IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Godišnje izvješće o aktivnostima istraživanja i tehnološkog razvoja u Europskoj uniji u 2013.

1.               Pozadina godišnjeg izvješća o aktivnostima istraživanja i tehnološkog razvoja

Godišnje izvješće o aktivnostima istraživanja i tehnološkog razvoja Europske unije priprema se u skladu s člankom 190. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).  Svrha je ovog izvješća dati pregled ključnih mjera provedenih u predmetnoj godini.

2.               Širi politički kontekst u 2013.

Godine 2013. države članice započele su i nastavile sa značajnim reformama radi povratka na održiv gospodarski rast i dobrobit. Europska komisija provela je važne mjere kako bi pojačala i dopunila ta nastojanja, uključujući jačanje uključenosti socijalnih partnera u okvir Europskog semestra. Rezultat toga postupni je oporavak europskog gospodarstva od početka 2013., što je postalo vidljivije u drugom tromjesečju 2013. Premda se očekuje nastavak oporavka, Europska unija treba i dalje surađivati kako bi ojačala svoju konkurentnost na svjetskoj razini.

Usprkos tome što je i prethodnu godinu obilježilo teško gospodarsko ozračje, EU je postigao napredak u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. poticanjem pozitivnih strukturnih kretanja, kao što su podizanje razine obrazovanosti, izgradnja održivije kombinacije izvora energije, smanjenje emisije ugljika u gospodarstvu i napredak u ostvarivanju cilja od 3 % ulaganja u istraživanje i inovacije.

Ulaganje u istraživanje i inovacije ključno je za jačanje uloge Europe na globalnom tržištu i ponovno pokretanje rasta gospodarstva.  Stoga su istraživanje i inovacije i dalje temelj plana EU-a za pametno zapošljavanje i rast te su u središtu ulaganja EU-a.

Obzor 2020., pokrenut krajem 2013., financijski je instrument za provedbu vodeće inicijative Europe 2020. „Unija inovacija”. Novi okvirni program osmišljen je za rješavanje društvenih izazova i promicanje gospodarskog napretka financiranjem izvrsne znanosti, tehnologije i inovacija. 

3.               Obzor 2020.

Nakon niza trostranih pregovora među institucijama EU-a paket Obzor 2020. donesen je velikom većinom u Europskom parlamentu 21. studenoga 2013., a u Vijeću Europske unije 3. prosinca 2013.

S proračunom EU-a (2014. – 2020.) od 79,2 milijarde EUR u sadašnjim cijenama novi okvirni program EU-a[1] predstavlja odmak od prošlosti zbog znatne pojednostavljenosti koja omogućuje šire sudjelovanje, integraciju istraživanja i inovacija te pristup temeljen na izazovima.  Obzor 2020. pomoći će da se premosti jaz između istraživanja i tržišta te istovremeno dodatno ojača izvrsnost, što pruža velike mogućnosti da se nova znanja i tehnološka postignuća pretvore u inovativne usluge i proizvode visoke razine.

Novi program ima iznimno dobre izglede da objedini javne i privatne izvore financiranja u cilju poticanja europskih inovativnih poduzeća:

· osigurano je više privatnih ulaganja kako bi se riješili glavni društveni izazovi i potakla konkurentnost europske industrije. Komisija je 10. srpnja 2013. predložila niz inicijativa za javno-privatna i javno-javna partnerstva koja su dio Paketa ulaganja u inovacije[2]. Ta će partnerstva biti jedan od ključnih elemenata Obzora 2020. jer će se njima omogućiti opsežne i dugoročne inovacije udruživanjem privatnog sektora, EU-a i država članica s proračunom od više od 20 milijardi EUR.

 

