29.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 285/24

—

uzimajući u obzir članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir članke 145., 148., 152. i 153. stavak 5. UFEU-a,

—

uzimajući u obzir članak 28. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenog 2013. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2014.” (COM(2013)0800) i nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju priloženog uz nju,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. listopada 2013. o „Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: implementation of 2013 priorities” (1),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije (EMU)” (COM(2013)0690),

—

uzimajući u obzir usmeno pitanje O-000122/2013 – B7-0524/2013 upućeno Komisiji i rezoluciju Parlamenta od 21. studenog 2013. koja se odnosi na komunikaciju Komisije naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije (EMU)” (2),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. rujna 2010. o „prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica: drugi dio integriranih smjernica strategije Europa 2020.” (3),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Oporavak koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

—

uzimajući u obzir usmeno pitanje O-000120/2012 upućeno Komisiji i rezoluciju Parlamenta od 14. lipnja 2012. koja se odnosi na „Oporavak koji donosi veliki broj radnih mjesta” (4),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenog 2010. pod naslovom „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punom zaposlenju” (COM(2010)0682) i rezoluciju Parlamenta od 26. listopada 2011. na tu temu (5),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. naslovljenu „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758) i rezoluciju Parlamenta od 15. studenog 2011. na tu temu (6),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. studenog 2012. na temu „Sporazum o socijalnom ulaganju kao odgovor na krizu” (7),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

—

uzimajući u obzir usmeno pitanje O-000057/2013 – B7-0207/2013 upućeno Komisiji i odgovarajuću rezoluciju Parlamenta od 12. lipnja 2013. o komunikaciji Komisije „U susret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća (9),

—

uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7-0091/2014),

A.

budući da je recesija u europodručju završila, brojčano govoreći, u drugom tromjesečju 2013., ali budući da će godišnji rast u europodručju ostati nestabilan ove godine, a nezaposlenost je još uvijek na vrlo visokoj razini; budući da se rast treba znatno poticati kako bi se to moglo smatrati dugoročnim oporavkom i kako bi došlo do potrebnog zamaha za oslobađanje EU-a od njegovih društveno-gospodarskih izazova;

B.

budući da je nezaposlenost u EU-u dosegnula zabrinjavajuću brojku od 26,6 milijuna, a dugoročna je nezaposlenost porasla u većini država članica te da je dosegnula rekordnu razinu u EU-u kao cjelini; budući da je pad zaposlenosti više izražen u onim državama koje provode znatnu fiskalnu reformu;

C.

budući da je stopa nezaposlenosti mladih dosegnula neviđenu razinu, u prosjeku 23 % za EU kao cjelinu, i budući da je u nekim državama članicama stopa nezaposlenosti mladih između 16 i 25 godina viša od 50 %; budući da je situacija na tržištu rada posebno kritična za mlade koji, bez obzira na stupanj obrazovanja, često budu nezaposleni, imaju nesigurne ugovore o radu, neplaćeni pripravnički rad ili emigriraju; budući da se ekonomski gubitak koji je ostvaren u 2011. godini zbog nesudjelovanja mladih na tržištu rada procjenjuje na 153 milijarde eura u državama članicama, što odgovara iznosu u vrijednosti od 1,2 % bruto društvenog proizvoda EU-a; budući da prekruto uređenje tržišta rada u nekoliko država članica vodi do nedostatka fleksibilnosti za učinkovitu apsorpciju šokova; budući da se postojećim uređenjem tržišta rada mogu u nekim slučajevima nerazmjerno štititi oni koji su već uključeni u tržište rada te ono može imati negativan utjecaj na uključivanje mladih ljudi u radnu snagu;

D.

budući da je ovo najdublja i najdugotrajnija kriza u gospodarskoj povijesti u posljednjih 100 godina, međutim izbjegnuta je katastrofa, a učinci krize raspodijelili su se na mnogo godina, čak i desetljeća; budući da ti učinci uključuju daljnji rast dugoročne nezaposlenosti, što bi moglo uzrokovati strukturnu nezaposlenost; budući da se segmentacija tržišta rada nastavlja povećavati, prosječni dohoci kućanstava smanjuju se u mnogim državama članicama, a pokazatelji upućuju na trend siromaštva nešto više razine i ozbiljnih oblika te socijalne isključenosti, uključujući siromaštvo unatoč zaposlenju nekoliko godina unaprijed;

E.

budući da je Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno ukazao na to kako ima mjesta za bolje i progresivnije oporezivanje, što bi pomoglo u smanjenju nejednakosti u EU-u; budući da postoji potreba da se porezno opterećenje prebaci s rada na druge oblike održivog oporezivanja kako bi se promicali rast i stvaranje radnih mjesta te donio dodatan prihod tijekom tog razdoblja te kako bi se povećala legitimnost napora u pogledu konsolidacije;

F.

