PRILOG Zajednički kriteriji za odobravanje organizacija kao partnera EURES-a UREDBI EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskoj mreži službi za zapošljavanje, pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada /* COM/2014/06 final */
OBRAZLOŽENJE 1. KONTEKST PRIJEDLOGA 1.1. Područje primjene
prijedloga Cilj je ovog prijedloga Uredbe unaprijediti
pristup radnika službama za potporu mobilnosti radnika u EU-u, čime se
potiče pravična mobilnost i povećava pristup prilikama za
zapošljavanje u Uniji. Njime se zamjenjuju odredbe o razmjeni
informacija o slobodnim radnim mjestima, molbama za posao i životopisima u
državama članicama („popunjavanje slobodnih radnih mjesta“) koje se trenutačno mogu
naći u Poglavlju II. i članku 38. Uredbe 492/2011[1] i temelji se na
članku 46. Uredbe o funkcioniranju Unije („Ugovor“). Njime se isto tako (ponovno)
uspostavlja Europska mreža službi za zapošljavanje, pod nazivom EURES, radi
pružanja pomoći u potrazi za poslom i zapošljavanjem u državama
članicama. Slična je mreža aktivna danas na temelju Odluke Komisije
donesene u 2012.[2].
Prema tome, nakon donošenja Uredbe, Komisija će staviti izvan snage
navedenu Odluku o funkcioniranju postojeće mreže EURES. Člankom 45. Ugovora osigurava se sloboda
kretanja radnika u Uniji, dok su u članku 46. propisane mjere za
ostvarenje te slobode, posebno osiguravanjem bliske suradnje između javnih
službi za zapošljavanje. Komisija je na temelju članka 149. Ugovora nedavno
dala prijedlog za uspostavu mreže javnih službi za zapošljavanje[3] radi produbljivanja
suradnje i uzajamnog učenja. Ta će mreža obuhvaćati niz ciljeva i
inicijativa u obliku poticaja i dopunjuje ovaj prijedlog. 1.2. Osnova prijedloga Sloboda kretanja jedna je od četiri
temeljne slobode Europske unije i glavni sastavni dio građanstva EU-a. U
članku 45. UFEU-a utjelovljeno je pravo slobodnog kretanja građana
EU-a u drugu državu članicu radi posla. Mobilnost donosi društvene i ekonomske
koristi. Sve veća mobilnost radne snage unutar EU-a pridonijet će
povećanju mogućnosti zapošljavanja za radnike, a poslodavcima će
omogućiti lakše i brže popunjavanje radnih mjesta. Time se pridonosi
razvoju europskog tržišta rada s visokom stopom zaposlenosti (članak 9.
UFEU-a). Mobilnost unutar tržišta rada EU-a relativno
je niska u usporedbi s veličinom tržišta rada i aktivnim stanovništvom
EU-a. Godišnja mobilnost u bivšem EU27 iznosila je 0,29 %, što je ispod
stope u Australiji (1,5 % između 8 država) i Sjedinjenim
Američkim Državama (2,4 % između 50 država)[4]. Samo oko 7,5 milijuna
pripadnika Europske radne snage od oko 241 milijun (tj. 3,1 %) radno su
aktivni u drugoj državi članici[5].
Trenutačno neke države članice imaju visoke stope nezaposlenosti dok
druge istovremeno imaju puno slobodnih radnih mjesta. Znatno se povećao broj radnika koji su
izrazili „čvrstu namjeru“ (tj. udio onih koji planiraju migrirati u sljedećih 12 mjeseci)
preseliti se u inozemstvo radi posla[6].
Broj prijava na EURES-u pokazuje da sve veći broj ljudi traži posao preko
nacionalnih granica. Broj tražitelja zaposlenja koji su se registrirali na
portalu EURES-a povećao se s 175 000 na 1 200 000
između 2007. i prosinca 2013., ali nije došlo do odgovarajućeg
povećanja mobilnosti radne snage. Danas se samo oko 700 000 osoba u
prosjeku godišnje seli u drugu državu članicu radi posla[7], dok projekcije na
temelju anketa pokazuju da bi se oko 2,9 milijuna građana EU-a željelo
preseliti u sljedećih 12 mjeseci[8].
To predstavlja veliki potencijal za mobilnost i izazov za mrežu EURES. Postoje mnogi razlozi zašto je potencijal za
mobilnost radne snage unutar EU-a još uvijek neiskorišten i zašto građani
ne ostvaruju svoju namjeru da postanu mobilni radnici. Istraživanja[9] pokazuju da su
najčešće poteškoće koje radnici očekuju ili s kojima se
suočavaju nedovoljno znanje jezika i poteškoće s pronalaskom posla.
EU može doprinijeti rješavanju problema s pronalaženjem posla podizanjem
svijesti o mogućnostima zapošljavanja u Uniji i razvojem
odgovarajućih službi za podršku čiji je cilj poticanje zapošljavanja
unutar EU-a. To će biti zadatak mreže EURES. Dok je funkcioniranje mreže EURES
djelomično promijenjeno na inicijativu Komisije na temelju njezine odluke
iz 2012., Poglavlje II. Uredbe 492/2011 koja predstavlja europski regulatorni
okvir za popunjavanje radnih mjesta i razmjenu informacija između država
članica o mobilnosti radne snage unutar EU-a nije izmijenjeno od 1992. Potrebno je provesti opsežnu reviziju kako bi
se uzeli u obzir novi uzorci mobilnosti, sve veći zahtjevi za
pravičnom mobilnosti, promjene u tehnologiji razmjene podataka o slobodnim
radnim mjestima, korištenje raznih kanala za zapošljavanje od strane tražitelja
zaposlenja i poslodavaca te sve veća uloga drugih posrednika na tržištu
rada, uz javne službe za zapošljavanje u pružanju usluga zapošljavanja. Pravična
mobilnost je dobrovoljna mobilnost u skladu s propisima o radu i radnim normama
te pravima radnika u Uniji. U zaključcima Europskog vijeća od 28.
i 29. lipnja 2012. o Paktu za rast i zapošljavanje prepoznata je politička
važnost jačanja mobilnosti radne snage unutar EU-a u vrijeme visokih stopa
nezaposlenosti: „portal EURES trebao bi se razbiti u pravi europski alat za popunjavanje
slobodnih radnih mjesta i zapošljavanje (...)“ U zaključcima Europskog
vijeća od 13. i 14. prosinca 2012. o Godišnjem pregledu rasta i
zaposlenosti mladih za 2013. Komisija je pozvana da predloži novu uredbu o
EURES-u. U Izvješću o građanstvu EU-a za 2013.[10] Komisija se obvezala u
2013. predložiti inicijativu za modernizaciju EURES-a u cilju jačanja
uloge i učinka službi za zapošljavanje na nacionalnoj razini i poboljšati
koordinaciju mobilnosti radne snage u EU-u (2. djelovanje). Modernizacija
EURES-a dio je i Komunikacije Komisije „Slobodno kretanje građana
EU-a i njihovih obitelji: pet djelovanja kojima se može nešto postići“[11]
od 25. studenoga 2013. kao dio djelovanja radi pomaganja lokalnim vlastima za
primjenu pravila slobode kretanja EU-a na terenu (5. djelovanje). U skladu sa zahtjevom u gore navedenim
zaključcima s Europskog vijeća održanog 28. i 29. lipnja 2012.,
mreža EURES postupno će se proširivati kako bi obuhvatila
pripravnički staž i naukovanje. Pomoć u zapošljavanju mladih unutar EU-a
pruža „Tvoj prvi posao preko EURES-a”. U ovoj shemi kombinira se
prilagođena pomoć u traženju posla s financijskom potporom za
troškove putovanja na razgovore za posao, prilagodbu na radnom mjestu itd.
Komisija planira nastaviti podržavati takve programe. Prijedlogom Uredbe
trebala bi se također jačati sposobnost službi za zapošljavanje da
razvijaju partnerstva koja će donijeti lakše zapošljavanje unutar EU-a za
mlade ljude. Kako bi se osigurala usklađenost s postojećim
inicijativama na razini EU-a, poput Velike koalicije za digitalne poslove i
Europskog saveza za pripravništvo, mreža EURES također će aktivno
poticati razvoj tih inicijativa. 1.3. Nedostaci mreže EURES U
skladu s paketom za zapošljavanje[12]
Komisija je u 2012. donijela Odluku o modernizaciji i jačanju EURES mreže[13].Ta Odluka zamjenjuje
Odluku Komisije iz 2003. [14]
i cilj joj je stvoriti poticaje za jačanje aktivnosti posredovanja,
popunjavanja radnih mjesta i zapošljavanja u postojećoj mreži EURES,
među ostalim, otvaranjem prema privatnim službama za zapošljavanje („PSZ“),
ako je to moguće, bez izmjena pravne osnove (Uredba 492/2011). Provedbena
odluka Komisije 2012/733/EU stupila je na snagu 1. siječnja 2014. Dokazi pokazuju da je mreža EURES, s oko 900
savjetnika i zajedničkom platformom za popunjavanje slobodnih radnih
mjesta u Europi, portalom EURES, pomogla mnogim tražiteljima zaposlenja i
poslodavcima da ostvare mogućnosti koje im nudi mobilnost. Oni koji
posegnu za tim instrumentom i iskoriste usluge koje on nudi, uglavnom to
cijene. Međutim, očito je da instrument
ovakav kakav je danas nije dovoljno opremljen za poticanje uzoraka
pravične mobilnosti kao dio rješenja za neravnotežu na europskom tržištu
rada, posebno s obzirom na veličinu radne snage EU-a i prirodu izazova u
trenutačnoj gospodarskoj situaciji. Utvrđeni su sljedeći
nedostaci u funkcioniranju mreže EURES: –
nepotpuna baza slobodnih radnih mjesta i životopisa
dostupnih na razini EU-a za sve države članice (transparentnost tržišta
rada); –
ograničena sposobnost posredovanja portala
EURES-a, koji povezuje slobodna radna mjesta i životopise na razini EU-a, zbog
ograničenog stupnja semantičke interoperabilnosti podataka koji
dolaze iz nacionalnih sustava slobodnih radnih mjesta (mogućnost
automatskog posredovanja); –
neujednačen pristup uslugama EURES-a u cijelom
EU-u jer tražitelji posla i poslodavci ne primaju sustavno sve potrebne
informacije mreže EURES niti primaju ponudu za daljnju pomoć u prvoj fazi
zapošljavanja (uključivanje); –
ograničena dostupnost pomoći u
posredovanju, zapošljavanju i popunjavanju radnih mjesta za one tražitelje
posla i poslodavce koji su iskazali interes za mobilnost radne snage unutar
EU-a, uključujući za dobivanje pristupa aktivnim mjerama za tržište
rada te informiranju i savjetovanju o socijalnoj sigurnosti (usluge podrške); –
neučinkovita razmjena informacija o tržištu
rada između država članica o nedostacima i viškovima radne snage, što
otežava bolje ciljanu praktičnu suradnju u mreži EURES (razmjena
informacija i suradnja). 1.4. Ciljevi prijedloga Opći je cilj učiniti mrežu EURES
učinkovitim instrumentom za tražitelja zaposlenja ili poslodavca
zainteresiranog za mobilnost unutar EU-a. Posebni ciljevi prijedloga u vezi s
navedenim nedostacima su sljedeći: –
ostvariti gotovo potpunu ponudu slobodnih radnih
mjesta na portalu EURES-a tako da tražitelji zaposlenja iz cijele Europe imaju
pristup istim radnim mjestima, u kombinaciji s opsežnom bazom dostupnih
životopisa na temelju kojih registrirani poslodavci mogu tražiti nove
zaposlenike; –
omogućiti portalu EURES-a uspješno automatsko
povezivanje slobodnih radnih mjesta i životopisa iz svih država članica,
uz prijevod na sve jezike EU-a te razumijevanje vještina, sposobnosti,
kvalifikacija i zanimanja stečenih na nacionalnoj i sektorskoj razini;; –
učiniti dostupnim osnovne informacije o mreži
EURES diljem Unije svakom tražitelju zaposlenja ili poslodavcu koji traže
usluge zapošljavanja i stalno omogućavati svim zainteresiranim osobama
pristup mreži EURES; –
pomoći takvoj zainteresiranoj sobi u spajanju,
traženju zaposlenja i zapošljavanju putem mreže EURES; –
podržati rad mreže EURES putem razmjene informacija
o nedostacima i viškovima radne snage na nacionalnoj razini i koordinirati
djelovanja u svim državama članicama; 2. REZULTATI SAVJETOVANJA SA
ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENE UČINKA 2.1. Savjetovanja s državama
članicama Polazna točka za Odluku iz 2012. bilo je
ocjenjivanje mreže EURES iz 2010[15].
U okviru priprema za Odluku iz 2012. održana su savjetovanja s državama
članicama o postojećim nedostacima i mogućem budućem
usmjerenju mreže EURES. Službeno savjetovanje o nacrtu Odluke sa Savjetodavnim
odborom za „Slobodu kretanja radnika“
održano je u jesen 2012. Pozdravljen je glavni cilj
odluke, odnosno, preusmjeravanje usluga koje pruža EURES s usluga pružanja
općih informacija i smjernica prema posredovanju, popunjavanju radnih
mjesta i zapošljavanju. Sve su države članice podržale ideju o programskom
ciklusu i zajedničkim pokazateljima o aktivnostima EURES-a u cilju
povećanja transparentnosti o radu, jačanja razvoja informacija i
unaprjeđenja koordinacije djelovanja. Od tada su pojedine države članice na
stručnim sastancima podrobnije objasnile svoja stajališta o opsegu
budućih provedbenih mjera u svjetlu nacionalne prakse i ograničenja.
