravljačkoj strukturi pojedinačnih institucija u usporedbi s ostalim vrstama financijskih institucija i potrebi razmatranja veličine, vrste, područja primjene i složenosti djelatnosti institucija.

(38)     Poslovni proces predstavlja unutarnju sposobnost obavljanja određenih zadaća upravljanja. Institucije bi morale imati dostatnu sposobnost za obavljanje poslovnog procesa upravljanja rizicima, poslovnog procesa unutarnje revizije i, ako je primjenjivo, aktuarskog poslovnog procesa. Utvrđivanje pojedinog ključnog poslovnog procesa ne sprečava instituciju da slobodno odlučuje o načinu na koji će organizirati taj poslovni proces u praksi osim ako je drukčije određeno ovom Direktivom. To ne bi smjelo dovesti do neopravdano opterećujućih zahtjeva jer je potrebno uzeti u obzir vrstu, razmjer i složenost djelatnosti institucije.

(39)     Sve osobe koje obavljaju ključne poslovne procese trebaju imati poslovni ugled i iskustvo. Međutim zahtjevi u vezi s obavješćivanjem nadležnih tijela trebaju se odnositi samo na nositelje ključnih poslovnih procesa.

(40)     Osim toga, uz iznimku poslovnog procesa unutarnje revizije, u manjim i manje složenim institucijama trebalo bi jednoj osobi ili organizacijskoj jedinici omogućiti obavljanje više od jednog poslovnog procesa. Međutim osoba ili jedinica koja obavlja ključni poslovni proces ne bi smjela biti ista osoba ili jedinica koja obavlja sličan ključni poslovni proces u pokroviteljskom poduzeću, iako bi nadležnom tijelu trebalo biti omogućeno odobravanje izuzeća uzimajući u obzir veličinu, vrstu, područje primjene i složenost djelatnosti institucija.

(41)     Poboljšanje upravljanja rizicima u institucijama važno je kako bi se potencijalne ranjivosti u pogledu održivosti mirovinskog programa mogle pravilno razumjeti i kako bi se o njima moglo razgovarati s nadležnim tijelima. Institucije bi u okviru svojih sustava za upravljanje rizicima morale za svoje djelatnosti povezane s mirovinama napraviti procjenu rizika. Procjena rizika morala bi se staviti na raspolaganje i nadležnim tijelima. U toj procjeni institucije bi među ostalim morale dostaviti kvalitativni opis ključnih elemenata kojima se utvrđuje njihovo financijsko stajalište u skladu s nacionalnim pravom, učinkovitost njihovih sustava za upravljanje rizicima i sposobnost zadovoljavanja zahtjeva u pogledu tehničkih pričuva. Procjena rizika morala bi uključiti nove ili buduće rizike poput rizika povezanih s klimatskim promjenama, iskorištavanjem resursa ili okolišom.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 22.

(42)     Svaka država članica treba zahtijevati od svih institucija na svojem državnom području sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća za sve midrovinske programe kojima upravljaju te, ako je primjenjivoovisno o slučaju, sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća za svaki mirovinski program pojedinačno. Godišnji financijski izvještaji i godišnja izvješća, koje odobravaodobrena od strane ovlaštenae osobae, i koja daju istinit i objektivan prikaz imovine, obveza i financijskog položaja za svaki pojedini mirovinski program kojim upravlja institucija, predstavljaju temeljni izvor informacija za članove i korisnike programa te nadležna tijela. Oni posebno omogućavaju nadležnim tijelima praćenje financijske stabilnosti institucije te procjenu sposobnosti institucije za izvršavanje svih ugovornih obveza.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 24.

(43)     Politika ulaganja institucije odlučujući je čimbenik za sigurnost i izvedivost strukovnog mirovinskog osiguranja. Institucije bi stoga mortrebale donijeti i, najmanje svake tri godine, preispitati izjavu u načelima ulaganja. Ona bi moralatreba biti dostupna nadležnim tijelima i na zahtijev članovima i korisnicima svakog pojedinog mirovinskog programa.

ò novo

(44)     Institucijama bi trebalo dopustiti da svoje upravljanje, u cijelosti ili djelomično, povjere drugim subjektima koji djeluju u njihovo ime. Institucije bi morale i dalje biti odgovorne za obavljanje svih svojih obveza na temelju ove Direktive ako izdvajaju ključne poslovne procese ili bilo koje druge djelatnosti.

(45)     Dužnosti pohrane i nadzora povezani s imovinom institucija trebalo bi ojačati objašnjavanjem uloge i dužnosti depozitara. Samo bi institucije koje upravljaju programima u kojima članovi i korisnici snose sav rizik morale imenovati depozitara.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 23. (prilagođeno)

Odgovarajuće informacije su od presudne važnosti za članove i korisnike mirovinskih programa. To je od posebne važnosti kada se traže informacije o financijskoj stabilnosti institucije, ugovornim pravilima, primanjima te stvarnom financiranju stečenih mirovinskih prava, politici ulaganja i upravljanju rizicima i troškovima.

ò novo

(46)     Institucije bi budućim članovima, članovima i korisnicima morale dostaviti jasne i odgovarajuće informacije kao potporu pri donošenju odluka o njihovom umirovljenju i osigurati visoku razinu transparentnosti tijekom različitih faza programa, a to su faza prije učlanjenja, faza članstva (uključujući fazu prije umirovljenja) i faza nakon umirovljenja. Osobito je potrebno dostaviti informacije o stečenim mirovinskim pravima, predviđenim razinama mirovinskih primanja, rizicima i jamstvima te troškovima. Ako članovi snose ulagački rizik, ključne su i dodatne informacije o ulagačkom profilu, svim raspoloživim opcijama i povijesnim prinosima.

(47)     Budućim članovima trebalo bi prije učlanjenja u program dostaviti sve potrebne informacije kako bi oni mogli donijeti informiranu odluku, poput informacija o mogućnostima odustajanja, doprinosima, troškovima i ulagačkim opcijama ako je primjenjivo.

(48)     Institucije bi za svoje članove koji još nisu u mirovini morale sastaviti standardizirano izvješće o mirovinskim primanjima s ključnim osobnim i općim informacijama o mirovinskom programu. Izvješće o mirovinskim primanjima moralo bi biti u standardnom formatu kako bi se omogućilo lakše razumijevanje mirovinskih prava tijekom vremena i prema programima te u interesu pokretljivosti radne snage.

(49)     Institucije bi svoje članove morale obavijestiti o mogućnostima isplate dovoljno unaprijed prije umirovljenja. Ako se mirovina ne isplaćuje kao doživotna renta, članovima bi pred umirovljenje trebalo dostaviti informacije o raspoloživim proizvodima za isplatu mirovina kako bi se omogućilo financijsko planiranje umirovljenja.

(50)     Tijekom faze isplate mirovine korisnicima bi i dalje trebalo dostavljati informacije o njihovim primanjima i odgovarajućim opcijama isplate. To je osobito važno ako korisnici u fazi isplate snose znatnu razinu ulagačkog rizika.

(51)     Nadležno tijelo moralo bi izvršavati svoje nadležnosti s obzirom na to da je glavni cilj zaštita članova i korisnika.

(52)     Područje primjene bonitetnog nadzora razlikuje se među državama članicama. To može izazvati probleme ako institucija mora poštovati odredbe o nadzoru svoje matične države članice i istovremeno poštovati socijalno i radno pravo svoje države članice domaćina. Razgraničenjem područja koja se smatraju dijelom bonitetnog nadzora za potrebe ove Direktive smanjuju se pravna nesigurnost i povezani transakcijski troškovi.

(53)     Unutarnje tržište za institucije zahtijeva obostrano priznavanje nadzornih standarda. Nadležna tijela matične države članice morale bi nadzirati poštuju li institucije te standarde. Države članice morale bi nadležnim tijelima dodijeliti potrebne ovlasti primjene preventivnih ili korektivnih mjera ako institucije prekrše bilo koji od zahtjeva ove Direktive.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 25. (prilagođeno)

U svrhu ispunjavanja njihove zakonske funkcije, nadležnim tijelima treba osigurati primjerena prava na informacije i ovlasti interveniranja glede institucija i osoba koje ih učinkovito vode. U slučaju kada je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje povjerila poslove materijalnog značaja kao što su upravljanje ulaganjima, informacijska tehnologija ili računovodstvo drugim društvima (izdvajanje poslovnih procesa), nadležnim tijelima treba povećati prava na informacije i ovlasti interveniranja tako da obuhvaćaju i te izdvojene poslovne procese da bi provjerila obavljaju li se te djelatnosti u skladu s nadzornim pravilima.

ò novo

(54)     Kako bi se osigurao učinkovit nadzor izdvojenih djelatnosti, uključujući sve naknadne ponovno izdvojene djelatnosti, važno je da nadležna tijela imaju pristup svim mjerodavnim podacima pružatelja usluga kojima je povjereno obavljanje izdvojenih djelatnosti, bez obzira je li taj pružatelj regulirani ili neregulirani subjekt, te da imaju pravo obavljanja izravnog nadzora. Kako bi se u obzir uzela kretanja na tržištu i osiguralo stalno poštovanje uvjeta izdvajanja, institucije bi prije izdvajanja kritičnih ili važnih djelatnosti morale obavijestiti nadležna tijela.

(55)     Potrebno je osigurati razmjenu informacija između nadležnih tijela i ostalih tijela kojima je povjerena dužnost jačanja financijske stabilnosti i prestanka mirovinskih programa. Stoga je potrebno odrediti uvjete pod kojima će te razmjene informacija biti moguće. Nadalje, ako se informacije mogu objaviti samo uz izričitu suglasnost nadležnih tijela, tim tijelima treba omogućiti da, prema potrebi, za davanje svoje suglasnosti zahtijevaju ispunjavanje strogih uvjeta.

(56)     Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[29] uređuje se obrada osobnih podataka koju vrše države članice u kontekstu ove Direktive i pod nadzorom nadležnih tijela. Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća[30] uređuje se obrada osobnih podataka koju vrše europska nadzorna tijela u skladu s ovom Direktivom i pod nadzorom europskog nadzornika za zaštitu podataka. Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive, poput razmjene ili prijenosa osobnih podataka među nadležnim tijelima, morala bi biti u skladu s nacionalnim pravilima o provedbi Direktive 95/46/EZ, a svaka razmjena ili obrada informacija koju provodi europski nadzornih za zaštitu podataka mora biti u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

(57)     Kako bi se omogućilo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta za strukovno mirovinsko osiguranje organizirano na europskoj razini, Komisija bi nakon savjetovanja s EIOPA-om morala preispitati primjenu ove Direktive i o tome sastaviti izvješće koje bi morala proslijediti Europskom parlamentu i Vijeću četiri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive. Revizijom bi se osobito morala ocijeniti primjena pravila o izračunu tehničkih pričuva, njihovu financiranju, propisanom kapitalu, granicama solventnosti, pravilima ulaganja i svim ostalim aspektima povezanima sa stanjem financijske solventnosti institucije.

(58)     Kako bi se osigurala pošteno tržišno natjecanje među institucijama, trebalo bi prijelazno razdoblje u kojem se društvima za osiguranje koja podliježu Direktivi 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[31] dopušta vođenje njihovih poslova strukovnog mirovinskog osiguranja u skladu s pravilima iz članka 4. Direktive 2009/138/EZ produljiti do 31. prosinca 2020. Direktivu 2009/138/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(59)     Kako bi se odredili zahtjevi utvrđeni ovom Uredbom, potrebno je Komisiji dodijeliti ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s objašnjenjem politike nagrađivanja, procjene rizika za mirovine i izvješća o mirovinskim primanjima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja uključujući i ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi morala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 38. (prilagođeno)

Ako se radi o programu u kojem je imovina odvojena u posebnu obračunsku jedinicu, odredbe ove Direktive pojedinačno se primjenjuju na taj program.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 39. (prilagođeno)

U nadzorne svrhe važno je utvrditi odredbe o suradnji između nadležnih tijela država članica te u druge svrhe između tih tijela i Komisije. S ciljem izvršavanja svojih dužnosti i doprinosa dosljednoj i pravovremenoj provedbi ove Direktive, nadležna bi tijela jedna drugima trebala dostavljati informacije potrebne za primjenu odredaba Direktive. Komisija je izrazila svoju namjeru osnivanja odbora nadzornih tijela s ciljem poticanja suradnje, usklađivanja i razmjene gledišta između nacionalnih nadležnih tijela te s ciljem promicanja dosljedne provedbe ove Direktive.

ê 2003/41/EZ uvodna izjava 40. (prilagođeno)

(60)     Budući da se cilj predloženom djelovanja, odnosno stvaranje zakonodavnog okvira UnijeZajednice za institucije strukovog mirovinskog osiguranja, ne može na zadovoljavajući način postići na razini država članica, te se stoga zbog svog opsega i učinka djelovanja može bolje postići na razini UnijeZajednice, UnijaZajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom razmjernosti Ö proporcionalnosti Õ iz tog članka, ova Direktiva ne prelazi izvan onog što je nužno za postizanjeostvarenje tog cilja.

ò novo

(61)     U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima[32], države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o mjerama prenošenja priložiti najmanje jedan dokument u kojem se objašnjava odnos između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata prenošenja. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra prosljeđivanje takvih dokumenata opravdanim.

(62)     Obveza prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo morala bi biti ograničena na one odredbe koje predstavljaju temeljnu promjenu u usporedbi s ranijim direktivama. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredbi postoji prema ranijim direktivama.

(63)     Ova Direktiva ne bi smjela dovoditi u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima za prijenos u nacionalno zakonodavstvo i primjenu direktiva iz Priloga I. dijela B,

ê 2003/41/EZ

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

ò novo

Glava I.

OPĆE ODREDBE

ê 2003/41/EZ

Članak 1.

Predmet

Ovom Direktivom utvrđuju se pravila osnivanja i obavljanja djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Direktiva primjenjuje se na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Ako, u skladu s nacionalnim pravom, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nemaju pravnu osobnost, države članice primjenjuju ovu Direktivu ili na te institucije ili, prema uvjetima iz stavka 2., na subjekte koji imaju odobrenje za rad i koji su odgovorni za upravljanje njima ili djelovanje u njihovo ime.

2. Ova se Direktiva ne primjenjuje se na:

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

(a) institucije koje upravljaju programima socijalne sigurnosti obuhvaćenima Uredbom (EEZ) br. 1408/71[33]883/2004[34] i Uredbom (EEZ) br. 574/72[35]987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[36];

ê 2011/61/EU čl. 62.1.

              (b) institucije koje su obuhvaćene direktivama 73/239/EEZ[37], 85/611/EEZ[38], 93/22/EEZ[39], 2000/12/EZ[40] i 2002/83/EZ[41] 2004/39/EZ[42], 2009/65/EZ[43], 2009/138/EZ, 2011/61/EU[44] i 2013/36/EU[45];

ê 2003/41/EZ

              (c) institucije koje posluju na temelju generacijske solidarnosti;

              (d) institucije u kojima zaposlenici pokroviteljskih poduzeća nemaju zakonska prava na primanja i u kojima pokroviteljsko poduzeće može bilo kada otkupiti imovinu i nije obvezno izvršiti obveze isplate mirovina;

              (e) društva koja se koriste programimae pričuva za mirovine radi isplate mirovina svojim zaposlenicima.

Članak 3.

Primjena na institucije koje upravljaju programima socijalne sigurnosti

Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, koje također upravljaju i programima obveznog mirovinskog osiguranja povezanim uzsa zaposlenjem koji predstavljaju programe socijalne sigurnosti navedene u uredbama (EEZ) br. 1408/71883/2004 i (EEZ) br. 574/72987/2009, obuhvaćene su ovom Direktivom u dijelu koji se odnosi na njihovo upravljanje dobrovoljnim strukovnim mirovinskim osiguranjem. U tom slučaju su obveze i pripadajuća imovina odvojeni su u posebnu obračunsku jedinicu i nije moguće ta sredstva nije moguće prenijeti u obvezne mirovinske programe koji predstavljaju programe socijalne sigurnosti, ili obratno.

Članak 4.

Neobvezna primjena na institucije obuhvaćene Direktivom 2002/83/EZ 2009/138/EZ

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

Matične države članice mogu odlučiti da će primjenjivati odredbe iz članaka 9. do 16. i članaka 18. do 20. Ö 9. do 15., članaka 20. do 24. stavka 2., članaka 25. do 29., članaka 31. do 53. i članaka 55. do 71. Õ ove Direktive na poslove društava za Ö životno Õ osiguranje, koja su obuhvaćena Direktivom 2002/83/EZ2009/138/EZ, povezane uzsa strukovnimo mirovinskimo osiguranjem. U tom slučaju cjelokupna imovina i obveze koje se odnose na spomenute poslove odvajaju se u posebnu obračunsku jedinicu, a upravljanje i organizacija tih sredstava odvijaju se odvojeno od ostalih poslova društva za    Ö životno Õ osiguranje, bez ikakve mogućnosti prijenosa.

U tom slučaju, i samo glede njihovih poslova povezanih uzsa strukovnimo mirovinskimo osiguranjem, društva za Ö životno Õ osiguranje ne podliježu odredbama iz članaka 20. do 26., 31. i 36. Ö 76. do 86., članka 132., članka 134. stavka 2., članka 173., članka 185. stavaka 5., 7. i 8. te članka 209. Õ Direktive 2009/138/EZ2002/83/EZ.

Matična država članica osigurava da ili nadležna tijela ili tijela odgovorna za nadzor društava za Ö životno Õ osiguranje iz Direktive 2002/83/EZ2009/138/EZ, u okviru svojeg nadzornog posla, provjeravaju striktnu odvojenost predmetnihdotičnih poslova strukovnog mirovinskog osiguranja.

Članak 5.

Manje mirovinske institucije i zakonom predviđeni programi

Osim članka 19. Ö članaka 34. do 37. Õ, države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati ovu Direktivu, u cijelosti ili djelomično, na institucije na svojem državnom području koje upravljaju mirovinskim programima s manje od 100 članova ukupno. Prema članku 2. stavku 2., takve institucije bi ipak trebale imati Ö imaju Õ pravo dobrovoljno primjenjivati ovu Direktivu. Članak 2012. se može se primjenjivati isključivo ako se primjenjuju i sve ostale odredbe ove Direktive.

Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati članke 9. do 17. Ö 1. do 8., članak 12. članak 20. i članke 34. do 37. Õ na institucije ako je u skladu sa zakonodavstvom strukovno mirovinsko osiguranje zakonom predviđeno i za njega jamči državno tijelo. Članak 2012. se može se primjenjivati isključivo ako se primjenjuju i sve ostale odredbe ove Direktive.

2003/41/EZ

Članak 6.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

              (a) „institucija za strukovno mirovinsko osiguranje” ili „institucija” znači institucija, bez obzira na njezin pravni oblik, koja posluje na temelju kapitalizacije i koja je osnovana odvojeno od pokroviteljskog poduzeća ili strukovnog udruženja s ciljemu cilju osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti na temelju sporazuma ili ugovora sklopljenog:

– pojedinačno ili kolektivno između najmanje jednog ili više poslodavaca i najmanje jednog ili više zaposlenika ili njihovih predstavnika, ili

– sa samozaposlenim osobama, u skladu sa zakonodavstvom matične države članice i države članice domaćina,

              i koja obavlja djelatnosti koje iz njega izravno proizlaze;

              (b) „mirovinski program” znači ugovor, sporazum, punomoć ili pravila kojima se definiraju uvjeti za stjecanje prava na određene vrste mirovine;

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

              (c) „pokroviteljsko poduzeće” znači bilo koje poduzeće ili drugi subjekt, bez obzira na to sastoji li se od jedne ili više pravnih ili fizičkih osoba, koji ima ulogu poslodavca ili samozaposlene osobe ili njihove kombinacije i koji plaća doprinose instituciji za strukovno mirovinsko osiguranjeð koje su u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pravno obvezni ili dobrovoljno preuzimaju obvezu staviti mirovinski program na raspolaganja; ï

ê 2003/41/EZ

              (d) „mirovine” znači primanja koja se isplaćuju prilikom ostvarivanjua ili očekivanomg ostvarivanjua prava na mirovinu, ili dodatna primanja kao dodatak prethodno navedenim primanjima u obliku isplata u slučaju smrti, invalidnosti ili prestanka radnog odnosa ili u obliku isplata ili usluga za potporu u slučaju bolesti, siromaštva ili smrti. S ciljemU cilju omogućavanja financijske sigurnosti u mirovini, ovta primanja obično imaju oblik doživotnih isplata. Ona, mMeđutim, ona mogu biti i isplate kroztijekom određenog razdobljae ili jednokratne isplate cjelovitog iznosa;

              (e) „član” znači osoba koja zbog svojih strukovnih djelatnosti ima ili će ostvariti pravo na mirovinu u skladu s odredbama mirovinskog programa;

              (f) „korisnik” znači osoba koja prima mirovinue;

              (g) „nadležno tijelo” znači nacionalnoa tijeloa određena za izvršavanje dužnosti utvrđenih ovom Direktivom;

              (h) „biometrijski rizik” znači rizik smrti, invalidnosti i dugovječnosti;

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

              (i) „matična država članica” znači država članica ð u kojoj institucija ima odobrenje za rad ili u kojoj je upisana u registar i u kojoj je smještena njezina središnja uprava. Izraz „sjedište središnje uprave” podrazumijeva mjesto na kojem tijelo institucije zaduženo za odlučivanje donosi glavne strateške odluke ï znači članica u kojoj institucija ima svoje registrirano sjedište i središnju upravu, ili, ako nema registrirano sjedište, u kojoj ima svoju središnju upravu;

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

              (j) „država članica domaćin” znači država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na odnos između pokroviteljskog poduzeća i članova ð ili korisnika ï;.