budući da su učinci krize uzrokovali neviđenu i sve veću razliku u proizvodnji i zapošljavanju između ključnih i perifernih država; budući da je razlika između ključnih i perifernih država u pogledu stope nezaposlenosti dosegnula 10 postotnih bodova 2012., u usporedbi sa samo 3,5 postotnih bodova 2000.; budući da je predviđeno da će ta razlika dosegnuti vrhunac ove godine;

G.

budući da je nužno nastaviti s diferenciranom fiskalnom konsolidacijom koja pozitivno utječe na rast kako bi se jamčila dugoročna održivost socijalne države i javnih financija;

H.

budući da bi se poboljšanja u gospodarstvu trebala smatrati poticajem za odlučan nastavak ulaganja napora kako bi se naglasak mogao staviti na rast i zapošljavanje, u cilju nastavka programa reformi radi unaprjeđenja konkurentnosti i osiguranja dugotrajnog oporavka;

I.

budući da su pogreške u gospodarskim predviđanjima Komisije za rast i nezaposlenost posljednjih godina dokaz potrebe za poboljšanim modelom predviđanja i strategije u cilju završetka krize; budući da se ritam fiskalne konsolidacije usporio; budući da je stvaranje radnih mjesta u europodručju i dalje vrlo slabo; budući da je, prema Eurostatu, inflacija u eurozoni ispod ciljeva ESB-a;

J.

budući da postoji pritisak demografskih promjena na nacionalne proračune i mirovinske sustave; budući da se životni vijek neprestano produžuje:

K.

budući da treba uzeti u obzir koeficijent životnog vijeka u cilju postizanja održivosti mirovinskog sustava;

L.

budući da je tijekom krize usmjerenost na brzinu i intenzitet provođenja strukturnih reformi bila asimetrična među državama članicama, tako da je bila zahtjevnija za periferne države nego za ključne države; budući da bi sve države članice trebale imati jednaki zamah i poduzimati nužne strukturne reforme kako bi se promicali održiv i ujednačen rast te stvaranje radnih mjesta u tom području;

M.

budući da sve države članice moraju poboljšati svoje rezultate i konkurentnost te veliki izazov s kojim se europodručje trenutno suočava predstavljaju društveno-gospodarske razlike među državama članicama; budući da je u interesu svih država članica osigurati pravodobno i učinkovito rješavanje pitanja zapošljavanja i socijalnih izazova kako bi se izbjeglo gospodarsko pogoršanje;

N.

budući da je ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje, istraživanje i inovacije – ključna područja gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta – u EU-u i dalje manje nego među glavnim gospodarskim partnerima i konkurentima drugdje u svijetu; budući da je produktivno ulaganje u ta područja ključno za održiv izlazak iz krize;

O.

budući da bi potpora poduzetnicima trebala biti prioritet za države članice;

P.

budući da je kombinacija koherentne politike koja obuhvaća makroekonomske politike, strukturne politike, solidne ustanove tržišta rada, nesegmentirana tržišta rada, kolektivno pregovaranje i dovoljno financirane sustave socijalne skrbi ključna u apsorpciji cikličnih šokova; budući da je sustav koji se temelji na brzoj reintegraciji na tržište rada s pratećim mjerama temeljenima na fleksigurnosti također važan za apsorpciju cikličkih šokova;

Q.

budući da je stopa siromaštva u porastu od 2007., tako da je 24,2 % stanovništva EU-a trenutačno izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti; budući da su se smanjili izdaci za socijalnu zaštitu u gotovo svim državama članicama i budući da Odbor za socijalnu zaštitu upozorava da je sve veći broj ljudi izložen riziku od dohodovnog siromaštva, siromaštva djece, nezadovoljenih zdravstvenih potreba, ozbiljnog siromaštva i socijalne isključenosti;

R.

budući da EU ne uspijeva ostvariti gotovo niti jedan cilj strategije Europa 2020. i budući da je napredak u državama članicama u postizanju ciljeva strategije Europa 2020. razočarao; budući da obveze preuzete programima nacionalnih reformi u 2013. nisu dovoljne da bi se postigla većina ciljeva na razini EU-a;

S.

budući da je ključno poticati demokratsku odgovornost, vlasništvo i legitimnost svih sudionika uključenih u Europski semestar; budući da je odgovarajuće uključivanje Parlamenta ključni dio ovog postupka; budući da su nacionalni parlamenti predstavnici i jamci prava koja su ostvarili i delegirali građani; budući da bi uvođenje Europskog semestra trebalo u cijelosti poštovati ovlasti nacionalnih parlamenata;

T.

budući da ne postoje mjere kojima bi se osiguralo da Europsko vijeće poštuje stajalište Parlamenta prije nego što svake godine donese prioritete koje je Komisija predložila u godišnjem pregledu rasta;

U.

budući da je od 20. do 22. siječnja 2014. održao sastanke na visokoj razini sa zastupnicima nacionalnih parlamenata (Europski parlamentarni tjedan) kako bi se raspravljalo o godišnjem pregledu rasta za 2014., uključujući aspekt zapošljavanja i socijalni aspekt;

