1. UVOD

Europska unija (dalje u tekstu: EU) započela je 4. lipnja 2012. dijalog o liberalizaciji viznog režima s Gruzijom. Europska komisija predstavila je 25. veljače 2013. gruzijskoj vladi Akcijski plan za liberalizaciju viznog režima (VLAP), u kojem se utvrđuju pokazatelji koje Gruzija mora ostvariti kako bi njezini građani koji imaju biometrijske putovnice mogli putovati u schengenski prostor bez vize.

Komisija je 15. studenoga 2013. donijela prvo izvješće o napretku u provedbi VLAP-a u Gruziji.[1] U izvješću je napredak Gruzije u provedbi pokazatelja iz prve faze VLAP-a (zakonodavstvo i planiranje) ocijenjen vrlo dobrim te je iznesen niz preporuka.

U veljači, ožujku i svibnju 2014., Gruzija je dostavila ažurirano izvješće o napretku. U proljeće 2014. proveden je zadatak evaluacije uz sudjelovanje stručnjaka iz država članica EU-a kojima su pomagali službe Komisije, Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) i Delegacija EU-a u Gruziji. Zadatak je bio usmjeren na blok 3. i blok 4. VLAP-a, koji prethodno još nisu bili ocijenjeni na terenu.

Ovo je drugo i završno izvješće o napretku u prvoj fazi provedbe VLAP-a u Gruziji.[2] U njemu se utvrđuje način ostvarenja pokazatelja iz prve faze te preporuča početak ocjenjivanja provedbe pokazatelja iz druge faze, koji se odnose na učinkovitu i održivu provedbu odgovarajućih mjera.

Izvješće je popraćeno Radnim dokumentom službi Komisije, u kojem se detaljnije razmatra razvoj događaja opisan u ovom dokumentu. U njemu se osim toga, u skladu s metodologijom VLAP-a, analiziraju očekivani migracijski i sigurnosni učinci buduće liberalizacije viznog režima.

Struktura izvješća jednaka je strukturi VLAP-a. U izvješću, koje je uređeno u obliku odjeljaka koji odgovaraju četirima blokovima VLAP-a i u kojemu se uzimaju u obzir preporuke izdane u izvješću iz 2013., opisuje se način na koji su gruzijska nadležna tijela pristupila ispunjavanju zahtjeva iz VLAP-a, a u njegovom završnom odjeljku preporuča se prelazak ocjenjivanja na provedbu pokazatelja iz druge faze VLAP-a.

2. OCJENA MJERA U OKVIRU ČETIRI BLOKA AKCIJSKOG PLANA ZA LIBERALIZACIJU VIZNOG REŽIMA

2.1. Blok 1.: Sigurnost isprava, uključujući biometrijske podatke

Gruzijski parlament je 29. svibnja 2014. donio izmjene u pogledu uvođenja biometrijskih putovnica u gruzijskim konzulatima. U skladu s tim, gruzijskim se građanima od 28. srpnja 2014. izdaju samo putovnice usklađene sa zahtjevima Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva. Dana 11. veljače 2014. uvedeni su stroži uvjeti za izdavanje druge putovnice. Kodeks ponašanja Agencije za razvoj javne službe donesen je 31. listopada 2013. Gruzija je utvrdila plan dovršetka digitalizacije matičnih knjiga s indikativnim vremenskim okvirom te izdvojila financijska sredstva za njegovu provedbu. Gruzija je 29. svibnja 2014. izmijenila odgovarajući zakon kojim se ljudima ograničava pravo na promjenu imena i, kako je zatraženo, dostavila informacije o:

– relevantnim pravnim instrumentima koji se odnose na uzimanje i čuvanje otisaka prstiju;

– zabrani produljenja roka važenja putovnica;

– provedbi načela „jedna osoba, jedna isprava” i

– sustavu zaštite osobnih podataka koji se odnosi na pokazatelje iz bloka 1. 

2.2. Blok 2.: Integrirano upravljanje granicama, upravljanje migracijama i azil

Gruzijska je vlada 13. ožujka 2014. donijela „Strategiju upravljanja državnim granicama (2014. – 2018.)”, a 6. svibnja 2014. popratni Akcijski plan. Nova strategija, kojom se kao jedno od prioritetnih područja određuje „zelena granica”, sadržava vrlo istaknutu komponentu izgradnje kapaciteta.