ò novo

(k) „institucija prenositeljica” znači institucija koja prenosi cijeli mirovinski program ili njegov dio na instituciju u drugoj državi članici;

(l) „institucija primateljica” znači institucija koja preuzima cijeli mirovinski program ili njegov dio od institucije u drugoj državi članici;

(m) „uređeno tržište” znači multilateralni sustav u Uniji u smislu članka 2. stavka 1. točke 5. Uredbe (EU) br. .../... [MiFIR];

(n) „multilateralna trgovinska platforma” znači multilateralni sustav u Uniji u smislu članka 2. stavka 1. točke 6. Uredbe (EU) br. .../... [MiFIR];

(o) „organizirana trgovinska platforma” znači sustav ili platforma u Uniji iz članka 2. stavka 1. točke 7. Uredbe (EU) br. .../... [MiFIR];

(p) „trajni medij” znači sredstvo koje omogućava članu ili korisniku pohranjivanje osobno na njega naslovljenih podataka na način da mu budu dostupni za buduću uporabu u razdoblju koje odgovara namjeni tih podataka, te koje mu omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih podataka;

(q) „ključni poslovni proces”, unutar sustava upravljanja, znači unutarnja sposobnost obavljanja praktičnih zadaća; sustav upravljanja uključuje poslovni proces upravljanja rizicima, poslovni proces unutarnje revizije i, ako institucija preuzima financijske obveze ili osniva tehničke pričuve, aktuarski poslovni proces.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

Članak 7.

Djelatnosti institucije

Svaka dDržavea članicea zahtijevaju od institucija unutar svojiheg državnihog područja ograničavanje njihovih djelatnosti na poslove povezane suz mirovinamae i djelatnostima koje iz njih proizlaze.

Ako, u skladu s člankom 4. društvo za Ö životno Õ osiguranje upravlja poslovima strukovnog mirovinskog osiguranja striktnim odvajanjem imovine i obveza u posebnu obračunsku jedinicu, ta odvojena imovina i obveze ograničavaju se na poslove vezane uz mirovine i djelatnosti koje izravno iz njih proizlaze.

Članak 8.

Zakonska odvojenost pokroviteljskog poduzeća od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje

Svaka dDržavea članicea osiguravaju zakonsku odvojenost pokroviteljskog poduzeća i institucije za strukovno mirovinsko osiguranje kakoda bi u interesu članova i korisnika zaštitilea imovinu institucije u slučaju stečaja pokroviteljskog poduzeća.

Članak 9.

Uvjeti poslovanja ð Upisivanje u registar ili odobrenje za rad ï Conditions of operation Registration or authorisation

1. Svaka dDržavea članicea glede svih institucija na svojim državniom područjimau osiguravaju:

ê 2010/78/EU čl. 4.1. točka (a) (prilagođeno)

              (a) da je instituciju je u nacionalniom registaru registriralo upisalo nadležno tijelo ili Ö joj izdalo Õ ima odobrenje za rad; u slučaju prekograničnih aktivnostidjelatnosti iz članka 1220., u registru moraju također biti navedene i države članice u kojima ta institucija poslujedjeluje; tu je informaciju potrebno dostaviti Europskom nadzornom tijelu (Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (dalje u tekstu ,„EIOPA’”) koje se osniva Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća[46] koje ju objavljuje na svojoj internetskoj stranici;.

2003/41/EZ (prilagođeno)

              (b) da instituciju učinkovito vode osobe dobrog ugleda koje i same moraju imati odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo ili da zapošljavaju savjetnike s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama i iskustvom;

ò novo

Članak 10.

Pravila mirovinskog programa

ê 2003/41/EZ

 (c) Države članice u pogledu svih institucija na njihovim državnim područjima osiguravaju provedbu pravilno utvrđenih propisa o funkcioniranju svih mirovinskih programa kojima upravlja institucija, o čemu su članovi primjereno obaviješteni;.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

 (d) da je sve tehničke pričuve izračunao i ovjerio aktuar ili, ako ne aktuar, drugi stručnjak na tom području, uključujući revizora, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, na temelju aktuarskih metoda koje su priznala nadležna tijela matične države članice;

ò novo

Članak 11.

Preuzimanje obveza redovitog financiranja i dodatnih primanja

ê 2003/41/EZ

 (e)1. Države članice u pogledu svih institucija smještenih na njihovim državnim područjima osiguravaju da se pokroviteljsko poduzeće, u slučaju da jamči isplatu mirovina, obvezalo na redovito financiranje;.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

 (f) dostatnu obaviještenost članova o uvjetima mirovinskog programa, posebno:

            i. o pravima i obvezama strana uključenih u mirovinski program;

            ii. o financijskim, tehničkim i drugim rizicima povezanim s mirovinskim programom;

            iii. o vrsti i distribuciji tih rizika.

ê 2003/41/EZ

2. U skladu s načelom supsidijarnosti i uzimajući u obzir vrste mirovina koje nude sustavi socijalne sigurnosti, države članice mogu predvidjeti mogućnost pokrića dugovječnosti i invalidnosti, skrbi za preživjele uzdržavane članove te zajamčenog povrata doprinosa u obliku dodatnih primanja, koji mogu biti ponuđeni članovima ako se tako slože poslodavci i zaposlenici ili njihovi predstavnici.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

3. Država članica može zahtijevati da uvjeti poslovanja institucija na njezinom državnom području podliježu i drugim zahtjevima s ciljem primjerenog osiguranja interesa članova i korisnika.

ê 2010/78/EU čl. 4.1. točka (a) (adapted)

5. U slučaju prekograničnih djelatnosti iz članka 20., nadležna tijela matične države članice prethodno odobravaju uvjete poslovanja institucije. Prilikom izdavanja takvog odobrenja, države članice bez odlaganja obavješćuju EIOPU.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

Članak 20.12.

Prekogranične djelatnosti ð i postupci ï

1. Ne dovodeći u pitanje nacionalno socijalno i radno pravo zakonodavstvo glede organizacijeiranja mirovinskih sustava, uključujući obvezno članstvo i rezultate pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora, države članice dopuštaju poduzećima unutar svogjih državnogih područja pokroviteljstvo nad institucijama ð koje predlažu ili obavljaju prekograničnu djelatnost ï za strukovno mirovinsko osiguranje koje su dobile odobrenje za rad u drugim državama članicama. One institucijama Ö s odobrenjem za rad na njihovim državnim područjima Õ za strukovno mirovinsko osiguranje koje su dobile odobrenje za rad na njihovom državnom području dopuštaju ð obavljanje prekogranične djelatnosti ï da prihvate Ö prihvaćanjem Õ pokroviteljstvao od strane poduzeća s državnog područja drugih ð druge ï državea članicea.

2. Institucija koja Ö predlaže Õ želi ð obavljanje prekogranične djelatnosti i ï prihvaćanjetiti pokroviteljstvao od strane pokroviteljskog poduzeća s državnog područja druge države članice podliježe prethodnom odobrenju nadležnih tijela svoje matične države članice, kako je navedeno u članku 9. stavku 5. Ako ona namjerava prihvatiti pokroviteljstvo od strane pokroviteljskog poduzeća s državnog područja druge države članice, o tome obavješćuje nadležna tijela matične države članice u kojoj je dobila odobrenje za rad.

3. Države članice zahtijevaju od institucijae ð s odobrenjem za rad ili koje su upisane u registar ï unutar svojeg na svojim državnimog područjima Ö koje predlažu pokroviteljstvo Õ da dostavei sljedeće informacije prilikom obavješćivanjua navedenomg u stavku 2.:

(a) državu članicu domaćina ili države članice domaćine;

(b) naziv ð i sjedište uprave ï pokroviteljskog poduzeća;

(c) glavna obilježja mirovinskog programa kojim će upravljati za pokroviteljsko poduzeće.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

4. Ako nadležno tijelo matične države članice primi obavijest iz stavka 2., i ako nema razloga za sumnju ð nije donijelo odlukku ï da upravna struktura ili financijska situacija institucije ili dobar ugled ili stručne kvalifikacije ili iskustvo osoba koje vode instituciju ð nisu ï u skladu s predloženim djelovanjem u državi članici domaćinu, ono unutar tri mjeseca od zaprimanja informacija iz stavka 3. priopćava tu informaciju nadležnim tijelima države članice domaćina i o tome obavješćuje instituciju.

ò novo

Odluka iz prvog podstavka obrazlaže se.

Ako nadležnim tijelima države članice domaćina odbije dostaviti informacije iz prvog podstavka, nadležno tijelo matične države članice predmetnoj instituciji obrazlaže svoje odbijanje u roku od tri mjeseca od primitka informacija iz stavka 3. U slučaju odbijanja ili nečinjenja predmetna institucija ima pravo obratiti se sudu u matičnoj državi članici.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

5. Prije nego institucija počne upravljati Ö obavljati prekograničnu djelatnost Õ mirovinskim programom za pokroviteljsko poduzeće u drugoj državi članici, nadležna tijela države članice domaćina u roku od unutar dva ð jednog ï mjeseca od zaprimanja informacija navedenihe u stavku 3. obavješćuju nadležna tijela matične države članice, ovisno o slučaju, o zahtjevima socijalnog i radnog prava koji su mjerodavni za područje strukovnog mirovinskog osiguranja u skladu s kojima se mora upravljati mirovinskim programom čiji je pokrovitelj poduzeće u državi članici domaćinu i o svim pravilima koja se moraju primjenjivati u skladu s člankom 18. stavkom 7. ste stavkom 7. ovog članka. Nadležna tijela matične države članice priopćavaju tu informaciju priopćavaju instituciji.

6. Nakon zaprimanja obavijesti iz stavka 5., ili ako ne primi nikakvu obavijest od nadležnih tijela matične države članice po isteku razdoblja navedenog u stavku 5., institucija može početi Ö obavljati prekograničnu djelatnost Õ upravljati mirovinskim programom čiji je pokrovitelj poduzeće u državi članici domaćinu, u skladu sa zahtjevima socijalnog i radnog prava države članice domaćina kojei jesu mjerodavnoi za područje strukovnog mirovinskog osiguranja i svim pravilima koja se moraju primjenjivati u skladu s člankom 18. stavkom 7. i stavkom 7. ovog članka.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

7. Posebno, institucija čiji je pokrovitelj poduzeće u drugoj državi članici također, glede pripadajućih članova, podliježe svim zahtjevima o pružanju informacija, u skladu s člankom 11., koje nadležna tijela države članice domaćina primjenjuju na sve institucije u toj državi članici.

ê 2003/41/EZ

ð novo

8.7. Nadležna tijela države članice domaćina obavješćuju nadležna tijela matične države članice o svim znatčajnim promjenama zahtjeva socijalnog i radnog prava države članice domaćina kojei jesu mjerodavnoi za područje strukovnog mirovinskog osiguranja, koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču ð prekograničnog poslovanja ï čiji je pokrovitelj poduzeće u državi članici domaćinu te svih pravila koja se moraju primjenjivati u skladu s člankom 18. stavkom 7. i stavkom 7. ovog članka.

9.8.. Nadležna tijela države članice domaćina provode kontinuirani nadzor institucije u vezi s usklađenošću njezinih djelatnosti sa zahtjevima radnog i socijalnog prava države članice domaćina kojei jesu mjerodavnoi za područje strukovnog mirovinskog osiguranja iz stavka 5. te sa zahtjevima o pružanju informacija iz stavka 7. Ako se prilikom nadzorua otkriju nepravilnosti, nadležna tijela države članice domaćina odmah o tome obavješćuju nadležna tijela matične države članice. Nadležna tijela matične države članice, u suradnji s nadležnim tijelima države članice domaćina, poduzimaju potrebne mjere kojima osiguravaju da institucija prekine s otkrivenim kršenjem socijalnog i radnog prava.

ê 2003/41/EZ

109. Ako unatoč mjerama koje su poduzela nadležna tijela matične države članice, ili zbog toga što primjerenih mjera u matičnoj državi članici nema, institucija ustraje u kršenju važećih odredaba zahtjeva socijalnog i radnog prava kojei jesu mjerodavnoi za područje strukovnog mirovinskog osiguranja, nadležna tijela države članice domaćina mogu, nakon što o tome obavijeste nadležna tijela matične države članice, poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje ili sankcioniranje daljnjih nepravilnosti, uključujući, ako je to zaista potrebno, zabranu poslovanja instituciji u državi članici domaćinu za pokroviteljsko poduzeće.

ò novo

10. Države članice osiguravaju da institucija koja obavlja prekograničnu djelatnost ne podliježe zahtjevima u pogledu informiranja članova i korisnika koje su utvrdila nadležna tijela države članice domaćina za članove na koje se odnosi ta prekogranična djelatnost.

Članak 13.

Prekogranični prijenosi mirovinskih programa

1. Države članice dopuštaju institucijama s odobrenjem za rad ili upisanima u registar na njihovim državnim područjima prijenos cijelih mirovinskih programa ili njihovih dijelova institucijama primateljicama s odobrenjem za rad ili upisanima u registar u drugim državama članicama.

2. Prijenos cijelog mirovinskog programa ili njegova dijela između institucije prenositeljice i institucije primateljice s odobrenjem za rad ili upisanih u registar u različitim državama članicama podliježe prethodnom odobrenju nadležnih tijela matične države članice institucije primateljice. Zahtjev za odobrenje prijenosa podnosi institucija primateljica.

3. Osim ako je nacionalnim socijalnim i radnim pravom o organizaciji mirovinskim sustava utvrđeno drugačije, prijenos i uvjeti prijenosa podliježu prethodnom odobrenju predmetnih članova i korisnika ili, ako je primjenjivo, njihovih predstavnika. U svakom slučaju informacije o uvjetima prijenosa stavljaju se na raspolaganje predmetnim članovima i korisnicima ili, ako je primjenjivo, njihovim predstavnicima najmanje četiri mjeseca prije podnošenja zahtjeva iz stavka 2.

4. Zahtjev iz stavka 2. sadržava sljedeće informacije:

(a) pisani sporazum između institucije prenositeljice i institucije primateljice u kojemu se utvrđuju uvjeti prijenosa, uključujući glavna obilježja mirovinskog programa i opis prenesene imovine te, ako je primjenjivo, pripadajućih obveza;

(b) naziv i sjedište institucije prenositeljice;

(c) sjedište uprave pokroviteljskog poduzeća te naziv pokroviteljskog poduzeća;

(d) državu članicu domaćina ili države članice domaćine ako ih ima više od jedne.

5. Ako nadležno tijelo matične države članice institucije primateljice primi zahtjev iz stavka 2. i ako nije donijelo odluku da upravna struktura ili financijska situacija institucije primateljice ili dobar ugled ili stručne kvalifikacije ili iskustvo osoba koje vode instituciju primateljicu nije u skladu djelovanjem predloženim u matičnoj državi članici institucije primateljice, ono unutar tri mjeseca od primanja informacija iz stavka 4. svoju odluku o odobrenju prijenosa priopćuje instituciji primateljici i nadležnom tijelu matične države članice institucije prenositeljice. Nadležno tijelo matične države članice institucije prenositeljice o toj odluci obavješćuje instituciju prenositeljicu.

Odluke iz prvog podstavka obrazlažu se. Ako odbije dostaviti informacije iz prvog podstavka nadležnim tijelima matične države članice institucije prenositeljice, nadležno tijelo matične države članice institucije primateljice predmetnoj instituciji obrazlaže svoje odbijanje u roku od tri mjeseca od primitka informacija iz stavka 4. U slučaju odbijanja ili nečinjenja predmetna institucija primateljica ima pravo obratiti se sudu u svojoj matičnoj državi članici.

6. Nadležno tijelo matične države članice institucije prenositeljice u roku od jednog mjeseca od primanja informacija iz stavka 5. obavješćuje nadležno tijelo matične države članice institucije primateljice o zahtjevima socijalnog i radnog prava mjerodavnog za područje strukovnih mirovina države članice domaćina u skladu s kojima se mora upravljati mirovinskim programom. Nadležno tijelo matične države članice institucije primateljice priopćuje tu informaciju instituciji primateljici.

7. Nakon primanja informacija iz stavka 6. ili ako nadležno tijelo matične države članice institucije primateljice ne dostavi informacije po isteku roka utvrđenog u stavku 6., institucija primateljica može započeti upravljati mirovinskim programom u skladu sa zahtjevima socijalnog i radnog prava mjerodavnog za područje strukovnih mirovina države članice domaćina.

8. Ako institucija primateljica obavlja prekograničnu djelatnost, primjenjuje se članak 12. stavci 8. i 9.

Glava II.

KOLIČINSKI ZAHTJEVI

ê 2003/41/EZ

Članak 15. 14.

Tehničke pričuve

1. Matična država članica osigurava da institucije koje upravljaju programima strukovnog mirovinskog osiguranja u svakom trenutku, s obzirom na ukupni

 svojih mirovinskih programa, oblikuju primjeren iznos tehničkih pričuva koji je u skladu s financijskim obvezama koje proizlaze iz portfelja postojećih mirovinskih ugovora.

2. Matična država članica osigurava da institucije koje upravljaju strukovnim mirovinskim osiguranjem, ako osiguravaju pokriće biometrijskih rizika i/ili jamče uspješnost ulaganja ili određenu razinu primanja, oblikuju dostatan iznos tehničkih pričuva s obzirom na ukupan opseg tih programa.

3. Tehničke pričuve izračunavaju se svake godine. Međutim, matična država članica može dozvolitidopustiti izračun svake tri godine ako institucija članovima i/ili nadležnim tijelima dostavi potvrdu ili izvješće o usklađenjima za godine međurazdoblja. Potvrda ili izvješće odražavaju usklađen razvoj tehničkih pričuva te promjene rizika koje pokrivaju.

4. Tehničke pričuve izračunava i ovjerava aktuar ili, ako ne aktuar, drugi stručnjak nau tom području, uključujući revizora, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, na temelju aktuarskih metoda koje su nadležna tijela matične države članice priznala prema sljedećim načelima:

              (a) minimalni iznos tehničkih pričuva izračunava se pomoću dovoljno oprezne aktuarske procjene, uzimajući u obzir sve obveze za primanjamirovine i za doprinose u skladu s mirovinskim sporazumima institucije. Mora biti dostatan za nastavak isplata mirovina i primanja koji se već isplaćuju korisnicima te također odražavati obveze koje proizlaze iz stečenih mirovinskih prava članova. Gospodarske i aktuarske pretpostavke odabrane za vrednovanje obveza također se odabiru oprezno, uzimajući, ako je primjenjivo,prema potrebi u obzir primjerenu granicu nepovoljnog odstupanja;

              (b) najviše kamatne stope koje se koriste odabiru se na temelju načela razboritosti i određuju sukladno mjerodavnim propisima matične države članice. Te kamatne stope odabrane na načelu razboritosti određuju se uzimajući u obzir:

i. prinos pripadajuće imovine koju drži institucija i budući povrat od ulaganja, i/ili

ii. tržišni prinos visokokvalitetnih ili državnih obveznica;

              (c) biometrijske tablice koje se koriste za izračun tehničkih pričuva temelje se na načelu razboritosti, uzimajući u obzir glavne značajke grupe članova i mirovinskih programa, posebno očekivane promjene značajnih rizika;

              (d) metoda i osnova izračuna tehničkih pričuva općenito su dosljedne od jedne do druge poslovne godine. Međutim, odstupanja se mogu opravdati promjenom zakonskih, demografskih ili gospodarskih okolnosti na kojima se temelje pretpostavke.

5. Matična država članica može zahtijevati da izračun tehničkih pričuva podliježe dodatnim i detaljnijim zahtjevima kako bi osigurala primjerenu zaštitu interesa članova i korisnika.

2010/78/EU čl. 4.4

6. S ciljem daljnjeg opravdanog usklađivanja pravila koja se odnose na izračun tehničkih rezervi, posebno kamatnih stopa i ostalih pretpostavki koje utječu na razinu tehničkih rezervi, Komisija, na temelju savjeta EIOPE, svake dvije godine, ili na zahtjev države članice, izdaje izvješće o situaciji u vezi razvoja prekograničnih aktivnosti.

ê 2003/41/EZ

Komisija predlaže sve potrebne mjere za sprečavanje mogućih odstupanja prouzročenih različitim razinama kamatnih stopa i za zaštitu interesa korisnika i članova bilo kojeg programa.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

Članak 16. 15.

Pokriće tehničkih pričuva

1. Matična država članica zahtijeva da svaka institucija u svakom trenutku raspolaže dostatnom i primjerenom imovinom za pokriće tehničkih pričuva s obzirom na ukupni opseg mirovinskih programa kojima upravlja.