1.

pozdravlja činjenicu da ove godine nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju priloženog godišnjem pregledu rasta prvi put obuhvaća pokazatelje zapošljavanja i socijalnih politika koji pružaju pomoć u jačanju praćenja zapošljavanja i socijalnog razvoja kao dio makroekonomskog nadzora u okviru Europskog semestra; smatra da to treba utjecati na smjernice za politiku u Europskom semestru u cilju jačanja socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije, što nije samo poželjno, već je i nužno kako bi se pronašao izlaz iz krize i spriječile ozbiljne društveno-gospodarske razlike u europodručju, potičući tako njegovu održivost; izražava duboku zabrinutost zbog ograničene uloge Europskog parlamenta u Europskom semestru; osuđuje činjenicu da su Komisija i Vijeće ostvarili mali napredak u jačanju demokratske kontrole vođenja gospodarske politike; smatra da prema postojećim Ugovorima članak 136. UFEU-a omogućava Vijeću, prema preporuci Komisije i uz glasove samo onih država članica čija je valuta euro, donošenje obvezujućih smjernica gospodarske politike za zemlje europodručja u okviru Europskog semestra; naglašava da bi poticajni mehanizam pojačao obvezujuću narav koordinacije gospodarske politike; poziva na međuinstitucionalni sporazum kako bi se Parlament uključio u izradu nacrta i odobravanje godišnjeg pregleda rasta te smjernica gospodarske politike i zapošljavanja;

2.

ističe da su socijalni i gospodarski prioriteti dogovoreni u okviru strategije EU2020 duboko međusobno povezani; vjeruje da se gospodarska održivost i makroekonomska ravnoteža ne mogu ostvariti ni kratkoročno ni dugoročno bez jačanja i zaštite socijalne dimenzije EMU-a; smatra da su društveni i gospodarski aspekti Unije dvije strane iste medalje i imaju ključnu ulogu u razvoju EU-a;

3.

primjećuje, međutim, da ti pokazatelji nisu obvezujući, za razliku od pregleda stanja postupka utvrđivanja makroekonomske neravnoteže; traži od Komisije i država članica da procijene stanje u svjetlu rastuće socijalne neravnoteže i neravnoteže u odnosu na zapošljavanje u EU-u;

4.

žali što su pokazatelji zapošljavanja i socijalni pokazatelji koje je predložila Komisija nedovoljni za temeljito obuhvaćanje zapošljavanja i socijalnog stanja u državama članicama; poziva na uključivanje dodatnih pokazatelja u pregled stanja, posebno razine siromaštva djece, pristupa zdravstvenoj skrbi, beskućništva i indeksa dostojnog rada kako bi se omogućila prikladna procjena socijalnog stanja u državama članicama; vjeruje da bi se pokazatelje, nakon savjetovanja s Parlamentom, trebalo redovito preispitivati; ukazuje na to da se mjerama ne osigurava to da Europsko vijeće poštuje stajalište Parlamenta prije nego što svake godine donese prioritete koje je Komisija predložila u godišnjem pregledu rasta;

5.

ističe važnost održavanja sastanaka ministara za zapošljavanje i socijalna pitanja Euroskupine, kad god je to moguće, prije sastanka na vrhu: vjeruje da su zajednički sastanci za osiguranje koherentnog stajališta između Vijeća EPSCO i ECOFIN jednako važni kako bi se osiguralo da se socijalna pitanja i pitanja u vezi sa zapošljavanjem više razmatraju u raspravama i odlukama tijela europodručja radi doprinosa sastancima čelnika država i vlada europodručja;

6.

ističe da, iako strukturne reforme mogu srednjoročno i dugoročno uroditi plodom, potreba za poticanjem unutarnje potražnje EU-a zahtijeva da Komisija i Vijeće povećaju ulaganja radi kratkoročnog održavanja rasta i kvalitetnih radnih mjesta te poticanja potencijala u srednjoročnom razdoblju; primjećuje da je glavni cilj već utvrđen u strategiji Europa 2020. i u Paktu za rast i zapošljavanje sklopljenom u lipnju 2012., ali da se financiranje mora ubrzati; stoga potiče države članice da uspostave paket ulaganja kako bi se kratkoročna gospodarska situacija i stanje na tržištima rada država članica znatno poboljšali, što se preporučuje u rezoluciji Parlamenta od 11. rujna 2013. naslovljenoj „Rješavanje problema nezaposlenosti mladih: moguća rješenja” (10);

7.

ističe da će se konkurentnost EU-a potaknuti ponajprije ulaganjima u obrazovanje koja potiču produktivnost, u istraživanje i razvoj, neprestanim inovacijama. dodatnom digitalizacijom i uslugama računalstva u oblaku; smatra da su to pokretači koji bi EU učinili poželjnim odredištem globalnih poduzeća, izvoznikom proizvoda i usluga s visokom dodatnom vrijednošću i osiguravateljem radnih mjesta visoke kvalitete;