Kao rezultat tih sastanaka, dogovorena je prilagodba pristupa prema otvaranju
mreže pružateljima usluga, koji nisu javne službe za zapošljavanje, kako bi se
državama članicama dalo više vremena da razmotre načine razvoja
partnerstava na nacionalnoj razini. 2.2. Savjetovanja s
praktičarima Nastavljajući se na navedena savjetovanja
o mreži EURES općenito, u 2013. poslani su upitnici kako bi se dobio pregled
praksi u vezi s pristupom slobodnim radnim mjestima na nacionalnoj razini,
pristupom mreži EURES za tražitelje zaposlenja i poslodavce te organizacijom
aktivnosti posredovanja, popunjavanja radnih mjesta i zapošljavanja diljem
mreže EURES. Odgovori na upitnike potvrđuju nedostatke koje je utvrdila
Komisija jer pokazuju da u državama članicama postoje velike razlike o
tome (a) na koja se radna mjesta primjenjuje popunjavanje slobodnih radnih
mjesta u Europi (transparentnost tržišta rada); (b) koja je početna
točka za omogućavanje automatskog posredovanja, (c) kako dobiti
pristup mreži EURES u praksi (uključivanje) i (d) stvarno pružanje usluga
podrške. 2.3. Procjena
učinka U skladu sa svojom politikom o boljem
uređenju, Komisija je provela procjenu učinka alternativnih politika
za uklanjanje utvrđenih nedostataka. Različite alternativne politike
uključivale su (1) održavanje statusa quo, (2) izmjenu Uredbe 492/2011 u
području ovlasti Komisije za provedbu odredbi, (3) uvođenje nove
Uredbe s potpuno novim odredbama i (4) uvođenje nove Uredbe s posebnom
zadaćom Komisije koja uključuje povećanje suradnje između
javnih i privatnih službi za zapošljavanje. Sve su mogućnosti analizirane
u odnosu na opći cilj razvoja mreže EURES u učinkovit instrument za
tražitelja zaposlenja ili poslodavca zainteresiranog za mobilnost unutar EU-a. Procjena učinka pokazala je da bi prva
mogućnost uzrokovala kašnjenja s reformom koja je pokrenuta odlukom iz 2012.
Drugom mogućnosti omogućilo bi se Komisiji da uvede odgovarajuće
mjere i da nastavi s postupkom prema učinkovitijem instrumentu, ali, u
svjetlu ograničenja nekih država članica, nije bilo očekivano da
će se osigurati željeni ishod Odluke bez promjena u samoj Uredbi 492/2011.
Drugom mogućnosti isto se ne bi postupno uklonili nedostaci u automatskom
posredovanju, uvođenju, uslugama potpore i razmjene informacija i
suradnje. Preferirana mogućnost je stoga zamjena Uredbe 492/2011 i Odluke
iz 2012. s neovisnim instrumentom u koji su uključene odredbe dvaju
instrumenata i koji će se baviti svim nedostacima. U okviru te
mogućnosti odbačen je niz specifičnih alternativa jer nisu bila
razmjerne posebnim ciljevima. Za četvrtu mogućnost, koja bi u 3.
mogućnost uključila mandat za Komisiju za neovisno uspostavljanje
partnerstva s novim službama za zapošljavanje u interesu mreže EURES u cjelini,
smatralo se da ide dalje od onoga to je u ovoj fazi nužno. Odbor za procjenu učinka dao je mišljenje
o nacrtu procjene učinka 5. prosinca 2013. Mišljenje Odbora za procjenu
učinka te konačni tekst procjene učinka i njezin sažetak
objavljeni su zajedno s ovim prijedlogom. 3. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA 3.1. Pravna osnova Prijedlog se temelji na članku 46.
UFEU-a, što je ista pravna osnova kao za Uredbu (EU) br. 492/2011, kojom
se dopušta donošenje Uredbi ili Direktiva na temelju redovnog zakonodavnog
postupka. 3.2. Načela supsidijarnosti i
proporcionalnosti Namjere predložene Uredbe usko su povezane s
ciljevima iz članka 3. stavka 3. UEU-a u skladu s kojima je Europska unija
osnovana kao unutarnje tržište utemeljeno na visoko konkurentnom socijalnom
tržišnom gospodarstvu čiji je cilj potpuna zaposlenost i društveni
napredak, članka 9. UFEU-a, promicanje visoke stope zaposlenosti, jamstvo
odgovarajuće društvene zaštite i članka 45. UFEU-a („pravo
prihvaćanja stvarno učinjenih ponuda za zaposlenje; (...) unutar
državnog područja država članica u tu svrhu “). Pojedine posebne mjere u ovom prijedlogu usko
su međusobno povezane. One se uzajamno podržavaju i trebale bi zajedno učiniti
od mreže EURES preferirani instrument za tražitelja zaposlenja ili poslodavca
zainteresiranog za mobilnost unutar EU-a. Budući da te mjere
podrazumijevaju širenje postojećih obveza transparentnosti,
omogućavanja automatskog posredovanja, osiguranje jednakog pristupa mreži
EURES u cijeloj Uniji, definiranje praktičnih službi za potporu i širenje
postojećih rješenja za razmjenu informacija, smatra se da one
predstavljaju sveobuhvatan, ali uravnotežen odgovor na različite
nedostatke u postojećem okviru za suradnju. Te su mjere prikladne i u
svjetlu položaja nezaposlenih osoba na tržištu rada, potreba tražitelja
zaposlenja („čvrste namjere“) i (tehnološkog) razvoja na tržištima slobodnih radnih mjesta i
zapošljavanja. Svaka je pojedina mjera sama po sebi opravdana
kao mjera koja doprinosi slobodi kretanja radnika iz članka 46. Ugovora.
Cilj je svake od mjera unaprjeđenje „bliske suradnje između
nacionalnih službi za zapošljavanje“ (članak 46. točka (a) UFEU-a) i/ili
prilagodba „odgovarajućih alata“
povezivanju slobodnih radnih mjesta s molbama za posao
(članak 46. točka (d) UFEU-a). Budući da popunjavanje slobodnih radnih
mjesta te prosljeđivanje molbi za posao i životopisa preko granica te
posljedično zapošljavanje radnika podrazumijevaju zajednički okvir za
suradnju između organizacija u različitim državama članicama,
države članice ne mogu dovoljno ostvariti ciljeve prijedloga same i stoga
je potrebno djelovanje na razini EU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti,
ovom Uredbom ne prelazi se ono što je potrebno za postizanje tih ciljeva. Iz
razloga transparentnosti, države članice učinit će dostupnim na
portalu EURES-a samo ona slobodna radna mjesta i životopise koji su već
dostupni na nacionalnoj razini. Automatsko povezivanje postiže se jednostavnim
alatima interoperabilnosti, a ne nametanjem zajedničkog klasifikacijskog
sustava za uporabu na nacionalnoj razini. Uključivanje tj. uvođenje
usluga EURES-a u rad na recepcijama službi za zapošljavanje, može se ostvariti
uobičajenim sredstvima informiranja (na internetu i/ili na papiru) i
koristi se samo u onim situacijama u kojima postoje izravni kontakt na
izričit zahtjev pojedinaca u ciljnim skupinama (tj. u slučaju
zahtjeva za rad s klijentom u službama za zapošljavanje). Usluge potpore mogu
se pružati na nacionalnoj razini putem niza mogućnosti i kanala i njihova
jačina i intenzitet te opseg mogu se određivati na temelju
pojedinačne situacije tražitelja zaposlenja i poslodavaca. Države
članice sustavnije će razmjenjivati informacije o nedostatku ili
višku radne snage i povezanim politikama, ail odluka o tim politikama izvan je područja
primjene ove Uredbe. 4. UTJECAJ NA PRORAČUN Ovaj
prijedlog neće imati poseban utjecaj na proračun EU-a. Na sve
aktivnosti koje će Europska komisija provoditi za mrežu EURES i koje
će dovesti do potrebe za ljudskim i/ili financijskim resursima primjenjuje
se Uredba kojom se uspostavlja Program za zapošljavanje i socijalne inovacije(„EaSI”)
(2014. – 2020.)[16]
i one će biti pokrivene godišnji dodijeljenim proračunskim sredstvima
za taj program. Za
razdoblje 2014. – 2020. ovaj će program EU-a financirati horizontalne
mjere kao što su portal EURES-a, zajednički program osposobljavanja,
ciljani programi mobilnosti kao što su „Tvoj prvi posao preko EURES-a” i razvoj
europske klasifikacije vještina/stručnosti, kvalifikacija i zanimanja
(ESCO). Za isto su razbolje aktivnosti u državama članicama u
području mobilnosti unutar EU-a prihvatljive za financiranje iz Europskog
socijalnog fonda. 5. PODROBNI PREGLED PRIJEDLOGA 5.1. Poglavlje I. – Opće
odredbe U ovom su poglavlju definirani predmet
prijedloga (članak 1.) i njegovi ključni pojmovi (članak 2.). Prijedlogom se u jedinstven okvir
ugrađuju odredbe poglavlja II. i članka 38. Uredbe 492/2011 i Odluke
Komisije 733/2012/EU o mreži EURES. U cijelom se prijedlogu radnici i poslodavci
nazivaju ciljnim skupinama. Radnici su definirani u odnosu na prava dodijeljena
građanima u skladu s člankom 45. UFEU-a. Za potrebe odredbi, oni su
građani koji traže posao i imaju se pravo baviti određenom
aktivnošću kao zaposlene osobe i na državnom području druge države
članice. Međutim, oni mogu biti i državljani trećih zemalja koji
imaju zakonito boravište u državi članici i radnu dozvolu, pod uvjetom da
se mogu preseliti u drugu državu članicu. Prijedlog se odnosi i na one
kategorije građana koji traže praksu ili mogućnosti
pripravničkog staža koje bi mogle dovesti do stalnog zaposlenja. Na temelju zahtjeva Europskog vijeća od 28.
– 29. lipnja 2012., neki članovi mreže EURES istražuju na neformalnoj
osnovi mogućnosti proširenja opsega na pripravnički staž i
naukovanja. Provedba pilot projekta počet će tijekom 2014. i omogućiti
državama članicama da dobrovoljno dijele ponude za zaposlenje i molbe za
posao. Cilj bi trebao biti postupno razvijanje
razmjene informacija, ponuda za zaposlenje i molbi za posao u tom području
izvan situacija obuhvaćenih ugovorom o radu. 5.2. Poglavlje II. –
Uspostavljanje mreže EURES Ovim se Poglavljem ponovno uspostavlja mreža
EURES (članak 3.) U njemu je propisan sastav (članak 4. stavak 1.) i
uloge i odgovornosti a) Komisije (Europski koordinacijski ured, članak 6.),
b) tijela koja su odredile države članice za primjenu ove Uredbe (nacionalni
koordinacijski uredi, članak 7.) i c) organizacije koje sudjeluju u mreži
EURES kao pružatelji usluga (Partneri EURES-a, članak 9.) Budući da
se radi o mreži uzajamne pomoći, sve te organizacije dijele
zajedničke odgovornosti (članak 4. stavak 2.). Mreža EURES pridonosi širokim ciljevima
politike (članak 5.). Kao instrument koji olakšava mobilnost unutar EU-a, on
čini jedno od mnogih rješenja i politika kojima se potiče visok
stupanj zaposlenja. U članku 8. utvrđuje se okvir na
temelju kojeg će pojedine države članice odobravati pridruživanje
organizacija mreži EURES kao partnera EURES-a, uz primjenu minimalnih zajedničkih
kriterija iz Priloga (članak 8. stavak 4.). Ova je odredba glavna osnova
za širenje članstva u mreži EURES u okviru ovog prijedloga. Cilj je
uspostaviti fleksibilni mehanizam kojim se državama članicama
omogućuje da (postupno) uključe u mrežu EURES onoliko organizacija
koliko smatraju da će biti korisno za daljnje ostvarivanje ciljeva EURES
mreže. –
Prvo, nije navedena definicija organizacije koja
predaje zahtjev tako da se pristup može odobriti nizu organizacija,
uključujući privatne službe za zapošljavanje ili službe za
zapošljavanje trećeg sektora, organizacije poslodavaca, sindikate,
trgovačke komore i nevladine organizacije koje pružaju potporu radnicima
migrantima. Sve bi te organizacije mogle na neki način dati smisleni doprinos
poticanju mobilnosti radne snage unutar EU-a. –
Drugo, budući da se na neke od tih
organizacija mogu primjenjivati posebna ograničenja u vezi s njihovim
mandatom, pravnim položajem ili administrativnom sposobnošću, one mogu
sudjelovati samo u određenim dijelovima aktivnosti mreže EURES
(članak 9. stavak 1.). –
Treće, ove organizacije mogu postati
partnerice EURES-a u suradnji s drugim organizacijama (članak 8. stavak 6.).
Okvir stoga ostavlja prostora za veliku fleksibilnost u izgradnji partnerstava
na nacionalnoj razini i s time zemljopisni i tematski utjecaj i pružanje usluga
na nacionalnoj razini u skladu s uzorcima i potrebama mobilnosti. Člankom 8. stavkom 3. uvodi se pravo na
prijavu službi za zapošljavanje. To se pravo može ostvarivati samo u zemlji u
kojoj predmetne službe za zapošljavanje zakonito djeluju (načelo
teritorijalnosti). Dok će javne službe za zapošljavanja i dalje igrati
važnu ulogu u mreži EURES (članak 10.), pojedine države članice
odlučivat će o zahtjevima drugih vrsta službi za zapošljavanje. Država
članica može uvesti dodatne kriterije uz one navedene u Prilogu, ako to
smatra nužnim (članak 8. stavak 5.). Člankom 11. uvodi se jedinstveno tijelo
za upravljanje za olakšavanje praktične suradnje između Komisije i
država članica za potrebe ove Uredbe. 5.3. Poglavlje III. –
Transparentnost Ovim se poglavljem uvode posebne mjere u vezi
s transparentnošću i automatskim povezivanjem: –
ostvariti gotovo potpunu ponudu slobodnih radnih
mjesta na portalu EURES-a tako da tražitelji zaposlenja iz cijele Europe imaju
pristup istim radnim mjestima, u kombinaciji s opsežnom bazom dostupnih
životopisa na temelju kojih registrirani poslodavci mogu tražiti nove
zaposlenike (članci 14., 15. i 17.); –
omogućiti portalu EURES-a uspješno automatsko
povezivanje slobodnih radnih mjesta i životopisa iz svih država članica, s
prijevodom na sve jezike EU-a i razumijevanjem vještina, sposobnosti,
kvalifikacija i zanimanja stečenih na nacionalnoj razini (članak 16.).