2. Matična država članica može dopustiti instituciji, na ograničeno vremensko razdoblje, da ima nedostatnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva. U tom slučaju nadležna tijela zahtijevaju da institucija donese konkretan i ostvariv plan oporavka kako bi osigurala ponovno ispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. Plan podliježe sljedećim uvjetima:

              (a) institucija utvrđuje konkretan i ostvariv plan kako bi uspostavila potreban iznos imovine za potpuno i pravodobno pokriće tehničkih pričuva. Plan je dostupan članovima ili, ako je primjenjivoovisno o slučaju, njihovim predstavnicima i/ili podliježe odobrenju nadležnih tijela matične države članice;

              (b) prilikom sastavljanjua plana vodi se računa o specifičnoj situaciji institucije, posebno o strukturi imovine/obveza, profilu rizičnosti, planu likvidnosti, starosnoj strukturi članova koji ostvaruju pravo na mirovine, činjenici radi li se o programima u fazi pokretanja ili programima koji prelaze iz onih bez pokrića ili s djelomičnim pokrićem na one s potpunim pokrićem;

              (c) u slučaju prestanka mirovinskog programa tijekom razdoblja spomenutog u ovom stavku Ö u prvoj rečenici ovog stavka Õ, institucija obavješćuje nadležna tijela matične države članice. Institucija utvrđuje postupak za prijenos imovine i pripadajućih obveza drugoj financijskoj instituciji ili sličnom tijelu. O tom postupku obavješćuju se nadležna tijela matične države članice, a okvirni prikaz postupka dostupan je članovima ili, ako je primjenjivoovisno o slučaju, njihovim predstavnicima sukladno načelu povjerljivosti.

3. U slučaju prekogranične djelatnosti iz članka 12.20., tehničke pričuve u svakom su trenutku u potpunosti pokrivene s obzirom na ukupni opseg mirovinskih programa kojima se upravlja. Ako se ovti uvjeti ne ispunjavaju, nadležna tijela matične države članice interveniraju u skladu s člankom 62.14. U svrhu ispunjavanja ovog zahtjeva matična država članica može zahtijevati striktno odvajanje imovine i obveza u posebnu obračunsku jedinicu.

Članak 17. 16.

Propisani kapital

1. Matična država članica osigurava da institucije koje upravljaju mirovinskim programima, kod kojih sama institucija, a ne pokroviteljsko poduzeće, preuzima obvezu pokrića biometrijskog rizika ili jamči određenu uspješnost ulaganja ili određenu razinu primanja, trajno kao zaštitnim dodatkom raspolažu dodatnom imovinom povrh tehničkih pričuva da posluži kao zaštitni dodatak. Taj iznos odražava vrstu rizika i temelj imovine u odnosu na ukupni opseg programa kojima upravlja. Imovina je neopterećena bilo kojim budućim obvezama i služi kao zaštitni kapital za izjednačavanje razlika između predviđenih i stvarnih troškova i prihoda.

ê 2009/138/EZ čl. 303.1

2. Za potrebe izračunavanja minimalnog iznosa dodatnih sredstava, primjenjuju se pravila utvrđenapropisana u člancima od 17.a do 17.d17., 18. i 19.

ê 2003/41/EZ

3. Međutim, stavak 1. ne sprječava države članice da od institucija na svjeom državnom području zahtijevaju da raspolažu propisanim kapitalom ili da utvrde detaljnije propise pod uvjetom da su opravdani načelom razboritosti.

2009/138/EZ čl. 303.2 (prilagođeno)

Članak 17.a 17.

Raspoloživa granica solventnosti

1. Svaka d Državea članicea zahtijevaju od svake institucije iz članka 1716. stavka 1. koja se nalazi na njezinom državnom područjunjihovim državnim područjima da u svakom trenutku ima odgovarajuću raspoloživu granicu solventnosti s obzirom na sve njezine poslove koja je barem jednaka zahtjevima ove Direktive.

2. Raspoloživa granica solventnosti obuhvaća sredstavaimovinu institucije koja jesu slobodna od bilo kakvih predvidljivih obveza, umanjena za bilo koju nepokretnu imovinu, uključujući:

              (a) uplaćeni dionički kapital ili, u slučaju da institucija ima oblik društva za uzajamno osiguranje, stvarni osnivački kapital i svebilo koje račune članova društva za uzajamno osiguranje koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

         i. osnivački akti i statut moraju propisivati da plaćanja mogu biti izvršena s tih računa prema članovima društva za uzajamno osiguranje samo ako to neće prouzročiti snižavanje raspoložive granice solventnosti ispod zahtijevane razine ili nakon prestanka rada društva kad su podmireni svi ostali dugovi društva;

         ii. osnivački akti i statut moraju propisivati da se, s obzirom na bilo koja plaćanja iz točke i. u svrhu koja nije pojedinačni prestanak članstva u društvu za uzajamno osiguranje, nadležna tijela moraju obavijestiti barem jedan mjesec unaprijed i da ona mogu zabraniti plaćanja u tom razdoblju; i

         iii. relevantne odredbe osnivačkog akta i statuta mogu biti izmijenjene i dopunjene tek nakon što nadležna tijela izjave da nemaju primjedbi na izmjene, ne dovodeći u pitanje kriterije navedene u podtočkama i. i ii.;

              (b) pričuve (statutarne ili slobodne) koje ne odgovaraju preuzetim obvezama;

              (c) prenesenu dobit ili gubitak nakon umanjenja za dividende koje će biti isplaćene; i

              (d) ako su nacionalnim pravom odobrene pričuve iz dobiti koje se pojavljuju u bilanci kad one mogu biti upotrijebljene za pokriće bilo kojih gubitaka koji mogu nastati i kad nisu raspoložive za raspodjelu članovima i korisnicama.

Raspoloživa granica solventnosti se umanjuje se za iznos vlastitih dionica koje izravno drži institucija.

3. Države članice mogu propisati da raspoloživa granica solventnosti može također obuhvaćati:

              (a) kumulativni povlašteni dionički kapital i podređeni dužnički kapital u visini do 50 % vrijednosti raspoložive granice solventnosti i potrebne granice solventnosti, s obzirom na nižu vrijednost, od čega su najviše 25 % podređeni krediti s fiksnim dospijećem, ili kumulativni povlašteni dionički kapital fiksne ročnosti, pod uvjetom da postoje obvezujući sporazumi u skladu s kojima, u slučaju stečaja ili likvidacije institucije, podređeni dužnički kapital ili povlašteni dionički kapital dolaze nakon tražbina svih ostalih vjerovnika i ne isplaćuju se sve dok se ne namire svi ostali dugovi;

              (b) vrijednosne papire koji nemaju specificiran datum dospijeća i ostale instrumente, uključujući kumulativne povlaštene dionice različite od onih iz točke (a), u maksimalnom iznosu od 50 % raspoložive ili potrebne granice solventnosti, s obzirom na nižu vrijednost, za sve takve vrijednosne papire, i podređeni dužnički kapital iz točke (a) pod uvjetom da oni ispunjavaju sljedeće uvjete:

         i. oni ne smiju biti isplaćeni na inicijativu nositelja ili bez prethodnog pristanka nadležnog tijela;

         ii. ugovor o izdavanju mora omogućiti instituciji da odgodi plaćanje kamate na kredit;

         iii. zajmodavčeve tražbine od institucije moraju u cijelosti doći na naplatu nakon tražbina svih nepodređenih vjerovnika;

         iv. dokumenti koji uređuju izdavanje vrijednosnih papira moraju osigurati sposobnost duga i neplaćenih kamata da pokriju gubitke, istodobno omogućavajući instituciji da nastavi poslovati; i

         v. u obzir se moraju uzeti samo iznosi uplaćeni u cijelosti.

              U svrhu točke (a), podređeni dužnički kapital također ispunjava i sljedeće uvjete:

         i. u obzir se moraju uzeti samo sredstva uplaćena u cijelosti;

         ii. za kredite s fiksnim dospijećem, izvorni rok dospijeća jeiznosi barem pet godina. Najkasnije jednu godinu prije datuma otplate, institucija dostavlja nadležnim tijelima na odobrenje dostavlja plan koji pokazuje kako će se raspoloživa granica solventnosti održavati ili dovesti do tražene razine po dospijeću, osim ako se opseg u kojem se kredit može smatrati komponentnom raspoložive granice solventnosti postupno ne smanji tijekom posljednjih pet godina prije datuma otplate. Nadležna tijela mogu dopustiti prijevremenu otplatu takvih kredita pod uvjetom da zahtjev podnese institucija izdavatelj i da njezina raspoloživa granica solventnosti ne padne ispod zahtijevane razine;

         iii. krediti čije dospijeće nije fiksno određeno se otplaćuju se podložno petogodišnjoj obavijesti, osim ako se kreditie više ne smatraju komponentom raspoložive granice solventnosti ili ako se posebno ne traži prethodna suglasnost nadležnih tijela za prijevremenu otplatu. U potonjem slučaju institucija obavješćuje nadležna tijela barem šest mjeseci prije datuma predložene otplate, specificirajući raspoloživu granicu solventnosti i potrebnu granicu solventnosti prije i nakon te otplate. Nadležna tijela dopuštaju prijevremenu otplatu samo kad to ne rezultira smanjenjem raspoložive granice solventnosti institucije ispod zahtijevane razine;

         iv. ugovor o kreditu ne sadržava nikakvu klauzulu koja određuje da u specifičnim okolnostima, osim likvidacije institucije, dug postaje otplativ prije ugovorenog datuma otplate; i

         v. ugovor o kreditu može biti izmijenjen i dopunjen tek nakon što nadležna tijela izjave da nemaju primjedbi na izmjene.

4. Na zahtjev institucije, poduprijet dokazima nadležnog tijela matične države članice i uz suglasnost tog nadležnog tijela, raspoloživa granica solventnosti također može obuhvaćati:

              (a) kad se ne primjenjuje cilmerizacija ili kad je, ako se primjenjuje, manja od opterećenja troškova stjecanja uključenih u premiju, razliku između necilmerizirane ili djelomično cilmerizirane matematičke pričuve i matematičke pričuve cilmerizirane po stopi koja je jednaka opterećenju troškova stjecanja uključenih u premiju;

              (b) bilo koje skrivene neto pričuve koje proizlaze iz vrednovanja imovine, ako takve skrivene neto pričuve nemaju značaj iznimke;

              (c) jednu polovicu neuplaćenog dioničkog kapitala ili početnog kapitala kad uplaćeni dio iznosi do 25 % tog dioničkog ili početnog kapitala, i to do 50 % raspoložive ili potrebne granice solventnosti, s obzirom na nižu vrijednost.

Stavka iz točke (a) ne smijeu preći 3,5 % zbroja razlika između zbrojeva relevantnog kapitala životnog osiguranja i djelatnosti osiguranja strukovnih mirovina i matematičkih pričuva za sve police kad je moguće primijeniti cilmerizaciju. Razlika se umanjuje za iznos bilo kojih neamortiziranih troškova stjecanja koji su uknjiženi kao imovina.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

5. Komisija može donijeti provedbene mjere za stavke 2. do 4. kako bi uzela u obzir bilo koje razvoje koji opravdavaju tehničke prilagodbe elemenata prihvatljivih za raspoloživu granicu solventnosti.

Te mjere, kojima je svrha izmijeniti elemente ove Direktive koji nisu ključni njezinim dopunjavanjem, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 21.b.

ê 2009/138/EZ čl. 303.2

Članak 17b 18.

Potrebna granica solventnosti

1. Podložno članku 17.c, zZahtijevana granica solventnosti se utvrđuje se kako je propisano u odredbama stavaka 2. do 6. u skladu s preuzetim obvezama.

2. Potrebna granica solventnosti je jednaka je zbroju sljedećih dvaju rezultata:

              (a) prvi rezultat:

              4 % matematičkih pričuva koji se odnose na poslove izravnog osiguranja i preuzete obveze reosiguranja bez odbitka ustupljenih obveza reosiguranja se množi se koeficijentom koji nije niži od 85 %, u prethodnoj financijskoj godini, matematičkih pričuva umanjenih za ustupljene obveze reosiguranja do bruto ukupnih matematičkih pričuva;

              (b) drugi rezultat:

              za police kod kojih rizični kapital nije negativna stavka se 0,3 % takvog kapitala koji preuzme institucija množi se koeficijentom koji nije niži od 50 %, ukupnog rizičnog kapitala koji je zadržan kao obveza institucije nakon ustupljenih obveza reosiguranja i retrocesija do ukupnog iznosa rizičnog kapitala bez odbitka reosiguranja, za prethodnu financijsku godinu.

              Za privremena osiguranja za slučaj smrti u maksimalnom razdoblju od tri godine, taj postotak iznosi 0,1 %. Kod takvih osiguranja u razdoblju dužem od tri godine, ali ne dužem od pet godina, taj postotak iznosi 0,15 %.

3. Za dodatna osiguranja iz članka 2. stavka 3. točke (a) podtočke iii. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju poslova osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) potrebna granica solventnosti je jednaka je potrebnoj granici solventnosti iz institucije propisane u članku 17.d19.

4. Za osiguranje s kapitalizacijom isplate iz članka 2. stavka 3. točke (b) podtočke ii. Direktive 2009/138/EZ, potrebna granica solventnosti je jednaka je postotku od 4 % matematičkih pričuva izračunanih u skladu sa stavkom 2. točkom (a).

5. Za poslove iz članka 2. stavka 3. točke (b) podtočke i. Direktive 2009/138/EZ, potrebna granica solventnosti je jednaka je postotku od 1 % njihove imovine.

6. Za osiguranja pokrivena u članku 2. stavku 3. točki (a) podtočkama i. i ii. Direktive 2009/138/EZ povezana s udjelima u investicijskim fondovima i za poslove iz članka 2. stavka 3. točke (b) podtočki iii., iv. i v. Direktive 2009/138/EZ, potrebna granica solventnosti je jednaka je zbroju sljedećeg:

              (a) ako institucija snosi rizik ulaganja, 4 % tehničkih pričuva, izračunanih u skladu sa stavkom 2. točkom (a);

              (b) ako institucija ne snosi rizik ulaganja, ali je izdvajanje za pokriće troškova upravljanja utvrđeno u razdoblju dužem od pet godina, 1 % tehničkih pričuva, izračunanih u skladu sa stavkom 2. točkom (a);

              (c) ako institucija ne snosi rizik ulaganja i pokriće troškova upravljanja nije utvrđeno u razdoblju dužem od pet godina, iznos koji je jednak 25 % neto administrativnih troškova iz prethodne financijske godine za takav posao;

              (d) ako institucija snosi rizik smrti, 0,3 % rizičnog kapitala izračunanog u skladu sa stavkom 2. točkom (b).

2009/138/EZ čl. 303.2

Članak 17.c

Jamstveni kapital

1. Države članice mogu propisati da jedna trećina potrebne granice solventnosti iz članka 17.b, čini jamstveni kapital. Taj kapital obuhvaća stavke iz članka 17.a stavaka 2. i 3. i, podložan je suglasnosti nadležnog tijela matične države članice, u članku 17.a stavku 4. točki (b).

2. Jamstveni kapital nije manji od 3 milijuna eura. Bilo koja država članica može predvidjeti smanjenje minimalnog jamstvenog kapitala od 25 % u slučaju društava za uzajamno osiguranje ili društava koja djeluju po načelu uzajamnosti.

ê 2009/138/EZ čl. 303.2

Članak 17.d19.

Potrebna granica solventnosti u smislu članka 17.b18. stavka 3.

1. Potrebna granica solventnosti se utvrđuje se na temelju godišnjeg iznosa premija odnosno doprinosa ili prosječnog iznosa odštetnih zahtjeva u protekle tri financijske godine.

2. Iznos potrebne granice solventnosti je jednak je višem od dva navedena rezultata iz stavaka 3. i 4.

3. Premijska osnova se, s obzirom na to koji je viši iznos, izračunava na temelju zaračunantih bruto premija ili doprinosa izračunanih kako je dolje navedeno i bruto zarađenih premija ili doprinosa.

Premije i doprinosi (uključujući troškove koji su slični premijama ili doprinosima) s obzirom na poslove izravnog osiguranja u prethodnoj financijskoj godini se spajaju se.

Tom se iznosu dodaje iznos premija primljenih za ukupno reosiguranje u prethodnoj financijskoj godini.

Od tog se iznosa zatim se oduzima ukupan iznos premija ili doprinosa otkazanih u prethodnoj godini kao i ukupan iznos poreza i davanja povezanih suz premijamae ili doprinosimae koji ulaze u ukupni iznos.

Tako dobiveni iznos se dijeli se na dva dijela, pri čemu prvi doseže do 50 milijuna eura, a drugi obuhvaća preostali iznos; 18 % prvog i 16 % drugog dijela se zbrajaju se.

Tako dobiveni iznos se množi se koeficijentom koji postoji s obzirom na iznos iz prethodnihe triju financijskihe godinae između iznosa odštetnih zahtjeva koje institucija treba podmiriti nakon odbitka iznosa naplativih na temelju reosiguranja ili bruto iznosa odštetnih zahtjeva. Taj koeficijent nije niži od 50 %.

4. Odštetna osnova se izračunava se kako slijedi:

Iznos obračunantih odšteta plaćenih s obzirom na poslove izravnog osiguranja (bez odbitka bilo kojih troškova koje snosi reosiguratelj i retrocedent) u razdoblju iz stavka 1. se zbrajaju.

Tom se iznosu dodaje se iznos odšteta plaćenih s obzirom na preuzete obveze reosiguranja ili retrocesije tijekom istih razdoblja i iznos rezervacija za neplaćene odštetne zahtjeve utvrđen na kraju prethodne financijske godine za poslove izravnog osiguranja i preuzete obveze reosiguranja.

Od tog se iznosa zatim se oduzimaju naplaćeni iznosi ostvareni tijekom razdoblja iz stavka 1.

Od tog se iznosa zatim se oduzima iznos pričuva za neisplaćene odštetne zahtjeve utvrđen na početku druge financijske godine koja prethodi posljednjoj financijskoj godini za koju postoje financijski izvještaji, kako za poslove izravnog osiguranja tako i za preuzete obveze osiguranja.

Jedna trećina tako dobivenog iznosa se dijeli se na dva dijela, pri čemu prvi doseže do 35 milijuna eura, a drugi obuhvaća preostali iznos; 26 % prvog i 23 % drugog dijela se zbrajaju se.

Tako dobiveni iznos se množi se koeficijentom koji postoji s obzirom na iznos iz prethodnihe triju financijskihe godinae između iznosa odštetnih zahtjeva koje institucija treba podmiriti nakon odbitka iznosa naplativih na temelju reosiguranja ili bruto iznosa odštetnih zahtjeva. Taj koeficijent nije niži od 50 %.

5. Kad je potrebna granica solventnosti izračunana u skladu sa stavcima 2. do 4 niža od potrebne granice solventnosti iz prethodne godine, potrebna granica solventnosti mora biti najmanje jednaka potrebnoj granici solventnosti iz prethodne godine, pomnoženoj s koeficijentom iznosa tehničkih pričuva za neisplaćene odštetne zahtjeve na kraju prethodne financijske godine i iznosa tehničkih pričuva za neisplaćene odštetne zahtjeve na početku prethodne financijske godine. U tom se izračunu upotrebljavaju se tehničke pričuve neto od reosiguranja, a koeficijent ne smije biti viši od 1.

ê 2003/41/EZ

Članak 18.20.

Pravila ulaganja

1. Države članice zahtijevaju od institucija na svojem državnom području ulaganje u skladu s načelom razboritosti, a posebno u skladu sa sljedećim pravilima:

              (a) imovina se ulaže u najboljem interesu članova i korisnika. U slučaju mogućeg sukoba interesa, institucija ili subjekt koji upravlja njezinim portfeljem osigurava da se ulaže isključivo u interesu članova i korisnika;

              (b) imovina se ulaže tako da jamči sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja kao cjeline.

              Imovina za pokriće tehničkih pričuva također se ulaže se i u skladu s vrstom i trajanjem očekivanih budućih mirovina;

              (c) imovina se većinom ulaže na uređena tržišta. Ulaganja u imovinu koja nije uvrštena za trgovanje na uređenom financijskom tržištu u svakom se slučaju moraju se držati na razboritim razinama;

              (d) ulaganje u izvedene financijske instrumente moguće je pod uvjetom da dopripridonose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem. Treba ih vrednovati po načelu opreznostirazboritosti, uzimajući u obzir temeljnu imovinu, te uključiti u vrednovanje imovine institucije. Institucija također izbjegava i prekomjernu izloženost riziku druge ugovorne strane i drugim poslovima s izvedenicama;

              (e) imovina se pravilno diversificira tako da se izbjegne pretjerano oslanjanje na pojedinu imovinu, izdavatelja ili grupu društava i akumuliranje rizika u portfelju kao cjelini.

              Ulaganja u imovinu koji izdaje isti izdavatelj ili izdavatelji koji pripadaju istoj grupi poduzeća ne smije instituciju izlagati prekomjernom koncentracijskom riziku;

              (f) ulaganje u pokroviteljsko poduzeće ne iznosi više od 5 % ukupnog portfelja, a ako pokroviteljsko poduzeće pripada grupi, ulaganje u poduzeća koja pripadaju istoj grupi u kojoj je pokroviteljsko poduzeće ne iznosi više od 10 % portfelja.

              Ako institucija ima više pokroviteljskih poduzeća, ulaganje u ta pokroviteljska poduzeća provodi se na temelju načela razboritosti, uzimajući u obzir potrebu primjerene diversifikacije.

Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati zahtjeve iz točaka (e) i (f) na ulaganje u državne obveznice.

ê 2003/41/EZ čl. 1. (prilagođeno)

1.a2. Uzimajući u obzir vrstu, područje primjene i složenost djelatnosti nadziranih institucija, države članice osiguravaju da nadležna tijela prate primjerenost njihovih procesâ procjene kreditne sposobnosti, procjenjuju korištenje upućivanja na kreditne rejtinge koje su dodijelile agencije za kreditni rejting kako je određeno u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting[47], u njihovim politikama ulaganja i, prema potrebi, potiču ublažavanje učinka takvih upućivanja, u ciljus ciljem smanjenja isključivog i automatskog oslanjanja na takve kreditne rejtinge.