8.

izražava zabrinutost da je više od 20 država članica, koje su također pogođene neskladom između potreba na tržištu rada i stvarnih kvalifikacija radne snage, smanjilo javne izdatke za obrazovanje u relativnom smislu (kao postotak BDP-a), ugrožavajući tako svoj rast i konkurentnost; ukazuje na to da će smanjivanje takvih ulaganja povećati strukturnu slabost EU-a, uzevši u obzir sve veće potrebe za visokokvalificiranim radnicima i činjenice da je trenutno u mnogim državama članicama velik udio radne snage niskokvalificiran; upozorava da je 2011. u 27 država članica, prema Eurostatu, gotovo polovina djece čiji su roditelji nisko obrazovani bila izložena riziku od siromaštva, u usporedbi s 22 % djece čiji su roditelji imali srednjoškolsko obrazovanje i 7 % onih čiji su roditelji visokoobrazovani, a najveće razlike koje je Eurostat uočio bile su u Rumunjskoj (78 % djece u kućanstvima s niskim stupnjem obrazovanja u usporedbi s 2 % kućanstava s visokim stupnjem obrazovanja), Češkoj (76 % i 5 %), Slovačkoj (77 % i 7 %), Bugarskoj (71 % i 2 %) i Mađarskoj (68 % i 3 %);

9.

pozdravlja činjenicu da Komisija u godišnjem pregledu rasta 2014. poziva države članice da zaštite ili promiču dugoročno ulaganje u obrazovanje, istraživanje i inovacije, mjere u pogledu energije i klime; međutim, smatra to nedovoljnim kako bi se državama članicama s već ograničenim proračunima omogućilo postizanje tog cilja; poziva Komisiju da uspostavi plan koji će pomoći tim državama članicama da naprave nužna produktivna ulaganja, na primjer, u obrazovanje te istraživanje i razvoj s obzirom na potencijal tih sektora u stvaranju rasta i radnih mjesta;

10.

naglašava da, u vrijeme ozbiljnih fiskalnih ograničenja i smanjene mogućnosti pozajmljivanja u privatnom sektoru, europski fondovi predstavljaju nužnu polugu za poticanje gospodarstva i pomoć pri postizanju ciljeva rasta i zapošljavanja u okviru strategije Europa 2020.;

11.

smatra da je kohezijska politika ključna u pomoći pri smanjivanju unutarnjih konkurentnih razlika i strukturne neravnoteže; poziva Komisiju da hitno ponovno programira neiskorištena strukturna sredstva u korist programa za zapošljavanje mladih i malih i srednjih poduzeća; poziva Komisiju da pronađe posebna rješenja za one države članice s vrlo visokom stopom nezaposlenosti koje će biti prisiljene vratiti sredstva EU-a zbog problema sufinanciranja;

12.

poziva Komisiju da primjeni načelo predopskrbe na ona sredstva koja su nužna za oporavak od krize, kao što su Europski socijalni fond za razdoblje 2014.-2020., pritom pažljivo nadzirući neželjene učinke načela predopskrbe kao što su rizik od automatskog povlačenja sredstva i učinka na profile plaćanje za one države članice koje imaju najvišu stopu nezaposlenosti i koje prolaze kroz postupke duboke fiskalne konsolidacije, posebno u pogledu programa za poticanje gospodarskog rasta, zapošljavanja i strateškog ulaganja;

13.

smatra da se najmanje 25 % nacionalnih kohezijskih fondova treba upotrijebiti za određene programe u okviru Europskog socijalnog fonda u onim državama članicama s najvećom stopom nezaposlenosti i siromaštva;

14.

poziva na razvoj tržišta rada koja su prilagodljivija i dinamična, koja se mogu prilagoditi problemima u gospodarskoj situaciji bez uzrokovanja otpuštanja i prekomjernih prilagodbi plaća; podsjeća da je kupovna moć puno radnika u EU-u osjetno narušena, dohoci kućanstava su smanjeni te je unutarnja potrošnja slaba, što dodatno potiče nezaposlenost i socijalnu isključenost, posebno u državama članicama koje su najviše pogođene krizom; ukazuje da smanjenje troškova rada koje se izravno prenosi na plaće ne može biti jedina strategija za obnovu konkurentnosti; primjećuje da se u komunikaciji o godišnjem pregledu rasta za 2014. naglašava da ključne zemlje koje imaju prostora za manevar mogu povećati plaće kao način povećanja potrošnje; poziva na izdavanje preporuka kako bi se pokazala snažna želja i promicao uravnotežen rast te stvaranje radnih mjesta u europodručju;

15.

primjećuje da Komisija u svojem nacrtu Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2014. naglašava da su smanjenja jediničnog troška rada i umjerenost plaća utjecala na kretanja cijena sporo, djelomično zbog istodobnih povećanja neizravnih poreza i administriranih cijena;