Gruzija je nastavila suradnju s državama članicama EU-a, drugim zemljama i međunarodnim organizacijama. Kako bi dodatno ojačala suradnju sa zemljama u regiji, razradila je nacrt bilateralnih sporazuma o graničnim povjerenicima koje je u svibnju 2014. dijelila s Armenijom i Azerbajdžanom.

U prosincu 2013. gruzijsko Ministarstvo unutarnjih poslova i Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica EU-a (Frontex) dogovorili su plan suradnje za 2013. – 2015.

Gruzija je dodatno ojačala svoje programe osposobljavanja, među ostalim dodavši u osnovni kurikulum za osposobljavanje službenika policijske ophodnje i granične kontrole novi modul o tražiteljima azila i izbjeglicama. Provedeno je osposobljavanje o „Zakonu o policiji” iz 2013., a u listopadu 2014. pokrenut je novi program diplomskog studija o Zakonu o uređenju policije.

Kad je riječ o upravljanju migracijama, 1. rujna 2014. stupio je na snagu „Zakon o pravnom statusu stranaca i osoba bez državljanstva”. Vlada je 26. kolovoza 2014. razradila i odobrila prateće podzakonske akte. U okviru Ministarstva unutarnjih poslova 1. rujna 2014. osnovana je Služba za migracijska pitanja. Centar za mobilnost nastavio je funkcionirati u okviru Programa za sveobuhvatnu pomoć u reintegraciji migranata povratnika, ali je dogovoreno da će Ministarstvo interno raseljenih osoba postupno preuzeti upravljanje Centrom. Izgradnja privremenog prihvatnog centra za nezakonite migrante dovršena je u ljeto 2014.

Tajništvo Državnog povjerenstva za migracijska pitanja nastavilo je pratiti provedbu Migracijske strategije i Akcijskog plana za 2013. – 2015. te je uvelo potrebne prilagodbe i ažuriranja. Uz potporu programa „Više za više“, koji se temelji na poticajima i u suradnji s Međunarodnim centrom za razvoj migracijske politike, Tajništvo je u rujnu 2014. započelo s izradom strategije za iduće programsko razdoblje 2016. – 2020.

Kako bi se ubrzao razvoj jedinstvenog sustava za analizu migracija, u veljači 2014. je u okviru Državnog povjerenstva za migracijska pitanja osnovana radna skupina. Skupina se savjetovala s međunarodnim stručnjacima o sveobuhvatnom konceptualnom dokumentu izrađenom u kolovozu 2014. Očekuje se da će sustav započeti s radom do sredine 2016. Sustav dojave imena osoba koje se nezakonito zadržavaju u zemlji nakon isteka vize, koji je od travnja 2013. bio u pokusnom radu, službeno je pokrenut u rujnu 2014.

U području azila, Gruzija je 26. prosinca 2013. donijela izmjenu pravnog okvira kojom se osigurava izdavanje isprava tražiteljima azila od samog početka postupka traženja azila. Kasnijim se izmjenama, koje su stupile na snagu 1. rujna 2014., osigurava izdavanje privremene osobne iskaznice tražiteljima azila. Gruzija je pojasnila provedbu odredbe kojom se nameće obveza podnošenja zahtjeva za azil u roku od 24 sata od ulaska osobe na državno područje; do danas nije bilo slučajeva odbijanja zahtjeva podnesenih po isteku tog roka. Kapaciteti ministarstva odgovornog za tražitelje azila jačaju se; zapošljava se dodatno osoblje zaduženo za utvrđivanje statusa izbjeglica i planiraju intenzivni tečajevi osposobljavanja. Ojačani su i operativni kapaciteti Odjela za informacije o zemlji podrijetla.

Gruzijska je vlada u veljači 2014. osigurala potrebna financijska sredstva te je s Agencijom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) i Uredom za obrambenu suradnju Sjedinjenih Američkih Država sklopila sporazum o proširenju prihvatnog centra u Martkopiju. Planiranje radova završeno ja u ljeto 2014., a izgradnja će započeti početkom jeseni 2014. Gruzija je poduzela napore u jačanju kapaciteta za prikupljanja podataka. Ministarstvo interno raseljenih osoba je u uskoj suradnji s UNHCR-om i uz financijsku potporu te agencije projektiralo novu elektroničku bazu podataka, za koju se očekuje da će započeti s radom u prosincu 2014. Ministarstvo je ispitalo postupke podnošenja žalbe na odluke o dodjeli azila i izradilo nacrt izmjena, koje je u ožujku 2014. poslalo UNHCR-u na procjenu.