ê 2003/41/EZ

2.3. Matične države članice zabranjuju instituciji pozajmljivanje ili da djeluje kao jamac trećim stranama. Međutim, države članice mogu dopustzvoliti institucijama pozajmljivanje samo u svrhu likvidnosti i na privremenoj osnovi.

3.4. Države članice ne zahtijevaju od institucija na svojem državnom području ulaganje u određene kategorije imovine.

4.5. Ne dovodeći u pitanje članak 12.32., investicijske odluke institucije na njihovom državnom području ili njezini upravitelji portfeljem ne podliježu nikakvim prethodnim odobrenjima ili zahtjevima za sustavno obavješćivanje država članica.

ê 2003/41/EZ  (prilagođeno)

ð novo

5.6. U skladu s odredbama stavaka 1. do 4.5. države članice mogu za institucije na svojem državnom području utvrditi detaljnija pravila, uključujući kvantitativna pravila, pod uvjetom da su opravdana načelom razboritosti, u ciljus ciljem odražavanja ukupnog opsega mirovinskih programa kojima upravljaju te institucije upravljaju.

Posebno, države članice mogu primjenjivati odredbe o ulaganjima slične onima iz Direktive 2002/83/EZ.

Međutim, države članice ne sprečavaju institucije da:

              (a) do 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ili cjelokupnog portfelja programa u kojima članovi snose rizike ulaganja, ulože u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i korporativne obveznice koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ð ili s pomoću višestranih trgovinskih platformi ili organiziranih trgovinskih platformi, ï i odlučuju o relativnom ponderu tih vrijednosnih papira u njihovom portfelju ulaganja. Pod uvjetom da je to opravdano načelom razboritosti, države članice ipak mogu primijeniti manja ograničenja na institucije koje osiguravaju mirovinske proizvode s dugoročnim jamstvom kamatne stope, same snose rizik ulaganja i same osiguravaju jamstvo;

              (b) ulažu do 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva u imovinu denominiranu u valutama različitima od one u kojoj su izražene obveze;

(c) ulažu u tržišta rizičnog kapitala ð instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom, a kojima se ne trguje na uređenim tržištima, s pomoću multilateralnih trgovinskih platformi ili organiziranih trgovinskih platformi ï.

6.7. Stavakom 5.6. državama članicama ne oduzima se pravo da u pojedinačnim slučajevima zahtijevaju da institucijae ð s odobrenjem za rad ili upisane u registar ï na njihoviom državniom područjimau primjenjuju stroža pravila ulaganja pod uvjetom da su opravdana načelom razboritosti, naročito s obzirom na obveze koje je institucija preuzela.

ê 2003/41/EZ  (prilagođeno)

7. U slučaju prekograničnih djelatnosti navedenih u članku 20., nadležna tijela svake države članice domaćina mogu zahtijevati da se pravila utvrđena u drugom podstavku primjenjuju na institucije u matičnoj državi članici. U tom slučaju ova se pravila primjenjuju samo na onaj dio imovine institucije koji odgovara djelatnostima koje se obavljaju u određenoj državi članici domaćinu. Nadalje, ona se primjenjuju isključivo ako se ista ili stroža pravila također primjenjuju na institucije u državi članici domaćinu.

Pravila iz prvog podstavka jesu sljedeća:

            (a) institucija ne ulaže više od 30 % te imovine u dionice, druge vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i dužničke vrijednosne papire koji nisu uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ili institucija ulaže najmanje 70 % te imovine u dionice, druge vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i dužničke vrijednosne papire koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu;

            (b) institucija ne ulaže više od 5 % te imovine u dionice i druge vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice, obveznice, dužničke vrijednosne papire i druge instrumente tržišta novca i instrumente tržišta kapitala koje izdaje isti izdavatelj i ne više od 10 % te imovine u dionice i druge vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice, obveznice, dužničke vrijednosne papire i druge instrumente tržišta novca i instrumente tržišta kapitala koje izdaju izdavatelji koji pripadaju istoj grupi;

            (c) institucija ne ulaže više od 30 % te imovine u imovinu denominiranu u valutama različitim od one u kojoj su izražene obveze.

S ciljem ispunjavanja ovih zahtjeva matična država članica može zahtijevati striktno odvajanje imovine u posebnu obračunsku jedinicu.

ò novo

8. Nadležna tijela države članice domaćina institucije koja obavlja prekograničnu djelatnost iz članka 12. ne utvrđuju pravila ulaganja kao dopunu pravilima utvrđenima u stavcima 1. do 6. za dio imovine kojom su obuhvaćene tehničke pričuve za prekograničnu djelatnost.

Glava III.

UVJETI KOJIMA SE UREĐUJU DJELATNOSTI

POGLAVLJE 1.

Sustav upravljanja

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 21.

Nadležnost upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela

1. Države članice osiguravaju da upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije u skladu s nacionalnim pravom ima krajnju nadležnost za usklađenost predmetne institucije sa zakonima i drugim propisima donesenima u skladu s ovom Direktivom.

2. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje ulogu socijalnih partnera u upravljanju institucijama.

Članak 22.

Opći zahtjevi u vezi upravljanja

1. Države članice zahtijevaju da sve institucije uspostave učinkovit sustav upravljanja kojim se osigurava upravljanje djelatnostima pažnjom dobrog stručnjaka. Taj sustav uključuje odgovarajuću preglednu organizacijsku strukturu s jasnom dodjelom i odgovarajućom podjelom nadležnosti te učinkovit sustav kojim se osigurava dostavljanje informacija. Sustav upravljanja podliježe redovitom unutarnjem preispitivanju.

2. Sustav upravljanja iz stavka 1. razmjeran je vrsti, području primjene i složenosti djelatnosti institucije.

3. Države članice osiguravaju da upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije u pisanom obliku donosi politike u vezi s upravljanjem rizicima, unutarnjom revizijom i, ako je potrebno, aktuarima i izdvajanjem poslovnih procesa te da osigurava i provedbu tih politika. Politike se jednom godišnje preispituju te se prilagođavaju s obzirom na svaku znatnu izmjenu sustava ili predmetnog područja.

4. Države članice osiguravaju da institucije uspostave učinkovit sustav unutarnje kontrole. Taj sustav uključuje upravne i računovodstvene postupke, okvir za unutarnju kontrolu te odgovarajuće izvještajne mehanizme na svim razinama institucije.

5. Države članice osiguravaju da institucije poduzimaju razumne mjere u svrhu kontinuiranog i redovitog obavljanja svojih djelatnosti, uključujući razvoj planova za slučaj nepredviđenih okolnosti. U tom cilju institucija upotrebljava primjerene i proporcionalne sustave, resurse i postupke.

6. Države članice zahtijevaju od institucija da imenuju barem dvije osobe koje učinkovito upravljaju institucijom.

Članak 23.

Zahtjevi u pogledu upravljanja na temelju poslovnog ugleda i iskustva

1. Države članice zahtijevaju od institucija da se pobrinu da sve osobe koje učinkovito upravljaju institucijom ili imaju druge ključne poslovne procese pri vršenju svojih dužnosti ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a) njihove stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo primjereni su da omoguće upravljanje institucijom pažnjom dobrog gospodara i primjereno vršenje svih ključnih poslovnih procesa (zahtjev za iskustvo); i

(b) imaju dobar ugled i integritet (zahtjev za poslovni ugled).

2. Države članice osiguravaju uspostavu učinkovitih postupaka i redovitih kontrola kako bi nadležna tijela mogla ocijeniti ispunjavaju li osobe koje učinkovito upravljaju institucijom ili obavljaju druge ključne poslovne procese zahtjeve utvrđene u stavku 1.

3. Ako država članica od svojih državljana zahtijeva dokaz dobrog ugleda, dokaz da u prošlosti nisu bili u stečaju, ili oba dokaza, tada ta država članica kao dovoljan dokaz za državljane drugih država članica prihvaća podnošenje izvatka iz sudskog registra druge države članice ili, ako takav registar ne postoji u drugoj predmetnoj državi članici, istovjetne isprave koju je izdalo nadležno sudsko ili upravno tijelo matične države članice ili države članice čiji je predmetna osoba državljanin, koji dokazuje da su ispunjeni navedeni zahtjevi.

4. Ako matična država članica ili država članica čiji je predmetna osoba državljanin ne izdaje istovjetnu ispravu iz stavka 3., državljaninu druge države članice dopušteno je tu ispravu nadomjestiti izjavom pod prisegom.

Međutim u državama članicama u kojima izjava pod prisegom nije predviđena, državljaninu druge predmetne države članice dopušteno je davanje svečane izjave pred nadležnim sudskim ili upravnim tijelom u svojoj matičnoj državi članici ili državi članici iz koje dolazi ili pred bilježnikom jedne od tih država članica.

To tijelo ili bilježnik izdaje potvrdu kojom ovjerava autentičnost izjave pod prisegom ili svečane izjave.

5. Dokaz da državljanin u prošlosti nije bio u stečaju iz stavka 3. može se dostaviti u obliku izjave državljanina druge predmetne države članice pred nadležnim sudskim, strukovnim ili trgovinskim tijelom te druge predmetne države članice.

6. Isprave i potvrde iz stavaka 3., 4. i 5. ne mogu se podnijeti nakon što prođe više od tri mjeseca od dana njihova izdavanja.

7. Države članice određuju tijela nadležna za izdavanje isprava iz stavaka 3., 4. i 5. i o tome odmah obavješćuju druge države članice i Komisiju.

Svaka država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju o tijelima kojima je potrebno dostaviti dokumente iz stavaka 3. do 5. kao podlogu zahtjevu za obavljanje djelatnosti iz članka 12. na državnom području te države članice.

Članak 24.

Politika nagrađivanja

1. Države članice zahtijevaju od institucija razumnu politiku nagrađivanja za one osobe koje učinkovito upravljaju institucijom na način primjeren njezinoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te vrsti, području primjene i složenosti njezinih djelatnosti.

2. Institucije redovito objavljuju javnosti važne informacije o politici nagrađivanja, osim ako je drugačije utvrđeno zakonima i drugim propisima o prijenosu Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. [48]

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akte u skladu s člankom 77. kojima se utvrđuje:

(a) obvezni elementi politika nagrađivanja koje institucije moraju primjenjviati na temelju sljedećih načela:

– politika nagrađivanja utvrđuje se, provodi i održava u skladu s djelatnostima institucije i njezinom strategijom upravljanja rizicima, njezinim profilom rizičnosti, ciljevima, praksom upravljanja rizicima te dugoročnim interesima i rezultatima institucije u cjelini,

– politika nagrađivanja uključuje razmjerne mjere za izbjegavanje sukoba interesa,

– politikom nagrađivanja promiče se dobro i učinkovito upravljanje rizicima, ali se ne potiče na preuzimanje rizika koji premašuje ograničenja institucije u pogledu prihvatljivog rizika,

– politika nagrađivanja odnosi se na instituciju i strane koje obavljaju njezine ključne poslovne procese ili druge djelatnosti, uključujući izdvojene i naknadno ponovno izdvojene ključne procese i druge djelatnosti,

– politika nagrađivanja sadržava odredbe specifične za zadaće i funkcioniranje upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela institucije, osobe koje učinkovito njome upravljaju, osoba koje obavljaju ključne poslovne procese i ostale kategorije zaposlenika čiji stručni rad proizvodi materijalni učinak na profil rizičnosti institucije,

– upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije utvrđuje glavna načela politike nagrađivanja za one kategorije zaposlenika čiji stručni rad proizvodi učinak na profil rizičnosti institucije i koji su nadležni za kontrolu njegove provedbe,

– upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije nadležno je za provedbu politike nagrađivanja kojom se podupire učinkovito upravljanje institucijom pažnjom dobrog stručnjaka,

– jasno, transparentno i učinkovito upravljanje u pogledu nagrađivanja i njegov nadzor;

(b) odgovarajuća učestalost, posebni modaliteti i sadržaj javnog obavješćivanja o politici nagrađivanja.

Odjeljak 2.

Poslovni procesi

Članak 25.

Opće odredbe

1. Države članice od institucija zahtijevaju uključivanje poslovnog procesa upravljanja rizicima, poslovnog procesa unutarnje revizije i, ako je primjenjivo, aktuarskog poslovnog procesa. Izvješćivanjem u vezi sa svakim poslovnim procesom osigurava se sposobnost učinkovitog izvršavanja dužnosti tijekom poslovnog procesa na objektivan, pošten i neovisan način.

2. Institucije mogu jednoj osobi ili organizacijskoj jedinici dopustiti vršenje više od jednog ključnog poslovnog procesa. Međutim poslovni proces upravljanja rizicima ne povjerava se osobi ili organizacijskoj jedinici koja obavlja poslovni proces unutarnje revizije.

3. Ne dovodeći u pitanje ulogu socijalnih partnera u cjelokupnom upravljanju institucijama, osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja poslovni proces ne obavlja sličan poslovni proces u pokroviteljskom poduzeću. Na temelju opravdanog zahtjeva od strane institucije, nadležno tijelo može odobriti izuzeće od ovog ograničenja uzimajući u obzir veličinu, vrstu, područje primjene i složenost djelatnosti institucije.

4. Osoba koja obavlja poslovni proces svaki veći problem u svojem području nadležnosti odmah prijavljuje upravnom, upravljačkom ili nadzornom tijelu institucije.

5. O svim nalazima i preporukama poslovnog procesa upravljanja rizicima, poslovnog procesa unutarnje revizije i, ako je primjenjivo, aktuarskog poslovnog procesa obavješćuje se upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije koje odlučuje o mjerama koje treba poduzeti.

6. U okviru poslovnog procesa upravljanja rizicima, poslovnog procesa unutarnje revizije i, ako je primjenjivo, aktuarskog poslovnog procesa obavješćuje se nadležno tijelo institucije ako upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije ne podnese odgovarajuće i pravovremene korektivne mjere:

(a) ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključni poslovni proces ustanovila rizik da institucija vjerojatno ne poštuje materijalno važan zakonski zahtjev i to prijavila upravnom, upravljačkom ili nadzornom tijelu institucije;

(b) ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključni poslovni proces uočila materijalno važno kršenje zakonodavstva ili propisa primjenjivih na instituciju i njezine djelatnosti u kontekstu ključnog poslovnog procesa te osobe ili organizacijske jedinice i to prijavila upravnom, administrativnom ili nadzornom tijelu institucije.

7. Države članice osiguravaju pravnu zaštitu osoba koje obavješćuju nadležno tijelo u skladu sa stavkom 6.

Članak 26.

Sustav i poslovni proces upravljanja ricizima

1. Države članice od institucija zahtijevaju uspostavljanje učinkovitog sustava upravljanja rizicima kojim su obuhvaćeni strategije, procesi i postupci izvješćivanja potrebni za redovito utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i redovito izvješćivanje, na pojedinačnoj i grupnoj osnovi, o rizicima kojima su institucije izložene ili bi mogle biti izložene te o međusobnoj ovisnosti tih rizika.

Sustav upravljanja rizicima dobro je ugrađen u organizacijsku strukturu i proces donošenja odluka institucije.

2. Sustavom upravljanja rizicima obuhvaćeni su rizici koji mogu nastati u instituciji ili poduzećima, u skladu s njihovom veličinom, unutarnjim ustrojstvom te vrstom, područjem primjene i složenosti njihovih djelatnosti, čije su dužnosti ili djelatnosti izdvojene barem u sljedećim područjima:

(a) preuzimanje obveza i oblikovanje pričuva;

(b) upravljanje imovinom i obvezama;

(c) ulaganja, posebno izvedenice i slične obveze;

(d) likvidnost i upravljanje koncentracijom rizika;

(e) upravljanje operativnim rizicima;

(f) osiguranje i ostale tehnike smanjenja rizika.

3. Ako u skladu s uvjetima mirovinskog programa rizik snose članovi i korisnici, sustav upravljanja rizicima uzima te rizike u obzir i sa stajališta članova i korisnika.

4. Institucije osiguravaju takvo ustrojstvo poslovnog procesa upravljanja rizicima kojim se omogućuje provedba sustava upravljanja rizikom.

Članak 27.

Poslovni proces unutarnje revizije

1. Države članice od institucija zahtijevaju uspostavu učinkovitog poslovnog procesa unutarnje revizije. U okviru poslovnog procesa unutarnje revizije ocijenjuje se primjerenost i učinkovitost sustava unutarnje kontrole i ostalih elemenata sustava upravljanja utvrđenog u člancima 21. do 24., uključujući izdvojene djelatnosti.

2. Države članice od institucija zahtijevaju imenovanje barem jedne neovisne osobe, unutar institucije ili izvan nje, koja će biti nadležna za poslovni proces unutarnje revizije. Osim za izračunavanje i ovjeravanje iz članka 14. stavka 4., ta osoba ne preuzima nadležnost za ostale poslovne procese osim onih utvrđenih u tom članku.

3. O nalazima i preporukama poslovnog procesa unutarnje revizije obavješćuje se upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije. Upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije utvrđuje mjere koje treba poduzeti s obzirom na svaki nalaz i preporuku i osigurava poduzimanje tih mjera.

Članak 28.

Aktuarski poslovni proces

1. Ako članovi i korisnici ne snose sav rizik, države članice od institucija zahtijevaju učinkovit aktuarski poslovni proces kojim će se:

(a) koordinirati i nadzirati izračun tehničkih pričuva;

(b) procjenjivati primjerenost metodologija i temeljnih modela koji se primjenjuju u izračunu tehničkih pričuva i pretpostavki nastalih u tu svrhu;

(c) procjenjivati dostatnost i kvalitetu podataka koji se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva;

(d) uspoređivati najbolje procjene i iskustvo;

(e) obavješćivati upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije o pouzdanosti i primjerenosti izračuna tehničkih pričuva;

(f) davati mišljenje o cjelokupnoj temeljnoj politici ako institucija ima takvu politiku;

(g) davati mišljenje o primjerenosti mehanizama osiguranja ako institucija ima takve mehanizme; i

(h) pridonositi učinkovitoj provedbi sustava upravljanja rizicima.

2. Države članice od institucija zahtijevaju imenovanje barem jedne neovisne osobe, unutar institucije ili izvan nje, koja će biti nadležna za aktuarski poslovni proces

Odjeljak 3.

Dokumenti o upravljanju

Članak 29.

Procjena rizika za mirovine

1. Države članice od institucija zahtijevaju da, u skladu s njihovom veličinom, unutarnjim ustrojstvom te vrstom, područjem primjene i složenošću njihovih djelatnosti, kao dio njihova sustava upravljanja rizikom provedu vlastitu ocjenu rizika i sastave izvješće o ocjeni rizika za mirovine kako bi se ta ocjena dokumentirala.

Procjena rizika za mirovine provodi se redovito i bez odgađanja nakon svake znatne promjene profila rizičnosti institucije ili mirovinskog programa.

2. Procjenom rizika za mirovine iz stavka 1. obuhvaćeno je sljedeće:

(a) učinkovitost sustava upravljanja rizicima;

(b) cjelokupne financijske potrebe institucije;

(c) sposobnost poštovanja zahtjeva u pogledu tehničkih pričuva utvrđenih u članku 14.;

(d) kvalitativna procjena granice nepovoljnog odstupanja kao dio izračuna tehničkih pričuva u skladu s nacionalnim pravom;

(e) opis mirovinskih primanja ili akumulacije kapitala;

(f) kvalitativna procjena pokroviteljske potpore dostupne instituciji;

(g) kvalitativna procjena operativnog rizika za sve programe institucije;

(h) kvalitativna procjena novih ili budućih rizika povezanih s klimatskim promjenama, iskorištavanjem resursa i okolišem.

3. Za potrebe stavka 2. institucije uspostavljaju metode prepoznavanja i procjenjivanja rizikâ kojima jesu ili bi mogle biti kratkoročno ili dugoročno izložene. Te metode razmjerne su vrsti, području primjene i složenosti rizika povezanih s njihovim djelatnostima. U ocjeni je dan opis tih metoda.

4. Procjena rizika za mirovine čini sastavni dio operativne strategije te se uzima u obzir pri strateškom odlučivanju institucije.

Članak 30.

Delegirani akt za procjenu rizika za mirovine

Komisiji se dodjeljuje ovlast donošenja delegiranog akta u skladu s člankom 77. kojim se utvrđuju:

(a) elementi koje je potrebno obuhvatiti člankom 29. stavkom 2.;

(b) metode iz članka 29. stavka 3. uzimajući u obzir utvrđivanje i ocjenjivanje rizika kojima su ili bi mogle kratkoročni i dugoročno biti izložene institucije; i

(c) učestalost procjene rizika za mirovine uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 29. stavka 1.

Delegiranim aktom ne uvode se dodatni zahtjevi financiranja osim onih predviđenih u ovoj Direktivi.

ê 2003/41/EZ

Članak 10.31.

Godišnji financijski izvještaji i godišnja izvješća

Svaka dDržavea članicea zahtijevaju od svih institucija na svojim državniom područjimau sastavljanje godišnjih izvještaja i godišnjih izvješća za sve mirovinske programe kojima institucije upravljaju i, ako je primjenjivoprema potrebi, godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća za svaki mirovinski program pojedinačno. Godišnji financijski izvještaji i godišnja izvješća daju istinit i objektivan prikaz imovine, obveza i financijskog položaja institucije. Godišnji financijski izvještaji i informacije iz izvješća dosljedni su, iscrpni, objektivno prezentirani te su ih ovlaštene osobe u skladu s nacionalnim pravom propisno odobrile.