16.

primjećuje da su pristojna radna mjesta i plaće bitne ne samo za socijalnu koheziju i pravednost u društvu, nego i za održavanje jakog gospodarstva; poziva Komisiju i države članice d, u skladu sa svojim kompetencijama, predlože mjere kojima se rješava problem nejednakosti i jamče pristojne plaće; poziva države članice na borbu protiv siromaštva unatoč zaposlenju provodeći politike tržišta rada kojima je cilj osiguravanje zanemarive naknade koja ne omogućuje preživljavanje za one koji su zaposleni;

17.

primjećuje da žene potiču rast zapošljavanja u Europi pa je stoga potrebno više raditi na tome da se u potpunosti iskoristi proizvodni potencijal ženske radne snage boljom provedbom politika ravnopravnosti spolova i učinkovitijim korištenjem sredstava EU-a u tu svrhu;

18.

naglašava važnost istraživanja mogućnosti smanjenja pritiska na plaće preko mehanizama minimalne plaće prema nacionalnim praksama;

19.

naglašava da je kvaliteta radnih mjesta ključna u gospodarstvu s velikim intenzitetom znanja kako bi se promicala visoka radna produktivnost i brze inovacije kvalificiranom, prilagodljivom, predanom radnom snagom s pristojnim standardima zdravlja i sigurnosti, osjećajem sigurnosti i razumnim radnim vremenom;

20.

poziva države članice na predstavljanje nacionalnih općih planova i planova za zapošljavanje mladih u nacionalnim programima reformi za 2014.; žali što, unatoč opetovanim zahtjevima Parlamenta, znatan broj država članica nije predstavio takve planove u 2013.;

21.

žali što Vijeće nije uspjelo uzeti u obzir poziv Parlamenta na usmjerenost na kvalitetu radnih mjesta i njegove smjernice za 2013.; poziva Komisiju na uključivanje kvalitete radnih mjesta, osposobljavanja, programa dvostrukog učenja, pristupa cjeloživotnom učenju, temeljnih radničkih prava i potpore mobilnosti tržišta rada te obavljanja samostalne djelatnosti kroz povećanu sigurnost radnika u preporuke za države na temelju godišnjeg pregleda rasta za 2014.;

22.

naglašava da se reforme tržišta rada trebaju usredotočiti na povećanje produktivnosti rada i učinkovitost radi poticanja gospodarske konkurentnosti EU-a i omogućivanja održivog rasta i otvaranja radnih mjesta, istodobno strogo poštujući sadržaj i duh europske socijalne stečevine i njezinih načela; smatra da reforme tržišta rada treba provesti tako da promiču unutarnju fleksibilnost i kvalitetu radnih mjesta;

23.

vjeruje da strukturne reforme tržišta rada trebaju uvesti unutarnju fleksibilnost kako bi se održala zaposlenost u vrijeme gospodarskog poremećaja te da trebaju osigurati kvalitetu radnih mjesta, sigurnost promjene radnog mjesta, stavljanje na raspolaganje programa za naknadu za nezaposlenost koji se temelje na uvjetima aktivacije i povezani su s politikom reintegracije koje održavaju poticaje za zapošljavanje, istodobno osiguravajući pristojan dohodak, i uspostavu ugovornih dogovora koji sprečavaju segmentaciju tržišta rada, predviđaju gospodarsko restrukturiranje i osiguravaju pristup cjeloživotnom učenju; vjeruje da samo se samo ravnotežom koja se temelji na fleksigurnosti može osigurati konkurentno tržište rada;

24.

naglašava važnost aktivnih, sveobuhvatnih i uključivih politika rada u trenutnom kontekstu; izražava duboku zabrinutost zbog toga što je nekoliko država članica, unatoč sve većoj stopi nezaposlenosti, smanjilo dodjelu proračunskih sredstava kojima se financiraju takve politike rada; poziva države članice na povećanje pokrivenosti i učinkovitosti aktivnih politika tržišta rada, uz blisku suradnju sa socijalnim partnerima;

25.

poziva države članice da, u suradnji s privatnim sektorom i socijalnim partnerima prema nacionalnim praksama, osmisle i predstave planove zapošljavanja s posebnim mjerama za stvaranje radnih mjesta, posebno u sektorima za koje je Komisija utvrdila da imaju veliki potencijal, kao što su sektor zdravstva i socijalne skrbi, gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i učinkovitim korištenjem resursa i sektor informacijske i komunikacijske tehnologije; poziva države članice da tim planovima zapošljavanja podupru stvaranje mogućnosti za zapošljavanje, posebno za dugotrajno nezaposlene osobe, nezaposlene starije građane, žene i druge prioritetne skupine koje su posebno pogođene krizom, na primjer useljenici i osobe s invaliditetom;

26.