2.3. Blok 3.: Javni red i sigurnost

Gruzija je nastavila napredovati u suzbijanju i borbi protiv organiziranog kriminaliteta. U listopadu 2013. donijela je Nacionalnu strategiju borbe protiv organiziranog kriminaliteta za 2013. – 2014., a u studenome 2013. prateći Akcijski plan. Međuagencijsko koordinacijsko vijeće za sprječavanje organiziranog kriminaliteta koje aktivno prati provedbu oba dokumenta, u srpnju 2014. predstavilo je svoje prvo provedbeno izvješće.

Postojećim pravnim i političkim okvirom o trgovanju ljudima (THB) Gruzija je prikladno opremljena za kvalitetno rješavanje tog pitanja. Nacionalni akcijski plan za 2013. – 2014. provodi se, a Vijeće za THB središnji je koordinacijski mehanizam za borbu protiv THB-a. Vijeće je izradilo „Smjernice za provedbu zakona o istrazi i progonu slučajeva trgovanja ljudima i postupanju sa žrtvama i zakonski utvrđenim žrtvama trgovanja ljudima”, koje su u lipnju 2014. poslane svim tijelima nadležnima za provedbu zakona. Nacionalnim se referalnim mehanizmom, koji se provodi od veljače 2007., osigurava da se sa svim navodnim i identificiranim žrtvama trgovanja postupa u skladu s propisanim zakonskim standardima. Državni fond za zaštitu žrtava THB-a i pomoć tim žrtvama od 2006. je zadužen za dva skloništa i rehabilitacijske mjere za žrtve, financiranje zaštite žrtava te pomoć i plaćanje odštete žrtvama. Središnja uprava kriminalističke policije pri Ministarstvu unutarnjih poslova je agencija za provedbu zakona nadležna za istrage u području THB-a. Pored nje, u siječnju 2014. osnovana je područna služba u regiji Adžariji. Osposobljavanje i podizanje svijesti, koji se redovito provode, važni su elementi pristupa Gruzije suzbijanju i sprječavanju THB-a. S obzirom na drugu fazu provedbe VLAP-a, Gruzija se potiče na daljnji razvoj mehanizma za izvješćivanje o procjeni prijetnje i, u kontekstu tekuće reforme radnog prava, na razmatranje pitanja mehanizma radnog inspektorata koji bi koji bi pokrivao područje THB-a.

Uspostavljen je pravni i institucijski okvir za suzbijanje korupcije i borbu protiv nje. Općenito gledano, postojeće je zakonodavstvo kvalitetno izrađeno, prikladno i u skladu s postojećim europskim normama tamo gdje one postoje. Nove zakonske odredbe o zaštiti zviždača stupile su na snagu 14. travnja 2014. Također u travnju 2014., Međuagencijsko koordinacijsko vijeće protiv korupcije osnovalo je ad hoc Radnu skupinu za provedbu preporuka Skupine država protiv korupcije (GRECO) i Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), koja je razradila preporuke o financiranju političkih stranaka koje analizira Ministarstvo pravosuđa. Radi daljnjeg poboljšanja sustava praćenja imovinskih kartica, Ured državne uprave proveo je opsežno istraživanje i javno savjetovanje o tom pitanju te će u jesen 2014. vladi iznijeti zakonodavni prijedlog.

U područjima borbe protiv korupcije uočen je pozitivan razvoj događaja. Razrađuje se novi zakon o državnoj upravi. Izrađen je tzv. Koncept reforme državne uprave za koji se očekuje da će ga vlada donijeti u jesen 2014. Trenutačno u okviru Ureda tužitelja ne postoji posebni tužitelj ili posebna agencija koji se bave slučajevima korupcije. Stoga, kako bi olakšale učinkovitu provedbu pokazatelja iz druge faze VLAP-a, gruzijske bi vlasti trebale razmotriti dodatne zaštitne mjere za osiguravanje neovisnosti glavnog tužitelja i osnivanje posebnog ureda tužitelja ili posebnog odjela za slučajeve korupcije. 