Odredbama iz ovog poglavlja izričito se
pruža potpora širenju primjene načela transparentnosti na organizacije
koje nisu javne službe za zapošljavanje, u načelu dobrovoljnim
sudjelovanjem partnera EURES-a u mreži EURES. Osim toga, potiče se javne
službe za zapošljavanje da razvijaju partnerstva sa svim drugim mjerodavnim
organizacijama na načelu jednostavnog pristupa portalu EURES-a
(članak 15. stavak 2.) i da olakšavaju prijenos informacija na nacionalnoj
razini stvaranjem nacionalnog centra (članak 15. stavak 5.). Gotovo potpuno popunjavanje slobodnih radnih
mjesta Sve države članice trenutačno ne
objavljuju na portalu EURES-a sva slobodna radna mjesta objavljena i dostupna
na nacionalnoj razini. U članku 14. stavku (1) točki (a) traži se od
država članica da daju na raspolaganje portalu EURES-a sva slobodna radna
mjesta koja svake godine objavljuju i time proširuje područje primjene
članka 13. Uredbe 492/2011. Prvo, to znači uklanjanje svih općih administrativnih
prepreka u prijenosu slobodnih radnih mjesta na portal EURES-a, kao što su ona
u vezi s prirodom i trajanjem ugovora ili planovima poslodavaca za
zapošljavanje (članak 14. stavak 2.). Drugo, uključuje dodavanje postojećih
slobodnih radnih mjesta radnim mjestima (a) dostupnima u javnim službama za
zapošljavanje na lokalnoj ili regionalnoj razini, ali koja se ne dijele na
središnjoj razini niti su dostupna portalu EURES-a; (b) od trećih
stranaka, kao što su privatne usluge zapošljavanja, kada su dostupna javnim
službama za zapošljavanje na temelju postojećih nacionalnih sporazuma i
(c) od EURESS partnerstva. Uzimajući u obzir relativno novije
tehnološke promjene u vezi s preuzimanjem podataka s interneta, ograničen
broj država članica koje koriste takve alate i moguće probleme sa
zaštitom podataka, u ovoj se fazi ne predlaže zahtijevanje od država
članica da na portalu EURES-a objave sve podatke prikupljene alatima za
prikupljanje podataka na internetu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Široka baza molbi za posao i životopisa Trenutačno na europskoj razini nema
automatske elektroničke razmjene životopisa ili drugih informacija iz
profila tražitelja podataka, unatoč frazi iz članka 13. Uredbe 492/2011.
U članku 14. stavku 1. točki (b) traži se od država članica da
ubuduće objave na portalu EURES-a svoje molbe za posao i životopise koji
su dostupni na nacionalnoj razini, pod uvjetom da je osoba pristala na njihov
prijenos na portal EURES-a. To se odnosi na prijenos portalu EURES-a
podataka koje tražitelji zaposlenja daju na raspolaganje a) izravno javnim
službama za zapošljavanje i (b) javnim službama za zapošljavanje kao rezultat
sporazuma ili dogovora o razmjeni podataka između javnih službi za
zapošljavanje i drugih službi za zapošljavanje i (c) partnerima EURES-a To bi
poslodavcima registriranim na portalu EURES-a omogućilo izravan pristup većoj
bazi životopisa. Mehanizmi potpore za pristup tražitelja
zaposlenja i poslodavaca putem interneta Kako
bi se tražiteljima zaposlenja i poslodavcima olakšala razmjena molbi za posao,
životopisa i slobodnih raznih mjesta preko granica, uvode se dvije obveze: (a)
u članku 15. zahtijeva se od javnih službi za zapošljavanje i drugih
partnera EURES-a da olakšaju pristup portalu EURES-a na portalima za traženje
posla kojima upravljaju i (b) člankom 17. predviđa se da javne službe
za zapošljavanje i partneri EURES-a koji unose svoje podatke, moraju ponuditi
tražiteljima zaposlenja i poslodavcima odgovarajuću pomoć kada se
žele registrirati na portal EURES-a. Automatsko povezivanje Europska komisija razvija Europsku
klasifikaciju o vještinama, sposobnostima, kvalifikacijama i zanimanjima. Dok
je njezina najvažnija funkcija služiti kao automatizirani alat za povezivanje
vještina za portal EURES-a, ona će omogućiti potpunu
interoperabilnost podataka između nacionalnih portala za traženje posla
diljem Europe. S tehničkog stajališta, za ostvarivanje
interoperabilnosti za potrebe automatskog povezivanja nije potrebno
usklađivanje klasifikacijskih sustava. Radi uvođenja prikladnog mehanizma
u zakonodavstvu Unije koji će omogućiti svim državama članicama
razvoj automatskog povezivanja preko granica na nacionalnim portalima za
traženje posla, u članku 16. predviđeno je da će države
članice izraditi početni inventar kako bi označile sve
klasifikacije prema toj europskoj klasifikaciji i iz nje. U članku 16.
stavku 3. određen je datum dostave za sve države članice, a nakon tog
datuma svi će razmijenjeni podaci biti interoperabilni, pod uvjetom da se
koriste tehničke norme i predlošci (članak 16. stavak 5.). Odgovornost za kvalitetu podataka Odgovornost za kvalitetu slobodnih radnih mjesta,
točnost podataka koje pruža i njihovu usklađenost s nacionalnim
zakonodavstvom i nacionalnim normama snosi organizacija koja je podatke
učinila dostupnima na portalu EURES. Kako bi se korisnike obavijestilo o
toj odgovornosti, na portalu se nalazi izjava Komisije o ograničenju
odgovornosti. U članku 14. stavku 4. upućuje se na potrebu za takvim
nacionalnim zakonodavstvom i normama, dok se u stavku 5. utvrđuju
načela o suradnji i razmjeni podataka u tom području te se stavkom 6.
predviđa da izvor podataka o slobodnim radnim mjestima mora biti sljediv
(do organizacije koja ih čini dostupnima). 5.4. Poglavlje IV. – Usluge
podrške Ovim se poglavljem uvode posebne mjere u vezi
s uključivanjem i uslugama podrške: –
učiniti dostupnima osnovne informacije o mreži
EURES diljem Unije svakom tražitelju zaposlenja ili poslodavcu koji traži
usluge zapošljavanja i stalno omogućavati svim zainteresiranim osobama
pristup mreži EURES (članak 19. i članak 20. stavak 1.); –
pomoći svakoj takvoj zainteresiranoj osobi s
povezivanjem, popunjavanjem radnih mjesta i zapošljavanjem putem mreže EURES
(članci 20. stavci 2. – 4. , članci 21. do 23.). Odredbama iz ovog poglavlja izričito se
pruža potpora pružanju usluga podrške organizacija koje nisu javne službe za
zapošljavanje, u načelu putem dobrovoljnog sudjelovanja partnera EURES-a u
mreži EURES. Osim toga, potiče se javne službe za zapošljavanje da
razvijaju partnerstva kako bi poslodavcima pružile dosljedan paket usluga u
području mobilnosti radne snage unutar EU-a (članak 21. stavak 4.). Načela
U članku 18. stavcima 1. i 2. sadržano je
načelo da države članice moraju osigurati učinkovit pristup
mreži EURES na svom državnom području te da one razvijaju koordinirani
pristup uslugama podrške, uzimajući u obzir svoju odgovornost za sustav
odobravanja za partnere EURES-a, nesmetano funkcioniranje nacionalnog
koordinacijskog ureda i ulogu javnih službi za zapošljavanje u zaštiti javnog
interesa u tome području. U članku 18. stavku 3. navedene su
mogućnosti izbornika za pružanje usluge na državnom području svake
države članice. U članku 18. stavku 5. sadržano je
načelo da usluge podrške radnicima moraju biti besplatne, a za većinu
usluga potpore poslodavcima naknade se mogu naplaćivati u skladu s
nacionalnom praksom (članak 18. stavak 6.). Uključivanje
U članku 19. i članku 20. stavku 1.
predviđeno je da (a) svaki radnik i poslodavac koji je zatražio usluge
službe za zapošljavanje u EU-u mora dobiti nužne osnovne informacije o tome što
EURES može za njih učiniti i (b) da svaki zainteresirani radnik mora biti
proaktivno upoznat s „ponudom EURES-a“ za dodatnom pomoći. Usluge
podrške Trenutačno organizacije u mreži EURES
pružaju usluge informiranja, usmjeravanja i savjetovanja tražiteljima
zaposlenja i poslodavcima, na sljedeće načine: –
(...) pomažu i savjetuju tražitelje zaposlenja
koji su zainteresirani za rad u inozemstvu o prikladnim slobodnim radnim
mjestima i pružaju im pomoć i potporu u izradi molbi za posao i
životopisa, u skladu s preporučenim modelom europskog životopisa. Tražitelji
zaposlenja imat će priliku unijeti svoje životopise u bazu podatka
EURES-a.; –
(…) pružaju informacije i usluge posredovanja pri zapošljavanju
poslodavcima koji žele zapošljavati radnike iz drugih zemalja,
uključujući savjete i pomoć pri specificiranju profila
mogućih kandidata. Oni će promicati bazu podataka životopisa EURES-a
kao alata kojim će poslodavci dobiti pristup osobama zainteresiranima za
rad u inozemstvu. Odlukom iz 2012. države članice pozvane
su više se usredotočiti na povezivanje, popunjavanje radnih mjesta i
zapošljavanje. Radi pružanja potpore dosljednijoj provedbi u
okviru mreže EURES, u zakonodavstvu EU-a trebale bi biti navedene usluge
potpore koje će se pružati tražiteljima zaposlenja i poslodavcima koji su
zainteresirani za pomoć u vezi s mobilnosti radnika unutar EU-a.
Člancima 20. – 23. obuhvaćen je cijeli niz usluga, od osnovnih
informacija i smjernica, do prilagođene pomoći, uključujući
u području socijalnog osiguranja i podrške nakon zapošljavanja. Posebne
usluge podrške Pogranični radnici suočeni su s
posebnim problemima u vezi sa socijalnim osiguranjem, oporezivanjem i
osiguranjem i stoga im je potrebna posebna pomoć. Predmetne države članice mogu
odlučiti uspostaviti strukture za suradnju i pružanje podrške u
pograničnim regijama i tako gdje to učine, usluge podrške
pograničnim radnicima moraju uključivati a) rješenja uspostave
jedinstvenog mjesta za obavijesti o slobodnim radnim mjestima, molbama za posao
i životopisima (članak 15. stavak 6.); b) ciljane osnovne informacije
(članak 19. stavak 2.) te c) u vezi sa socijalnim osiguranjem, integrirani
mrežni pristup (članak 23. stavak 2.) te pomoć i upućivanje
nadležnim tijelima za socijalno osiguranje (članak 23. stavak 3.). Jedan poseban oblik tih struktura za potporu su
prekogranična partnerstva. Na temelju smjernica javnih službi za
zapošljavanje u državama članicama, one mogu spojiti, u različita
partnerstva, ovisno o regionalnim prekograničnim potrebama tržišta rada,
javne službe za zapošljavanje, poslodavce i organizacije sindikata, lokalne
vlasti i druge institucije koje se bave s problemima zapošljavanja i strukovnog
obrazovanja u pograničnim regijama. Prekogranične regije koje
zadovoljavaju uvjete za posebne strukture podrške su područja koja služe
kao izvori radne snage u kojima postoji značajan stupanj
prekograničnog putovanja na posao ili jasan potencijal za
prekogranična putovanja na posao. Nediskriminacijski pristup aktivnim
politikama tržišta rada U članku 24. propisano je načelo da
ne smije biti diskriminacije u pristupu aktivnim politikama tržišta rada
među državljanima koji se kreću na teritoriju vlastite zemlje i
državljanima koji se sele u druge države članice (jednako postupanje u
slučaju mobilnosti prema van). To slijedi iz članka 5. Uredbe 492/2011
u kojem je predviđeno da radnici koji traže zaposlenje u državi
članici primaju pomoć jednaku onoj koja je dostupna državljanima te
države članice (jednako postupanje u slučaju mobilnosti prema
unutra). 5.5. Poglavlje V. – Odnos s
politikama mobilnosti U ovom se poglavlju uvode posebne mjere: –
podržati rad mreže EURES putem razmjene informacija
o nedostacima i viškovima radne snage na nacionalnoj razini i koordinirati
djelovanja u svim državama članicama (članci 25. do 30.). Odredbama iz ovog poglavlja izričito se
pruža potpora proširenju prikupljanja i preispitivanja informacija, podataka i
pokazatelja organizacija koje nisu javne službe za zapošljavanje, sudjelovanjem
partnera EURES-a u mreži EURES. Opća svrha razmjene informacija i
izvješćivanja Opća je svrha ovog poglavlja
učvrstiti postojeća rješenja za razmjenu informacija u mreži EURES
radi postizanja kvalitete konkretnih kolektivnih rezultata ili koordinacije politika
država članica. Aktivnosti u vezi s razmjenom informacija Člankom 25. preuzima se obveza dogovorena
u okviru pregovora o Programu EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije
(EaSI). Time bi se trebala olakšati integracija rezultata analitičkih
aktivnosti mreže EURES o tokovima mobilnosti radne snage i uzorcima.