provedene su mjere za rješavanje nedovoljne dostupnosti financiranja u Europi, velike prepreke stavljanju inovacija na tržište.  Instrumentom za financiranje na temelju podjele rizika, koji su zajedno uspostavile Europska komisija i Grupa Europske investicijske banke, osiguralo se da je na 1 milijardu EUR proračunskog novca EU-a Europska investicijska banka odobrila 12 milijardi EUR zajma i više od 30 milijardi EUR završnih ulaganja u istraživanje i inovacije.  Posljedica toga dodatna su sredstva od gotovo 40 milijardi EUR od 2007. godine za aktivnosti istraživanja i inovacija koje u suprotnom ne bi dobile sredstva.  u skladu s integracijskim pristupom Obzora 2020., predviđene su mjere za uspostavljanje čvrstog sustava potpore koji bi osobito koristio malim i srednjim poduzećima olakšavajući im pristup mogućnostima financiranja u okviru cijelog programa. Novim instrumentom namijenjenim malim i srednjim poduzećima podržavaju se najinovativnije ideje europskih malih i srednjih poduzeća koja pokazuju snažnu želju za razvojem, rastom i poslovanjem na međunarodnoj razini.  U okviru cilja od 20 % ukupnih sredstava za društvene izazove i posebnog cilja „Vodeći položaj u tehnologijama razvoja i industrijskim tehnologijama”, 5 % predviđeno je za stalno otvoreni poziv u 2014./2015., a 7 % za cijelo razdoblje trajanja programa.

Uz donošenje političkih odluka Komisija je odradila potrebne pripreme za provedbu novog programa.

(a)             Radni programi Obzora za 2014. – 2015.

Europska komisija 10. prosinca 2013. donijela je prvi radni program u okviru Obzora 2020. Komisija je navela prioritete za financiranje u naredne dvije godine, a istraživačima i poduzećima više nego ikad prije pružila je sigurnost u pogledu usmjeravanja istraživačkih i inovacijskih mogućnosti EU-a. Pozivi za dostavu prijedloga objavljeni su 11. prosinca 2013. Među glavnim značajkama su:

posebna je pozornost posvećena malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), osobito putem novog namjenskog instrumenta. Samo u 2014. MSP-ovi će se moći prijaviti za 253 milijuna EUR bespovratnih sredstava za inovacije u okviru tog novog posebnog instrumenta. kako je predviđeno pozivima za 2014./2015., ukupan proračun od gotovo 20 milijuna EUR namijenjen je bespovratnim sredstvima Europskog istraživačkog vijeća (gotovo 14 milijuna EUR) i Aktivnostima Marie Skłodowska-Curie (gotovo 7 milijuna EUR) za osposobljavanje u području istraživanja i mobilnost. radi pomoći u rješavanju jaza u inovacijama, mjere proširenja uključuju pozive za „katedre europskog istraživačkog prostora” (34 milijuna), aktivnosti udruživanja (12 milijuna EUR) u 2014. te twinning (74 milijuna EUR) u 2015. 

(b)          Pojednostavljen pristup

Dana 4. prosinca 2013. pokrenuta je nova verzija Portala za sudionike u području istraživanja i inovacija s poboljšanim kapacitetom IT-a, suvremenijom tehnologijom, preuređenom i pojednostavljenom navigacijom, kao i s dodatno razvijenim izgledom i sadržajem. Radi lakšeg razumijevanja postupaka u okviru programa zajednički su izrađene nove smjernice na internetu za sudionike Obzora 2020. – E-priručnik za Obzor 2020.  Priručnik je lako dostupan s bilo kojeg dijela Portala za sudionike[3], a korisnici se usmjeravaju izravno na odgovarajući odjeljak sa smjernicama.

4.               Unija inovacija

Unija inovacija stavljena je u središte strategije Europa 2020. u cilju jačanja inovacijskih sposobnosti Europe. Unija inovacija uspijeva dati zamah inovacijama povećavanjem ulaganja u istraživanje i inovacije, mobilizacijom dionika i uključivanjem inovacija u ključne europske, nacionalne i regionalne politike.

Kao sveobuhvatna strategija Unija inovacija rješava brojne elemente koji utječu na inovacijski ekosustav te ga uspješno izmjenjuje. Zabilježen je izniman napredak u ostvarivanju svih prioriteta Unije inovacija:

jačanje baze znanja i smanjenje rascjepkanosti: jača se baza znanja u Europi i to pokretanjem Obzora 2020., usmjeravanjem sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj na strategije pametne specijalizacije, podržavanjem razvoja vještina i napretkom u stvaranju europskog istraživačkog prostora – vidjeti 5. odjeljak. stavljanje ideja na tržište: veliki napori uloženi su u izradu alata za poslovno okruženje koje više pogoduje inovacijama u Europi, npr. jedinstveni patent i revidirane direktive o javnoj nabavi s boljim mogućnostima za inovacije. Uvedeni su instrumenti za lakši pristup financiranju, prvenstveno instrumenti u okviru Obzora 2020. koji uskoro trebaju pokazati rezultate, a među njima su osnaženi dužnički i vlasnički instrumenti te putovnica za poduzetnički kapital.