U području suzbijanja i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, Gruzija je izradila potrebne izmjene „Zakona o olakšavanju suzbijanja legalizacije nezakonitih prihoda“ kako bi slijedila preporuke koje je 2012. dao Odbor stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL). Vlada je izmjene pregledala u ljeto 2014. i parlament bi ih trebao donijeti na plenarnoj sjednici u jesen 2014. Nedostaci mjera protiv financiranja terorizma, koje je ustanovio MONEYVAL, razmotreni su u studenome 2013., kada je parlament izmijenio relevantnu odredbu Kaznenog zakonika. Izmjene su stupile na snagu 15. siječnja 2014. Gruzija je 2005. potpisala Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju terorizma (CETS 196) i u tijeku je postupak ratifikacije.

Međuagencijsko Vijeće za razvoj i koordinaciju provedbe Strategije i Akcijskog plana za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma osnovano je u prosincu 2013. Vlada je u ožujku 2014. donijela Strategiju za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (2014. – 2017.) te prateći Akcijski plan. Služba za financijski nadzor (gruzijska financijsko-obavještajna jedinica) nastavila je s radom. Trenutačno, Služba nema ovlasti za obustavljanje sumnjivih transakcija, čak i na privremenoj osnovi, osim transakcija koje bi se mogle upotrijebiti za financiranje terorizma. Gruzija bi u kontekstu druge faze provedbe VLAP-a mogla dodatno razmotriti to pitanje.

Gruzija je nastavila s konsolidacijom zakonodavnog i političkog okvira u području suzbijanja uzimanja droga. Dana 4. prosinca 2013. donijela je Nacionalnu strategiju protiv droga i Akcijski plan za 2014. – 2015. U dokumentima, koji su usklađeni s europskim i međunarodnim standardima, vodi se računa o preporukama Skupine Pompidou. Što se tiče financiranja, Gruzija se u velikoj mjeri oslanja na pomoć stranih donatora, što bi dugoročno moglo potaknuti pitanja o održivosti provedbe Strategije i Akcijskog plana.

Gruzija je u ožujku 2013. potpisala Konvenciju Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom  i o financiranju terorizma iz 2005., koju je ratificirala u listopadu 2013. U travnju 2014., Gruzija je pristupila Haškoj konvenciji o zaštiti djece, koja će stupiti na snagu 1. ožujka 2015. Gruzija je u ožujku 2009. potpisala Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja iz 2007., koju je parlament ratificirao u ožujku 2014. Dodatni protokol uz Kaznenopravnu konvenciju o korupciji potpisan je u ožujku 2013. i ratificiran u srpnju 2013. 

Zakonodavni institucionalni okvir Gruzije za pravosudnu suradnju u kaznenim pitanjima usklađen je s europskim standardima. U drugoj fazi VLAP-a, Gruzija bi u okviru obrade zahtjeva za uzajamnu pomoć mogla dostavljati informacije o dostupnim proceduralnim zaštitnim mjerama. Gruzija bi također mogla razmotriti dodatno poboljšanje prikupljanja kvalitetnih podataka i osposobljavanja tužitelja i sudaca.

Suradnja u provedbi zakona ojačana je uvođenjem softvera za međuagencijsku elektroničku razmjenu podataka (InterFlow) u prosincu 2013. Sustav je opremljen digitalnim potpisom, korisnicima omogućuje brzo pretraživanje podataka i upravljanje zadacima te sigurnu razmjenu dokumenata u stvarnom vremenu.

Gruzija je napredovala u području zaštite podataka i još više uskladila svoj zakonodavni i institucionalni okvir s europskim standardima. Parlament je 1. kolovoza 2014. donio niz važnih izmjena Zakona o zaštiti osobnih podataka i niza drugih zakona, koje obuhvaćaju:

- proširenje mandata Inspektora za zaštitu osobnih podataka (PDPI) na obradu podataka u sektoru policije,

- davanje PDPI-u nadzornih ovlasti nad privatnim sektorom od 1. studenoga 2014. i

- jačanje neovisnosti PDPI-a.

Parlament je također 2. svibnja 2014. donio izmjene Kaznenog zakonika kojima se inkriminira kršenje pravila o zaštiti podataka.

Gruzija je 10. siječnja 2014. ratificirala Dodatni protokol uz Konvenciju Vijeća Europe br. 108 iz 2001., koji je stupio na snagu 1. svibnja 2014. Rješenje ministra unutarnjih poslova o obradi i zaštiti osobnih podataka unutar Ministarstva stupilo je na snagu 1. ožujka 2014.