Budući da je bolje uključiti tu odredbu u Uredbu o EURES-u, predlaže
se ukidanje tog članka u Programu EaSI (vidi članak 35.). Člankom 26. uvodi se obveza država
članica da dijele informacije o tržištu rada važne za mobilnost radne
snage unutar EU-a. Time će se državama članicama pomoći da
povežu mjere u okviru mreže EURES sa širom slikom politika za mobilnost. Člankom 27. nastoji se poticati sve
organizacije unutar mreže EURES, odnosno, koordinacijske urede, javne službe za
zapošljavanje i druge partnere EURES-a, da otvoreno i proaktivno dijele
dostupne informacije o situaciji u pojedinim državama članicama koje bi
mogle biti korisne radnicima zainteresiranim na mobilnost unutar EU-a. Do danas
su te informacije prikupljali samo koordinacijski uredi koji su ih zatim
stavljali na portal EURES-a. Radnicima će koristiti uključiviji
pristup odozdo prema gore za prikupljanje takve vrste informacija. Taj se
rezultat može konsolidirati u obliku dogovorenih predložaka (članak 27.
stavak 3.). Člankom 28. preuzima se pristup o
programiranju iz Odluke iz 2012. Razmjenom informacija o planiranim
aktivnostima, resursima i praćenju između nacionalnih koordinacijskih
ureda povećala bi se učinkovitost cijele mreže EURES. Na taj se
način mogu povećati sinergije i razvoj specifičnih
zajedničkih projekata zapošljavanja. Aktivnosti u vezi s izvješćivanjem U članku 29. utvrđeni su načini
mjerenja rezultata mreže EURES. Člankom 30. želi se nastaviti s pristupom
iz članka 17. Uredbe 492/2011 prema kojem se izvješćuje o provedbi
Poglavlja II. Uredbe svake dvije godine. 5.6. Poglavlje VI. – Završne
odredbe U članku 31. pojašnjava se da se sve
mjere predviđene u ovoj Uredbi moraju provoditi u skladu sa zakonodavstvom
EU-a o zaštiti osobnih podataka i nacionalnim provedbenim mjerama. Budući
da je Komisija u svojoj ulozi Europskog koordinacijskog ureda jedan od dionika,
potrebno je uzeti u obzir i Uredbu 45/2001. Člankom 32. predviđa se ex post
evaluacija provedbe ove Uredbe. Članci 33. i 34. sadržavaju
uobičajene odredbe u sekundarnom zakonodavstvu EU-a o primjeni
članaka 290. i 291. UFEU-a. U članku 35. navedene su odredbe koje
treba staviti izvan snage. U članku 36. naglašava se postojanje
prijelaznih sporazuma u skladu s ugovorima o pristupanju. Ova se odredba
primjenjuje na Hrvatsku. 2014/0002 (COD) Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskoj mreži službi za zapošljavanje,
pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada (Tekst značajan za EGP) EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE
EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 46., uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije, nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog
akta nacionalnim parlamentima, uzimajući u obzir mišljenje Europskoga
gospodarskog i socijalnog odbora[17], uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[18], nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za
zaštitu podataka, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, budući da: (1) Slobodno kretanje radnika
temeljna je sloboda građana Unije i jedan od stupova unutarnjeg tržišta u
Uniji utjelovljen u članku 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor“). Njegova se
provedba dalje razvija u zakonodavstvu Unije čiji je cilj jamčiti
potpuno ostvarivanje prava građana Unije i članova njihovih obitelji. (2) Slobodno kretanje radnika
ključni je element za razvoj integriranog tržišta rada u Uniji koji
omogućuje mobilnost radnika iz područja s visokom stopom
nezaposlenosti u područja koja obilježava nedostatak radne snage. Time se
omogućuje pronalaženje odgovarajućih vještina za ispražnjena radna
mjesta i svladavanje uskih grla na tržištu rada. (3) Odredbama Uredbe 492/2011
Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja
radnika u Uniji (kodifikacija)[19]
uspostavljeni su mehanizmi za popunjavanje slobodnih radnih mjesta i razmjenu
informacija dok su u Provedbenoj odluci od 26. studenoga 2012. sadržane odredbe
o funkcioniranju mreže pod nazivom EURES (Europska služba za zapošljavanje) u
skladu s tom uredbom. Potrebno je revidirati taj regulatorni okvir kako bi se
uzeli u obzir novi uzorci mobilnosti, veći zahtjevi za pravičnom
mobilnosti, promjene u tehnologiji za razmjenu podataka o slobodnim radnim
mjestima, korištenje različitih kanala za zapošljavanje za tražitelje
zaposlenja i poslodavce te sve veća uloga posrednika na drugim tržištima
rada u pružanju usluga zapošljavanja, uz javne službe za zapošljavanje. (4) Kako bi se radnicima pomoglo
da učinkovito ostvaruju pravo na slobodu kretanja, pomoć u skladu s
ovom Uredbom dostupna je svakom državljaninu države članice Unije koji ima
pravo baviti se djelatnošću kao zaposlena osoba, kao i njegovim
članovima obitelji, u skladu s člankom 45. Ugovora. Države
članice daju jednak pristup državljaninu treće zemlje koji, na
temelju zakonodavstva Unije ili nacionalnog zakonodavstva, ima pravo na jednako
postupanje u tom području kao i njihovi državljani. (5) Sve veća
međuovisnost između tržišta rada zahtjeva bolju suradnju između
službi za zapošljavanje u cilju omogućivanja slobode kretanja za sve
radnike na temelju dobrovoljne i pravične mobilnosti unutar Unije u skladu
s člankom 46. točkom (a) Ugovora i zato je potrebno uspostaviti
zajednički okvir za suradnju između država članica i Komisije u
području mobilnosti radne snage u Uniji. Ovim bi se okvirom trebala ujediniti
na jednom mjestu sva slobodna radna mjesta u Uniji te mogućnost prijave na
ta radna mjesta („popunjavanje slobodnih radnih mjesta“), utvrditi pružanje povezanih
usluga podrške radnicima i poslodavcima i osigurati zajednički pristup
razmjeni informacija koje su potrebne za olakšavanje navedene suradnje. (6) U „Programu za rast i radna mjesta“ Europsko vijeće
zatražilo je istraživanje mogućnosti širenja mreže EURES na
pripravnički staž i naukovanje, s tim da pripravnički staž i
naukovanje mogu biti obuhvaćeni postojećom Uredbom, pod uvjetom da se
predmetne osobe smatraju radnicima uz upućivanje na prava dana
građanima sukladno članku 45. Ugovora. Potrebno je uvesti
odgovarajuću razmjenu informacija o mobilnosti za pripravnike i
naučnike u Uniji te razviti odgovarajuće usluge podrške za kandidate
za ta radna mjesta, na temelju mehanizma za popunjavanje ponuđenih radnih
mjesta kada se to smatra izvedivim u skladu s odgovarajućim normama i
vodeći računa o nadležnostima država članica. (7) U cijeloj je Uniji potrebna
dosljednija primjena usluga popunjavanja slobodnih radnih mjesta, podrške i
razmjene informacija o mobilnosti radnika u Uniji. Mreža EURES stoga mora biti
uspostavljena kao sastavni dio zajedničkog okvira za suradnju između
država članica i Komisije. Potrebno je utvrditi uloge i odgovornosti
različitih organizacija koje sudjeluju u mreži, kao što je Europska
komisija („Europski koordinacijski ured“), tijela koja su države članice odredile za
poduzimanje radnji na nacionalnoj razini („nacionalni koordinacijski uredi“) i organizacije koje
pomažu tražiteljima zaposlenja i poslodavcima („partneri EURES-a“). (8) Transnacionalna i
prekogranična suradnja i potpora svim organizacijama koje rade za EURES u
državama članicama bila bi olakšana strukturom na razini Unije („Europski
koordinacijski ured“) koja bi trebala pružati zajedničke informacije, aktivnosti
osposobljavanja, alate i smjernice. Ta bi struktura trebala isto tako biti
odgovorna za razvoj Europskog portala za radnu mobilnost (portal EURES), zajedničke
IT platforme. Za usmjeravanje rada potrebno je pripremiti višegodišnje programe
rada u dogovoru s državama članicama. (9) Države članice trebale
bi uspostaviti koordinacijske urede na nacionalnoj razini radi pružanja
opće potpore i pomoći svim organizacijama na njihovom teritoriju koje
rade za EURES i podržati suradnju s istovjetnim organizacijama u drugim
državama članicama i s Europskom koordinacijskom uredu. Ti koordinacijski
uredi trebali bi u prvom redu imali zadaću rješavati prigovore i probleme
u vezi sa slobodnim radnim mjestima te provjeravati pitanja usklađenosti u
vezi s dobrovoljnom i pravičnom mobilnosti radnika u Uniji. (10) Suradnja socijalnih partnera u
mreži EURES posebno pridonosi analizi prepreka mobilnosti te promicanju
pravične i dobrovoljne mobilnosti radnika u Uniji, uključujući u
pograničnim regijama. Predstavnici socijalnih partnera na razini Unije
stoga bi trebali biti uključeni u opću strukturu upravljanja mreže
EURES, dok nacionalne organizacije poslodavaca i sindikati mogu zatražiti
partnerstvo s EURES-om. (11) Sastav mreže EURES trebao bi
biti prilagodljiv kako bi se omogućilo sudjelovanje drugih organizacija
koje nisu prethodno navedene u cilju prilagodbe promjenama na tržištu u odnosu
na službe zapošljavanja. Pojava raznih službi za zapošljavanje u kombinaciji s
promijenjenom ulogom javnih službi za zapošljavanje u vezi s nacionalnim
uslugama zapošljavanja ukazuje da države članice i Europska komisija
moraju uložiti zajedničke napore u otvaranje mreže EURES, kao glavnog alata
Unije za pružanje usluga zapošljavanja unutar Unije. (12) Brojnije članstvo u mreži
EURES donosi društvene, ekonomske i financijske koristi. Na taj se način
povećava učinkovitost u pružanju usluga jer se olakšavaju
partnerstva, povećava nadopunjavanje i poboljšava kvaliteta. Njime se
povećava tržišni udio mreže EURES jer novi članovi u okviru
mehanizama za popunjavanje slobodnih radnih mjesta stavljaju na raspolaganje
slobodna radna mjesta, molbe za posao i životopise. Transnacionalna i prekogranična
suradnja, koja je ključno obilježje rada EURES mreže, mogla bi pridonijeti
stvaranju inovativnih oblika učenja i suradnje između službi za
zapošljavanje, uključujući u području standarda kvalitete za
slobodna radna mjesta i usluge podrške. Time bi se povećala važnost mreže
EURES kao jednog od glavnih alata dostupnih državama članicama i Europskoj
komisiji za pružanje potpore konkretnim mjerama za ostvarivanje visoke stope
zaposlenosti u Uniji. (13) U skladu s njihovim nadležnostima
u vezi s organizacijom tržišta rada, same države članice trebale bi biti,
svaka na svom državnom području, nadležne za odobravanje sudjelovanja
organizacija kao partnera EURES-a u mreži EURES. Na odobrenja bi se trebali
primjenjivati minimalni zajednički kriteriji i ograničen niz osnovnih
pravila o postupku odobravanja kako bi se osigurala transparentnost i jednake
mogućnosti prilikom ulaska u EURES mrežu, ne dovodeći u pitanje nužnu
prilagodljivost u odnosu na različite nacionalne modele i oblike suradnje
između javnih službi za zapošljavanje i drugih dionika na tržištu rada u
državama članicama. (14) Jedan od ciljeva mreže EURES
je podržati mobilnost radne snage unutar Unije i stoga bi minimalni
zajednički kriteriji za pridruživanje organizacija za odobravanje trebali
uključivati zahtjev da se te organizacije moraju obvezati da će
potpuno poštovati primjenjive norme na tržištu rada i pravne zahtjeve. (15) Kako bi se osigurala
odgovarajuća ravnoteža između trenutnog funkcioniranja mreže EURES,
koje se temelji na dugotrajnoj suradnji između javnih službi za
zapošljavanje i cilj otvaranja mreže EURES prema novim organizacijama, potrebno
je predvidjeti priznavanje posebnog položaja javnih službi za zapošljavanje u
mreži EURES. Potrebno je uvesti prijelazno razdoblje nakon kojeg sudjelovanje
javnih službi za zapošljavanje isto postaje podložno potpunoj primjeni
minimalnih zajedničkih kriterija. Države članice bi trebale osigurati
da javne službe za zapošljavanje zadovoljavaju minimalne zajedničke
kriterije i obveze u skladu s Uredbom. (16) Kako bi radnicima i
poslodavcima mogla davati pouzdane i ažurne informacije o različitim
vidovima mobilnosti radne snage u Uniji, mreža EURES bi trebala surađivati
s drugim tijelima, službama i mrežama Unije koje olakšavaju mobilnost i
informiraju građane o njihovim pravima u skladu sa zakonodavstvom Unije,
kao što su portal Vaša Europa, Europski portal za mlade i SOLVIT, organizacije
odgovorne za priznavanje stručnih kvalifikacija i tijela za promicanje,
analizu, praćenje i potporu jednakom postupanju s radnicima, imenovane u
skladu s Direktivom ..2013 (EU) [Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama
za lakše ostvarivanje prava radnika u kontekstu slobode kretanja radnika]. (17) Pravo na slobodu kretanja
podrazumijeva nužno uspostavljanje načina pružanja potpore popunjavanju
radnih mjesta, odnosno, razmjeni informacija o slobodnim radnim mjestima, molbi
za posao i životopisa kako bi tržište rada postalo potpuno pristupačno
radnicima i poslodavcima u skladu s člankom 46. točkom (d) Ugovora,
zbog čega na razini Unije treba uspostaviti zajedničku IT platformu kojom
će upravljati Komisija. Osiguravanje tog prava znači da će
