1.           Uvod

U 2013. odnosi između Europske komisije i nacionalnih parlamenata nastavili su se razvijati na dva kolosijeka: s jedne strane s pomoću mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti, koji je uveden Ugovorom iz Lisabona za potrebe ocjenjivanja jesu li novi zakonodavni prijedlozi Komisije (koji nisu obuhvaćeni područjima u kojima EU ima isključivu nadležnost) sukladni načelu supsidijarnosti, a s druge strane, u okviru političkog dijaloga koji je Komisija pokrenula u 2006. u cilju bolje razmjene informacija i mišljenja o pitanjima politika, u odnosu na zakonodavne prijedloge i nezakononodavne inicijative. Osim toga, u okviru bogate i široke razmjene između Komisije i nacionalnih parlamenata održani su brojni sastanci i rasprave.

Ovo deveto godišnje izvješće o odnosima između Komisije i nacionalnih parlamenata usredotočeno je na politički dijalog. Posebnim aspektima povezanima s mehanizmom kontrole poštovanja načela supsidijarnosti, uključujući drugi „žuti karton” koji je više nacionalnih parlamenata dalo Komisijinu prijedlogu Uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (UEJT),[1] bavi se Godišnje izvješće o supsidijarnosti i proporcionalnosti za 2013. koje se objavljuje istovremeno kad i ovo izvješće te bi se stoga trebalo smatrati njegovom nadopunom.

Taj drugi „žuti karton” predstavljao je jasni izraz volje nacionalnih parlamenata da u okviru svojih odnosa s Komisijom daju svoje mišljenje o određenom propisu. Širim političkim dijalogom o prijedlozima i inicijativama Komisije općenito je nacionalnim parlamentima omogućena konstruktivna uloga u oblikovanju politike na razini EU-a, posebno u kontekstu produbljenja ekonomske i monetarne unije (EMU) i provedbe preporuka iz europskog semestra.

Kao i prethodnih godina, politički se dijalog u 2013. uglavnom odvijao u okviru:

i) općih bilateralnih i multilateralnih rasprava i razgovora koji su se često održavali tijekom međuparlamentarnih sastanaka (odjeljak 2.);

ii) razmjene pisanih mišljenja nacionalnih parlamenata i odgovora Komisije (vidi poglavlje 3.) 

iii)  kontakata i sastanaka koji su se održavali tijekom godine (odjeljak 4.).

Na kraju ovog izvješća daje se sažeti pogled u budućnost odnosa između Komisije i nacionalnih parlamenata (odjeljak 5.).

2.           Širi kontekst: glavni sastanci i izazovi

Nacionalni su parlamenti u 2012., u kontekstu trajne gospodarske nestabilnosti, usmjerili pozornost na europski odgovor na krizu, uključujući strategiju Europa 2020. i višegodišnji financijski okvir za 2014. – 2020. U 2013., iako su mišljenja nacionalnih parlamenata i dalje bila usredotočena na pravosuđe i unutarnje poslove, unutarnje tržište i pitanja u vezi s europskom monetarnom unijom, na političkom su se dnevnom redu našla i neka posebna pitanja, kao što su Direktiva o duhanu[2] i Direktiva o porezu na financijske transakcije.[3]

Konferencija odbora za europske poslove nacionalnih parlamenata država članica Europske unije (COSAC) nastavila je biti važan forum za rasprave s nacionalnim parlamentima.

Predsjednici COSAC-a sastali su se u Dublinu u siječnju 2013. Na tom se sastanku u okviru rasprava o prioritetima irskog predsjedništva pokazalo da će budućnost EMU-a i povezanih pitanja u vezi s demokratskom legitimnošću i odgovornošću duže vrijeme ostati na političkom dnevnom redu, a nacionalni su parlamenti ustrajali da se u obzir uzme njihova sve važnija uloga.