Članak 12.32.

Izjava o načelima politike ulaganja

Svaka dDržavea članicea osiguravaju da sve institucije njezinomnjihovim državniom područjimau pripreme i najmanje svake tri godine preispitaju pisanu izjavu o načelima politike ulaganja. OvTa se izjava neodgodivo preispitujerevidira nakon svih znatčajnih promjena u politici ulaganja. Države članice propisuju da ta izjava u najmanju ruku sadržava činjenice kao što su metode mjerenja rizika ulaganja, primijenjeni postupci upravljanja rizicima te strateška raspodjela imovine s obzirom na vrstu i trajanje mirovinskih obveza.

ò novo

POGLAVLJE 2.

Izdvajanje poslovnih procesa i upravljanje ulaganjem

Članak 33.

Izdvajanje poslovnih procesa

ê 2003/41/EZ čl. 9. st. 4.

1. dDržavea članicea moguže dopustzvoliti ili zahtijevati da institucije na njezinomnjihovim državniom područjimau povjere upravljanje tim institucijama, u cijelosti ili djelomično, drugim subjektima koji posluju u ime tih institucija.

ò novo

2. Države članice osiguravaju da te institucije i dalje budu nadležne za usklađenost sa svojim obvezama u skladu s ovom Direktivom ako izdvajaju poslovne procese ili ostale djelatnosti.

3. Izdvajanje ključnih poslovnih procesa ili drugih djelatnosti ne može se odvijati na način koji bi mogao dovesti do:

(a) pogoršanja kvalitete sustava upravljanja predmetne institucije;

(b) neopravdanog povećanja operativnog rizika;

(c) smanjenja sposobnosti nadležnih tijela da prate usklađenost institucije sa svojim obvezama;

(d) ugrožavanja trajnog i zadovoljavajućeg pružanja usluga članovima i korisnicima.

4. Institucija osigurava pravilno funkcioniranje izdvojenih djelatnosti s pomoću procesa odabira pružatelja usluga i neprekidnim praćenjem djelatnosti.

5. Države članice osiguravaju da institucije koje izdvajaju ključne poslovne procese ili ostale djelatnosti potpišu s pružateljem usluga barem pisani sporazum. Sporazum je zakonski izvršiv i u njemu se jasno utvrđuju prava i obveze institucije i pružatelja usluga.

6. Države članice osiguravaju da institucije pravovremeno obavješćuju nadležna tijela o izdvajanju ključnih poslovnih procesa ili drugih djelatnosti unaprijed te o svim kasnijim važnim kretanjima u pogledu ključnih poslovnih procesa ili drugih djelatnosti.

7. Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju potrebne ovlasti da u bilo koje vrijeme od institucija zatraže informacije o izdvojenim ključnim poslovnim procesima i ostalim djelatnostima.

ê 2003/41/EZ  (prilagođeno)

Članak 19.34.

Upravljanje Ö ulaganjima Õ i skrbništvo

ê 2011/61/EU čl. 62.2 (prilagođeno)

1. Države članice ne ograničavaju institucije da za upravljanje portfeljem imenuju upravitelje portfelja osnovane u drugoj državi članici, a koji su dobili valjano odobrenje za rad u skladu s Ö Direktivom Õ 2004/39/EZ i direktivama 2009/65/EZ, 85/611/EZ, 93/22/EEZ, 2000/12/EZ, 2009/138/EZ, 2002/83/EZ i 2011/61/EU i 2013/36/EU, kao i one navedene u članku 2. stavku 1. ove Direktive.

ò novo

POGLAVLJE 3.

Depozitar

Članak 35.

Imenovanje depozitara

1. Za svaki strukovni mirovinski program u kojem članovi i korisnici u cijelosti snose rizik ulaganja matična država članica od institucije zahtijeva imenovanje jednog depozitara za dužnosti čuvanja imovine i nadzora u skladu s člancima 36. i 37.

2. Za strukovne mirovinske programe u kojima članovi i korisnici ne snose u cijelosti rizik ulaganja matična država članica može od institucije zahtijevati imenovanje depozitara za dužnost čuvanja imovine ili dužnosti čuvanja imovine i nadzora u skladu s člancima 36. i 37.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

23. Države članice ne ograničavaju institucije da za skrbništvo nad njihovom imovinom imenuju skrbnike ð depozitare ï sa sjedištem u drugoj državi članici koji su dobili valjano odobrenje za rad u skladu s Direktivom 93/22/EZ2004/39/EZ ili Direktivom 2000/12/EZ2013/36/EU, ili koji su prihvaćeni kao depozitari za potrebe Direktive 85/611/EZ2009/65/EZ.

Odredba iz ovog stavka ne sprječava matičnu državu članicu da zahtijeva obvezno imenovanje depozitara ili skrbnika.

34. Svaka dDržavea članicea poduzimaju potrebne korake da se sukladno njihovezinom nacionalnom pravu Ö nadležnim tijelima Õ omogući, u skladu s člankom 1462., a na zahtjev matične države članice institucije, zabrana slobodnog raspolaganja imovinom koja je povjerena depozitaru ili skrbniku unutar njihovezinog državnihog područja.

ò novo

5. Depozitar se imenuje barem pisanim ugovorom. U ugovoru se propisuje prijenos informacija potrebnih depozitaru za vršenje svojih dužnosti u vezi s mirovinskim programom za koji je imenovan, kako je utvrđeno u ovoj Direktivi te ostalim mjerodavnim zakonima i drugim propisima.

6. Pri izvršavanju dužnosti iz članaka 36. i 37. institucija i depozitar nastupaju iskreno, pošteno, profesionalno, neovisno te u interesu članova i korisnika programa.

7. Depozitar ne obavlja djelatnosti povezane s institucijom koje mogu prouzročiti sukobe interesa između institucije, članova i korisnika programa te samog depozitara, osim ako je depozitar funkcionalno i hijerarhijski odvojio obavljanje svojih dužnosti depozitara od svojih ostalih dužnosti koje bi mogle prouzročiti sukobe i ako se mogući sukobi interesa primjereno utvrđuju, prate i otkrivaju članovima i korisnicima programa te se njima primjereno upravlja.

8. Ako ne imenuju depozitara, institucije utvrđuju mehanizam sprečavanja i rješavanja svih sukoba interesa za dužnosti koje inače vrše depozitar i upravitelj imovinom.

Članak 36.

Čuvanje imovine i nadležnost depozitara

1. Ako je imovina mirovinskog programa koja se sastoji od financijskih instrumenata koji mogu biti pod skrbništvom povjerena na čuvanje depozitaru, depozitar pod skrbništvom drži sve financijske instrumente koji mogu biti evidentirani na računu financijskih instrumenata otvorenom u knjigama depozitara i sve financijske instrumente koji se depozitaru mogu fizički isporučiti.

U te svrhe depozitar osigurava da su financijski instrumenti, koji se mogu evidentirati na računu financijskih instrumenata otvorenom u knjigama depozitara, evidentirani u knjigama depozitara na odvojenim računima, u skladu s pravilima utvrđenima u Direktivi 2004/39/EZ, koji su otvoreni u ime institucije tako da se u svakom trenutku može jasno utvrditi da pripadaju instituciji ili članovima i korisnicima mirovinskog programa.

2. Ako se imovina mirovinskog programa sastoji od druge imovine osim imovine iz stavka 1., depozitar provjerava jesu li institucija ili članovi i korisnici vlasnici imovine te vodi evidenciju njihove imovine. Provjera se vrši na temelju informacija ili dokumenata koje je dostavila institucija ili, ako je to moguće, na temelju vanjskih dokaza. Depozitar redovito ažurira svoju evidenciju.

3. Države članice osiguravaju da je depozitar odgovoran instituciji ili članovima i korisnicima za svaki njihov gubitak nastao zbog neopravdanog neizvršavanja ili nepravilnog izvršavanja obveza depozitara.

4. Države članice osiguravaju da na nadležnost depozitara, kako je navedeno u stavku 3., ne utječe činjenica da je svu imovinu ili dio imovine koju čuva povjerio trećoj strani.

5. Ako ne imenuju depozitara, institucije su obvezne barem:

(a) osiguravati da se s financijskim instrumentima postupa s dužnom pažnjom i da su oni zaštićeni;

(b) voditi evidenciju koja im omogućava da u bilo koje vrijeme i bez odgađanja utvrde svu imovinu;

(c) poduzimati potrebne mjere za izbjegavanje sukoba interesa ili neusklađenosti;

(d) na zahtjev obavjestiti nadležno tijelo o načinu upravljanja imovinom.

Članak 37.

Dužnosti nadzora

1. Depozitar imenovan za dužnost nadzora obavlja zadaće iz članka 36. stavaka 1. i 2. i sljedeće dužnosti:

(a) provodi upute institucije, osim ako su one u suprotnosti s nacionalnim pravom ili pravilima institucije;

(b) osigurava da u transakcijama koje uključuju imovinu institucije ili mirovinskog programa svaka naknada instituciji bude doznačena u uobičajenom roku;

(c) osigurava da se prihod od imovine rabi u skladu s pravilima institucije.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., matična država članica institucije može utvrditi druge dužnosti nadzora koje depozitar mora obavljati.

3. Ako ne imenuje depozitara za dužnosti nadzora, institucija provodi postupak kojim se osigurava da se dužnosti, čiji je nadzor inače povjeren depozitarima, propisno izvršavaju unutar institucije.

Glava IV.

INFORMACIJE KOJE SE DOSTAVLJAJU BUDUĆIM ČLANOVIMA, ČLANOVIMA I KORISNICIMA

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

Članak 11.

Informacije koje se dostavljaju članovima i korisnicima

ò novo

Članak 38.

Načela

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

1. Ovisno o vrsti uspostavljenog mirovinskog programa, svaka državae članicae osiguravaju da svaka institucija na njezinom državnom područjunjihovim državnim područjima dostavlja Ö budućim članovima, članovima i korisnicima Õ u najmanju ruku informacije utvrđene u ovom članku Ö člancima 39. do 53. i člancima 55. do 58. Õ.

ò novo

2. Informacije ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a) redovito se ažuriraju;

(b) pišu se na jasnom, jezgrovitom i razumljivom jeziku, izbjegavajući upotrebu žargona i tehničkih termina ako je umjesto njih moguće koristiti svakodnevne riječi;

(c) ne smiju dovoditi u zabludu, a rječnik i sadržaj usklađeni su;

(d) prikazane su na način jednostavan za čitanje, napisane slovima čitljive veličine.

Boje se ne koriste u slučajevima u kojima mogu umanjiti razumljivost informacija ako je izvješće o mirovinskim primanjima tiskano ili fotokopirano u crno-bijeloj tehnici.

Članak 39.

Uvjeti mirovinskog programa

ê 2003/41/EZ članak 9. točka (f) (prilagođeno)

1. Svaka dDržavae članicae, glede svih institucija na svojem državnom području, osiguravaju: (f) dostatnu obaviještenost članova o uvjetima mirovinskog programa, posebno:

(i)(a) o pravima i obvezama strana uključenih u mirovinski program;

(ii)(b) o financijskim, tehničkim i drugim rizicima povezanima s mirovinskim programom;

(iii)(c) o vrsti i distribuciji tih rizika.

ò novo

2. Za programe u kojima članovi snose rizik ulaganja i koji predviđaju najmanje jednu opciju s različitim ulagačkim profilima, članovi se, pored informacija navedenih u točkama (a), (b) i (c) prvog stavka, obavješćuju o uvjetima u pogledu raspona dostupnih ulagačkih opcija, standardnih ulagačkih opcija i, ako je primjenjivo, pravilima mirovinskog programa da se određenom članu dodijeli određena ulagačka opcija.

2003/41/EZ članak 11. stavak 2.

3. Članovi i korisnici i/ili, ovisno o slučajuako je primjenjivo, njihovi predstavnici primaju:

            (a) na zahtjev, godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća navedene u članku 10., a ako je institucija odgovorna za više od jednog programa, one koji se odnose na program čiji su članovi;

            (b) unutar razumnog roka, sve važne informacije glede promjena pravila mirovinskog programa.

ò novo

4. Institucije objavljuju uvjete mirovinskog programa na internetskoj stranici po svojem izboru.

POGLAVLJE 2.

Izvješće o mirovinskim primanjima

Članak 40.

Učestalost i izmjene

(1) Države članice zahtijevaju od institucija da sastave dokument s ključnim informacijama za svakog člana („izvješće o mirovinskim primanjima”).

(2) Države članice osiguravaju da se informacije sadržane u izvješću o mirovinskim primanjima ažuriraju i besplatno dostavljaju svakoj državi članici najmanje jednom svakih dvanaest mjeseci.

(3) Svaka bitna promjena informacija sadržanih u izvješću o mirovinskim primanjima u usporedbi s prethodnom godinom jasno se objašnjava u popratnom pismu.

Članak 41.

Razumljivost i jezik

1.           Informacije navedene u izvješću o mirovinskim primanjima moraju biti razumljive bez upućivanja na druge dokumente.

2.           Države članice osiguravaju dostupnost izvješća o mirovinskim primanjima na službenom jeziku države članice čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje strukovnih mirovinskih programa, primjenjuje na odnos između pokroviteljskog poduzeća ili institucije s jedne strane i članova ili korisnika s druge.

Članak 42.

Duljina

Izvješće o mirovinskim davanjima piše se slovima lako čitljive veličine, a tiskani primjerak ne smije biti dulji od dvije stranice formata A4.

Članak 43.

Medij

Države članice mogu dopustiti institucijama dostavu izvješća o mirovinskim primanjima na trajnom mediju ili preko internetske stranice. Na zahtjev se članovima i korisnicima, osim elektroničkim putem, besplatno dostavlja i tiskani primjerak.

Članak 44.

Odgovornost

1. Države članice osiguravaju da institucije nemaju građansku odgovornost isključivo na temelju izvješća o mirovinskim primanjima ili njegova prijevoda, osim ako on dovodi u zabludu, ako je netočan ili nije dosljedan s bitnim dijelovima mirovinskog programa.

2. Izvješće o mirovinskim primanjima sadržava jasno upozorenje u tom smislu.

Članak 45.

Naslov

1.           U naslovu izvješća o mirovinskim primanjima sadržane su riječi „izvješće o mirovinskim primanjima”;

2.           Neposredno ispod naslova nalazi se kratki navod u kojem se objašnjava svrha izvješća o mirovinskim primanjima.

3.           Vidljivo je naveden točan datum na koji se odnose informacije u izvješću o mirovinskim primanjima.

Članak 46.

Osobni podaci

U izvješću o mirovinskim primanjima navode se osobni podaci, uključujući, ako je primjenjivo, zakonsku dob umirovljenja.

Članak 47.

Naznaka institucije

Izvješće o mirovinskim primanjima sadržava naznaku institucije i dostavlja informacije o:

(1) nazivu institucije i njezinoj adresi;

(2) državama članicama u kojima institucija ima odobrenje za rad ili je upisana u registar i nazivu nadležnog tijela;

(3) nazivu pokroviteljskog poduzeća.

Članak 48.

Jamstva

1. Izvješće o mirovinskim primanjima sadržava jedan od sljedećih pokazatelja u pogledu jamstava u okviru mirovinskog programa: 

(a) potpuno jamstvo ako institucija ili pokroviteljsko poduzeće jamči određenu razinu primanja;

(b) jamstvo se ne zahtijeva ako član u potpunosti snosi rizik;

(c) djelomično jamstvo u svim ostalim slučajevima.

2. Ako se daje jamstvo, ukratko se objašnjava sljedeće:

(a) vrsta jamstva;

(b) tekuća razina financiranja stečenih individualnih prava člana;

(c) mehanizmi zaštite stečenih individualnih prava;

(d) mehanizmi smanjivanja primanja, ako su utvrđeni u nacionalnom zakonodavstvu

Članak 49.

Saldo, doprinosi i troškovi

1. S obzirom na saldo, doprinose i troškove, u izvješću o mirovinskim primanjima navode se sljedeći iznosi izraženi u valuti relevantnoj za mirovinski program:

(a) zbroj troškova koji se oduzima od bruto doprinosa koje je uplatilo pokroviteljsko poduzeće, ako je primjenjivo, ili član tijekom posljednjih 12 mjeseci, ili, ako se član uključio u mirovinski program tijekom proteklih dvanaest mjeseci, zbroj troškova koji se oduzima od doprinosa uplaćenih od trenutka uključenja;

(b) zbroj doprinosa koje je član uplatio tijekom posljednjih dvanaest mjeseci ili, ako se član uključio u mirovinski program tijekom proteklih dvanaest mjeseci, zbroj doprinosa uplaćenih od trenutka uključenja;

(c) zbroj doprinosa koje je uplatilo pokroviteljsko poduzeće tijekom posljednjih dvanaest mjeseci ili, ako se član uključio u mirovinski program tijekom proteklih dvanaest mjeseci, zbroj doprinosa koje je pokroviteljsko poduzeće uplatilo od trenutka uključenja člana;

(d) saldo na datum izvješća o mirovinskim primanjima izračunan na jedan od sljedeća dva načina, ovisno o vrsti mirovinskog programa:

i. za mirovinske programe koji ne osiguravaju ciljanu razinu mirovine, ukupni iznos kapitala koji je akumulirao član, izražen i kao mjesečna renta;

ii. za mirovinske programe koji osiguravaju ciljanu razinu mirovine, mjesečna stečena individualna prava.

(e) ostali doprinosi ili troškovi koji su bitni za člana, poput prijenosa akumuliranog kapitala;

(f) troškovi iz točke (a) podijeljeni na sljedeće zasebne iznose izražene u valuti relevantnoj za mirovinski program:

i. troškovi upravljanja institucijom;

ii. troškovi čuvanja imovine;

iii. troškovi koji se odnose na transakcije u portfelju;

iv. ostali troškovi.

2. Ukratko se objašnjavaju „ostali troškovi” iz stavka 1., točke (f) podtočke iv. ako oni predstavljaju najmanje 20 % ukupnih troškova.

Članak 50.

Projekcije mirovine

1. Ako se mirovinskim programom osigurava ciljanu razinu primanja, u izvješću o mirovinskim primanjima navode se sljedeća tri iznosa koja se odnose na projekcije mirovine, izražena u valuti relevantnoj za mirovinski program:

(a) mjesečna ciljana razina primanja, u dobi umirovljenja, s najboljom procjenom pretpostavki;

(b) mjesečna ciljana razina primanja, dvije godine prije dobi umirovljenja, s najboljom procjenom pretpostavki;

(c) mjesečna ciljana razina primanja, dvije godine nakon dobi umirovljenja, s najboljom procjenom pretpostavki.

2. U pretpostavkama iz stavka 1. uzimaju se u obzir buduće plaće.

3. Ako se mirovinskim programom ne osigurava ciljanu razinu primanja, u izvješću o mirovinskim primanjima navode se sljedeći iznosi koji se odnose na projekcije mirovine, izraženi u valuti relevantnoj za mirovinski program:

(a) očekivani iznos kapitala akumuliranog do dvije godine prije dobi umirovljenja s najboljom procjenom pretpostavki relevantnih za program;

(b) očekivani iznos kapitala akumuliranog do dobi umirovljenja s najboljom procjenom pretpostavki relevantnih za program;

(c) očekivani iznos kapitala akumuliranog do dvije godine nakon dobi umirovljenja s najboljom procjenom pretpostavki relevantnih za program;

(d) iznosi iz alineja (a) do (c) izraženi kao mjesečno primanje.

4. U pretpostavkama iz stavka 3. uzimaju se u obzir sljedeći čimbenici:

(a) godišnja stopa nominalnog povrata od ulaganja;

(b) godišnja stopa inflacije;

(c) buduće plaće.

5. Za potrebe izračuna projekcija iz stavaka 1. i 3., pretpostavlja se da su stope doprinosa dosljedne.

Članak 51.

Ulagački profil

1. Za mirovinske programe u kojima članovi snose rizik ulaganja i u kojima im je pružen izbor između različitih ulagačkih opcija, u izvješću o mirovinskim primanjima navode se ulagački profili s popisom raspoloživih ulagačkih opcija i kratkim opisom svake od njih. Vidljivo je označena tekuća ulagačka opcija člana.

Ako je broj različitih ulagačkih opcija s različitim ulagačkim ciljevima veći od pet, institucija ograničava kratak opis svake opcije na pet reprezentativnih opcija, uključujući najrizičniju i najmanje rizičnu opciju.

2. Za mirovinske programe u kojima članovi snose rizik ulaganja te u kojoj se članu posebnim pravilom određenim u mirovinskom programu nameće ulagačka opcija, osiguravaju se sljedeće dodatne informacije:

(a) pravila koja se temelje na stvarnoj dobi;

(b) pravila koja se temelje na ciljanoj dobi umirovljenja člana;

(c) ostala pravila.

3. Za mirovinske programe u kojima članovi snose rizik ulaganja, u izvješću o mirovinskim primanjima sadržane su informacije o profilu rizičnosti i povrata uz navođenje sintetičkog grafičkog pokazatelja profila rizičnosti i povrata za mirovinski program ili, ako je primjenjivo, za svaku ulagačku opciju uz koje se prilaže sljedeće:

(a) objašnjenje pokazatelja i njegovih glavnih ograničenja;

(b) objašnjenje rizika koji su materijalno relevantni i koji nisu na odgovarajući način obuhvaćeni sintetičkim grafičkim pokazateljem.