radnici moći stvarno imati pristup svim prilikama za zapošljavanje u
cijeloj Uniji. (18) Zajednička IT platforma
na kojoj se nalaze slobodna radna mjesta i mogućnost prijave na ta radna
mjesta, a na kojoj tražitelji zaposlenja i poslodavci mogu automatski povezati
podatke na temelju različitih kriterija i razina, trebala bi olakšati
ostvarivanje ravnoteže na tržištima rada u Uniji, čime bi se postigla
visoka stopa zaposlenosti i izbjegli rizici za standard života i stope
zaposlenosti u raznim regijama i industrijama. (19) Pravnu odgovornost za
osiguravanje unutarnje i tehničke kvalitete podataka koji su dostupni
zajedničkoj IT platformi, posebno u pogledu podataka o slobodnim radnim
mjestima, snose organizacije koje čine dostupnima podatke u skladu sa
zakonodavstvom i/ili normama koje određuju države članice. Komisija
bi trebala olakšati suradnju kako bi se omogućilo rano otkrivanje svih
prijevara ili zlouporabe u vezi s razmjenom podataka na razini Europske unije. (20) Zajednički sustav
klasifikacije vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja jedan je od
najvažnijih alata kojim će se u Uniji omogućiti prijavljivanje na
posao putem interneta te je stoga nužno razviti suradnju između država članica
i Europske komisije radi postizanja interoperabilnosti i smislenog automatskog
povezivanja preko granica, uključujući prenošenje iz zajedničkog
u nacionalne klasifikacijske sustave i obrnuto. Kada budu uspostavljeni drugi
sustavi i alati za usporedivost i transparentnost vještina i kvalifikacija, kao
što je Europski kvalifikacijski okvir i jedinstveni okvir za transparentnost
kvalifikacija i kompetencija (Europass), i oni bi se trebali koristiti u tom
kontekstu. (21) Potrebno je uspostaviti
zajednički pristup uslugama koje pružaju organizacije („usluge podrške“) koje sudjeluju u
mreži EURES te u što većoj mjeri osigurati načelo jednakog postupanja
prema radnicima i poslodavcima koji traže pomoć u području mobilnosti
radne snage u Uniji, bez obzira na to gdje se oni nalaze u Uniji te je stoga
potrebno uspostaviti načela i pravila o dostupnosti usluga podrške na
državnom području pojedinih država članica. Taj zajednički
pristup obuhvaća i pripravništva i naukovanja koja se smatraju zaposlenjem. (22) Veći i opsežniji izbor
usluga podrške u području mobilnosti radnika unutar Unije koristi
radnicima i potreban je za povećanje sposobnosti mreže EURES da pruža
potporu radnicima za vrijeme cijelog životnog radnog vijeka, osiguravajući
njihove prelaske i karijere. (23) Usluga podrške pomoći
će smanjiti prepreke s kojima se suočavaju tražitelji zaposlenja
prilikom ostvarivanja svojih radničkih prava skladu sa zakonodavstvom
Unije te će pridonijeti boljem iskorištavanju svih mogućnosti
zapošljavanja i time osigurati bolje izglede za zapošljavanje svakog pojedinca. (24) Duboko razumijevanje potražnje
na tržištu rada u odnosu na zanimanja, sektore i potrebe poslodavaca
pridonijelo bi pravu na slobodno kretanje radnika u Uniji i stoga bi usluge
podrške trebale uključivati kvalitetnu pomoć poslodavcima, posebno
malim i srednjim poduzećima. Bliskom suradnjom između službi za
zapošljavanje i poslodavaca povećat će se unos slobodnih radnih
mjesta i povezivanje prikladnih kandidata s tim radnim mjestima, osigurat
će se putovi za tražitelje zaposlenja, posebno one u ranjivim skupinama i
poboljšati podaci o tržištu rada. (25) Usluge podrške koje su
zajedničke svim državama članicama trebale bi biti definirane na
temelju dogovora o uspješnoj praksi država članica u području
informiranja, usmjeravanja i savjetovanja tražitelja zaposlenja i poslodavaca. (26) Usluge podrške radnicima
povezane su s ostvarivanjem njihova temeljnog prava na kretanje koje imaju kao
radnici u skladu sa zakonodavstvom Unije i stoga bi trebale biti besplatne.
Međutim, na usluge podrške poslodavcima može se naplaćivati naknada,
u skladu s nacionalnom praksom. (27) Posebnu pozornost treba
posvetiti pružanju podrške mobilnosti u prekograničnim regijama i pružanju
usluga pograničnim radnicima koji žive u jednoj državi članici, a
rade u drugoj i suočavaju se s različitim nacionalnim praksama i
pravnim sustavima te nailaze na posebne administrativne, pravne ili porezne
prepreke mobilnosti. Države članice mogu odlučiti uspostaviti posebne
strukture podrške za olakšavanje takve vrste mobilnosti, takve bi strukture
trebale, u okviru mreže EURES, uzimati u obzir posebne potrebe za
informacijama, smjernicama, prekograničnom povezivanju potražnje i ponude
na tržištu rada te posljedičnom popunjavanju radnih mjesta. (28) Transparentnost tržišta rada i
odgovarajuće sposobnosti povezivanja preduvjeti su za mobilnost radne
snage u Uniji. Bolja ravnoteža između ponude i potražnje na tržištu rada
može se ostvariti putem učinkovitog sustava na razini Unije za razmjenu
informacija o viškovima i manjkovima radne snage na nacionalnoj i sektorskoj
razini koji bi se trebali uspostaviti između država članica i
Europske komisije i koristiti kao osnova za države članice da razviju
svoje politike mobilnosti i pomognu praktičnu suradnju u okviru mreže
EURES (29) Sloboda kretanja radnika i
visok stupanj zaposlenosti usko su povezani i stoga je nužno da države
članice razviju politike mobilnosti koje će pridonijeti boljem
funkcioniranju tržišta rada u Uniji. Politike mobilnosti u državama
članicama trebaju se smatrati sastavnim dijelom njihovih socijalnih
politika i politika zapošljavanja. (30) Potrebno je uspostaviti ciklus
programiranja radi podržavanja koordinacije djelovanja o mobilnosti unutar
Unije. Kako bi programi djelovanja bili učinkoviti, države članice
prilikom njihove pripreme moraju uzeti u obzir podatke o tokovima i uzorcima
mobilnosti, analizu podataka o postojećim i budućim nedostacima i
viškovima radne snage i iskustva te praksu zapošljavanja u okviru mreže EURES
te uključivati pregled postojećih resursa i alata koji su na
raspolaganju organizacijama u državama članicama za olakšanje mobilnosti
radnika unutar EU-a. (31) Razmjenom nacrta planova
djelovanja među državama članicama u okviru ciklusa njihove izrade
trebalo bi se omogućiti nacionalnim koordinacijskim uredima, koji djeluju
u ime država članica, zajedno s Europskim koordinacijskim uredom, da
usmjeravaju resurse mreže EURES prema odgovarajućim djelovanjima i
projektima te tako pridonose razvoju mreže EURES kao alata usmjerenog prema rezultatima
koji je osjetljiv na potrebe radnika u skladu s dinamikom na tržištu rada. (32) U cilju stjecanja prikladnih
informacija za mjerenje rezultata mreže EURES, potrebno je uspostaviti
zajedničke pokazatelje. Ti bi pokazatelji trebali pomoći
organizacijama koje sudjeluju u mreži EURES da prepoznaju svoje rezultate i
ocijene napredak ostvaren u odnosu na ciljeve mreže EURES u cjelini,
uključujući njezin doprinos provedbi koordinirane strategije
zapošljavanja u skladu s člankom 145. Ugovora. (33) Kad god mjere predviđene
u ovoj Uredbi podrazumijevaju obradu osobnih podataka, potrebno ih je provoditi
u skladu sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti osobnih podataka[20] i povezanim
nacionalnim provedbenim mjerama. (34) Ovom se Uredbom poštuju
temeljna prava i načela priznata posebno Poveljom temeljnih prava Europske
unije, kako je navedeno u članku 6. Europske konvencije o ljudskim
pravima. (35) Budući da države
članice ne mogu u potpunosti ostvariti cilj ove Uredbe, odnosno uspostavu
zajedničkog okvira za suradnju između država članica radi
spajanja slobodnih radnih mjesta i mogućnosti prijave na ta slobodna radna
mjesta i lakšeg ostvarivanja ravnoteže između ponude i potražnje na
tržištu rada, on se stoga, zbog opsega i učinka djelovanja, lakše može
ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom
supsidijarnosti, kako je predviđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj
uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u navedenom
članku 5., ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za postizanje tog
cilja. (36) Ovlast donošenja delegiranih
akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
potrebno je prenijeti na Komisiju kako bi se osigurala mogućnost izmjene
obveza koje su državama članicama određene u vezi s odobravanjem
organizacija da postanu članicama mreže EURES kao partneri EURES-a te
dostavljanjem zajedničkih pokazatelja za te organizacije u svjetlu
iskustava stečenih njihovom primjenom ili uzimanje u obzir promjena na
tržištu rada. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnih aktivnosti
provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući savjetovanja na
stručnoj razini. Prilikom izrade i sastavljanja delegiranih akata Komisija
treba osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu mjerodavnih
dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. (37) Kako bi se osigurali
ujednačeni uvjeti za provedbu tehničkih normi i načina za
popunjavanje slobodnih radnih mjesta i automatsko povezivanje te na modele i
postupke za razmjenu informacija između država članica, provedbene
ovlasti potrebno je prenijeti na Komisiju. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u
skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.
veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s
mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti
Komisije, DONIJELI SU OVU UREDBU: POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE Članak 1.
Predmet 1. Cilj je ove Uredbe olakšati
ostvarivanje slobode kretanja radnika u Uniji u skladu s člankom 45.
UFEU-a uspostavljanjem zajedničkog okvira za suradnju između država
članica i Komisije. 2. Za potrebe prvog stavka, ovom
se Uredbom propisuju ciljevi, načela i pravila o: (a)
suradnji između država članica i Komisije
u području razmjene informacija o slobodnim radnim mjestima, molbama za
posao i životopisima te o posljedičnom popunjavanju radnih mjesta; (b)
djelovanjima država članica radi lakšeg
ostvarivanja ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu rada u Uniji,
u cilju promicanja visokog stupnja zaposlenosti; (c)
funkcioniranju Europske mreže službi za
zapošljavanje između država članica i Komisije; (d)
povezanim uslugama podrške koje će se pružati
radnicima i poslodavcima. Članak 2.
Definicije Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se
sljedeće definicije: (a)
„javne
službe za zapošljavanje“ su organizacije država članica, kao dio mjerodavnih ministarstava,
javnih tijela ili korporacija na koje se primjenjuje javno pravo, odgovorne za
provedbu aktivnih politika tržišta rada i pružanje usluga zapošljavanja u
javnom interesu; (b)
„službe
za zapošljavanje“ znači pravna ili fizička osoba koja zakonito posluje u državi
članici i pruža usluge pronalaženja slobodnih radnih mjesta tražiteljima
zaposlenja i poslodavcima usluge zapošljavanja radnika; (c)
„slobodno radno mjesto” znači svaka ponuda
zaposlenja, uključujući pripravništva i naukovanja koja se smatraju zaposlenjem; (d)
„popunjavanje
slobodnih radnih mjesta“ znači razmjena informacija i obrada slobodnih radnih mjesta, molbi
za posao i životopisa; (e)
„zajednička
IT platforma“ znači IT infrastruktura i povezane platforme uspostavljene na europskoj
razini u svrhu popunjavanja praznih radnih mjesta; (f)
„popunjavanje
radnog mjesta“ kod poslodavca s radnikom putem službe za zapošljavanje ili „zapošljavanje“ radnika kod
poslodavca znači pružanje usluga posredovanja između ponude i
potražnje u cilju popunjavanja slobodnog radnog mjesta; (g)
„pogranični
radnik” znači
bilo koja osoba koja obavlja djelatnost kao zaposlena osoba u državi
članici i koja boravi u drugoj državi članici u koju se u pravilu
vraća dnevno ili najmanje jednom tjedno. POGLAVLJE II.
USPOSTAVLJANJE MREŽE EURES Članak 3.
Uspostavljanje Ovom se Uredbom uspostavlja Europska mreža
službi za zapošljavanje („mreža EURES“). Članak 4.
Sastav, uloge i zajedničke odgovornosti 1. Mreža EURES obuhvaća
sljedeće kategorije organizacija: (a)
Europsku komisiju koja je odgovorna za pružanje
pomoći mreži EURES u provedbi njezinih aktivnosti putem Europskog
koordinacijskog ureda; (b)
članove EURES-a kao tijela koja su imenovale
države članice odgovorne za primjenu ove Uredbe u predmetnoj državi
članici tj. nacionalni koordinacijski uredi; (c)
partnere EURES-a koje čine organizacije koje
su države članice odobrile za pružanje pomoći u popunjavanju
slobodnih radnih mjesta i/ili usluga podrške radnicima i poslodavcima na
nacionalnoj, regionalnoj i/ili lokalnoj razini. 2. U skladu s njihovim ulogama i
odgovornostima, sve organizacije koje sudjeluju u mreži EURES aktivno
promiču, blisko surađujući, mogućnosti koje nudi mobilnost
radnika unutar Unije i traže načine i sredstva za radnike i poslodavce da
iskoriste te mogućnosti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj
razini. Članak 5.