U Dublinu je održana 49. plenarna sjednica COSAC-a koja je u velikoj mjeri bila posvećena Europskoj godini građana. Stoga su glavne teme uključivale pitanja o budućnosti europskih integracija i budućnosti mladih građana u Europi. Na 50. plenarnoj sjednici COSAC-a održanoj u Vilniusu nastavile su se rasprave o demokratskoj legitimnosti i odgovornosti u EU-u i o ulozi nacionalnih parlamenata. Na toj je plenarnoj sjednici osnivač COSAC-a, francuski ministar vanjskih poslova Laurent FABIUS, održao govor o osnivanju COSAC-a. U tom je govoru naglasio da su razlozi za osnivanje COSAC-a i dalje valjani i pozvao je na veću koordinaciju politike i bolju suradnju među predstavnicima nacionalnih institucija. Potpredsjednik Komisije ŠEFČOVIČ govorio je o provedbi strategije Europa 2020. opisavši ključne procese i istaknuvši preostale izazove, posebno u odnosu na nezaposlenost, inovacije, klimu i energiju. Održane su dvije rasprave o demokratskoj legitimnosti i ulozi nacionalnih parlamenata te je istaknut očit jaz između EU-a i njegovih građana te važnost da nacionalni parlamenti upotrijebe alate koji su im na raspolaganju za rješavanje tog pitanja.

Tijekom 2013. pitanje demokratske legitimnosti općenito te posebno u odnosu na europski semestar i dalje je bilo glavna tema međuparlamentarnih rasprava i dijaloga između Komisije i nacionalnih parlamenata. To je uključivalo neformalne i formalne inicijative za jačanje parlamentarnog nadzora i međuparlamentarne suradnje u kontekstu pojačanog gospodarskog upravljanja, i to u općem kontekstu međuparlamentarne suradnje (propisano u članku 9. Protokola 1. Ugovora) ili na temelju članka 13. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju (TSCG), kako je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u ožujku 2012. (vidjeti i odjeljak 5. u nastavku).

Širom raspravom o demokratskoj legitimnosti također se povećala svijest diljem EU-a da je za održanje funkcionalnosti EMU-a potrebna snažnija koordinacija između makroekonomskih i proračunskih politika država članica. Međutim, daljnje produbljivanje EMU-a mora uključivati i snažniji demokratski nadzor koji među ostalim provode nacionalni parlamenti i Europski parlament.

Jedna od ključnih promjena u odnosu na novo gospodarsko upravljanje koja se odnosila na nacionalne parlamenta bio je prvi „Europski parlamentarni tjedan” na kojem je sudjelovalo oko 100 zastupnika iz 26 nacionalnih parlamenata i koji je organiziran na inicijativu Europskog parlamenta u siječnju 2013. Sastanke su organizirali Odbor za proračun, gospodarska i monetarna pitanja i Odbor za zapošljavanje Europskog parlamenta. Rasprave su uglavnom bile usmjerene na institucionalna pitanja kao što je demokratska legitimnost, ali su obuhvaćale i konkretna pitanja politike koja se odnose na europski semestar i višegodišnji financijski okvir za 2014. – 2020., kao što su štednja u odnosu na rast, zapošljavanje mladih i socijalni učinak gospodarske prilagodbe.

Iako cilj ovog Europskog parlamentarnog tjedna nije bio donijeti konkretne zaključke, na njemu se pojačao konsenzus o potrebi za jačanjem demokratske legitimnosti europskog semestra povećanjem vlasništva nacionalnih parlamenata nad postupkom i njihove rane uključenosti u taj postupak. To bi se moglo ostvariti uključivanjem njihovih vlada u fazu koja prethodni predstavljanju nacionalnih programa reformi. Predsjednik irskog parlamentarnog doma Oireachtas predložio je redovito organiziranje posebnih rasprava o europskim pitanjima („Europski dani”), koje bi se održavale istog dana u svim nacionalnim parlamentima. Taj je prijedlog naišao na zanimanje.

Novo je gospodarsko upravljanje kojim su nacionalni parlamenti uključeni u postupak europskog semestra također opipljivo opisano u zakonodavnom „paketu dviju mjera”.[4] U njemu je predviđen gospodarski dijalog među državama članicama koje su pripadnice europodručja potkrijepljen mišljenjem Komisije o njihovim nacrtima proračuna i općom procjenom proračunske situacije i budućnosti u europodručju u cjelini. U okviru toga države članice europodručja dostavile su Komisiji svoje nacrte proračunskih planova prvi put u jesen 2013. i Komisija je donijela mišljenja o tim planovima 15. studenoga 2013. Njima se nacionalnim dionicima (uključujući nacionalne parlamente) pružila neovisna perspektiva o planovima država članica.