Premda se javnim intervencijama ranije uglavnom poticala ponuda istraživanja i novih znanja, one se sve više koriste za poticanje potražnje za inovacijama pomoću instrumenata kao što su pretkomercijalna nabava, propisi koji pogoduju inovacijama, normizacija itd. Primjerice, olakšana je nabava inovativnih rješenja, razvijena je i ispitana metodologija pregleda propisa s obzirom na njihov utjecaj na inovacije, pokrenut je akcijski plan za ekološke inovacije, a normizacija je modernizirana i ubrzana.

povećavanje socijalne i teritorijalne kohezije: Unijom inovacija riješen je i izazov teritorijalne i socijalne kohezije. Primjerice, strategije pametne specijalizacije donesene su kao preduvjet za prioritetna ulaganja u okviru istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija u cilju poticanja veće uspješnosti u području inovacija u europskim regijama i državama članicama, bez ugrožavanja izvrsnosti. Većim naglaskom na inovacije u društvenom i javnom sektoru osigurava se šira prihvaćenost i društveni utjecaj inovacija, kao i promjena stava o tome koga bi inovacije trebale zanimati te tko može biti pokretač promjena u EU-u. U osobitom su zamahu inovacije u javnom sektoru u kojem su provedene mjere premašile početna očekivanja u pogledu Unije inovacija. europska partnerstva za inovacije pružaju novi pristup istraživanju i inovacijama u EU-u. Uspostavljeno je pet europskih partnerstava u ključnim područjima kao što su aktivno i zdravo starenje, voda, poljoprivreda, sirovine i pametni gradovi. Sva su trenutačno u provedbenoj fazi nakon što su postavila prioritete, uključila niz partnera povezanih s potražnjom i ponudom inovacija te počela davati prve rezultate, npr. bilježenje dobre prakse, praktični alati za njezino kopiranje, zbirke dokaza o utjecaju te provedbe integriranih usluga.

Stručna skupina procijenila je napredak i ocijenila ukupnu uspješnost europskih partnerstava za inovacije. Skupina je zaključila da su europska partnerstva za inovacije ispravan pristup koji će Europi omogućiti budući gospodarski rast i dobrobit. Među preporukama skupine su i moguća poboljšanja sadašnjih europskih partnerstava za inovacije te znatne promjene u načinu osnivanja i vođenja budućih partnerstava.

usmjeravanje naših politika prema van: u obzir je uzeta i globalna dimenzija inovacija. Razvijeno je nekoliko inicijativa za povećanje privlačnosti Europe kao odredišta za istraživanje i inovacije, a osnažena su i partnerstva EU-a i država članica zahvaljujući postavljanju prioriteta za suradnju s trećim zemljama, uključujući razvoj globalnih istraživačkih infrastruktura. ostvarivanje plana: napredak u uspješnosti istraživanja i inovacija u Europi i državama članicama prati se u okviru integrirane gospodarske suradnje („Europski semestar”), putem pregleda rezultata Unije inovacija[4], izvješća o konkurentnosti Unije inovacija i pokazatelja rezultata inovacija. Za novi pokazatelj upotrebljavaju se četiri pokazatelja iz područja rezultata i aktivnosti poduzeća iz pregleda rezultata Unije inovacija, razvrstana u tri skupine (patenti, zaposlenost u djelatnostima koje se snažno temelje na znanju te konkurentnost roba i usluga snažno temeljenih na znanju) te zaposlenost u poduzećima u brzo rastućim inovacijskim sektorima kao novi parametar.

Praćenje će se nastaviti i poboljšati putem instrumenta za političku podršku u okviru Obzora 2020. EU je olakšao i razmjenu najbolje prakse i uzajamno učenje.

Posljednjih je godina došlo i do bitnog pomaka u pravom smjeru čime se smanjio jaz u uspješnosti u području inovacija u odnosu na naše glavne konkurente. Posljednji pregled rezultata Unije inovacija pokazuje da je od 2008. EU uspio gotovo prepoloviti jaz u uspješnosti u području inovacija u odnosu na SAD i Japan. Ipak, jaz u odnosu na Južnu Koreju se povećava, a i Kina brzo hvata korak. Stoga EU, države članice i drugi dionici trebaju nastaviti suradnju kako bi poboljšali europski inovacijski ekosustav.