naglašava važnost programa Erasmus+ i znatan doprinos koji mogu ostvariti europski programi za obrazovanje, osposobljavanje, mlade, sport i jezike u području poboljšanja situacije na tržištu rada, posebno situacije mladih ljudi;

27.

naglašava važnost pojačane suradnje između javnih službi za zapošljavanje (JSZ) na razvoju i provedbi europskih sustava učenja preko mjerila utemeljenih na dokazima i provedbu europskih inicijativa na tržištu rada;

28.

izražava duboku zabrinutost što je stopa nezaposlenosti mladih još uvijek jako visoka; primjećuje da stanje nezaposlenosti mladih posebno zabrinjava; stoga poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere za uključivanje mladih ljudi na tržište rada; poziva države članice da provedu odavno usuglašene ili nove mjere za rješavanje nezaposlenosti mladih i smanjenje broja mladih koji su nezaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju se (NEET-ovi), uzimajući u obzir aspekt kvalitete dostojnog rada kojim se potpuno poštuju temeljni radni standardi;

29.

pozdravlja usvajanje Jamstva za mlade u Vijeću i odvajanje šest milijardi EUR za inicijativu za zapošljavanje mladih u okviru sljedećeg VFO-a; poziva države članice da hitno provedu programe za jamstva za mlade te da učinkovito upotrijebe dostupne resurse, usredotočujući se na one u najtežim situacijama; zabrinut je, međutim, da neke vlade nisu osigurale financijska sredstva koja su za to nužna; poziva države članice da uvedu odgovarajući sustav za praćenje učinkovitosti provedenih mjera i dodijeljenih financijskih sredstava;

30.

sa zadovoljstvom primjećuje da se ta sredstva mogu upotrebljavati tijekom prve dvije godine sljedećeg financijskog okvira; no podsjeća da je taj iznos potpuno nedovoljan za održivu borbu protiv nezaposlenosti mladih te da treba predstavljati samo početni obrok u borbi protiv nezaposlenosti mladih; naglašava da je Međunarodna organizacija rada (ILO) izračunala da je potrebna 21 milijarda eura za provedbu učinkovitog programa za borbu protiv nezaposlenosti mladih samo u europodručju u usporedbi s gospodarskim gubicima uslijed isključivanja mladih ljudi s tržišta rada u procijenjenom iznosu od 153 miiljarde eura u državama članicama u 2011, što iznosi 1,2 % BDP-a EU-a; poziva Komisiju da Jamstva za mlade učini prioritetom te da poveća dostupan proračun u obećanom srednjoročnom pregledu VFO-a;

31.

poziva Komisiju i Vijeće da državama članicama u slučaju prekomjernog deficita osiguraju fiskalni prostor za provedbu mjera Jamstav za mlade;

32.

pozdravlja prijedlog Komisije o kvalitetnom okviru za prakse kako bi se potakla zapošljivost i poboljšali radni uvjeti za mlade ljude; primjećuje, međutim, neuspjeh u traženju odgovarajuće razine plaća; poziva Komisiju, države članice i europske socijalne partnere da ambiciozno provedu Savez za strukovno naukovanje;

33.

vjeruje da postoji hitna potreba, s obzirom na broj radnika, posebno mladih, koji napuštaju zemlju podrijetla i odlaze u druge zemlje EU-a u potrazi za zaposlenjem, za razvojem odgovarajućih mjera; primjećuje da se trenutno kako bi se jamčila prenosivost mirovinskih prava i nastavak povlastica za zaposlene, u trajanju od najmanje tri mjeseca, za vrijeme traženja zaposlenja u drugoj državi članici, izmjenjuje zakonodavstvo EU-a. primjećuje da je postignut dogovor između Vijeća i Parlamenta o prekograničnoj prenosivosti dodatnih mirovinskih prava;

34.

naglašava važnost dvostrukog obrazovnog sustava koji postoji u nekim državama članicama; vjeruje da se dvostruko obrazovanje može provoditi u mnogim drugim državama članicama, uzimajući u obzir nacionalna obilježja;

35.

pozdravlja namjeru Komisije da nadogradi Europski portal za radnu mobilnost (EURES) intenziviranjem i širenjem njezinih aktivnosti, a osobito promicanjem mobilnosti mladih; poziva da se u tu svrhu izradi nacrt posebne strategije u suradnji s državama članicama; također primjećuje da mobilnost mora ostati dobrovoljna i da ne smije ograničiti otvaranje radnih mjesta i mjesta osposobljavanja na mjestu kako se problem „odijeva mozgova”, koji se već pojavio u državama članicama koje su najviše pogođene krizom, ne bi pogoršao;

36.

primjećuje da se nejednakost dohodaka povećava diljem i unutar država članica, posebno na jugu EU-a i na njegovoj periferiji; nadalje, primjećuje da je kriza u mnogim državama produbila dugoročne trendove polarizacije plaća i segmentaciju tržišta rada;

37.