3.           Pisana mišljenja nacionalnih parlamenata

Ukupan broj mišljenja zaprimljenih od nacionalnih parlamenata posljednjih se godina znatno povećao, ali se čini da se stabilizirao na nešto više od 600 godišnje, od čega su 14 % bila obrazložena mišljenja (vidjeti Prilog 1.). Nakon promjena svojih unutarnjih postupaka, Komisija sada obično odgovara na ta mišljenja u roku od tri mjeseca koji je sama odredila.

Politički dijalog s nacionalnim parlamentima bio je uspješan i donio je jasnu dodanu vrijednost. Ako nacionalni parlamenti rano dostave svoja mišljenja, ona mogu služiti kao rani sustav upozorenja kojim se Komisiji daje pregled glavnih argumenata u vezi sa sadržajem njezinih prijedloga. Komisija zatim može pregovarati s Vijećem i Europskim parlamentom potpuno svjesna stajališta nacionalnih parlamenata. Komisija pridaje veliku važnost političkom dijalogu i posebno poziva nacionalne parlamente da odgovore na politička savjetovanja, zelene knjige i komunikaciju prije donošenja zakona. Nacionalni su parlamenti od prosinca 2013. posebno upoznati sa svim javnim savjetovanjima Komisije.

Sudjelovanje i opseg

Podacima u nastavku prikazuje se samo aktivnost nacionalnih parlamenata u smislu njihova sudjelovanja u političkom dijalogu u užem smislu, odnosno, dostavljanjem pisanih mišljenja Komisiji. Kao što se ističe u ovom izvješću, a posebno u odjeljku 4., aktivnost nacionalnih parlamenata u području pitanja EU-a ne može se mjeriti samo na osnovi pisanih doprinosa političkom dijalogu jer će nacionalni parlamenti vjerojatno provoditi i druge aktivnosti nadzora. Osim toga, nacionalni parlamenti ne dostavljaju komentare o svim prijedlozima ili drugim dokumentima Komisije već ih biraju ovisno o svojim prioritetima.

U 2013. je zaprimljeno ukupno 621[5] mišljenje od nacionalnih parlamenata, što je porast od oko 6 % u usporedbi s 2012. (663).  Između 2011. i 2012. došlo je do blagog povećanja, dok je povećanje u 2011. bilo veliko u usporedbi s 2010. (7 % u 2012., ali 60 % u 2011.).

Primjećuju se sljedeći opći trendovi:

· kao dio pisanog političkog dijaloga, 16 je domova poslalo više mišljenja u 2013. nego u 2012., 18 domova poslalo je manje mišljenja nego u 2012., a 2 su poslala isti broj mišljenja kao u 2012.

· aktivnost političkog dijaloga neravnomjerno je raspoređena među domovima nacionalnih parlamenata (gotovo 80 % ukupnog broja mišljenja zaprimljeno je iz deset najaktivnijih domova);

· politički dijalog nacionalnih parlamenata s Komisijom i dalje je usredotočen na zakonodavne dokumente, a samo ograničeni udio zaprimljenih mišljenja odnosi se na druge vrste inicijativa.

U 2013. je 15 prijedloga Komisije koji su privukli najveću pozornost nacionalnih parlamenata činilo 144 (23 %) od ukupno 621 mišljenja. Međutim, kao i u 2012., velika većina dokumenata Komisije na koje su nacionalni parlamenti dostavili komentare u 2013. potaknula je između jednog i tri mišljenja, što upućuje na različita područja interesa nacionalnih parlamenata.

Prijedlozi i inicijative Komisije koji su potakli većinu mišljenja nacionalnih parlamenata uključivali su osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja[6] (20 mišljenja), usklađivanje zakona i drugih propisa država članica u proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda[7] (17 mišljenja), uspostavu Okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem[8] (14 mišljenja), uspostavu okvira za pristup tržištu za lučke usluge i za financijsku transparentnost luka[9] (10 mišljenja), i Agenciju Europske unije za suradnju i osposobljavanje na području provedbe zakona (Europol) te stavljanje izvan snage Odluka 2009/371/PUP i 2005/681/PUP[10] (10 mišljenja). Više pojedinosti nalazi se u Prilogu 2.