Ciljevi Mreža EURES pridonosi sljedećim ciljevima: (a)
olakšavanje ostvarivanja prava propisanih u
članku 45. UFEU-a i u odredbama Uredbe (EU) br. 492/2011 Europskog
parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji[21]; (b)
provedba koordinirane strategije zapošljavanja u
skladu s člankom 145. UFEU-a; (c)
bolje funkcioniranje i integracija tržišta rada u
Uniji; (d)
veća dobrovoljna zemljopisna i radna mobilnost
u Uniji na pravičnoj osnovi; (e)
društvena uključenost i integracija osoba
isključenih iz tržišta rada. Članak 6.
Odgovornosti Europskog koordinacijskog ureda (1) Europski koordinacijski ured
posebno ima sljedeće zadaće: (a)
oblikovanje dosljednog okvira i pružanja horizontalne
potpore u korist mreže EURES, uključujući (i) funkcioniranje i razvoj Europskog portala za
radnu mobilnost, portala EURES i povezanih usluga informacijske tehnologije,
uključujući sustave i postupke za razmjenu slobodnih radnih mjesta,
molbi za posao, životopisa i popratne dokumentacije, kao što su putovnice
vještina i slično te druge informacije, u suradnji s drugim mjerodavnim
informativnim, savjetodavnim službama ili mrežama te inicijativama u Uniji; (ii) informacijske i komunikacijske aktivnosti; (iii) zajednički program osposobljavanja za
osoblje EURES-a; (iv) olakšavanje umrežavanja, razmjene najbolje
prakse i uzajamnog učenja s mrežom EURE; (b)
analiza zemljopisne i radne mobilnosti; (c)
razvoj odgovarajućeg okvira za suradnju i
popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Uniji u području pripravničkog
staža i naukovanja, u skladu s ovom Uredbom; (d)
praćenje i evaluacija aktivnosti EURES-a i njezinih
rezultata u području zapošljavanja, u suradnji s članovima EURES-a. (2) Višegodišnji programi rada
izrađuju se u dogovoru s Koordinacijskom skupinom EURES-a iz članka 11.
Članak 7.
Odgovornosti nacionalnih koordinacijskih ureda 1. Svaki nacionalni
koordinacijski ured odgovoran je za (a)
suradnju s Komisijom i drugim državama
članicama na području popunjavanja slobodnih radnih mjesta u okviru
određenom u Poglavlju III.; (b)
organizaciju rada s EURES-om u državama
članicama, uključujući pružanje usluga podrške u skladu s
Poglavljem IV.; (c)
koordinaciju djelovanja predmetnih država
članica i s drugim državama članicama u skladu s Poglavljem V. 2. Nacionalni koordinacijski
ured organizira na nacionalnoj razini provedbu aktivnosti horizontalne potpore
koju pruža Europski koordinacijski ured u skladu s člankom 6., ako je
potrebno u bliskoj suradnji s Europskim koordinacijskim uredom i drugim
Nacionalnim koordinacijskim uredima. Posebno, te aktivnosti horizontalne
potpore su: (a)
za potrebe objave, uključujući na portalu
EURES, prikupljanje i provjeru informacija o partnerima EURES-a koji djeluju s
njihovih državnih područja, o njihovim aktivnostima i opsegu usluga
podrške koje pružaju radnicima i poslodavcima; (b)
pružanje usluga prethodnog osposobljavanja u vezi s
radom EURES-a, odabir osoblja za sudjelovanje u zajedničkom programu
osposobljavanja i u uzajamnim aktivnostima učenja; (c)
prikupljanje i analizu podataka iz članaka 28.
i 29. 3. Za potrebe objave,
uključujući na portalu EURES, u interesu radnika i poslodavaca, nacionalni
koordinacijski ured provjerava, redovno ažurira i pravovremeno širi informacije
i smjernice dostupne na nacionalnoj razini o: (a)
životnim i radnim uvjetima; (b)
administrativnim postupcima u vezi sa
zapošljavanjem; (c)
pravilima koja se primjenjuju na radnike; (d)
naukovanju i pripravničkom stažu; (e)
ako je primjenjivo, o situaciji pograničnih
radnika, posebno u pograničnim regijama. Ako je potrebno, nacionalni koordinacijski ured
može provjeriti i širiti informacije u suradnji s drugim informativnim i
savjetodavnim službama i mrežama i odgovarajućim tijelima na nacionalnoj
razini, uključujući one iz članka 5. Direktive 2013/…/EU
Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za lakše ostvarivanje prava koja
su dodijeljena radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika[22] . 4. Nacionalni koordinacijski
ured pruža opću potporu organizacijama koje sudjeluju na mreži EURES na
njegovu teritoriju u području suradnje s njihovim partnerima EURES-a u
drugim državama članicama. To uključuje potporu u slučaju
pritužbi u vezi sa zapošljavanjem preko EURES-a i slobodnim radnim mjestima iz
mreže EURES te suradnju s javnim tijelima kao što su inspektorati rada. 5. Nacionalni koordinacijski
ured promiče suradnju s dionicima, kao što su službe za profesionalno
savjetovanje, sveučilišta, trgovačke komore i organizacije
uključene u programe naukovanja i pripravničkog staža. 6. Svaka država članica
osigurava da njezin nacionalni koordinacijski ured dobije osoblje i druge
resurse koji su nužni za izvršavanje njegovih zadaća iz ove Uredbe. 7. Na čelu Nacionalnog
koordinacijskog ureda nalazi se nacionalni koordinator koji je član
Koordinacijske skupine iz članka 11. Članak 8.
Odobravanje partnera EURES-a 1. Svaka država članica
uspostavlja sustav za odobravanje partnera EURES-a koji mogu sudjelovati u
mreži EURES, nadzirati njihove aktivnosti i usklađenosti s nacionalnim
zakonodavstvom i zakonodavstvom Unije prilikom primjene ove Uredbe. Taj sustav
mora biti transparentan, razmjeran i usklađen s načelima jednakog
postupanja prema organizacijama koje podnose prijave i sa zakonom. 2. Države članice
obavješćuju Europski koordinacijski ured o svojim nacionalnim sustavima i
partnerima EURES-a kojima su odobrili sudjelovanje u mreži EURES. 3. Sve službe za zapošljavanje
koje zakonito djeluju u državi članici mogu zatražiti da u toj državi
članici sudjeluju u mreži EURES kao partneri EURES-a, u skladu s uvjetima
iz ove Uredbe i sustavom uspostavljenim u toj državi članici. 4. Partneri EURES-a ovlašteni su
sudjelovati u mreži EURES u skladu s minimalnim zajedničkim kriterijima iz
Priloga. 5. Minimalni zajednički
kriteriji ne dovode u pitanje primjenu dodatnih kriterija ili zahtjeva u državi
članici koje država članica smatra nužnima za potrebe ispravne
primjene pravila koja se primjenjuju na rad službi za zapošljavanje i na
učinkovito upravljanje politikama tržišta rada na njihovom državnom
području. Kako bi se osigurala transparentnost, takvi kriteriji i zahtjevi
čine sastavni dio sustava iz stavka 1. 6. Partneri EURES-a mogu
uključiti druge partnere EURES-a ili druge organizacije kako bi
zajednički zadovoljili kriterije iz Priloga. U takvim slučajevima,
neprekinuto postojanje prikladnog partnerstva dodatni je uvjet za sudjelovanje
u mreži EURES 7. Kako bi izmijenila Prilog,
Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s postupkom iz
članka 33. 8. Komisija može, putem
provedbenih akata, usvojiti predložak za opis nacionalnog sustava i postupaka
za razmjenu informacija o nacionalnim sustavima između država
članica. Komisija donosi te provedbene akte u skladu sa savjetodavnim
postupkom iz članka 34. stavka 2. Članak 9.
Odgovornosti partnera EURES-a 1. Organizacije podnositeljice
zahtjeva mogu izabrati sljedeće načine sudjelovanja u mreži EURES na
sljedeće načine: (a)
pridonijeti bazi slobodnih radnih mjesta u skladu s
člankom 14. stavkom (1), točkom (a); (b)
pridonijeti bazi molbi za posao i životopisa u
skladu s člankom 14. stavkom (1), točkom (b); (c)
pružiti usluge podrške radnicima i poslodavcima u
skladu s Poglavljem IV. ili (d)
kombinacijom točaka (a) do (c). 2. Partneri EURES-a
određuju jednu ili više kontaktnih točaka, kao što su uredi za
zapošljavanje i popunjavanje radnih mjesta, pozivni centri, samoposlužni alati
i slično, gdje radnici i poslodavci mogu dobiti pomoć u vezi s
popunjavanjem slobodnih radnih mjesta i/ili pristupom uslugama podrške u skladu
s ovom Uredbom. Kontaktne točke mogu se temeljiti na programima razmjene
osoblja, upućivanju časnika za vezu ili uključivati
zajedničke agencije za popunjavanje radnih mjesta. 3. U kontaktnim točkama
mora biti jasno naveden opseg usluga podrške koje pružaju radnicima i
poslodavcima. 4. Države članice mogu
tražiti od partnera EURES-a da daju svoj doprinos (a)
funkcioniranju nacionalnih središnjica iz
članka 15. stavka 5. na temelju naknada ili u nekom drugom obliku; (b)
razmjeni informacija iz članaka 26. i 27.; (c)
ciklusu pripreme programa iz članka 28.; (d)
prikupljanju podataka u skladu s člankom 29. Države članice
odlučuju o načinima za davanje tih doprinosa u njihovim nacionalnim
sustavima na temelju načela proporcionalnosti, uzimajući u obzir
čimbenike kao što su administrativna sposobnost partnera EURES-a i njihova
sposobnost suradnje u mreži EURES kako je navedeno u stavku 1. Članak 10.
Uloga javnih službi za zapošljavanje 1. Države članice mogu
prenijeti na svoje javne službe za zapošljavanje opće zadaće ili
aktivnosti u vezi s organizacijom rada u skladu s ovom Uredbom, kao što je
razvoj i upravljanje nacionalnim sustavima za odobravanje partnera EURES-a ili
priprema i distribucija temeljnih informacija iz članka 20. 2. Države članice mogu
povjeriti pružanje usluga podrške iz članaka 21. do 23. svojim javnim
službama za zapošljavanje, pod uvjetom da one sudjeluju u mreži EURES, ili kao
partneri EURES-a odobreni u skladu s člankom 8. i Prilogom ovoj Uredbi ili
kao partneri EURES-a na temelju izuzeća iz stavka 3. 3. Države članice mogu,
najduže na pet godina od datuma primjene ove Uredbe, izuzeti od revizije
primjene članka 8. i priloga ovoj Uredbi one javne službe za zapošljavanje
koje su u trenutku stupanja ove Uredbe na snagu bile dio mreže EURES u skladu s
Provedbenom odlukom Komisije 2012/733/EU i/ili, ako je prikladno, Odlukom
Komisije 2003/8/EC. Države članice obavješćuju Komisiju o odobrenim
izuzećima. Članak 11.
Koordinacijska skupina 1. Koordinacijska skupina
sastoji se od predstavnika Europskog koordinacijskog ureda i Nacionalnih
koordinacijskih ureda. 2. Koordinacijska skupina
podržava provedbu ove Uredbe razmjenom informacija i razvojem smjernica. Ona
posebno pomaže u pripremi nacrta tehničkih normi i formate iz članka 14.
stavka 8. i članka 16. stavka 5. 3. Europski koordinacijski ured
organizira rad Koordinacijske skupine i predsjeda sastancima. Ona poziva predstavnike socijalnih partnera na
razini Unije da sudjeluju u sastancima. Članak 12.
Zajednički identitet i žig 1. Ime EURES koristi se
isključivo za aktivnosti u okviru mreže EURES u skladu s ovom Uredbom.
Prikazan je standardnim logotipom i definiran grafičkim prikazom koji je
odobrio Europski koordinacijski ured. 2. Žig službe EURES i njezin
karakteristični logo registrirani su kao žig Zajednice pri Uredu za
usklađivanje na unutarnjem tržištu i koriste ih sve organizacije koje
sudjeluju u mreži EURES iz članka 3. u svim njihovim aktivnostima u vezi s
mrežom EURES i Uredbom za osiguranje zajedničkog vizualnog identiteta. 3. Organizacije koje sudjeluju u
mreži EURES osiguravaju da su informacije i promotivni materijali koje
objavljuju u skladu s općim komunikacijskim aktivnostima mreže EURES i s
informacijama iz Europskog koordinacijskog ureda. 4. Samo Europski koordinacijski
ured ima ovlasti dati odobrenje trećim strankama da koriste logo EURES-a i
on o tome obavješćuje uključene organizacije. 5. Organizacije koje sudjeluju u
mreže EURES bez odlaganja obavješćuju Europski koordinacijski ured u
slučaju da treće stranke ili treće zemlje zlouporabe logotip. Članak 13.
Suradnja 1. Europski koordinacijski ured
olakšava suradnju mreže EURES s drugim informativnim i savjetodavnim službama i
mrežama Unije. 2. Nacionalni koordinacijski
uredi surađuju sa službama i mrežama iz stavka 1. na razini Unije,
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cilju ostvarenja sinergija i
izbjegavanja preklapanja te, ako je prikladno, uključuju partnere EURES-a.
3. Države članice nastoje
razviti jedinstvena mjesta za komunikaciju s radnicima i poslodavcima o
zajedničkim aktivnostima EURES mreže i tih službi i mreža. POGLAVLJE III.
ZAJEDNIČKA INFORMATIČKA PLATFORMA Članak 14.