primjećuje da je MMF nedavno ukazao na to kako ima mjesta za bolje i progresivnije oporezivanje, što bi pomoglo u smanjenju nejednakosti u EU-u; naglašava potrebu da se porezno opterećenje prebaci s rada na druge oblike održivog oporezivanja kako bi se promicali rast i stvaranje radnih mjesta te donio dodatan prihod tijekom tog razdoblja te kako bi se povećala legitimnost napora u pogledu konsolidacije;

38.

poziva države članice na donošenje mjera koje pogoduju stvaranju radnih mjesta, kao što su reforme poreza na rad koje omogućuju poticaje za zapošljavanje, podupiru obavljanje samostalne djelatnosti i promiču poslovanje u strateškim sektorima;

39.

primjećuje važnost smanjenja oporezivanja rada, posebno kroz dobro ciljana privremena smanjenja doprinosa za socijalno osiguranje ili programe potpora za zapošljavanje za nove zaposlenike, posebno mlade ljude, slabo plaćene i niskokvalificirane radnike, dugoročno nezaposlene i druge ranjive skupine, istodobno osiguravajući dalekosežnu održivost javnog mirovinskog sustava;

40.

naglašava važnost poduzimanja učinkovitih koraka u borbi protiv neprijavljenog rada, lažnog samozapošljavanja, porezne prijevare i utaje poreza, posebno u trenutnom kontekstu fiskalne konsolidacije kako bi se zaštitili radnici i prihodi te zadržalo povjerenje javnosti u pravednost i učinkovitost poreznih sustava;

41.

zabrinut je zbog povećanja siromaštva u svim dobnim skupinama; primjećuje da su se prethodnih godina siromaštvo i socijalna isključenost osoba između 18 i 64 godina znatno povećali u dvije trećine država članica, većinom zbog sve veće razine kućanstava bez zaposlenja ili s niskim intenzitetom zaposlenja i siromaštva unatoč zaposlenju; primjećuje da je rizik od siromaštva i socijalne isključenosti 2012. bio puno veći (48,8 %) za državljane trećih država (u dobnoj skupini između 18 i 64 godina) nego za državljane EU-a; poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere za ostvarenje cilja EU-a za 2020. u vezi sa siromaštvom i društvenom isključenosti; potiče Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere u borbi protiv siromaštva djece jer je u 2011. godini 27 % djece mlađe od 18 godina bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti; poziva Komisiju da donese preporuke, posebno za države članice s najvećom stopom osoba mlađih od 18 godina u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti;

42.

pozdravlja prepoznavanje potrebe za suočavanjem sa socijalnim posljedicama i osiguravanjem financijske stabilnosti socijalne zaštite u godišnjem pregledu rasta za 2014.; poziva države članice da ojačaju sigurnosne mreže, osiguraju učinkovitost socijalnih sustava i ulažu u preventivne mjere;

43.

pozdravlja Fond za europsku pomoć najpotrebnijima, preko kojeg će se pružiti pomoć onima koji su najviše pogođeni siromaštvom u zadovoljavanju njihovih osnovnih potreba; poziva države članice da koriste te fondove na odgovarajući način i da ih usmjere prema onima koji su najnepovoljnijem položaju;

44.

uzima na znanje prijedlog preporuke za pojedine države u pogledu mirovinskih reformi za mnoge države članice; žali zbog činjenice što su preporuke Komisije u zelenim i bijelim knjigama o mirovinama donesene bez upućivanja na preporuke Parlamenta; ističe da mirovinske reforme zahtijevaju nacionalnu političku i socijalnu koheziju te da su uspješne samo ako se o njima pregovaralo sa socijalnim partnerima;

45.

naglašava da nužne temeljite reforme mirovinskih sustava u državama članicama moraju biti predviđene, osmišljene i donesene tako da osiguraju njihovu održivost, istovremeno ne ugrožavajući odgovarajuću razinu mirovina, te potpunu usklađenost s gospodarskim i socijalnim prioritetima strategije Europa 2020.;

46.

ističe potrebu za provođenjem potrebnih reformi za jamčenje održivosti mirovinskih sustava; vjeruje da mirovinske reforme moraju pratiti politike koje ograničavaju pristup programima ranog odlaska u mirovinu i drugim putovima ranog izlaska s tržišta rada, razvijaju mogućnosti zapošljavanja za starije radnike, jamče pristup cjeloživotnom učenju, uvode odgovarajuće porezne politike stavljajući na raspolaganje poticaje za dulje zaposlenje i podupiru aktivno, zdravo starenje kako bi se uspješno povećala učinkovita dobna granica za odlazak u mirovinu; naglašava ubrzanje pritiska na nacionalne proračune i mirovinske sustave uzrokovan demografskim promjenama sada kada su počele odlaziti u mirovinu prve skupine „generacije naglog porasta nataliteta”; primjećuje nejednak napredak i razinu posvećenosti u državama članicama u oblikovanju i provedbi strukturnih reformi usmjerenih na povećanje zaposlenosti, postupno ukidanje programa prijevremenog odlaska u mirovinu i ocjenjivanje, na razini država članica i zajedno sa socijalnim partnerima, potrebe za usklađivanjem zakonske i stvarne dobne granice za odlazak u mirovinu s povećanjem očekivanog životnog vijeka; naglašava da se države članice koje sada ne uspijevaju provesti postupne reforme kasnije mogu naći u situaciji da moraju provesti udarne reforme sa znatnim socijalnim posljedicama;