Ured PDPI-a nastavio je s radom. Ured ima 15 zaposlenika, uključujući odvjetnike, analitičare za zaštitu podataka, voditelja osposobljavanja i stručnjaka za kataloge baza podataka. Od 2014. dodijeljena mu je zasebna stavka u državnom proračunu, što se smatra dostatnim za financiranje trenutačnih aktivnosti. Međutim, u drugoj fazi VLAP-a, uzimajući u obzir proširenje ovlasti i nadležnosti PDPI-a, mogla bi se razmotriti dodjela dodatnih financijskih sredstava tom uredu. Trebalo bi osigurati i da ured PDPI-a bude smješten u prikladnom prostoru, s obzirom na njegove nove zadaće, a prije svega potrebu za osiguravanjem pristupa široj javnosti. 

Razvoj događaja u području pravosuđa i kaznenog progona nije obuhvaćen pokazateljima iz VLAP-a, ali je bitan za ocjenjivanje njihove provedbe. Parlament je 1. kolovoza 2014., u skladu s preporukama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), donio „Zakon o izmjenama temeljnog zakona Gruzije o sudovima opće nadležnosti”, kojim se uređuje postupak doživotnog imenovanja sudaca. Zakon je stupio na snagu 19. kolovoza 2014. Izmjene „Zakona o tužiteljstvu” iz 2013. predstavljaju važan korak prema osiguravanju usklađenosti s europskim standardima. Međutim, na preporuku Ministra pravosuđa, premijer i dalje imenuje glavnog tužitelja.

2.4. Blok 4.: Vanjski odnosi i temeljna prava

„Zakon o pravnom statusu stranaca i osoba bez državljanstva”, koji je stupio na snagu 1. rujna 2014., daje pravnu osnovu za ulazak, boravak, prolazak i odlazak stranaca. U njemu se određuju prava i obveze stranaca, osoba bez državljanstva, vrste i postupci udaljenja te ovlasti dotičnih državnih institucija. Uspostavljen je i neophodan pravni okvir kojim se državljanima Gruzije i strancima osigurava pristup putnim ispravama i osobnim dokumentima.

„Zakon o uklanjanju svih oblika diskriminacije” (Zakon protiv diskriminacije) stupio je na snagu 7. svibnja 2014. Svrha tog zakona je „ukloniti svaki oblik diskriminacije i osigurati jednaka prava svim privatnim i pravnim osobama na temelju zakonodavstva Gruzije, neovisno o rasi, boji kože, jeziku, spolu, dobi, državljanstvu, podrijetlu, mjestu rođenja ili boravka, imovinskom ili društvenom statusu, vjeri ili uvjerenju, nacionalnom, etničkom ili društvenom podrijetlu, zanimanju, bračnom stanju, zdravlju, invaliditetu, spolnom opredijeljenu, rodnom identitetu i izražavanju, političkim ili drugim stavovima, ili drugim obilježjima.” Njegov je opseg širok te se primjenjuje i na privatni sektor.

U tom se zakonu, kojim je obuhvaćena i diskriminacija udruživanjem, definiraju neposredna i posredna diskriminacija te izričito zabranjuju prisiljavanje i poticanje ili neke osobe na diskriminaciju treće osobe ili podupiranje neke osobe u takvoj diskriminaciji, te višestruka i višedimenzionalna diskriminacija. Njime se uvodi i ideja pozitivnog djelovanja u odnosu na rodnu jednakost te posebne slučajeve poput onih koji se odnose na majčinstvo, trudnoću ili invaliditet.

Zakonom protiv diskriminacije predviđa se jačanje uloge javnog pravobranitelja kao tijela za promicanje jednakosti nadležnog za uklanjanje diskriminacije i osiguravanje jednakosti. Kako bi žrtvama diskriminacije pružio zaštitu i pomoć, pravobranitelj treba djelovati kao posrednik između strana radi promicanja pomirenja. Novim se zakonom predviđa postupak pred nadležnim sudom kao glavni pravni lijek za diskriminaciju, a kako bi se taj pravni lijek učinio dostupnijim, donesen je niz izmjena Zakonika o građanskom postupku, Zakonika o kaznenom postupku, Zakona o rodnoj jednakosti i Zakona o javnom pravobranitelju, kako bi se olakšao pristup pravdi u slučajevima diskriminacije.