5.               Europski istraživački prostor (ERA)

Nakon donošenja Komunikacije Komisije Osnaženo partnerstvo za izvrsnost i rast u europskom istraživačkom prostoru (Komunikacija o ERA-i) od 17. srpnja 2012. i uspostave mehanizma praćenja ERA-e (EMM) radi praćenja napretka u provedbi europskog istraživačkog prostora, Komisija je tijekom 2013. nastavila s konsolidacijom EMM-a. Komisija je usko surađivala s novoosnovanom ad hoc skupinom Odbora Europskog istraživačkog prostora (ERAC) za praćenje kako bi poboljšali pokazatelje za ERA-u i povezane metode prikupljanja podataka, osobito istraživanje o ERA-i.

Rad na EMM-u rezultirao je donošenjem prvog Izvješća o napretku ERA-e u rujnu 2013. u kojem je dan prikaz stanja u državama članicama i nekim pridruženim zemljama te se utvrdilo početno stanje za punu ocjenu napretka u sljedećoj godini[5]. O Izvješću o napretku ERA-e iz 2013. raspravljalo se na sastanku Vijeća za konkurentnost u rujnu 2013. na kojemu je ponovno istaknuta potreba za ubrzavanjem strukturnih reformi nacionalnih sustava i boljim praćenjem napretka ERA-e. Širenjem Izvješća o napretku ERA-e iz 2013. dobivena je ocjena napretka u ključnim područjima kao što su otvoreno i pravedno zapošljavanje istraživača ili bolja razmjena znanstvenih spoznaja.

Štoviše, u Godišnjem pregledu rasta za 2014.[6], donesenom 2013., naglašeno je da države članice trebaju donijeti reforme u skladu s Komunikacijom o ERA-i te je omogućeno da se mehanizam praćenja ERA-e i Izvješće o napretku ERA-e u potpunosti uključe u ciklus politike Europskog semestra.

Provedba Komunikacije o ERA-i na razini dionika u području istraživanja podržana je širenjem i jačanjem platforme za dionike. U lipnju 2013. platformi se pridružila šesta organizacija[7]. Šest organizacija dionika[8] i Komisija potpisali su zajedničku izjavu 13. prosinca 2013. Sve su organizacije još jednom potvrdile zajedničku obavezu ostvarivanja ciljeva ERA-e. Krajem 2013. svi su dionici izvijestili o napretku u ostvarivanju svojih obaveza prema ERA-i i pridonijeli Izvješću o napretku ERA-e za 2013. 

I Manifest ERA-e, nedavno pokrenuta inicijativa Europskog parlamenta koja okuplja članove Europskog parlamenta i dionike u području istraživanja, dao je novi zamah provedbi aktivnosti ERA-e na razini nacionalnih tijela i dionika u istraživanju.

6.               Međunarodna suradnja

Godina 2013. prva je puna godina u kojoj se provodila Komunikacija „Jačanje i usmjeravanje međunarodne suradnje EU-a na istraživanje i inovacije: strateški pristup”[9]. U skladu s Unijom inovacija cilj je strategije jačati izvrsnost Unije i njezinu privlačnost u području istraživanja i inovacija te njezinu gospodarsku i industrijsku konkurentnost, riješiti globalne društvene izazove te podupirati vanjske politike Unije. U tu je svrhu za vrijeme međuinstitucijske rasprave osigurana integracija strategije u zakonodavni paket Obzora 2020. Paket uključuje politiku o pridruživanju Obzoru 2020. s naglaskom na proširenje, EFTA-u i susjedne zemlje. Pregovori s nekoliko zemalja počeli su 2013., a sporazum s Izraelom parafiran je u prosincu.

Strateški forum za međunarodnu znanstvenu i tehnološku suradnju revidirao je i pojednostavnio svoj poslovnik kako bi poboljšao koordinaciju s aktivnostima međunarodne suradnje država članica te koordinaciju tih aktivnosti. Radna skupina Istočnog partnerstva za istraživanje i inovacije dogovorio je izradu zajedničke strategije za suradnju. Na sastanku političkog dijaloga EU-a i Afrike na visokoj razini o znanosti, tehnologiji i inovacijama, održanom u studenome 2013., stranke su dogovorile početak rada na stvaranju dugoročnog, zajednički financiranog partnerstva u području istraživanja i inovacija, s glavnim naglaskom na sigurnost opskrbe hranom i ishrane te na održivu poljoprivredu.