Izračun sintetičkog pokazatelja dokumentira se na odgovarajući način te institucija na zahtjev članova navedenu dokumentaciju daje na uvid.

4. Objašnjenje iz stavka 3. točke (a) sadržava sljedeće informacije:

(a) kratko objašnjenje zbog čega je mirovinski program ili ulagačka opcija u posebnoj kategoriji;

(b) izjavu da povijesni podaci, poput onih koji se koriste za izračun sintetičkog grafičkog pokazatelja, nisu pouzdan pokazatelj budućeg profila rizičnosti mirovinskog programa ili ulagačke opcije;

(c) izjavu da se ne jamči nepromjenjivost navedene kategorije rizika i povrata i da se kategorizacija mirovinskog programa ili ulagačke opcije tijekom vremena može promijeniti;

(d) izjavu da najniža kategorija ne znači ulaganje bez rizika.

5. Sintetički grafički pokazatelj i objašnjenja iz stavka 3. sastavljaju se u skladu su s unutarnjim postupkom u cilju utvrđivanja, mjerenja i praćenja rizika koji su donijele institucije, kako je utvrđeno ovom Direktivom i s ulagačkim ciljevima i politikom ulaganja opisanima u izjavi o načelima ulaganja.

Članak 52.

Povijesni prinosi

1. Izvješće o mirovinskim primanjima sadržava sljedeće informacije o povijesnim prinosima:

(a) informacije o povijesnim prinosima mirovinskog programa kao cjeline ili, ako je potrebno, o ulagačkoj opciji člana predstavljenoj u grafikonu kojim su obuhvaćeni prinosi za sve dostupne godine, a najviše za posljednjih deset godina;

(b) struktura grafikona dopunjena je vidljivim izjavama koje:

i. upozoravaju na ograničenu vrijednost grafikona kao pokazatelja budućeg rezultata;

ii. upućuju na uključene i isključene troškove iz izračuna povijesnog prinosa;

iii. navode valutu u kojoj je izračunan povijesni prinos.

2. Ako u razdoblju koje je prikazano u grafikonu iz stavka 1. dođe do značajne promjene cilja i politike ulaganja mirovinskog programa, iskazuje se povijesni prinos mirovinskog programa prije te značajne promjene. Razdoblje prije značajne promjene prikazuje se na grafikonu i označuje jasnim upozorenjem da je rezultat ostvaren pod okolnostima koje više ne vrijede.

3. Ako član promjeni ulagačku opciju, prikazuje se povijesni prinos te ulagačke opcije.

Članak 53.

Dodatne informacije

U izvješću o mirovinskim primanjima navode se sljedeće dodatne informacije:

(a) gdje i kako dobiti daljnje informacije o instituciji ili mirovinskom programu, uključujući internetske stranice i relevantne opće pravne akte;

(b) gdje i kako dobiti daljnje informacije o postupcima prijenosa mirovinskih prava drugoj instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje u slučaju prestanka radnog odnosa;

(c) informacije o pretpostavkama korištenima za iznose izražene u rentama, posebno s obzirom na stope anuiteta, vrstu pružatelja usluge i trajanje rente ako član zahtijeva te informacije;

(d) gdje i kako dobiti pristup dodatnim informacijama o pojedinačnoj situaciji člana, uključujući ciljanu razinu mirovinskih primanja, ako je primjenjivo, i razinu primanja u slučaju prestanka zaposlenja.

Članak 54.

Delegirani akt o izvješću o mirovinskim primanjima

Komisiji se dodjeljuje ovlast donošenja delegiranog akta u skladu s člankom 77. kojim se utvrđuje:

(a)          sadržaj izvješća o mirovinskim primanjima koje sadržava: 

ï.        način na koji su objašnjene značajne promjene kako je navedeno u članku 40. stavku 3.;

ii.       veličinu slova kako je navedeno u članku 42.;

iii.      tekst upozorenja o odgovornosti kako je navedeno u članku 44.;

iv.      tekst izjave kako je navedeno u članku 45. stavku 2.;

v.       osobne podatke koje je potrebno navesti kako je navedeno u članku 46.;

vi.      metodu kojom se objašnjuju elementi sadržani u članku 48. stavku 2. točkama (a), (b), (c) i (d);

vii.     metodu izračuna iznosa kako je navedeno u članku 49. stavku 1. točkama (a), (b), (c), (d), (e) i (f);

viii.    metodu izračuna iznosa kako je navedeno u članku 50. stavku 1. i članku 50. stavku 3., uzimajući u obzir stanje kako je utvrđeno u članku 50. stavku 5.;

ix.      pretpostavke koje se upotrebljavaju kako je navedeno u članku 50. stavku 2. i članku 50. stavku 4.;

x.       broj ulagačkih opcija koje treba izložiti i metodu odabira tih opcija ako je broj opcija veći od pet, metodu opisivanja izloženih opcija, način označivanja tekuće ulagačke opcije člana kako je navedeno u članku 51. stavku 1.;

xi.      metodu opisivanja dodatnih informacija kako je navedeno u članku 51. stavku 2.;

xii.     metodu dobivanja i prikaza sintetičkih grafičkih pokazatelja te objašnjenja kako je navedeno u članku 51. stavku 3., uzimajući u obzir uvjete utvrđene u članku 51. stavku 4.;

xiii.    metodu dobivanja informacija o povijesnim prinosima, kako je navedeno u članku 52. stavku 1. točki (a), te metode izrade izjave i strukture grafikona kako je navedeno u članku 52. stavku 1. točki (b);

xiv.    metodu usporedbe različitih ulagačkih opcija u mirovinskim programima kako je navedeno u članku 52. stavku 1. točki (a);

xv.     metodu prikaza značajnih promjena kako je navedeno u članku 52. stavku 2.;

xvi.    metodu navođenja dodatnih informacija kako je navedeno u članku 53.;

(b)          format, prikaz, struktura i redoslijed izvješća o mirovinskim primanjima, uključujući informacije iz članaka 44. stavak 2. do članka 53., uzimajući u obzir uvjete iz članka 41. stavak 1. i članka 42.

POGLAVLJE 3.

Ostale informacije i dokumenti koji se dostavljaju

Članak 55.

Informacije koje se dostavljaju budućim članovima

Institucija osigurava obaviještenost budućih članova o svim obilježjima programa i svim ulagačkim opcijama, uključujući informacije o tome kako su ekološka, klimatska, socijalna pitanja i pitanja povezana s korporativnim upravljanjem uključena u investicijski pristup.

Članak 56.

Informacije koje se dostavljaju članovima tijekom faze prije umirovljenja

Osim izvješća o mirovinskim primanjima, institucije osiguravaju svakom članu, najmanje dvije godine prije dobi umirovljenja predviđene u programu, ili na zahtjev člana, sljedeće informacije:

(a) informacije o raspoloživim opcijama mirovinskih primanja za članove, uključujući informacije o njihovim prednostima i nedostacima, dostavljene tako da se njima podupire odabir opcije koja najviše odgovara njihovim okolnostima,

(b) ako se primanja iz mirovinskog programa ne isplaćuju kao doživotna renta, informacije o raspoloživim proizvodima za isplatu mirovina, uključujući njihove prednosti i nedostatke te ključne aspekte koje članovi trebaju uzeti u obzir pri donošenju odluke o kupnji proizvoda za isplatu mirovine.

Članak 57.

Informacije koje se dostavljaju korisnicima tijekom faze isplaćivanja

1. Institucije korisnicima pružaju informacije o dospjelim primanjima i odgovarajućim mogućnostima isplate.

2. Kad znatnu razinu rizika ulaganja u fazi isplaćivanja snose korisnici, države članice osiguravaju korisnicima odgovarajuće informacije.

Članak 58.

Dodatne informacije koje se članovima i korisnicima dostavljaju na zahtjev

1. Na zahtjev člana, korisnika ili njihovih predstavnika, institucija osigurava sljedeće dodatne informacije:

(a) godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća navedene u članku 31., a ako je institucija nadležna za više od jednog programa, izvještaje i izvješća koji se odnose na program čiji su članovi;

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

3.(b) Iizjavau o načelima politike ulaganja, navedenau u članku 12. 32. dostupna je članovima i korisnicima i/ili, ovisno o slučaju, njihovim predstavnicima na zahtjev.

ò novo

(c) informacije o pretpostavkama korištenima za izradu projekcija iz članka 50.;

(d) informacije o pretpostavljenoj stopi anuiteta, vrsti pružatelja usluga i trajanju rente iz članka 53. točke (c).

ê 2003/41/EZ

ð novo

4. 2. ð Na zahtjev ï Svaki člana ð institucija dostavlja ï na zahtjev prima i detaljne i bitne informacije o:

              (a) ciljanoj razini mirovine, ovisno o slučaju ako je primjenjivo;

              (b) razini primanja u slučaju prestanka radnog odnosa.;

            (c) ako član sam snosi rizik ulaganja, rasponu mogućnosti ulaganja, ovisno o slučaju, i stvarnom portfelju ulaganja, kao i informacije o izloženosti riziku i troškovima vezanim uz ulaganja;

              (d) postupcima prijenosa mirovinskih prava drugoj instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje u slučaju prestanka radnog odnosa.

              Članovi svake godine dobivaju sažete informacije o situaciji institucije kao i tekućoj razini financiranja njihovih stečenih individualnih prava.

5. Svaki korisnik prilikom ostvarivanja prava na mirovinu ili druga primanja dobiva primjerenu informaciju o ostvarenim primanjima i odgovarajućim mogućnostima isplate.

ò novo

Glava V.

BONITETNI NADZOR

Poglavlje 1.

Opća pravila o bonitetnom nadzoru

Članak 59.

Glavni cilj bonitetnog nadzora

1. Glavni cilj bonitetnog nadzora jest zaštita članova i korisnika.

2. Ne dovodeći u pitanje glavni cilj bonitetnog nadzora iz stavka 1., države članice osiguravaju da nadležna tijela u obavljanju svojih općih dužnosti, a posebno u izvanrednim situacijama, na temelju raspoloživih informacija na odgovarajući način uzimaju u obzir moguće učinke svojih odluka na stabilnost predmetnih financijskih sustava u Uniji.

Članak 60.

Područje primjene bonitetnog nadzora

Države članice osiguravaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje podliježu bonitetnom nadzoru, uključujući nadzor nad:

(a) uvjetima poslovanja;

(b) tehničkim pričuvama;

(c) pokrićem tehničkih pričuva;

(d) propisanim kapitalom;

(e) raspoloživom granicom solventnosti;

(f) potrebnom granicom solventnosti;

(g) pravilima ulaganja;

(h) upravljanjem ulaganjima;

(i) uvjetima kojima se uređuju djelatnosti; i

(j) informacijama koje se dostavljaju nadležnim tijelima.

Članak 61.

Opća načela bonitetnog nadzora

1. Nadležna tijela matične države članice nadležna su za bonitetni nadzor nad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje.

2. Države članice osiguravaju da se nadzor temelji na perspektivnom pristupu i pristupu koji se temelji na riziku.

3. Nadzorom nad institucijama obuhvaćena je odgovarajuća kombinacija neizravnih djelatnosti i izravnih nadzora.

4. Nadzorne ovlasti primjenjuju se pravodobno i proporcionalno.

5. Države članice osiguravaju da nadležna tijela na odgovarajući način uzimaju u obzir mogući učinak svojeg djelovanja na stabilnost financijskih sustava u Europskoj uniji, a posebno u izvanrednim situacijama.

ê 2003/41/EZ

Članak 14. 62.

Ovlasti interveniranja i dužnosti nadležnih tijela

1. Nadležna tijela zahtijevaju od svih institucija na svom državnom području korištenje pouzdanih administrativnih i računovodstvenih postupaka i primjerenih mehanizama unutarnje kontrole.

2. Nadležna tijela imaju ovlasti poduzimanja svih mjera, uključujući prema potrebi mjere upravne ili financijske prirode, u odnosu na institucije na svom državnom području ili protiv osoba koje vode instituciju, koje su primjerene i potrebne za sprečavanje ili ispravljanje svih nepravilnosti koje štete interesima članova i korisnika.

ê 2010/78/EU čl. 4.3.

ð novo

3. U svakoj odluci kojom se zabranjuju ð ili ograničuju ï aktivnosti djelatnosti određene institucije moraju biti navedeni detaljni razlozi za takvu odluku i nju je potrebno priopćiti predmetnoj instituciji. Tu odluku treba priopćiti i EIOPIA-i.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

One Ö 4. Nadležna tijela Õ također mogu ograničiti ili zabraniti slobodno raspolaganje imovinom institucije, posebno ako:

(a) institucija nije oblikovala dostatne tehničke pričuve s obzirom na cjelokupno poslovanje ili ima nedostatnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva;

(b) institucija ne raspolaže propisanim kapitalom.

5. S ciljem U cilju zaštite interesa članova i korisnika, nadležna tijela mogu ovlasti osoba koje vode instituciju na njihovu državnom području, u skladu s pravom matične države članice, u cijelosti ili djelomično prenijeti na posebnog predstavnika koji je osposobljen za izvršavanje tih ovlasti.

6.4. Nadležna tijela mogu zabraniti ili ograničiti djelatnosti institucije na svom svojem državnom području posebno ako:

(a) institucija ne štiti primjereno interese članova i korisnika Ö programa Õ ;

(b) institucija više ne ispunjava uvjete poslovanja;

(c) institucija ozbiljno zanemaruje obveze na temelju propisa kojima podliježe;

(d) u slučaju prekogranične djelatnosti, institucija ne poštuje zahtjeve socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavne na području strukovnog mirovinskog osiguranja.

7.5. Države članice osiguravaju da odluke donesene o instituciji temeljem zakona i drugih propisa donesenih u skladu s ovom Direktivom podliježu pravu obraćanja sudu.

ò novo

Članak 63.

Postupak nadzornog pregleda

Države članice osiguravaju da nadležna tijela preispituju strategije, procese i postupke izvješćivanja koje su uspostavile institucije kako bi se uskladile sa zakonima i drugim propisima donesenima na temelju ove Direktive.

Tim pregledom uzimaju se u obzir okolnosti u kojima posluju institucije i, ako je potrebno, strane koje za njih obavljaju izdvojene ključne poslovne procese ili bilo koju drugu djelatnost. Pregledom su obuhvaćeni sljedeći elementi:

(a) procjena količinskih zahtjeva povezanih sa sustavom upravljanja;

(b) procjena rizika s kojima se suočava institucija;

(c) procjena sposobnosti institucije da procijeni te rizike.

2. Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju alate za praćenje, uključujući testove otpornosti, koji im omogućuju da utvrde pogoršanje financijskih uvjeta u instituciji i da prate otklanjanje navedenog pogoršanja.

3. Nadležna tijela imaju potrebne ovlasti da od institucija zahtijevaju otklanjanje slabosti ili nedostataka utvrđenih u postupku nadzornog pregleda.

4. Nadležna tijela uspostavljaju najmanju učestalost i područje primjene pregleda utvrđenog u stavku 1. uzimajući u obzir prirodu, područje primjene i složenost djelatnosti predmetnih institucija.

ê 2003/41/EZ

Članak 13 64.

Informacije koje se dostavljaju nadležnim tijelima

1. SvakadDržavae članicae nadležnim tijelima osiguravaju potrebne ovlasti i sredstva s obzirom na sve institucije na njezinom državnom područjunjihovim državnim područjima:

(a) da zahtijevaju od institucije, članova uprave i drugih rukovoditelja ili direktora ili osoba koje kontroliraju instituciju dostavljanje informacija o svim poslovnim pitanjima ili prosljeđivanje svih poslovnih dokumenata;

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

              (b) za nadzor odnosa između institucije i drugih društava ili između institucija, ako institucije povjere Ö ključne Õ poslovne procese Ö ili bilo koju drugu djelatnost Õ drugim društvima ili institucijama (izdvajanje poslovnih procesa ð i svako naknadno izdvajanje poslovnih procesa ï ), što utječe na financijsku situaciju institucije ili je u materijalnom smislu značajno za učinkovit nadzor;

              (c) za redovito primanje ð sljedećih dokumenata: procjene rizika za mirovine ï , izjave o načelima politike ulaganja, ð dokumenata povezanih sa sustavom upravljanja ï , godišnjih i financijskih izvještaja i godišnjih izvješća, ð informativnih dokumenata koji su dostavljeni članovima i korisnicima ï te svih Ö drugih Õ dokumenata potrebnih za nadzor. These may include documents such as:

ò novo

(d) utvrditi koji su dokumenti potrebni za nadzor, uključujući:

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

         i. interna izvješća za razdoblja tijekom godine;

         ii. aktuarske procjene i detaljne pretpostavke;

         iii. studije imovine i obveza;

         iv. dokaz o dosljednosti s načelima politike ulaganja;

         v. dokaz da se doprinosi plaćaju prema planu;

         vi. izvješća osoba odgovornih za reviziju godišnjih financijskih izvještaja iz članka 10.31.;

              (d)(e) za obavljanje izravnog nadzora u prostorijama institucije i, ovisno o slučaju, nad izdvojenim ð i svim naknadnim ponovno izdvojenim djelatnostima ï poslovnim procesima da bi provjerila obavljaju li se djelatnosti u skladu s nadzornim pravilima.

ò novo

(f) u bilo kojem trenutku zatražiti informacije od institucija o izdvojenim i svim naknadnim ponovno izdvojenim djelatnostima.

ê 2010/78/EU čl. 4.2 točka (b)

2. EIOPA može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda o obliku i formatu dokumenata iz stavka 1. točke (c)točke (d) podtočaka (i.) do (vi.)

Dodjeljuje se ovlast Komisiji za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

ò novo

Članak 65.

Transparentnost i odgovornost

1. Države članice osiguravaju da nadležna tijela obavljaju zadatke utvrđene u člancima 60., 61., 62., 63. i 64. na transparentan i odgovoran način, uz dužno uvažavanje zaštite povjerljivih informacija.

2. Države članice osiguravaju objavu sljedećih informacija:

(a) tekstova zakona i drugih propisa te općih smjernica u području zakonskog okvira strukovnog mirovinskog osiguranja te informacija o tome je li država članica odlučila primjenjivati ovu Direktivu u skladu s člancima 4. i 5.;

(b) informacija o postupku nadzornog pregleda kako je navedeno u članku 63.;

(c) skupnih statističkih podataka o ključnim aspektima primjene bonitetnog okvira;

(d) izjave da je glavni cilj bonitetnog nadzora zaštita članova i korisnika te obaviještenost o glavnim funkcijama i aktivnostima nadzora;

(e) pravila o upravnim sankcijama koje bi se primjenjivale u slučaju povrede nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive.

3. Države članice osiguravaju uspostavu i primjenu transparentnih postupaka za imenovanje i razrješenje članova upravnih i upravljačkih tijela svojih nadležnih tijela.

Poglavlje 2.

Poslovna tajna i razmjena informacija

Članak 66.

Poslovna tajna

1. Države članice utvrđuju pravila kojima osiguravaju da sve osobe koje rade ili su radile za nadležna tijela, kao i revizori te stručnjaci koji djeluju u ime tih tijela imaju obvezu čuvanja poslovne tajne.

Ne dovodeći u pitanje slučajeve obuhvaćene kaznenim pravom, ni jedna povjerljiva informacija koju te osobe dobiju pri obavljanju svojih dužnosti ne smiju se priopćiti ni jednoj osobi ili tijelu, osim u sažetom ili zbirnom obliku tako da nije moguće utvrditi pojedinačne institucije.

2. Odstupajući od stavka 1., ako se mirovinski program prenosi na drugu instituciju ili drugi subjekt, povjerljive informacije koje se ne odnose na treće strane uključene u pokušaj spašavanja tog poduzetnika mogu se priopćiti u građanskom ili trgovačkom postupku.

Članak 67.

Uporaba povjerljivih informacija

Države članice osiguravaju da nadležna tijela koja prime povjerljive informacije na temelju ove Direktive te informacije upotrebljavaju samo u izvršavanju svojih dužnosti i u sljedeće svrhe:

(a) radi provjere jesu li institucije prije početka obavljanja svoje djelatnosti ispunile uvjete za strukovno mirovinsko osiguranje;

(b) radi lakšeg praćenja djelatnosti institucija, uključujući praćenje tehničkih pričuva, solventnosti, sustava upravljanja te informacija dostavljenih članovima i korisnicima;

(c) radi uvođenja korektivnih mjera, uključujući sankcije;

(d) u žalbama protiv odluka nadležnih tijela, donesenima u skladu s odredbama kojima se prenosi ova Direktiva;

(e) u sudskim postupcima povezanima s odredbama kojima se prenosi ova Direktiva.

Članak 68.

Razmjena informacija s drugim tijelima

1. Člankom 66. ne sprečava se ni jedno od sljedećeg:

(a) razmjena informacija između nadležnih tijela u istoj državi članici pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija;

(b) razmjena informacija između nadležnih tijela u različitim državama članicama pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija;

(c) razmjena informacija prilikom obavljanja njihovih nadzornih funkcija između nadležnih tijela i bilo koje od sljedećih tijela ili osoba koje se nalaze u istoj državi članici:

i. tijela nadležnih za nadzor nad subjektima u financijskom sektoru i drugih financijskih organizacija te tijela nadležnih za nadzor nad financijskim tržištima;

ii. tijela zaduženih za održavanje stabilnosti financijskog sustava u državama članicama primjenom makrobonitetnih pravila;

iii. tijela uključenih u prekid mirovinskog programa i u slične postupke;

iv. reorganizacijskih tijela čiji je cilj zaštita stabilnosti financijskog sustava;

v. osoba nadležnih za obavljanje zakonom propisanih revizija financijskih izvještaja institucija, društava za osiguranje i ostalih financijskih institucija;

(d) otkrivanje informacija potrebnih za obavljanje dužnosti tijelima koja upravljaju prestankom mirovinskog programa.