Dok se donošenjem Zakona protiv diskriminacije uz druge relevantne akte zakonodavnog okvira stvara potrebna zakonodavna osnova za osiguravanje provedbe odgovarajućeg pokazatelja, u fazi provedbe bit će potrebno dati jamstva, posebno ona proceduralne prirode, kako bi se osigurali dostatna i učinkovita zaštita od diskriminacije i primjena svakog odstupanja u skladu s načelima nužnosti i razmjernosti. U drugoj fazi VLAP-a detaljno će se pratiti provedba Zakona protiv diskriminacije i, ako se to bude smatralo potrebnim, trebale bi se razmotriti daljnje izmjene u uskoj suradnji s međunarodnim stručnjacima i onima iz civilnog društva.

Gruzija ima dobro razvijenu politiku u području integracije građana i zaštite manjinskih prava. Provodi se Nacionalni koncept snošljivosti i integracije građana te Akcijski plan (2009. – 2014.). Vlada je u lipnju 2013. osnovala međuagencijsko povjerenstvo na visokoj razini koje se bavi izradom novog nacionalnog koncepta i akcijskog plana. Gruzija je nedavno pojačala napore u pogledu prava korištenja manjinskih jezika u komunikaciji s javnim tijelima i na lokalnim topografskim oznakama, čime je počela pripremati teren za potpisivanje i ratifikaciju Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima.

Gruzijski je parlament 2. travnja 2014. donio Rezoluciju o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o smanjenju broja osoba bez državljanstva iz 1961. Instrument pristupanja Konvenciji položen je u Ženevi 1. srpnja 2014.  „Zakonom o gruzijskom državljanstvu”, koji je stupio na snagu 11. lipnja 2014., postojeći zakonodavni okvir usklađuje se s načelima Konvencije.

Parlament je 30. travnja 2014. odobrio Nacionalnu strategiju o ljudskim pravima (2014. – 2020.), a vlada 9. srpnja 2014. prateći Akcijski plan (2014. – 2015.). Strategijom i Akcijskim planom utvrđuju se prioriteti u području ljudskih prava i usmjeruju aktivnosti raznih vladinih agencija. Strategija, u kojoj se navode 23 područja intervencije, temelji se na četiri stupa: nepovredivosti ljudskih prava od strane države, zaštiti ljudskih prava od povrede koju nanose druge osobe, razvoju sustava kojim se ljudima omogućuje ostvarivanje prava i podizanju svijesti ljudi o njihovim pravima. U Akcijskom se planu detaljno određuju opći i konkretni ciljevi, aktivnosti, nadležne agencije, vremenski okviri i pokazatelji.

3. OPĆA OCJENA I SLJEDEĆI KORACI

Komisija je ocijenila provedbu VLAP-a u Gruziji u skladu s uvriježenom metodologijom i na temelju informacija i relevantnih zakonodavnih i političkih dokumenata koje je Gruzija dostavila. Stručnjaci iz država članica EU-a, kojima su pomagale službe Komisije, Europska služba za vanjsko djelovanje i Delegacija EU-a u Gruziji, proveli su zadatak evaluacije. 

EU je pratio i napredak Gruzije u područjima koja se odnose na VLAP u Zajedničkom odboru EU-a i Gruzije za olakšavanje izdavanja viza, Zajedničkom odboru EU-a i Gruzije za ponovni prihvat, Pododboru EU-a i Gruzije za pravdu, slobodu i sigurnost te ljudska prava i demokraciju, kao i u Dijalogu o ljudskim pravima. U svakom od tih odbora, razina dijaloga i suradnje između EU-a i Gruzije smatra se vrlo naprednom.

Razvoj događaja u području zakonodavstva i politike, opisan u prvom izvješću o napretku i u ovom drugom izvješću svjedoči o iskrenoj predanosti Gruzije dijalogu o liberalizaciji viznog režima. Na osnovi temeljite analize sadržaja i opsega uvedenih reformi, Komisija može zaključiti da je Gruzija uspješno ostvarila pokazatelje iz prve faze VLAP-a i da bi sada trebalo ocijeniti pokazatelje iz druge faze.

U drugoj fazi, Komisija će se usredotočiti na procjenu učinkovitosti i održivosti provedbe pokazatelja iz druge faze VLAP-a. Ona će također nastaviti pratiti prikladnost zakonodavnog i političkog okvira, s obzirom da su ta dva skupa pokazatelja usko povezana.

Komisija će nastaviti pomagati Gruziji u provedbi VLAP-a i aktivno pratiti njezino ostvarivanje svih pokazatelja iz VLAP-a, kako bi 2015. podnijela izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o daljnjem napretku.

[1] COM(2013) 808 završna verzija

[2] U izvješću se odražava stanje na dan 25. rujna 2014.