Organizacija zajedničke IT platforme 1. U cilju spajanja oglasa za
radna mjesta s molbama za posao, svaka država članica mora učiniti
dostupnima na portalu EURES-a: (a)
sva dostupna slobodna radna mjesta kod njezinih
javnih službi za zapošljavanje te onih koje pružaju partneri EURES-a; (b)
sve molbe za posao i životopise dostupne kod
njezinih javnih službi za zapošljavanje te one koje pružaju partneri EURES-a,
pod uvjetom da su predmetni radnici pristali da informacije budu dostupne
portalu EURES pod uvjetima iz stavka 3.; 2. Kada podatke o slobodnim
radnim mjestima dostavljaju na portal EURES-a, države članice (a)
ne rade nikakve razlike na temelju prirode i
trajanja ugovora niti planova poslodavaca za zapošljavanje; (b)
mogu isključiti slobodna radna mjesta koja su,
zbog njihove prirode ili nacionalnih pravila, otvorena samo za građane
određene zemlje. 3. Pristanak radnika iz stavka 1.
točke (b) mora biti izričit, dvosmislen, slobodno dan,
specifičan i informiran. Radnici moraju moći u bilo kojem trenutku
povući svoj pristanak i zatražiti brisanje ili izmjenu nekih ili svih
podataka koje su učinili dostupnim. Radnici moraju moći izabrati
između niza mogućnosti za ograničavanje pristupa njihovim
podacima ili određenim dodacima. 4. Države članice
uspostavljaju mehanizme i norme potrebne za osiguranje svojstvene i
tehničke kvalitete slobodnog radnog mjesta i podataka iz životopisa. 5. One razmjenjuju informacije o
mehanizmima i normama iz stavka 4. te o normama o sigurnosti i zaštiti
podataka. One surađuju međusobno i s Europskim koordinacijskim
uredbom, posebno u slučaju pritužbi i slobodnih radnih mjesta za koje se
smatra da nisu u skladu s normama primjenjivim u skladu s nacionalnim
zakonodavstvom. 6. Oni osiguravaju
mogućnost praćenja izvora podataka u svrhu nadzora kvalitete
podataka. 7. Kako bi se omogućilo
povezivanje oglasa za slobodna radna mjesta s molbama za posao, svaka država
članica pruža informacije iz stavka 1. u skladu s ujednačenim
sustavom. 8. Komisija donosi, putem
provedbenih akata, nužne tehničke norme i formate, čiji je cilj
ostvariti ujednačen sustav iz stavka 7. Komisija donosi te provedbene akte
u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 3. Članak 15.
Pristup zajedničkoj IT platformi na nacionalnoj razini 1. Javne službe za zapošljavanje
osiguravaju da je portal EURES povezan s svim portalima za traženje posla te da
je jasno vidljiv i da se logično može pretraživati putem svih portala za
traženje posla kojima upravljaju, bez obzira jesu li na središnjoj, regionalnoj
ili lokalnoj razini. 2. Javne službe za zapošljavanje
nastoje sklopiti sporazume s drugim službama za zapošljavanje na državnom
teritoriju te države članice kako bi osigurale primjenjivost načela
iz stavka 1. na alate za pretraživanje slobodnih radnih mjesta na internetu
kojima oni upravljaju. 3. Države članice
osiguravaju da su u internim alatima za službenike kojima upravljaju javne
službe za zapošljavanje sva slobodna radna mjesta, sve molbe za posao i
životopisi objavljeni na portalu EURES dostupni pod istim uvjetima kao i svi
nacionalni podaci u tim alatima. 4. Partneri EURES-a mogu
primjenjivati načela iz stavaka 1. i 3. u skladu s izborom koji su te
organizacije izvršile u skladu s člankom 9. stavkom 1. 5. Države članice
uspostavljaju nacionalne središnjice kako bi omogućile prenošenje na
portal EURES informacija o slobodnim radnim mjestima, molbama za posao i
životopisima koje je dala na raspolaganje svaka organizacija koja je voljna
podijeliti te podatke i na portalu EURES. 6. Države članice nastoje
razviti rješenja jedinstvenih mjesta za komunikaciju prema pograničnim
radnicima i poslodavcima u pograničnim regijama gdje sve predmetne države
članice smatraju da je nužno uspostaviti posebne strukture za suradnju i
pružanje usluga. Članak 16.
Automatizirano povezivanje putem zajedničke IT platforme 1. Komisija razvija Europsku
klasifikaciju o vještinama, kompetencijama, kvalifikacijama i zanimanjima.
Klasifikacija je alat koji olakšava prijave za posao putem interneta preko
granica Europske unije pomoću pronalaženja poslova u skladu s
kvalifikacijama, utvrđivanjem nedostataka vještina, prepoznavanjem
kvalifikacija i pružanjem usluga profesionalne orijentacije na portalu EURES. 2. Države članice
surađuju međusobno i s Europskom komisijom u cilju uspostave
interoperabilnosti između nacionalnih sustava i klasifikacije i stavka 1. 3. U tu svrhu, sve države
članice moraju do 1.1.2017. uspostaviti početni inventar kako bi
označile odnos svih nacionalnih, regionalnih i sektorskih klasifikacija s
klasifikacijom iz stavka 1. te nakon početka korištenja inventara na
temelju zahtjeva dostavljenog Europskom koordinacijskom uredu, redovno
ažurirati inventar kako bi bilo u skladu s razvojem usluga zapošljavanja. 4. Komisija pruža tehničku
potporu državama članicama koje odluče zamijeniti nacionalne
klasifikacije s klasifikacijom iz stavka 1. 5. Komisija donosi, putem
provedbenih akata, tehničke norme i formate nužne za funkcioniranje
klasifikacije iz stavka 1. Komisija donosi te provedbene akte u skladu s
postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 3. Članak 17.
Mehanizmi za olakšavanje pristupa za radnike i poslodavce 1. Javne službe za zapošljavanje
osiguravaju da radnici koji koriste njihove usluge mogu birati žele li da im te
službe za zapošljavanje pomognu pri registraciji na portalu EURES tako da mu
dostave njihove molbe za posao i/ili životopise, putem nacionalne središnjice
iz članka 15. stavka 5. 2. Javne službe za zapošljavanje
uspostavljaju sličan mehanizam za olakšavanje registracije poslodavca na
portalu EURES za one poslodavce koji koriste njihove usluge za objavu slobodnih
radnih mjesta na nacionalnoj razini izravno putem njihovih portala ili putem
drugih platformi koje podržavaju države članice. 3. Partneri EURES-a mogu
primjenjivati načela iz stavaka 1. i 2. u skladu s izborom koji su te
organizacije izvršile u skladu s člankom 9. stavkom 1. 4. Radnici i poslodavci imat
će pristup općim informacijama o tome kako, kada i gdje mogu
ažurirati, revidirati i povući predmetne podatke. POGLAVLJE IV.
USLUGE PODRŠKE Članak 18.
Načela 1. Države članice
osiguravaju da radnici i poslodavci dobiju pristup uslugama podrške na
nacionalnoj razini. 2. Države članice
podržavaju razvoj koordiniranog pristupa takvim uslugama na nacionalnoj razini.
3. Države članice
osiguravaju pružanje usluga podrške iz članaka 20. do 23. putem partnera
EURES-a kako slijedi: (a)
putem samih javnih službi za zapošljavanje
predmetne države članice, u skladu s člankom 10.; (b)
putem organizacija koje djeluju u nadležnosti
javnih službi za zapošljavanje predmetne države članice, na temelju
prenošenja, korištenja vanjskih suradnika ili posebnih sporazuma potpisanih s
tim javnim službama za zapošljavanje ili drugim tijelima o uslugama koje
pružaju te organizacije; (c)
putem jednog ili više partnera EURES-a ili (d)
kombinacijom točaka (a) do (c). 4. Usluge podrške iz
članaka 20. do 23. pružaju u svakoj državi članici barem organizacije
iz stavka 3.(a) ili stavka 3.(b). 5. Usluge podrške za radnike
predviđene u člancima 20., 22., i 23. i pomoć s registracijom na
portal EURES iz članka 17. stavka 1. pružaju se besplatno. 6. Na usluge podrške
poslodavcima iz članaka 21. i 22. i pomoć s registracijom na portal
EURES iz članka 1. stavka 2. može se primjenjivati naknada. Ne smije se
razlikovati naknada koja se naplaćuje za usluge EURES-a i one primjenjive
na druge usporedive usluge koje pruža predmetna organizacija. 7. Predmetni partneri EURES-a,
putem kanala za informiranje, jasno navode radnicima i poslodavcima opseg
usluga podrške koje pružaju, gdje i kako mogu pristupiti tim uslugama i uvjete
pod kojima se pruža pristup. Te se informacije objavljuju na portalu EURES-a. Članak 19.
Pristup osnovnim informacijama 1. Države članice
osiguravaju da svi radnici i poslodavci, koji kao klijenti traže usluge od
službi za zapošljavanje, dobiju informacije ili budu obaviješteni o podrški
mobilnosti koja je dostupna na nacionalnoj razini i koja (a)
daje informacije barem o postojanju portala EURES i
mreže EURES, kontaktnim podacima o mjerodavnim partnerima EURES-a na
nacionalnoj razini, informacijama o kanalima za zapošljavanje koje koriste
(e-službe, prilagođene usluge, lokacija kontaktnih točaka) i
mjerodavnim internetskim poveznicama; (b)
je jednostavno dostupna i prikazana na način jednostavan
za korištenje. 2. Države članice nastoje
razviti posebne informacije za pogranične radnike i poslodavce u
pograničnim regijama gdje sve predmetne države članice smatraju da je
nužno uspostaviti posebne strukture za suradnju i pružanje usluga. 3. Europski koordinacijski ured
podržava razvoj osnovnih informacija u skladu s ovim člankom i pomaže
državama članicama da osiguraju odgovarajuću jezičnu
pokrivenost. Članak 20.
Usluge podrške za radnike 1. Predmetni partneri EURES-a
proaktivno svim radnicima koji traže posao nude mogućnost da pristupe
uslugama iz ovog članka. Ako je prikladno, ova se ponuda ponavlja za
vrijeme postupka traženja zaposlenja. 2. Ako su radnici zainteresirani
za daljnju pomoć, predmetni partneri EURES-a pružaju informacije i
smjernice o pojedinim mogućnostima zapošljavanja i posebno im nude
sljedeće usluge: (a)
davanje informacija o uvjetima života i rada ili
upućuju na takve informacije; (b)
davanje informacija o aktivnim mjerama za tržište
rada i pristupu takvim mjerama; (c)
ako se to od njih traži, pomoć s izradom molbi
za posao i životopisa u cilju osiguranja sukladnosti s europskim tehničkim
normama i formatima iz članka 14. stavka 8. i članka 16. stavka 5.; (d)
ako je nužno, pomoć s učitavanjem molbi
za posao na mjerodavne nacionalne portale za traženje posla i na portal
EURES-a; (e)
ako je prikladno, uključivanje praćenja
mogućeg zapošljavanja unutar EU-a kao dio pojedinačnog akcijskog
plana; (f)
ako je potrebno, upućivanje na drugog partnera
EURES-a. 3. Ako su radnici zainteresirani
za daljnju pomoć i postoji razumna vjerojatnost za zaposlenje unutar EU-a,
predmetni partneri EURES-a pružaju dodatnu pomoć u potrazi za poslom, koja
se sastoji od usluga kao što su odabir odgovarajućih slobodnih raznih
mjesta, pomoć s pripremom molbi za posao i životopisa i prijevod i/ili
pojašnjenje određenih slobodnih radnih mjesta u drugim državama
članicama. 4. Nakon zapošljavanja radnika u
drugoj državi članici kao rezultat usluga pruženih u skladu s ovim
člankom, predmetni partneri EURES-a predmetnoj osobi dostavljaju kontaktne
podatke organizacija u odredišnoj državi članici koje mogu pružiti podršku
nakon zaposlenja. Članak 21.
Usluge podrške za poslodavce 1. Predmetni partneri EURES-a
pružaju informacije i smjernice poslodavcima zainteresiranima za zapošljavanje
radnika iz drugih država članica te im posebno nude sljedeće usluge: (a)
davanje informacija o posebnim pravilima koja se
primjenjuju na zapošljavanje tih radnika; (b)
promicanje uporabe mreže EURES i baze podataka
životopisa na portalu EURES kao alat za pomoć u popunjavanju slobodnih
radnih mjesta; (c)
davanje informacija i smjernica o čimbenicima
koji mogu olakšati zapošljavanje radnika te o tome kako podržati njihovu
integraciju; (d)
na zahtjev, dostavljanje informacija i smjernica o
oblikovanju pojedinačnih zahtjeva u oglasima za radna mjesta koji su
razumljivi europskoj publici; (e)
ako se to od njih traži, pružanje pomoći s
izradom molbi za posao i životopisa u cilju osiguranja sukladnosti s europskim
tehničkim normama i formatima iz članka 14. stavka 8. i članka 16.
stavka 5.; (f)
ako je potrebno, pružanje pomoći prilikom
registracije na portalu EURES; (g)
ako je potrebno, upućivanje na drugog partnera
EURES-a. 2. Ako su poslodavci
zainteresirani za daljnju pomoć i postoji razumna vjerojatnost za
popunjavanje radnih mjesta unutar EU-a, predmetni partneri EURES-a pružaju
dodatnu pomoć u potrazi za poslom, koja se sastoji od usluga kao što su
predodabir odgovarajućih kandidata i pomoć u obliku prijevoda i/ili
pojašnjenja određenih slobodnih radnih mjesta u drugim državama
članicama. 3. Nakon zapošljavanja radnika
iz druge države članice kao rezultat usluga pruženih u skladu s ovim
člankom, predmetni partneri EURES-a predmetnom poslodavcu dostavljaju
kontaktne podatke organizacija koje mogu pružiti pomoć s integracijom
novih zaposlenika iz drugih država članica. 4. Javne službe za zapošljavanje
nastoje sklopiti sporazume s drugim službama za zapošljavanje koje djeluju na
državnom području te države članice (a)
radi zajedničkog promicanja na državnom
području države članice registraciju poslodavaca u mrežu EURES i
korištenje zajedničke platforme za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u
Europi i (b)
razmjene informacija i najbolje prakse o uslugama
podrške za poslodavce koji su zainteresirani za zapošljavanje radnika iz drugih
država članica. Članak 22.
