19.8.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 271/58

Izvjestiteljica

gđa Agnès DURDU (LU/ALDE), Članica općinskog vijeća Wincrangea

1.

naglašava da se ovo mišljenje odnosi na dio III. proračuna Europske unije te se ne bavi administrativnim troškovima iz kategorije V.;

2.

upozorava da po drugi put izrađuje samoinicijativno mišljenje o godišnjem proračunskom postupku EU-a;

3.

naglašava činjenicu da izrada godišnjeg proračuna EU-a izravno utječe na lokalne i regionalne vlasti i njihove javne financije, te je političke i strateške prirode;

4.

žali što je Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. usvojen sa šestomjesečnim zakašnjenjem u usporedbi s onim za prethodno razdoblje 2007. – 2013. te primjećuje da će to imati posljedice na apsorpciju odobrenih sredstava za preuzimanje obaveza i na profil plaćanja na srednji rok;

5.

žali što je Europska komisija prijedlog godišnjeg proračuna za 2015. usvojila tek 11. lipnja, dakle gotovo dva mjeseca kasnije u godini nego što je to bio slučaj prije 2013. godine. Naime, ta odgoda predstavlja prepreku za razne zainteresirane strane, uključujući Odbor regija, da daju svoje mišljenje u odgovarajućem roku prije nego što Vijeće donese svoj stav;

6.

izražava žaljenje zbog nedostatka statističkih podataka potrebnih Odboru regija da bi obavljao svoju savjetodavnu ulogu i proveo usporednu analizu država članica. Pomoću tih podataka OR bi mogao bolje utvrditi prednosti i slabosti višerazinskog upravljanja i podastrijeti prijedloge s ciljem najboljeg mogućeg korištenja proračuna EU-a;

7.

u tom kontekstu želi da mu Komisija redovito dostavlja ažurirane podatke o izvršenju proračuna EU-a;

8.

ponovo poziva Europsku komisiju da u najkraćem roku pruži:

9.

ističe znatan broj izmjena proračuna tijekom posljednjih godina te smatra da one narušavaju dobro upravljanje godišnjim proračunima i njihovu transparentnost;

10.

poziva Europsku komisiju, Europski parlament i Vijeće da usklade način predstavljanja izmjena nacrta proračuna, kako bi se proceduru učinilo razumljivijom i transparentnijom, čime bi se olakšao postupak demokratskog nadzora;

11.

podsjeća na kontekst krize, koja i dalje traje u većini država članica EU-a unatoč nekim znacima gospodarskog oporavka, kao i na proračunske obaveze s kojima se suočavaju nacionalne i podnacionalne vlasti; ističe činjenicu da proračun za 2015. godinu može imati značajnu ulogu u učvršćivanju tendencije gospodarskog oporavka, ostvarivanju ulaganja potrebnih za budućnost Europe i ublažavanju učinka krize na europske građane;

12.

podsjeća na odlučujuću ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u gospodarskom oporavku i gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Unije, budući da su one odgovorne za trećinu javnih izdataka i dvije trećine javnih ulaganja te su, osim toga, velikim dijelom povezane s upravljanjem proračunom EU-a i/ili njegovim korištenjem, što naglašava izravni utjecaj europskog proračuna na proračun lokalnih i regionalnih vlasti te ukazuje na štetne učinke koje bi odgoda odobrenih sredstava za preuzimanje obaveza mogla imati na stvarno gospodarstvo;

13.

primjećuje da je napredak ostvaren u postizanju ciljeva strategije Europa 2020. razočaravajući te da proračun za 2015. godinu ima odlučujuću ulogu u postizanju tih ciljeva;

14.

ističe da će nove obaveze, ostvarene u 2014. godini, biti slabe, budući da je to prva godina višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), te da će 2015., kao druga godina VFO-a, imati odlučujući značaj za uspjeh novih višegodišnjih programa tijekom razdoblja 2014. – 2020.; podsjeća da ipak treba predvidjeti slabu apsorpciju obaveza za novi proračun za 2015. godinu, budući da će ona biti dodatno otežana pravilom n+3, te stoga poziva Europsku komisiju i države članice, uz sudjelovanje regija, da što je moguće prije odobre sve partnerske sporazume i operativne programe kako bi omogućile njihovu brzu provedbu;

15.

naglašava da je važno u što većoj mjeri ulaganja provesti ranije, kako bi se ublažili eventualni negativni učinci njihove koncentracije na kraju razdoblja te žali što Komisija, međutim, ne predviđa ranije dodijeliti sredstva za programe pored onih koje je već predvidjela, kao što su inicijativa za zapošljavanje mladih, Obzor 2020., Erazmus + i COSME. Ranija dodjela sredstava naročito bi se mogla ticati drugih programa pod centraliziranim upravljanjem, kao što je, na primjer, Instrument za povezivanje Europe (te, naročito, energetske mreže), budući da programi pod decentraliziranim upravljanjem iziskuju više vremena za provedbu te stoga ne mogu biti uključeni u ranije razdoblje 2014. – 2015.