47.

izražava zabrinutost zbog rizika od neodgovarajućih mirovina za generaciju mladih Europljana koji su trenutno nezaposleni ili im je radno mjesto nesigurno te koji će se suočiti s sve većom dobnom granicom za odlazak u mirovinu i dužim razdobljima za izračun mirovina;

48.

primjećuje da je politika socijalne zaštite, posebno naknade za nezaposlenost, minimalni dodatak prihodima i progresivno oporezivanje, prvotno pomogla u smanjenju dubine recesije i stabilizaciji tržišta rada te potrošnje; međutim, naglašava da se kapacitet tih ključnih gospodarskih i socijalnih stabilizatora smanjio u zabrinjavajućoj mjeri u onim državama članicama u kojima su stabilizatori najviše potrebni; primjećuje da su dohotci kućanstava i domaća potražnja posljedično slabije zaštićeni;

49.

vjeruje da se uvođenjem sustava Bonus-Malus stvara situacija u kojoj koristi imaju sve uključene stranke;

50.

naglašava da se socijalne politike i socijalni standardi u nekim slučajevima koriste kao čimbenici prilagodbe zbog zahtjeva za fiskalnom konsolidacijom; poziva Komisiju da procijeni posljedice koje su ti procesi imali na nacionalne sustave socijalne skrbi i na građane; poziva države članice da unaprijede prikladnost i učinkovitost sustava socijalne zaštite te da osiguraju da oni nastave djelovati kao ublaživači siromaštva i socijalne isključenosti;

51.

naglašava da Komisija mora prepoznati važnost njegovatelja, za pružanje njege i za gospodarstvo i društvo u cjelini, te podsjeća da se interesi njegovatelja rijetko uzimaju u obzir u politikama koje ipak utječu na njih na trajan i sveobuhvatan način;

52.

vjeruje da bi sredstva EU-a mogla doprinijeti izgradnji kapaciteta njegovatelja u pogledu pružanja potpore (npr. emocionalne potpore, razmjena, i informacija) i zastupanja, te da bi se njima također poduprle razmjena informacija, istraživanje i umrežavanje; također vjeruje da bi se mogle istražiti zakonodavne mjere, na temelju poštovanja nacionalne nadležnosti i načela solidarnosti, te da bi one mogle poprimiti oblik, na primjer, direktive o odmoru za njegovatelje;

53.

naglašava potrebu za kvalificiranim njegovateljima zbog demografskim promjena i važnost osiguravanja osposobljavanja i obrazovanja za buduće njegovatelje kako bi se spriječilo propadanje sveukupnog sustava njege i socijalne sigurnosti; također smatra važnim dati maksimalnu potporu njegovateljima (posebno neformalnim njegovateljima) čiji je doprinos potrebno priznati;

54.

ističe važnost usluga njege osoba s neizlječivim bolestima u okviru sustava dugoročne njege; naglašava da, zbog kombinacije različitih zanimanja, fleksibilnosti i suradnje s drugim profesionalnim sektorima, njegovatelji i korisnici usluga kućne njege imaju mogućnost premostiti jaz u sustavima dugoročne njege;

55.

naglašava da se sve reforme tržišta rada trebaju temeljiti na pojačanoj koordinaciji socijalnog dijaloga;

56.

naglašava da je Trojka potvrdila da su sudjelovanje visokokvalitetnih socijalnih partnera i snažan socijalni dijalog, uključujući na nacionalnoj razini, ključni za uspjeh tih reformi, te da se posebno u reformama EMU-a treba ojačati uloga socijalnih partnera u novom postupku gospodarskog upravljanja, posebno Europski semestar; pozdravlja prijedlog Komisije za snažnije uključenje socijalnih partnera u postupak Europskog semestra, između ostaloga, u okviru Odbora za socijalni dijalog prije godišnjeg usvajanja godišnjeg pregleda rasta;

57.

poziva Europsko vijeće i države članice da osiguraju veće sudjelovanje nacionalnih i regionalnih parlamenata, socijalnih partnera, javnih tijela i civilnih društava u provedbi i praćenju smjernica politike u okviru strategije Europa 2020. i njezin postupak gospodarskog upravljanja radi osiguravanja vlasništva; poziva Europsko vijeće i Komisiju da učinkovitije uključe praćenje i procjenu ciljeva strategije Europa 2020. za zapošljavanje, socijalnih ciljeva i ciljeva za obrazovanje u Europski semestar za 2014.;

58.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.