Pomoć poslije zapošljavanja 1. Predmetni partneri EURES-a
pružaju, na zahtjev radnika i poslodavaca, opće informacije o pomoći
nakon zapošljavanja i o tome gdje se može dobiti pomoć nakon zapošljavanja
kao što je obrazovanje o komunikaciji s drugim kulturama, tečajevi jezika
i pomoć s integracijom. 2. Odstupajući od
članka 18. stavka 5., partneri EURES-a mogu radnicima ponuditi pomoć
iz stavka 1. uz naknadu. Članak 23.
Jednostavniji pristup informacijama o socijalnom osiguranju i uslugama
socijalnog osiguranja 1. Države članice
osiguravaju koordinaciju između službi podrške u skladu s ovom uredbom i
usluga socijalnog osiguranja koje pružaju države članice. 2. Za potrebe stavka 1., države
članice podržavaju razvoj integriranog pristupa putem interneta kao prvi
izvor informacija za radnike, pogranične radnike i poslodavce. 3. Na zahtjev radnika,
pograničnih radnika i poslodavaca, predmetni partneri EURES-a pružaju im
opće informacije o pravima u vezi sa socijalnom sigurnosti i
prosljeđuju njihove zahtjeve za posebnim informacijama nadležnim tijelima
i, ako je primjenjivo, drugim tijelima koja pružaju potporu radnicima u
ostvarivanju njihovih prava u okviru slobode kretanja. Članak 24.
Pristup nacionalnim mjerama za tržište rada Država članica ne ograničava pristup
nacionalnim mjerama za tržište rada samo zato što radnik traži pomoć za
pronalaženje posla na državnom području druge države članice. POGLAVLJE V.
ODNOS S POLITIKAMA MOBILNOSTI Članak 25.
Razmjena informacija o tokovima i uzorcima Komisija i države članice prate tokove i
uzorke mobilnosti radne snage u Uniji na temelju statističkih podataka
Eurostata i dostupnih nacionalnih podataka. Članak 26.
Razmjena informacija između država članica 1. Svaka država članica, prikuplja
i analizira informacije, posebno o: (a)
nedostacima i viškovima radne snage na nacionalnim
i sektorskim tržištima rada i o mjeri u kojoj se oni mogu riješiti putem
mobilnosti radne snage; (b)
aktivnostima EURES-a na nacionalnoj razini; (c)
položaju mreže EURES na tržištu usluga
zapošljavanja na nacionalnoj razini u cjelini. 2. Nacionalni koordinacijski
uredi odgovorni su za razmjenu informacija u okviru mreže EURES i za davanje
doprinosa zajedničkoj analizi. 3. Uzimajući u obzir
razmjenu informacija i zajedničku analizu, države članice razvijaju
politike mobilnosti kao sastavni dio njihovih politika zapošljavanja. Tim se
politikama mobilnosti osigurava okvir na temelju kojeg države članice
provode izradu programa iz članka 28. 4. Europski koordinacijski ured
uspostavlja postupke i praktična rješenja kojima se olakšava razmjena
informacija između Nacionalnih koordinacijskih ureda i razvoj
zajedničke analize. Članak 27.
Razmjena informacija uz prateće usluge podrške 1. Sve organizacije koje
sudjeluju u mreži EURES iz članka 4. dijele i razmjenjuju informacije o
situaciji u državama članicama na području životnih i radnih uvjeta,
administrativnih postupaka i pravila koja se primjenjuju na radnike iz drugih
država članica, čime se daju smjernice radnicima i poslodavcima. 2. One isto tako dijele i
razmjenjuju informacije o situaciji u državama članicama koje se odnose na
pogranične radnike. 3. Komisija donosi, putem
provedbenih akata, modele i postupke za razmjenu tih informacija. Komisija
donosi te provedbene akte u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 34.
stavka 2. Članak 28.
Izrada programa 1. Svaki nacionalni
koordinacijski ured svake godine izrađuje program rada za organizacije
koje sudjeluju u mreži EURES na državnom području te države članice. 2. U radni programima navode se:
(a)
glavne aktivnosti koje će se provoditi u
skladu s ovom Uredbom; (b)
ukupni ljudski potencijali i financijska sredstva
dodijeljena za njihovu provedbu; (c)
rješenja za praćenje i ocjenjivanje planiranih
aktivnosti. 3. Nacionalni koordinacijski
ured i Europski koordinacijski ured zajedno pregledavaju nacrte programa rada
prije donošenja konačnih verzija. 4. Pri izradi nacrta programa
rada savjetuju se predstavnici socijalnih partnera na razini Unije koji
sudjeluju u Koordinacijskoj skupini EURES-a. 5. Komisija uspostavlja, putem
provedbenih akata, nužne predloške i postupke za izradu programa. Komisija
donosi te provedbene akte u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 34.
stavka 2. Članak 29.
Prikupljanje podataka i pokazatelji 1. Države članice
osiguravaju da su uspostavljeni postupci za dostavljanje i prikupljanje
podataka o aktivnostima koje se provode na nacionalnoj razini u skladu sa
sljedećim kategorijama zajedničkih pokazatelja: (a)
informacijama i smjernicama o mreži EURES, na
temelju broja kontakata osoblja EURES-a s radnicima i poslodavcima; (b)
popunjavanjem radnih mjesta i zapošljavanja uslijed
aktivnosti EURES-a, na temelju broja slobodnih radnih mjesta, molbi za posao,
životopisa koje obrađuje osoblje EURES-a i broja radnika koji su u skladu
s tim zaposleni u drugoj državi članici; (c)
rezultati o zadovoljstvu korisnika s EURES mrežom,
koji su dobiveni i putem anketa. 2. Europski koordinacijski ured
nadležan je za prikupljanje podataka o portalu EURES i za razvoj suradnje na
popunjavanju slobodnih radnih mjesta u skladu s ovom Uredbom. 3. Komisija ima ovlasti donositi
delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 33. za daljnji razvoj
zajedničkih pokazatelja. Članak 30.
Izvješća o provedbi Uzimajući u obzir informacije prikupljene
na način iz ovog Poglavlja, Europska komisija svake dvije godine dostavlja
izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Odboru regija i Europskom
gospodarskom i socijalnom odboru o mobilnosti radne snage u Uniji i uslugama
koje se pružaju radnicima radi lakšeg ostvarivanja slobode kretanja u skladu s
člankom 46. UFEU-a. POGLAVLJE VI.
ZAVRŠNE ODREDBE Članak 31.
Zaštita osobnih podataka Mjere predviđene u ovoj Uredbi moraju se
provoditi u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka posebno
Direktivom 95/46/EZ o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o
slobodnom kretanju takvih podataka[23]
i nacionalnim provedbenim mjerama, i Uredbom (EZ) br. 45/2001 o zaštiti
pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima
Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka[24]. Članak 32.
Ex post evaluacija Europska komisija dostavlja Europskom
parlamentu, Vijeću, Odboru regija i Europskom gospodarskom i socijalnom
odboru ex post evaluaciju provedbe i učinaka ove Uredbe pet godina
nakon njezinog stupanja na snagu. Izvješće može biti popraćeno
zakonodavnim prijedlozima kojima se izmjenjuje ova Uredba. Članak 33.
Prenošenje ovlasti 1. Ovlasti za donošenje
delegiranih akata prenose se na Komisiju u skladu s uvjetima utvrđenima u
ovom članku. 2. Delegacija ovlasti iz
članaka 8. i 29. prenosi se na Komisiju na neodređeno vrijeme od
datuma stupanja na snagu ove Uredbe ili od bilo kojeg drugog datuma kojeg
odredi zakonodavac. 3. Europski parlament ili
Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegirane ovlasti iz članaka 8.
i 29. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci.
Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske
unije ili na kasniji datum naveden u odluci. Odluka ne utječe na
valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 4. Čim donese delegirani
akt, Komisija ga istovremeno dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću. 5. Delegirani akt donesen u
skladu s člancima 8 i 29. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili
Vijeće ne izraze nikakve primjedbe u roku od 2 mjeseca od
obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije
isteka navedenog roka Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da
nemaju primjedaba. To se razdoblje produžuje za dva mjeseca na
inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. Članak 34.
Postupak odbora 1. Komisiji pomaže Odbor za „EURES“ uspostavljen ovom
Uredbom. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. 2. Kod upućivanja na ovaj
stavak, primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011. 3. Kod upućivanja na ovaj
stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Članak 35.
Stavljanja izvan snage 1. Ovime se stavljaju izvan
snage odredbe navedene u aktima u nastavku: (a)
Poglavlje II. i članak 38. Uredbe (EU) br. 492/2011
Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja
radnika u Uniji; (b)
Članak 23. Uredbe (EU) br. 1296/2013
Europskog parlamenta i Vijeća od 11.prosinca 2013. o Programu Europske
unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i o izmjeni Odluke br. 283/2010/EU
o uspostavi Europskog makrofinancijskog instrumenta za financiranje i socijalnu
uključenost. 2. Upućivanja na akte
stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu. Članak 36.
Primjena Uredba se primjenjuje na države
članice i njihove državljane, ne dovodeći u pitanje članke 2. i 3.
Uredbe (EU) br. 492/2011. Članak 37.
Stupanje na snagu Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom
listu Europske unije. Sastavljeno u Bruxellesu Za Europski parlament Za
Vijeće Predsjednik Predsjednik [1] SLEU, 27.5.2011, L141, str. 1 [2] Odluka Komisije 2003/8/EZ od 23. prosinca 2002. o
provedbi Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1612/68 u odnosu na popunjavanje
radnih mjesta i molbe za zapošljavanje (SL L 5, 10.1.2003., str. 16)
stavljena je izvan snage Provedbenom odlukom Komisije 2012/733/EU od 26.
studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EU) br. 492/2011 (SLEU, 28.11.2012.,
str. 21). Ova će Odluka stupiti na snagu 1.1.2014. [3] COM (2013) 430 [4] Ekonomska
istraživanja OECD-a – Europska Unija, ožujak 2012. ili http://www.oecd-ilibrary.org/economics/oecd-economic-surveys-european-union-2012_eco_surveys-eur-2012-en [5] Ovaj podatak ne uključuje radnike koji imaju
prebivalište u jednoj državi članici, a rade u drugoj državi članici
(pogranični radnici). [6] Tromjesečni pregled zapošljavanja i društvene
situacije u EU-u, lipanj 2013., na temelju podataka iz ankete Gallup Worlda. [7] Primjena godišnje stope od 0,29 % na ukupnu radnu
snagu (241 milijuna). [8] Primjena podataka Gallup Worlda na udio osoba koje se
planiraju preseliti u sljedećih 12 mjeseci, 1,2 % u 2011. i 2012. na
ukupnu radnu snagu (241 milijuna). [9] Poseban Eurobarometar 337: Zemljopisna mobilnost i
mobilnost na tržištu rada (2009.) [10] COM(2013) 269 završna verzija [11] COM(2013) 837 završna verzija [12] COM(2012) 173 završna verzija [13] SL L 328, 28.11.2012., str. 21 [14] SL L 5, 10.1.2003., str.16 [15] COM(2010) 731 završna verzija [16] Uredba (EZ) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje o
socijalne inovacije („EaSI“) i o izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o
uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress za zapošljavanje i
socijalnu uključenost, SL L 347,20.12.2013., str.238. [17] SL C , , str... [18] SL C , , str... [19] SLEU, 27.5.2011., L141, str. 1 [20] Posebno, Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom
osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995.,
str. 31) i Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća
od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u
institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka
primjenjuju se u kontekstu ove Uredbe (SL L 8, 12.01.2001., str. 1). [21] SLEU, 27.5.2011., L141, str. 1. [22] COM(2013) 236 završna verzija [23] SL L 281, 23.11.1995., str. 31. [24] SL L 8, 12.01..2001., str. 1. PRILOG
1.
Pružanje usluge
1.
Postojanje odgovarajućih mehanizama i
postupaka za provjeru i osiguranje poštovanja primjenjivih standarda rada i
pravnih zahtjeva, uključujući primjenjivo zakonodavstvo o zaštiti
podataka te zahtjeve i standarde o kvaliteti podataka o slobodnim radnim
mjestima. 2.
Dokazana sposobnost ponude usluga popunjavanja
slobodnih radnih mjesta i/ili usluga podrške iz ove Uredbe, ako je potrebno u
skladu s izborom organizacije. 3.
Sposobnost pružanja usluga putem više
različitih kanala, s tim da mora biti dostupno barem web-mjesto
organizacije. 4.
Sposobnost upućivanja radnika i poslodavaca na
druge partnere EURES-a i/ili stručna tijela za slobodno kretanje radnika. 5.
Potvrda da će poštovati načelo besplatne
usluge EURES-a za radnike.
2.
Sudjelovanje u mreži EURES
1.
Sposobnost osigurati pravovremeno i pouzdano
pružanje podataka. 2.
Obveza poštovati tehničke norme i načine
za popunjavanje slobodnih radnih mjesta i razmjenu informacija u skladu s ovom
Uredbom. 3.
Sposobnost i opredijeljenost za pružanje
informacija Nacionalnom koordinacijskom uredu o pružanju usluge i rezultatima
rada u skladu s ovom Uredbom. 4.
Postojanje opredijeljenosti za osiguranje
odgovarajućih ljudskih potencijala s obzirom na zemljopisno područje
koje pokriva i institucionalne zadaće organizacije kao partnera EURES-a. 5.
Opredijeljenost osigurati standarde kvalitete
zaposlenika i prijaviti zaposlenike za zajednički program osposobljavanja.