2. Informacije koje prime tijela i osobe iz stavka 1. podliježu pravilima u pogledu poslovne tajne utvrđenima u članku 66.

3. Člankom 66. ne sprečavaju se države članice da dopuste razmjenu informacija između nadležnih tijela i:

(a) tijela nadležnih za nadzor nad tijelima uključenima u prestanak mirovinskih programa i druge slične postupke;

(b) tijela nadležnih za nadzor nad osobama zaduženima za obavljanje zakonom propisanih revizija financijskih izvještaja institucija, kreditnim institucijama, investicijskim društvima, društvima za osiguranje i ostalim financijskim institucijama.

(c) neovisnih aktuara institucija koja obavljaju zakonski nadzor nad tim institucijama te tijela nadležna za nadzor nad tim aktuarima.

Članak 69.

Dostavljanje informacija središnjim bankama, monetarnim vlastima, europskim nadzornim tijelima i Europskom odboru za sistemske rizike

1. Člankom 66. ne sprečava se nadležno tijelo da prenosi informacije sljedećim subjektima u svrhu ispunjavanja njihovih zadaća:

(a) središnjim bankama i drugim tijelima sa sličnom funkcijom u svojstvu monetarnih vlasti;

(b) ako je primjereno, ostalim javnim tijelima koja su odgovorna za nadzor platnih sustava;

(c) Europskom odboru za sistemske rizike, EIOPA-i, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

2. Člancima 68. do 71. ne sprečavaju se tijela iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) da nadležnim tijelima priopće informacije koje su im potrebne za potrebe članka 67.

3. Informacije primljene u skladu sa stavcima 1. i 2. podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su barem istovjetni zahtjevima iz ove Direktive.

Članak 70.

Otkrivanje informacija tijelima državne uprave nadležnima za financijsko zakonodavstvo

1. Člankom 66. stavkom 1., člankom 67. i člankom 71. stavkom 1. države članice ne sprečavaju se u dopuštanju otkrivanja povjerljivih informacija drugim odjelima njihove središnje državne uprave nadležnima za provedbu zakonodavstva u području nadzora nad institucijama, kreditnim institucijama, financijskim institucijama, investicijskim uslugama, društvima za osiguranje, te inspektorima koji djeluju u ime tih tijela.

Takve informacije smiju se otkriti samo ako je to potrebno zbog bonitetnog nadzora te sprečavanja i rješavanja posrnulih institucija. Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, osobe koje imaju pristup informacijama podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su barem istovjetni onima iz ove Direktive. Međutim države članice osiguravaju da se informacije primljene u skladu s člankom 68. te informacije dobivene izravnim nadzorom mogu otkriti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela iz kojeg te informacije potječu ili nadležnog tijela države članice u kojoj je proveden izravan nadzor.

2. Države članice mogu dopustiti otkrivanje povjerljivih informacija povezanih s bonitetnim nadzorom nad institucijama parlamentarnim istražnim odborima, revizorskim sudovima i ostalim subjektima zaduženima za istragu u državama članicama ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) subjekti temeljem nacionalnog prava imaju nadležnost istražiti ili pregledati djelovanje tijela odgovornih za nadzor nad institucijama ili zakonom o nadzoru;

(b) informacije su neophodne za ispunjavanje nadležnosti iz točke (a);

(c) osobe koje imaju pristup informacijama na temelju nacionalnog prava podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su barem istovjetni onima iz ove Direktive;

(d) ako informacije potječu iz druge države članice, ne smiju se otkriti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela od kojeg potječu i samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

Članak 71.

Uvjeti za razmjenu informacija

1. Za razmjenu informacija na temelju članaka 68., dostavljanje informacija na temelju članka 69. i otkrivanje informacija na temelju članka 70. države članice zahtijevaju da su ispunjeni barem sljedeći uvjeti:

(a) informacije se razmjenjuju, dostavljaju ili otkrivaju za potrebe obavljanja nadzora ili zakonskog nadzora;

(b) primljene informacije podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je propisana u članku 66.;

(c) ako informacije potječu iz druge države članice, ne otkrivaju se bez izričite suglasnosti nadležnog tijela od kojeg potječu te, prema potrebi, samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

2. Člankom 67. države članice ne sprečavaju se da, u cilju jačanja stabilnosti i integriteta financijskog sustava, dopuste razmjenu informacija između nadležnih tijela i tijela nadležnih za otkrivanje i istraživanje kršenja prava trgovačkih društava koje se primjenjuje na pokroviteljska poduzeća.

Države članice koje primjenjuju prvi podstavak zahtijevaju da su ispunjeni barem sljedeći uvjeti:

(a) informacije moraju biti namijenjene otkrivanju i istraživanju iz članka 70. stavka 2. točke (a);

(b) primljene informacije moraju podlijegati obvezi čuvanja poslovne tajne koja je propisana u članku 66.;

(c) ako informacije potječu iz druge države članice, ne otkrivaju se bez izričite suglasnosti nadležnog tijela od kojeg potječu te, prema potrebi, samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

3. Ako u državi članici tijela iz prvog podstavka stavka 2. obavljaju svoj zadatak otkrivanja ili istraživanja uz pomoć osoba koje su zbog svojih posebnih sposobnosti imenovane u tu svrhu, a nisu zaposlene u javnom sektoru, primjenjuje se mogućnost razmjene informacija predviđena u članku 70. stavku 2.

Članak 72.

Nacionalne odredbe bonitetne prirode

ê 2010/78/EU čl. 4.5. (prilagođeno)

11. 1. Države članice izvješćuju EIOPUA-u o njihovim svojim nacionalnim odredbama bonitetne prirode koje su relevantne za područje programa mirovinskog osiguranja, a koje nisu obuhvaćene upućivanjem na nacionalno socijalno i radno pravo iz stavka 1. članka 12. stavka 1.

2. Države članice redovito ažuriraju te informacije i to najmanje svake 2dvije godine a EIOPA te informacije objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti primjene ovog stavka, EIOPA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda o postupcima kojih se potrebno pridržavati i formatima i modelima kojima su se nadležna tijela dužna koristiti prilikom prijenosa i ažuriranja relevantnih informacija EIOPI. EIOPA Komisiji dostavlja navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 1. siječnja 2014.

Dodjeljuje se ovlast Komisiji za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz trećeg podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

Članak 21.b

Postupak Odbora

1. Komisiji pomaže Europski odbor za osiguranje i strukovne mirovine osnovan na temelju Odluke Komisije 2004/9/EZ[49].

ò novo

Glava VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

ê 2003/41/EZ

Članak 2173.

ê 2010/78/EU čl. 4.6. točka (a)

Suradnja između država članica, EIOPEA-e i Komisije

ê 2003/41/EZ

1. Države članice osiguravaju na primjeren način jedinstvenu primjenu ove Direktive redovitom razmjenom informacija i iskustava s ciljem u cilju razvijanja najboljih praksi u ovoj sferi te uže suradnje, čime se sprečavaju narušavanja tržišnog natjecanja te stvaraju potrebni uvjeti za neproblematično prekogranično članstvo.

2. Komisija i nadležna tijela država članica usko surađuju s ciljem u cilju olakšavanja nadzora nad poslovanjem institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

ê 2010/78/EU čl. 4.6. točka (b)

2.a3. Nadležna tijela surađuju s EIOPOMA-om za potrebe ove Direktive, u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010.

Nadležna tijela bez odlaganja pružaju EIOPIA-i sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje njezinih zadaća iz ove Direktive i iz Uredbe (EU) br. 1094/2010, u skladu s člankom 35. te Uredbe.

ê 2010/78/EU čl. 4.6. točka (c)

34. Sve države članice obavješćuju Komisiju i EIOPUA-u o svim većim poteškoćama koje se javljaju vezano uz u pogledu primjenue ove Direktive.

Komisija, EIOPA i nadležna tijela dotičnih predmetnih država članica ispituju te poteškoće što je prije moguće radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja.

ò novo

Članak 74.

Obrada osobnih podataka

U vezi s obradom osobnih podataka u okviru ove Direktive, institucije i nadležna tijela obavljaju svoje dužnosti za potrebe ove Direktive u skladu s nacionalnim pravom kojim se provodi Direktiva 95/46/EZ. U vezi s obradom osobnih podatak koju vrši EIOPA u okviru ove Uredbe, EIOPA poštuje odredbe Uredbe (EZ) br. 45/2001.

Članak 75.

Ocjena i revizija

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

ð novo

4. Četiri godine nakon što ova Direktiva stupi na snagu, Komisija, izdaje ð preispituje ovu Direktivu ï izvješće o preispitivanju:ð izvješćuje o njezinoj provedbi i učinkovitosti Europski parlament i Vijeće. ï

            (a) primjene članka 18. i postignutog napretka prilagodbe nacionalnih nadzornih sustava; i

            (b) primjene drugog podstavka članka 19. stavka 2., posebno o prevladavajućoj situaciji u državama članicama glede uporabe depozitara i njihove uloge ovisno o slučaju.

5. Nadležna tijela države članice domaćina mogu od nadležnih tijela matične države članice zatražiti odluku o striktnom odvajanju imovine i obveza institucije u posebnu obračunsku jedinicu, kao što je navedeno u članku 16. stavku 3. i članku 18. stavku 7.

ê 2009/138/EZ čl. 303.3. (prilagođeno)

Članak 21.a

Preispitivanje iznosa jamstvenog kapitala

1. Iznos iskazan u eurima, kako je propisano u članu 17.c stavku 2. se revidira jednom godišnje počevši od 31. listopada 2012., kako bi se u obzir uzele promjene Harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena svih država članica koji objavljuje Eurostat.

Taj se iznos automatski prilagođava tako da se poveća osnovni iznos u eurima za postotnu promjenu tog indeksa u razdoblju od 31. prosinca 2009. i datuma preispitivanja i zaokruži na umnožak od 100 000 eura.

Ako je postotna promjena od posljednje prilagodbe manja od 5 %, prilagodba se ne obavlja.

2. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće jednom godišnje o preispitivanju i prilagođenom iznosu iz stavka 1.

ê 2003/41/EZ (prilagođeno)

Članak 22.

Provedba

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 23. rujna 2005. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

3. Države članice mogu odgoditi do 23. rujna 2010. primjenu članka 17. stavaka 1. i 2. na institucije na svom državnom području koje na datum naznačen u stavku 1. ovog članka nemaju minimalnu razinu propisanog kapitala koji se zahtijeva sukladno članku 17. stavcima 1. i 2. Međutim, one koje žele upravljati mirovinskim programima na prekograničnoj osnovi u smislu članka 20., to ne mogu dok ne ispune propise ove Direktive.

4. Države članice mogu do 23. rujna 2010. odgoditi primjenu članka 18. stavka 1. točke (f) na institucije na svom državnom području. Međutim, one koje žele upravljati mirovinskim programima na prekograničnoj osnovi u smislu članka 20., to ne mogu dok ne ispune propise ove Direktive.

Članak 23.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

ò novo

Članak 76.

Izmjena Direktive 2009/138/EZ

U Direktivu 2009/138/EZ umeće se sljedeći članak 306.a:

„Članak 306.a

Ako stupanjem na snagu ove Direktive, sve matične države članice primjenjuju odredbe iz članka 4. Direktive ..../../EU Europskog parlamenta i Vijeća[50], one mogu nastaviti primjenjivati zakone i druge propise koje su donijele u cilju poštovanja članaka 1. do 19., članaka 27. do 30., članaka 32. do 35. i članaka 37. do 67. Direktive 2002/83/EZ koji su na snazi 31. prosinca 2015. i tijekom prijelaznog razdoblja koje ističe 31. prosinca 2022.

Ako matična država članica nastavi primjenjivati navedene zakone i druge propise, društva za osiguranje izračunavaju svoj potrebni solventni kapital kao zbroj sljedećeg:

(a) fiktivnog potrebnog solventnog kapitala s obzirom na njihove djelatnosti osiguranja, izračunano bez njihovih poslova povezanih sa strukovnim mirovinskim osiguranjem na temelju članka 4. Direktive ..../../EU,

(b) granice solventnosti u pogledu poslova povezanih sa strukovnim mirovinskim osiguranjem, izračunane u skladu sa zakonima i drugim propisima koji su doneseni radi usklađivanja s člankom 28. Direktive 2002/83/EZ.

Komisija do 31. prosinca 2017. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o tome treba li produljiti rok iz prvog stavka.”

Članak 77.

Izvršavanje ovlasti

1. Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlasti iz članka 24. stavka 3., članka 30. i članka 54. Europski parlament i Vijeće mogu opozvati u svakom trenutku. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Ona proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili od kasnijeg dana utvrđenog u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

3. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

4. Delegirani akt donesen na temelju članka 24. stavka 3., članka 30. i članka 54. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za tri mjeseca.

Članak 78.

Prenošenje

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 6. točkama (c), (i) do (p), člankom 12. stavkom 4. prvim i drugim podstavkom, člankom 12. stavkom 10., člankom 13., člankom 20. stavcima 6. i 8., člancima 21. do 30., člankom 33. člankom 35., stavcima 1. i 2., člankom 35. stavcima 4. do 7., člancima 36. do 38., člankom 39. stavcima 1. i 3., člancima 40. do 53., člancima 55. do 57., člankom 58. stavkom 1., člancima 59. do 61., člankom 63., člankom 64. stavkom 1. točkama (b) do (d) i (f), člancima 65. do 71. ove Direktive do 31. prosinca 2016. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, u njima je pri njihovoj službenoj objavi sadržano upućivanje na ovu Direktivu ili se takvo upućivanje uz njih prilaže. One također sadržavaju izjavu da će upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive koje se ovom Direktivom stavljaju izvan snage biti navedena kao upućivanja na ovu Direktivu. Države članice određuju način takvog upućivanja i formulaciju te izjave.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području obuhvaćenom ovom Direktivom.

Članak 79. Stavljanje izvan snage

Direktiva 2003/41/EZ, kako je izmijenjena Direktivama navedenima u Prilogu I. dijelu A, stavlja se izvan snage od 1. siječnja 2017. ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo i primjenu direktiva utvrđenih u Prilogu I. dijelu B.

Upućivanja na Direktivu 2003/41/EZ stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjem na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu II.

Članak 80.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Članci 1. do 5., članak 6. točke (a), (b), (d) do (h) i (j), članci 7. do 11., članak 12. stavci 1. do 9., članci 14. do 19., članak 20. stavci 1. do 5. i 7., članci 31. i 32., članak 34., članak 35. stavci 2. i 3., članak 39. stavci 1. i 3., članak 58. stavak 2., članak 62., članak 64. stavak 1. točke (a) i (e) i članak 64. stavak 2. primjenjuju se od 1. siječnja 2017.

ê 2003/41/EZ

Članak 24.81.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament                                  Za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik

2003/41/EZ

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.        Naslov prijedloga/inicijative

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o djelatnostima i nadzoru nad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP2) (preinačeno).

1.2.        Odgovarajuće područje/odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB[51]

Financijske usluge i tržišta kapitala

1.3.        Vrsta prijedloga/inicijative

Prijedlog/inicijativa odnosi se na proširenje postojeće mjere (revizija Direktive 2003/41/EZ).

1.4.        Cilj/ciljevi

1.4.1.     Višegodišnji strateški cilj/ciljevi Komisije na koji/koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Povećanje sigurnosti i učinkovitosti financijskih tržišta; jačanje unutarnjeg tržišta financijskih usluga.

1.4.2.     Posebni cilj/ciljevi i odgovarajuća aktivnost / odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br.

Odgovarajuća aktivnost / odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Financijske usluge i tržišta kapitala

Poboljšati upravljanje institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje i njihovu transparentnost te olakšati prekogranične djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

1.4.3.     Očekivani rezultat/rezultati i utjecaj

Svrha prijedloga kojim se izmjenjuje Direktiva o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje iz 2003. jest: utvrditi detaljna pravila o upravljanju institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje, ovlastima nadzora nad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje, informacijama koje institucije za strukovno mirovinsko osiguranje dostavljaju članovima i korisnicima, ulaganjima institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, depozitarima institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, prekograničnom prijenosu institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i prekograničnim djelatnostima institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

1.4.4.     Pokazatelji rezultata i utjecaja

Kako je opisano u odjeljku 6. izvješća o procjeni utjecaja, pokazatelji uključuju smanjene troškove za poslodavce, veću geografsku pokrivenost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, opsežnije prekogranične djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, manji broj neuspjeha institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

1.5.        Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.     Zahtjev/zahtjevi koji/koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.     Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1. Neujednačen regulatorni okvir može dovesti do povećanih administrativnih troškova i regulatorne arbitraže.

2. U nedostatku djelovanja na razini EU-a, prekogranične djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje vjerojatno će se zadržati na trenutačnoj niskoj razini.

3. Čvrstim regulatornim okvirom za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na razini EU-a moguće je ojačati njihov razvoj u državama članicama u kojima one trenutačno jedva preživljavaju, čime se poboljšava mirovinsko osiguranje i osigurava izvor štednje za dugoročna ulaganja.

4. Predviđa se da će se poboljšanim odredbama o upravljanju i depozitarima pridonijeti smanjenju stope neuspjeha institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

5. Od poboljšanih i usklađenih odredbi o transparentnosti imat će koristi članovi i korisnici programa, a institucije za strukovno mirovinsko osiguranje bit će u većoj mjeri usporedive izvan nacionalnih granica.

1.5.3.     Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Direktiva o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje iz 2003., koja je bila na snazi deset godina, ima znatnih nedostataka zbog kojih je došlo do razvoja različitih nadzornih praksi među državama članicama u pogledu upravljanja institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje i njihove transparentnosti. Tim razlikama sprečava se prekogranična mobilnost radnika, ometa usporedivost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje te se ometaju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u prekograničnim prijenosima i pružanju usluga.

1.5.4.     Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Revizija Direktive o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje iz 2003. najavljena je u Bijeloj knjizi od 16. veljačes 2012. „Plan za primjerene sigurne i održive mirovine”  i, zajedno s ostalim inicijativama i mjerama za bolje mirovinsko osiguranje u EU-u koje su navedene u Bijeloj knjizi, čini jedinstven paket.

1.6.        Trajanje i financijski utjecaj

Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

1.7.        Predviđena metoda/predviđene metode upravljanja[52]

Iz proračuna za 2014.

¨ Izravno upravljanje  od strane Komisije

¨ od strane njezinih odjela, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

¨ od strane izvršnih agencija;

¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

¨ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

¨ trećim zemljama ili tijelima koje su one odredile;

¨ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

¨ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

ü tijelima na koja se upućuje u članku 208. i članku 209. Financijske uredbe;

¨ tijelima javnog prava;

¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

¨ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

¨ osobe kojima je povjerena provedba određenih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

EIOPA je regulatorna agencija koja djeluje pod nadzorom Komisije.

2.           MJERE UPRAVLJANJA

2.1.        Pravila nadzora i izvješćivanja

U skladu s već postojećim postupcima EIOPA izrađuje redovita izvješća o svojim djelatnostima (uključujući unutarnje izvješćivanje višem rukovodstvu, izvješćivanje Upravljačkom odboru, izvješćivanje Odboru nadzornika o aktivnostima tijekom šestomjesečnog razdoblja i sastavljanje godišnjeg izvješća), a Revizorski sud i Služba za unutarnju reviziju provode revizije u pogledu načina na koji rabi svoje resurse. Praćenje i izvješćivanje o navedenim predloženim mjerama u skladu je s već postojećim zahtjevima.

2.2.        Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.     Utvrđeni rizik/rizici

Nema utvrđenih rizika.

2.2.2.     Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

Sustavi upravljanja i kontrole propisani Uredbom o EIOPA-i već su provedeni. EIOPA usko surađuje sa Službom za unutarnju reviziju Komisije kako bi se osiguralo da se u svim područjima unutarnje kontrole primjenjuju odgovarajući standardi. Ti postupci primjenjuju se i u pogledu uloge koju EIOPA ima prema ovom prijedlogu. Godišnja izvješća unutarnje revizije dostavljaju se Komisiji, Parlamentu i Vijeću.

2.2.3.     Procjena troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Nisu predviđeni dodatni troškovi. Očekivana je razina rizika od pogreške niska.

2.3.        Mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti

U cilju borbe protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih djelovanja, na EIOPA-u se bez ograničenja primjenjuju odredbe Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

EIOPA je pristupila Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica o unutarnjim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) te odmah donijela odgovarajuće odredbe za cjelokupno osoblje EIOPA-e.

EIOPA trenutačno radi na posebnoj strategiji suzbijanja prijevara i proizlazećem akcijskom planu. Strategija i akcijski plan uvest će se u 2014.  Pojačano djelovanje EIOPA-e u području suzbijanja prijevara bit će usklađeno s pravilima i smjernicama predviđenima Financijskom uredbom (mjere suzbijanja prijevara kao dio dobrog financijskog upravljanja), OLAF-ovom politikom sprečavanja prijevara, odredbama predviđenima u Komisijinoj Strategiji borbe protiv prijevara (COM(2011)376), kao i u zajedničkom pristupu o decentraliziranim agencijama EU-a (srpanj 2012.) i povezanom akcijskom planu.