Sastanak na visokoj razini „Atlantik: zajednički resurs” organiziran je u svibnju u Galwayu nakon čega su EU, Kanada i SAD potpisali Deklaraciju iz Galwaya te osnovali Transatlantski savez za istraživanje oceana.

U SAD-u su organizirane tri konferencije pod nazivom „Odredište Europa” s državama članicama i pridruženim zemljama kako bi se podigla svijest o izvrsnosti europskih istraživanja te o mogućnostima zaposlenja i financiranja koje su u Europi nude istraživačima iz cijelog svijeta.

U skladu s ciljem promicanja jednakih uvjeta za suradnju te rješavanja okvirnih uvjeta koji koče suradnju, u studenome 2013. u Pekingu je održan prvi sastanak na visokoj razini u okviru dijaloga s Kinom o suradnji u području inovacija. Izražen je zajednički interes za promicanje predvidivih, transparentnih i učinkovitih okvirnih uvjeta koji se odnose na inovacije, a osnovana je i stručna radna skupina za suradnju u području inovacija u cilju prepoznavanja i promicanja uspješne prakse u EU-u i Kini. 

U studenome je uspješno pokrenuta i Godina znanosti u suradnji EU-a i Rusije. Taj događaj na visokoj razini omogućio je da obje strane ponovno naglase predanost suradnji EU-a i Rusije u području znanosti i tehnologije.

7.               Zajednički istraživački centar (JRC)

Zajednički istraživački centar (JRC) interna je znanstvena služba Europske komisije i jedina služba Komisije zadužena za izravno istraživanje. Misija je JRC-a da politikama EU-a pruža neovisnu znanstvenu i tehničku podršku temeljenu na dokazima kroz njihov cijeli ciklus. Bliskom suradnjom s glavnim upravama koje kreiraju politike JRC rješava ključne društvene izazove, istovremeno potiče inovacije razvojem novih metoda, alata i normi te dijeli znanja i iskustvo s državama članicama, znanstvenom zajednicom i međunarodnim partnerima.

JRC je tijekom 2013. odgovarao na rastući broj zahtjeva službi Komisije zaduženih za politike u kojima se traži znanstvena potpora politikama povezanima s prioritetima EU-a, osobito u okviru Nacrta za pametan rast – Europa 2020. JRC je pružio izravnu znanstvenu potporu tematskim područjima politike kao što su financijska stabilnost te ekonomska i monetarna unija; jedinstveno tržište, rast, radna mjesta i inovacije; gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, učinkovito korištenje resursima i klimatske promjene; energetika i promet; poljoprivreda i sigurnost opskrbe hranom; zaštita zdravlja i potrošača; informacijsko društvo i digitalna agenda; javno zdravstvo i sigurnost, nuklearna sigurnost i zaštita.

Kako bi se učinkovitije nosio sa sve većim odgovornostima, JRC je primijenio izraženije multidisciplinaran i međusektorski pristup izradom radnog programa JRC-a (2014. – 2015.) u okviru Obzora 2020. koji se temelji na novom mobilnom planu te razrađenijoj strukturi projekta. Veće inovacije u kombinaciji s međunarodnim partnerstvima pomažu u rješavanju gorućih globalnih problema kao što su klimatske promjene, zdravlje, sigurnost opskrbe hranom i siromaštvo. Osnažene veze i mreže JRC-a s EU-om i međunarodnim partnerima ključne su za znanstvenu izvrsnost na svjetskoj razini.

Temeljenje politika na čvrstim znanstvenim dokazima i pouzdanoj analizi zahtijeva vrhunsku infrastrukturu za znanstvene aktivnosti, kvalitetne podatke i odgovarajuće analitičke alate. Primjerice, u Ispri (Italija), jednoj od lokacija JRC-a, otvoren je novi ekološki prihvatljiv i energetski učinkovit institut. 

8.               Provedba Sedmog okvirnog programa

Komisija je 2012. objavila dosad najveći broj poziva za dostavu prijedloga u okviru Sedmog okvirnog programa. Radi lakšeg prijelaza na Obzor 2020. snažan je naglasak bio na mjerama kojima se integriraju brojne aktivnosti i koje imaju potencijal za snažan utjecaj. Godine 2013. zatvoreno je oko 45 poziva za dostavu prijedloga s ukupnim okvirnim proračunom od 4,9 milijardi EUR. Ukupno je primljeno oko 20 000 prihvatljivih prijedloga, od čega su odobrena sredstva za njih gotovo 3 000, što znači da je prihvaćeno gotovo 15 % prijedloga.