16.

ocjenjuje obim problema nezaposlenosti mladih te poziva Europsku komisiju da pojasni način provedbe ulaganja šest milijardi eura predviđenih za inicijativu za zapošljavanje mladih, koje bi trebalo biti koncentrirano u 2014. i 2015., kao i međusobnu povezanost partnerskih sporazuma i nacionalnih planova za provedbu programa jamstva za mlade; izražava sumnju u pogledu kapaciteta apsorpcije šest milijardi u razdoblju 2014. – 2015., s obzirom na zakašnjelo usvajanje operativnih programa i mali broj država članica koje su 1. rujna 2013. odlučile izdatke isplatiti ranije; u tom kontekstu naglašava da je početkom 2015. potrebno provesti procjenu stanja provedbe te inicijative; poziva Europsku komisiju da pojasni koja će sredstva dugoročno biti dodijeljena za tu inicijativu nakon 2016. te dijeli mišljenje Europskog parlamenta da treba razmotriti sve mogućnosti financiranja, uključujući i ukupne razlike do gornje granice VFO-a za preuzimanje obaveza, kako bi se omogućio kontinuitet te proračunske stavke nakon 2015.;

17.

traži da se uvede posebna proračunska stavka za tehničku pomoć jadransko-jonskoj makroregiji, slijedeći primjer proračunske stavke uspostavljene 2014. za makroregije Baltičkog mora i Podunavlja, u visini od 2,5 milijuna eura odobrenih sredstava za preuzete obveze i odobrenih sredstava za plaćanje u 2014.

18.

žali što su se nakupili neplaćeni računi (23,4 milijarde eura za samo tri strukturna i kohezijska fonda krajem 2013.), žali što ta tendencija posljednjih godina i dalje raste te smatra da je neprihvatljivo da Europska komisija ne može ispuniti svoje obaveze i da se korisnicima ne mogu isplatiti sredstva uslijed nedostatnih sredstava za plaćanje; pozdravlja prijedlog Europske komisije da se upotrijebe sva odobrena sredstva za plaćanje predviđena VFO-om za 2015. godinu; ipak, vrlo je zabrinut zbog nedovoljnog iznosa odobrenih sredstava za plaćanje i ograničenja nametnutih novčanim tokom koji će najvjerojatnije onemogućiti Komisiju da brzo podmiri sve zahtjeve za isplatu, što bi moglo prouzročiti znatne probleme u regijama;

19.

žali što gornja granica odobrenih sredstava za plaćanje sprečava EU da se suoči s hitnim situacijama, kao što se pokazalo na području humanitarne politike gdje zakašnjenja u plaćanju utječu na rad humanitarnih organizacija. Računi koji tim organizacijama nisu plaćeni iznosili su 160 milijardi eura koncem 2013.;

20.

izražava zabrinutost zbog raskoraka između iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obaveza i onih za plaćanja u kontekstu brzog porasta nepodmirenih obaveza, ukazuje na strukturni deficit proračuna EU-a te poziva Komisiju da uspostavi jasan plan djelovanja kako bi se obnovila ravnoteža proračuna za ostatak proračunskog razdoblja 2014. – 2020. te u tom smislu upućuje na mišljenje OR-a o izvršenju proračuna EU-a (izvjestitelj g. Struzik);

21.

zadovoljan je što, kao i 2014. godine, nacrt proračuna za 2015. godinu veliku važnost pridaje plaćanju obaveza izvršenih u razdoblju 2007. – 2013., kako bi se izbjeglo gomilanje zakašnjenja u plaćanju te kako bi se od 2016. godine nadalje moglo izvršiti što više isplata za razdoblje 2014. – 2020.;

22.

Predlaže da se prednost dâ povratu sredstava državama članicama koje su bile najviše pogođene gospodarskom krizom i od kojih je EU zahtijevao znatne napore kako bi se smanjio javni dug i proračunska neravnoteža te kojima je podrška EU-a najpotrebnija kako bi podržale rast i pomogle svojim socijalno najosjetljivijim građanima.

23.

žali što nacrt proračuna Europske unije za 2015. godinu ne predviđa upotrebu pričuve za nepredviđene izdatke koja bi mogla doprinijeti ublažavanju problema uzrokovanih novčanim tokom i olakšati brzo isplaćivanje zahtjeva za isplatu

24.

traži da se ukupne razlike do gornje granice za plaćanje namijenjene rastu i zapošljavanju iz 2014. i 2015. godine od 2016. godine koriste za stavku koja se odnosi na kohezijsku politiku;

25.

pozdravlja osnivanje radne skupine na visokoj razini za vlastita sredstva EU-a, ovlaštene od predsjednika Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, koja bi trebala unaprijediti sadašnji sustav proračunskih prihoda EU-a koji se pokazao ograničenim. Doista je izuzetno važno reformirati sustav kako bi se povećanjem vlastitih sredstava EU-a proračun EU-a učinio manje ovisnim o izravnim doprinosima država članica, što bi također olakšalo pregovore o odobravanju sredstava za plaćanje;

26.

ponovo poziva da se od OR-a zatraži mišljenje o proračunima za iduće godine;

27.

želi da se OR uključi u međuinstitucijske sastanke o stanju i izgledima izvršenja proračuna za tekuće proračunsko razdoblje te za buduća proračunska razdoblja predviđena u točki 36. priloga međuinstitucijskom sporazumu o VFO-u;

28.

poziva da se preispita pravni okvir koji određuje rok plaćanja od 60 dana kako bi on postao obavezujući za programe pod zajedničkim upravljanjem, te kako bi se uvela financijska kazna za nacionalne vlasti u slučaju nepoštivanja tog roka.