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.        Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija / proračunske linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

Broj […]Naslov 1a Pametan i uključiv rast – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija………………………………………...……….] || Dif./nedif. ([53]) || zemalja EFTA-e[54] || zemalja kandidatkinja[55] || trećih zemalja || u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

|| 12.0303 (proračunski naslov 1a) Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje EIOPA – potpora iz glave 1. i 2. (Rashodi za osoblje i administrativni rashodi) || Nedif. || DA || NE || NE || NE

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.        Procijenjeni utjecaj na rashode

Nisu potrebna nova sredstva. Odobrena sredstva za poslovanje koja su potrebna za provedbu ove inicijative bit će obuhvaćena preraspodjelom unutar doprinosa dodijeljenih EIOPA-i tijekom godišnjeg proračunskog postupka, u skladu s financijskim programiranjem koje je utvrđeno Komunikacijom Komisije „Programiranje kadrovskih i financijskih resursa za decentralizirane agencije 2014. – 2020.” (COM (2013) 519 završna verzija).

3.2.1.     Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Broj || […][Naslov……………...……………………………………………………………….]

GU: MARKT || || || Godina 2015.[56] || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

Odobrena sredstva za poslovanje

12.0303 || Preuzete obveze || (1) || 0,185 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 2,035

Plaćanja || (2) || 0,185 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 2,035

Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

Broj proračunske linije || || (3) || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstva za GU MARKT || Preuzete obveze || =1 + 1a + 3 || 0,185 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370. || 2,035

Plaćanja || =2 + 2a + 3 || 0,185 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 2,035

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || || || || || || ||

Plaćanja || (5) || || || || || || ||

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva administrativne naravi koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstva za NASLOV <….> višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || = 4 + 6 || 0,185 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 2,035

Plaćanja || = 4 + 6 || 0,185 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 2,035

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || || || || || || ||

Plaćanja || (5) || || || || || || ||

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva administrativne naravi koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (a) (6) || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstva u okviru NASLOVA 1. do 4. višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos) || Preuzete obveze || = 4 + 6 || 0,185 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 2,035

Plaćanja || = 4 + 6 || 0,185 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 0,370 || 2,035

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || 5 || „Administrativni rashodi”

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

|| || || Godina N || Godina N+1 || Godina N+2 || Godina N+3 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.) || UKUPNO

Glavna uprava za: <…….> ||

Ÿ Ljudski potencijali || || || || || || || ||

Ÿ Ostali administrativni rashodi || || || || || || || ||

GLAVNA UPRAVA <…….>UKUPNO || Odobrena sredstva || || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstva za NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira || (Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || || || || || || || ||

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

|| || || Godina N[57] || Godina N+1 || Godina N+2 || Godina N+3 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.) || UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva u okviru NASLOVA 1. do 5. višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || || || || || || || ||

Plaćanja || || || || || || || ||

3.2.2.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

Za prijedlog/inicijativu potrebna je upotreba odobrenih sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku.

Razne dužnosti za koje je izravno nadležna EIOPA i koje proizlaze iz zakonskog prijedloga sljedeće su: davanje savjeta Komisiji o pripremi delegiranih akata i o procjeni primjene Direktive te sastavljanje Komisijinog izvješća procjene. Osim toga EIOPA će morati pratiti primjenu ove Direktive i poduzimati mjere kako bi se osigurala pravilna provedba u skladu s člankom 17. Uredbe o njezinu osnivanju (Uredba br. 1094/2010 Vijeća i Parlamenta) i otklonile razlike između nacionalnih nadzornih tijela u pogledu primjene (članak 19. Uredbe o EIOPA-i). Moguće je da će EIOPA osobito morati rješavati nesuglasice između nadzornih tijela matičnih država članica i nadzornih tijela država članica domaćina s obzirom na prekogranični prijenos institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. Može sastaviti i smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe o EIOPA-i. Osim toga s obzirom na usredotočenost prijedloga na upravljanje i izvješćivanje, predviđa se potreba za osnivanjem skupine stručnjaka nacionalnih nadzornih tijela u pogledu upravljanja i izvješćivanja, koju će koordinirati i kojom će upravljati EIOPA.

Ukupne potrebe osoblja za sve ove dužnosti procjenjuju se na 7 zaposlenika godišnje s ekvivalentom punog radnog vremena. Od toga su četiri radna mjesta namijenjena pripremi prethodno navedenih savjeta Komisiji, jedno upravljanju i koordinaciji nove radne skupine o upravljanju i transparentnosti, a dva praćenju provedbe i otklanjanju različitosti među nacionalnim tijelima. To bi trebala biti radna mjesta prema planu radnih mjesta, s obzirom na to da je teško zaposliti ugovorne djelatnike za tako specijalizirane funkcije te da se nacionalna tijela susreću sa sve brojnijim poteškoćama u pronalaženju upućenih nacionalnih stručnjaka.

3.2.3.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva administrativne prirode

3.2.3.1.  Sažetak

ü  Za prijedlog/inicijativu ne zahtijeva se upotreba administrativnih odobrenih sredstava

3.2.3.2.  Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih potencijala

ü  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje ljudskih resursa.

Napomena:

Prijedlog neće rezultirati potrebom za dodatnim ljudskim i administrativnim resursima u Glavnoj upravi za unutarnje tržište i usluge. Resursi koji se trenutačno koriste u skladu s Direktivom 2003/41/EZ nastavit će se koristiti.

3.2.4.     Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

ü  Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

¨ Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti koje je reprogramiranje potrebno navodeći proračunske linije na koje se ono odnosi i pripadajuće iznose.

¨ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira[58].

Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

Napomena:

Komunikacijom Komisije COM(2013) 519 od 10. srpnja 2013. „Programiranje kadrovskih i financijskih resursa za decentralizirane agencije 2014. – 2020.” utvrđuju se planovi Komisije u pogledu resursa za decentralizirane agencije, uključujući EIOPA-u, u razdoblju sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. EIOPA je u Komunikaciju do 2014. uvrštena kao agencija u „početnoj fazi”. U odjeljku 5.1.2. Komunikacije navodi se da se u EIOPA-i očekuje porast ukupnog broja radnih mjesta s 80 u 2013. na 112 u 2020. godini. Dogovorom proračunskog tijela za EIOPA-u je omogućeno 87 radnih mjesta prema planu radnih mjesta za 2014. Očekuje se da će ovaj zakonodavni prijedlog stupiti na snagu 2015. i da će se 7 radnih mjesta prema planu radnih mjesta predviđenih u postojećem zakonodavnom financijskom izvještaju popuniti u različito vrijeme tijekom 2015. te će biti uključena u dodatna mjesta koja su već predviđena za razdoblje 2014. — 2017.

3.2.5.     Doprinos trećih strana

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || Ukupno

Nacionalna nadležna tijela u državama članicama || 0,277 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 3,049

UKUPNA sredstva sufinanciranja || 0,277 || 0,554 || 0.554 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 3,049

* Ove procjene temelje se na prosječnom trošku jednog administrativnog dužnosnika u iznosu od 132 000 EUR godišnje. Procjenjuje se da će se 7 navedenih radnih mjesta popuniti u različito vrijeme tijekom 2015. te ukupni trošak iznosi polovicu cjelogodišnjeg troška za 7 zaposlenika s punim radnim vremenom. Iznosi se temelje na postojećem financijskom mehanizmu u Uredbi o EIOPA-i (države članice 60 % — Zajednica 40 %).

3.3.        Procijenjeni utjecaj na prihode

ü  Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

¨ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

¨         na vlastita sredstva

¨         na razne prihode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda: || Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu || Učinak prijedloga/inicijative[59]

(b) Godina N || (c) Godina N+1 || Godina N+2 || Godina N+3 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

Članak …………. || || || || || || || ||

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuću proračunsku liniju/odgovarajuće proračunske linije u okviru rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

Predloženi plan radnih mjesta

Funkcijska grupa i platni razred || Radna mjesta na određeno vrijeme

AD 16 ||

AD 15 ||

AD 14 ||

AD 13 ||

AD 12 ||

AD 11 ||

AD 10 || 1

AD 9 || 1

AD 8 || 1

AD 7 || 2

AD 6 || 1

AD 5 || 1.

||

AD ukupno || 7

[1]               SL L 235, 23.9.2003., str. 10.

[2]               Programi u kojima je prethodno utvrđena razina doprinosa, a ne mirovinskih primanja. Pojedinačni članovi snose rizik ulaganja i rizik dugovječnosti i često donose odluku o njihovu smanjenju.

[3]               Vidi npr. odgovor na pitanje 5. Komisijine Zelene knjige o mirovinama (http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=700&langId=en&consultId=3&visib=0&furtherConsult=yes); Hewitt Associates (2010), „Feasibility Study for Creating an EU Pension Fund for Researchers Prepared for the European Commission Research Directorate-General”; Centar za europska ekonomska istraživanja, stručna studija o budućnosti mirovinskih planova s definiranim doprinosima u Europi, 2009., str. 128.

[4]               Komisija je 2010. započela rad s predstavnicima poslodavaca istraživača u cilju uspostavljanja institucije za strukovno mirovinsko osiguranje kojom bi bilo obuhvaćeno više zemalja i više poslodavaca. Namjena je paneuropskog mirovinskog fonda istraživačima osigurati odgovarajuće i održive strukovne mirovine za mobilne i nemobilne istraživače u EGP-u.

[5]               Vidi npr. pitanje Europskog parlamenta Komisiji (E-002485-13) od 4. ožujka 2013. o projektu osnivanja prekograničnih institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u Nizozemskoj za članove i korisnike u Austriji.

[6]               Među primjerima su SEPCAV (Société d’épargne-pension à capital variable) i ASSEP (Association d’épargne-pension) iz Luksemburga, OFP (Organization for Financing Pensions), SEPCAV ili ASSEP iz Belgije ili PPI (Premium Pension Institutions) iz Nizozemske.

[7]               Primjerice, Središnja nizozemska banka iznijela je podatak da je od izbijanja kriza 68 institucija za strukovno mirovinsko osiguranje bilo prinuđeno smanjiti stečena mirovinska prava u travnju 2013. To je utjecalo na 300 000 osoba (Središnja nizozemska banka, 2013., Pet godina u mirovinskom sektoru: predstojeće smanjivanje i indeksacija). U Ujedinjenoj Kraljevini institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje su doživjele neuspjeh može preuzeti Fond za zaštitu mirovina, ali se tada mirovinska prava smanjuju za 10 %.

[8]               COM (2012) 55 završna verzija, 16.2.2012.

[9]               COM (2013) 150 završna verzija, 25.3.2013.

[10]             EIOPA, „Izvješće o kvantitativnoj studiji utjecaja o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje”, 4.7.2013.

[11]             COM(2010) 2020 završna verzija, 3.3.2010.

[12]             SL L 335, 17.12.2009., str. 1.

[13]             Direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

[14]             Direktiva o tržištima financijskih instrumenata.

[15]             COM(2010) 301 završna verzija, 2.6.2010.

[16]             COM (2010) 365 završna verzija, 7.7.2010.

[17]             Sažetak savjetovanja dostupan je na:

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=333&langId=en.

[18]             EIOPA-CP-11/001, 8.7.2011.

[19]             Odgovori na savjetovanja o savjetu EIOPA-e dostupni su na:

https://eiopa.europa.eu/consultations/consultation-papers/2011-closed-consultations.

[20]             SL L 331, 15.12.2010., str. 120.

[21]             SL L 145, 31.5.2013., str. 1.

[22]             Na primjer, institucija i pokroviteljsko poduzeće u državi članici A i socijalno i radno pravo primjenjivo na mirovinski program u državi članici B.

[23]             Matična država članica prije prijenosa postaje država članica domaćin nakon prijenosa.

[24]             U inicijativi 17. navodi se da „će Komisija promicati razvoj službi za praćenje mirovina koje će omogućiti praćenje mirovinskih prava stečeniH na različitim poslovima. U kontekstu revizije Direktive o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje i prijedloga direktive o prenošenju, Komisija će razmatrati kako se može osigurati davanje traženih informacija za praćenje mirovina te će poduprijeti pilot-projekt o prekograničnom praćenju.”

[25]             Akcijski plan OECD-a o dobrom osmišljavanju mirovinskih planova s definiranim doprinosima, lipanj 2012.

[26]             Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23.9.2003., str. 10.)

[27]             Vidi Prilog I., dio A.

[28]             OJ L 283, 28.10.1980, p. 23.

[29]             Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

[30]             Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

[31]             Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL, L 335, 17.12.2009., str. 1.).

[32]             SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

[33]             Uredba Vijeća (EEZ) br. 1408/71 od 14. lipnja 1971. o primjeni sustava socijalne sigurnosti na zaposlene osobe i njihove obitelji koji se kreću unutar Zajednice (SL L 149, 5.7.1971., str. 2.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1386/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 187, 10.7.2001., str. 1.).

[34]             Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).

[35]             Uredba Vijeća (EEZ) br. 574/72 od 21. ožujka 1972. o utvrđivanju postupka za provedbu Uredbe (EEZ) br. 1408/71 o primjeni sustava socijalne sigurnosti na zaposlene osobe, samozaposlene osobe i članove njihovih obitelji koji se kreću unutar Zajednice (SL L 74, 27.3.1972., str. 1.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 410/2002 (SL L 62, 5.3.2002., str. 17.).

[36]             Uredba (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 284, 30.10.2009., str. 1.).

[37]             Prva Direktiva vijeća 73/239/EEZ od 24. srpnja 1973. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na osnivanje i obavljanje poslova izravnog osiguranja osim životnog osiguranja (SL L 228, 16.8.1973., str. 3.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2002/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 77, 20.3.2002., str. 17.).

[38]             Direktiva Vijeća 85/611/EEZ od 20. prosinca 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 375, 31.12.1985., str. 3.). Direktiva kako je zadnje izmijea Direktivom 2001/108/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 41, 13.2.2002., str. 35.).

[39]             Direktiva Vijeća 93/22/EEZ od 10. svibnja 1993. o investicijskim uslugama u području vrijednosnih papira (SL L 141, 11.6.1993., str. 27.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2000/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 290, 17.11.2000., str. 27.).

[40]             Direktiva 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. O pokretanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (SL L 126, 26.5.2000., str. 1.). Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2000/28/EZ (SL L 275, 27.10.2000., str. 37.).

[41]             Direktiva 2002/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o životnim osiguranjima (SL L 345, 19.12.2002., str. 1.).

[42]             Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.).

[43]             Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32).

[44]             Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i izmjenama direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

[45]             Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

[46]             SL L 331, 15.12.2010., str. 48.

[47]             Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.)..

[48]             Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

[49]             SL L 3, 7.1.2004., str. 34.

[50]             SL

[51]             ABM (Activity-Based Management): upravljanje po djelatnostima – ABB (Activity-based budgeting): proračun temeljen na djelatnosti.

[52]             Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

[53]             Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

[54]             EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

[55]             Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

[56]             Ove procjene temelje se na prosječnom trošku jednog administrativnog dužnosnika od 132 000 EUR godišnje. Procjenjuje se da će se 7 navedenih radnih mjesta popuniti u različito vrijeme tijekom 2015., te ukupni trošak iznosi polovicu cjelogodišnjeg troška za 7 zaposlenika s punim radnim vremenom. Iznosi se temelje na postojećem financijskom mehanizmu u Uredbi o EIOPA-i (države članice 60 % — Zajednica 40 %).

[57]             Godina N jest godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

[58]             Vidi točke 19. i 24. Međuinstitucijskog sporazuma (za razdoblje od 2007. do 2013.).

[59]             Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, tj. bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

PRILOG I.

Dio A

Direktiva stavljena izvan snage s popisom naknadnih izmjena (iz članka 79.)

Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 235, 23.9.2003., str. 10.) || ||

|| Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 335, 17.12.2009, p. 1), Direktiva 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 331, 15.12.2010., str. 120.), Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.), Direktiva 2013/14/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2013., str. 1.), || samo članak 303. samo članak 4. samo članak 62. samo članak 1.

Dio B

Popis rokova za prijenos u nacionalno zakonodavstvo i primjenu (iz članka 79.)

Direktiva || Rok za prenošenje || Datum primjene

2003/41/EZ 2009/138/EZ 2010/78/EU 2011/61/EU 2013/14/EU || 23.9.2005. 31.3.2015. 31.12.2011. 22.7.2013. 21.12.2014. || 23.9.2005. 1.1.2016. 31.12.2011. 22.7.2013. 21.12.2014.

_____________

PRILOG II.

Korelacijska tablica

Direktiva 2003/41/EZ || Ova Direktiva

Članak 1. Članak 2. Članak 3. Članak 4. Članak 5. Članak 6. točke (a) i (b) Članak 6. točka (c) Članak 6. točke (d) do (h) Članak 6. točka (i) Članak 6. točka (j) Članak 7. Članak 8. Članak 9. stavak 1. točka (a) Članak 9. stavak 1. točke (b) i (c) Članak 9. stavak 1. točka (d) Članak 9. stavak 1. točke (e) Članak 9. stavak 2. Članak 9. stavak 3. Članak 9. stavak 5. Članak 20. stavci 1. do 9. Članak 20. stavak 10. Članak 15. stavci 1. do 5. Članak 15. stavak 6. Članak 16. Članak 17. Članak 17.a stavci 1. do 4. Članak 17.a stavak 5. Članak 17.b Članak 17.c Članak 17.d Članak 18. stavak 1. Članak 18. stavak 1.a Članak 18. stavci 2. do 4. Članak 18. stavak 5. prvi podstavak Članak 18. stavak 5. drugi i treći podstavak Članak 18. stavak 6. Članak 18. stavak 7. Članak 10. Članak 12. Članak 9. stavak 4. Članak 19. stavak 1. Članak 19. stavak 2. prvi podstavak Članak 19. stavak 2. drugi podstavak Članak 19. stavak 3. Članak 11. stavak 1. Članak 9. stavak 1. točka (f) Članak 11. stavak 2. točka (a) Članak 11. stavak 2. točka (b) Članak 11. stavak 3. Članak 11. stavak 4. točke (a) i (b) Članak 11. stavak 4. točke (c) i (d) Članak 14. stavak 1. Članak 14. stavak 2. prvi podstavak Članak 14. stavak 4. drugi podstavak Članak 14. stavak 2. drugi podstavak Članak 14. stavak 3. Članak 14. stavak 4. prvi podstavak Članak 14. stavak 5. Članak 13. stavak 1. točka (a) Članak 13. stavak 1. točke (b) do (d) Članak 13. stavak 2. Članak 20. stavak 11. prvi podstavak Članak 20. stavak 11. drugi podstavak Članak 20. stavak 11. treći i četvrti podstavak Članak 21. stavci 1. i 2. Članak 21. stavak 2.a Članak 21. stavak 3. Članak 21.a Članak 21.b Članak 22. Članak 23. || Članak 1. Članak 2. Članak 3. Članak 4. Članak 5. Članak 6. točke (a) i (b) Članak 6. točka (c) Članak 6. točke (d) do (h) Članak 6. točka (i) Članak 6. točka (j) do (p) Članak 7. Članak 8. Članak 9. Članak 10. Članak 11. stavak 1. Članak 11. stavak 2. Članak 12. stavci 1. do 8. Članak 12. stavak 9. Članak 12. stavak 10. Članak 13. Članak 14. stavci 1. do 5. Članak 15. Članak 16. Članak 17. stavci 1. do 4. Članak 18. Članak 19. Članak 20. stavak 1. Članak 20. stavak 2. Članak 20. stavci 3. do 5. Članak 20. stavak 6. prvi podstavak Članak 20. stavak 6. drugi podstavak Članak 20. stavak 7. Članak 20. stavak 8. Članak 21. Članak 22. Članak 23. Članak 24. Članak 25. Članak 26. Članak 27. Članak 28. Članak 29. Članak 30. Članak 31. Članak 32. Članak 33. stavak 1. Članak 33. stavci 2. do 7. Članak 34. Članak 35. stavci 1. i 2. Članak 35. stavak 3. Članak 35. stavak 4. Članak 35. stavci 5. do 8. Članak 36. Članak 37. Članak 38. stavak 1. Članak 38. stavak 2. Članak 39. stavak 1. Članak 39. stavak 2. Članak 39. stavak 3. Članak 39. stavak 4. Članak 40. Članak 41. Članak 42. Članak 43. Članak 44. Članak 45. Članak 46. Članak 47. Članak 48. Članak 49. Članak 50. Članak 51. Članak 52. Članak 53. Članak 54. Članak 55. Članak 56. Članak 57. Članak 58. stavak 1. Članak 58. stavak 2. točke (a) i (b) Članak 59. Članak 60. Članak 61. Članak 62. stavak 1. Članak 62. stavak 2. Članak 62. stavak 3. Članak 62. stavak 4. Članak 62. stavak 5. Članak 62. stavak 6. Članak 62. stavak 7. Članak 63. Članak 64. stavak 1. točka (a) Članak 64. stavak 1. točke (b) do (f) Članak 64. stavak 2. Članak 65. Članak 66. Članak 67. Članak 68. Članak 69. Članak 70. Članak 71. Članak 72. stavak 1. Članak 72. stavak 2. Članak 73. stavci 1. i 2. Članak 73. stavak 3. Članak 73. stavak 4. Članak 74. Članak 75. Članak 76. Članak 77. Članak 78. Članak 79. Članak 80.

_____________