U svim prihvatljivim prijedlozima sudjelovalo je ukupno 67 630 podnositelja zahtjeva, ukupni troškovi projekata iznosili su više od 34 milijarde EUR, a ukupni traženi doprinos EU-a iznosio je gotovo 28 milijardi EUR. U odabranim prijedlozima sudjelovalo je ukupno 12 702 podnositelja zahtjeva, ukupni troškovi projekata iznosili su više od 6 milijardi EUR, a ukupni traženi doprinos EU-a iznosio je gotovo 4 milijardi EUR. Što se tiče podnositelja zahtjeva, ukupna stopa uspješnosti bila je 18,78 %, a za traženi doprinos EU-a 15,96 %.

9.               Izgledi za 2014.

Komisija je i dalje predana ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. Trenutačno radi na provedbi Komunikacije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o procjeni istraživanja i inovacija kao izvora budućeg rasta, naslovljenu „Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta”.[10]

U svrhu razvoja radnog programa Obzora 2020. za razdoblje 2016. – 2017. među prioritetima Komisije bit će opsežnije savjetovanje i rasprava s državama članicama. Komisija će za povećanje konkurentnih prednosti i iskorištavanje novih mogućnosti uzeti u obzir i nove informacije o znanstvenim, tehnološkim, gospodarskim, tržišnim i društvenim kretanjima i predviđanjima, kao i potrebe sadašnje i buduće politike.

Komisija će 2014. nastaviti i s provedbom mjera Unije inovacija. Predstavit će izvješće „Stanje Unije inovacija 2010. – 2014.” u kojem će predstaviti rezultate i glavne zaključke. Međutim, s obzirom na nastavak krize Europa mora ustrajati u tome da Unija inovacija postane stvarnost.

Izvješće o napretku ERA-e iz 2013., o kojem se raspravljalo u rujnu 2013. na sastanku Vijeća za konkurentnost, stvorit će uvjete da se 2014. donesu Zaključci Vijeća o ERA-i. Komisija će organizirati konferenciju nakon rujanske objave izvješća o napretku za 2014.  Za potpunu ocjenu napretka u provedbi ERA-e poslužit će istraživanje o ERA-i iz 2014. čiji je cilj utvrđivanje provedbenih mjera potrebnih za stvaranje jedinstvenog tržišta za istraživače, znanje i tehnologiju. Istraživanje o ERA-i iz 2014. bit će ključno za određivanje područjâ u kojima je ostvaren napredak i onih u kojima su neophodni daljnji napori.

Nadalje, Komisija je započela sa savjetovanjima s dionicima iz cijelog EU-a o tome koje je lekcije potrebno savladati te koji su glavni čimbenici koji bi joj trebali pomoći u oblikovanju predstojećih faza strategije EU-a za rast nakon krize u razdoblju 2015. – 2020.  Konkretne će prijedloge predstaviti početkom 2015.

[1]               http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/news/horizon-2020-brief-eu-framework-programme-research-innovation.

[2]               Europski parlament donio je Paket 15. travnja 2014., a Vijeće Europske unije 6. svibnja 2014.

[3]               http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/home.html.

[4]               http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/policy/innovation-scoreboard/index_en.htm

[5]               Izvješće o napretku ERA-e iz 2013. popraćeno je Činjenicama i brojkama iz kojih su vidljive različite razine napretka u ostvarivanju europskog istraživačkog prostora, što je odraz nacionalnih prioriteta. Vidjeti: http://ec.europa.eu/research/era/era-progress-2013.htm

[6]               COM(2013) 800 završna verzija.

[7]               Konferencija europskih tehničkih sveučilišta (Conference of European Schools for Advanced Engineering Education and Research – CESAER) pridružila se platformi dionika 17. srpnja 2013. kao šesta organizacija dionika i Komisiji predala jednostranu izjavu.

[8]               To su Europsko udruženje istraživačko-tehnoloških organizacija (EARTO), Europska udruga sveučilišta (EUA), Liga europskih istraživačkih sveučilišta (LERU), NordFosk, Science Europe i CESAER.

[9]               COM(2012) 497

[10]             COM(2014) 339.