Kao i u 2012., među prijedlozima koji su privukli najviše mišljenja nacionalnih parlamenata bili su oni koji su također potakli najveći broj obrazloženih mišljenja u okviru mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti. U 2013. i 2012. više od polovine mišljenja zaprimljenih u kontekstu političkog dijaloga (323 od 596 u 2013.) odnosilo se na šest područja politika. Ta su područja bila pravosuđe, unutarnje jedinstveno tržište i usluge, mobilnost i promet, unutarnji poslovi, zdravlje i potrošači i komunikacije (Više pojedinosti nalazi se u Prilogu 3.).

Nacionalni su parlamenti u 2012. svoj politički dijalog s Komisijom više usredotočili na zakonodavne prijedloge, dok se samo mali dio njihovih podnesenih mišljenja odnosio se na nezakonodavne inicijative. Taj se trend nastavio u 2013. Od 15 dokumenata Komisije koji su potaknuli najveći broj mišljenja (tj. šest ili više) nacionalnih parlamenata samo su dva bili nezakonodavni dokumenti.[11] Međutim, kao i u 2012., sva osim jednog od 15 političkih mišljenja švedskog Riksdaga odnosila su se na nezakonodavne dokumente, iako je taj dom poslao i najveći broj obrazloženih mišljenja.

Ključne teme u političkom dijalogu

Sljedeći su zakonodavni prijedlozi bili među onima koji su privukli posebnu pozornost nacionalnih parlamenata u 2013. (više pojedinosti nalazi se u Prilogu 2.) Budući da su ti prijedlozi privukli i najveći broj obrazloženih mišljenja, potrebno je uputiti i na usporedno Godišnje izvješće o supsidijarnosti i proporcionalnosti za 2013. u kojem se nalazi detaljniji opis.

· Prijedlog Uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (UEJT[12])

Unija trenutačno nema gotovo nikakve ovlasti intervenirati u slučajevima protuzakonite zlouporabe njezinih sredstava. Podaci o otkrivanju, istragama i uspješnom kaznenom progonu kaznenih djela protiv proračuna EU-a znatno se razlikuju među državama članicama (između 19 % i 90 %). Uredom europskog javnog tužitelja riješio bi se problem fragmentiranosti kaznenih progona zbog nacionalnog karaktera pravosudnih sustava te problem toga što borba protiv prijevare na europskoj razini nije uvijek najveći prioritet na nacionalnoj razini. Ugovorom iz Lisabona (članak 86. UFEU-a)[13] predviđena je posebna pravna osnova za osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja.

Komisija je u 2013. zaprimila 20 mišljenja o tom prijedlogu od čega 13 obrazloženih mišljenja[14]. Budući da je broj glasova povezan s tim obrazloženim mišljenjima prešao prag od 14 koji se primjenjuje na prijedloge u području pravosuđa i unutarnjih poslova, pokrenut je postupak žutog kartona.

· Prijedlog direktive  Europskog parlamenta i Vijeća  o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda (Direktiva o duhanskim proizvodima)[15]

Revidiranim prijedlogom Direktive o duhanskim proizvodima predviđena su nova i stroža pravila za proizvodnju i stavljanje u prodaju duhanskih proizvoda u EU-u. Drugim riječima, predlaže se zabrana uporabe cigareta, duhana za motanje i duhanskih proizvoda bez dima s karakterističnim aromama te bi se uvela obveza uporabe velikih slikovitih zdravstvenih upozorenja na cigaretama i duhanu za motanje. Osim toga, predlaže se uređivanje prekogranične internetske prodaje i predviđaju se tehničke značajke za borbu protiv nezakonite trgovine. Također su predložene mjere koje se odnose na proizvode koji do sada nisu bili posebno uređeni, kao što su elektroničke cigarete i biljni proizvodi za pušenje. Prijedlog[16] predstavlja odgovor na zahtjeve Europskog parlamenta i Vijeća ministara i u njemu se odražavaju izvješća Komisije iz 2005. i 2007. o primjeni Direktive o duhanskim proizvodima (Direktiva 2001/37/EZ).

Komisija je primila 17 mišljenja o tom prijedlogu od kojih su sedam bila obrazložena mišljenja u kojima se osporava sukladnost prijedloga s načelom supsidijarnosti. Iako je ovaj prijedlog privukao veliki interes nacionalnih parlamenata, standardni prag za postupak žutog kartona (19 glasova) nije ostvaren.

· Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalom[17]

Zbog postojeće nekoordinirane uporabe obalnog i pomorskog prostora javlja se natjecanje za pomorski i obalni prostor i uzrokuje se neučinkovita uporaba pomorskih i obalnih resursa. Trajnom nesigurnošću i nepredvidivim pristupom pomorskom prostoru stvorena je nepovoljna poslovna klima za ulagače. Zbog rastuće potražnje za pomorskim prostorom za nove djelatnosti, kao što je obnovljiva energija i pogoni za akvakulturu, EU mora osigurati usklađeno planiranje svih aktivnosti na moru. Koordinacija među državama članicama u ovoj fazi nije dovoljno razvijena i zbog postojeće neusklađenosti među postojećim sustavima nije moguće učinkovito prekogranično planiranje.

Komisija je primila 14 mišljenja o tom prijedlogu od kojih su devet bila obrazložena mišljenja u kojima se osporava sukladnost prijedloga s načelom supsidijarnosti.

4.           Kontakti i posjeti

Uz razmjenu pisanih mišljenja nacionalnih parlamenata i odgovora Komisije, održan je i manje formalan politički dijalog putem sastanaka i kontakata na političkoj i administrativnoj razini. To uključuje sljedeće:

Većina nacionalnih parlamenata održava redovite sastanke s članovima Komisije i u Bruxellesu i u uključenim državama članicama.

Potpredsjednik za međuinstitucionalne odnose Maroš ŠEFČOVIČ posjetio je osam nacionalnih parlamenata u 2013. (njemački Bundestag, francuski Sénat, hrvatski Hrvatski sabor, irski Oireachtas; litavski Seimas i slovački Národná Rada). Iste je godine primio velik broj posjetitelja/delegacija iz nacionalnih parlamenata u sjedištu Komisije u Bruxellesu (češkog Senáta, danskog Folketinga, francuskog Sénata, irskog Oireachtas, talijanskog Senato della Repubblica, malteškog Kamra tad-Deputati, poljskog Sejma i rumunjskog Camera Deputaților). Osim rasprava o posebnim zakonodavnim prijedlozima i inicijativama politike, na tim se sastancima razgovaralo o pitanjima suradnje između Komisije i nacionalnih parlamenata te o pitanjima u vezi s gospodarskim upravljanjem u razvoju i demokratskom legitimnošću.

Komisija je imala svoje predstavnike na političkoj razini na većini velikih međuparlamentarnih sastanaka održanih tijekom 2013.

Predsjednici BARROSO (pored predsjednika VAN ROMPUYA i SCHULZA), potpredsjednici REHN i ŠEFČOVIČ i povjerenici LEWANDOWSKI i ANDOR sudjelovali su u prvom Europskom parlamentarnom tjednu u siječnju 2013.

Potpredsjednik ŠEFČOVIČ sudjelovao je na plenarnom sastanku COSAC-a u Vilniusu u listopadu 2013. te na sastanku predsjednika COSAC-a u Dublinu u siječnju 2013.

Potpredsjednik REHN nazočio je raspravi s Proračunskim odborom finskog Eduskunta kako bi predstavio i raspravio Komisijinu ocjenu finskog nacrta proračunskog plana za 2014.

Visoka povjerenica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/Potpredsjednica Komisije, barunica Ashton, nazočila je na dva sastanka Međuparlamentarne konferencije o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici u cilju poticanja međuparlamentarne suradnje u tom području. Prvi od tih sastanaka održan je u Dublinu u travnju 2013., a drugi u Vilniusu u rujnu 2013.

Članovi ureda povjerenika ŠEMETE i osoblje iz GU BUDG sastali su se s delegacijom Odbora za javne financije danskog Folketinga u Bruxellesu i s nizozemskim parlamentom u Haagu u vezi s razrješnicom u 2012.

Nakon pristupanja Hrvatske EU-u 1. srpnja 2013. povjerenik MIMICA predstavio je Hrvatskom saboru program rada Komisije za 2014.

Dužnosnici Komisije također su, na zahtjev, nazočili sastancima s odborima nacionalnih parlamenata, a razne službe Komisije (posebno Glavne uprave CLIMA, ECFIN, ENER, ENV, HOME, JUST, MARE, MARKT, OLAF, REGIO, SANCO) sudjelovale su u redovitim sastancima stalnih predstavnika nacionalnih parlamenata u Bruxellesu kako bi raspravljali o nadolazećim inicijativama ili tekućim problemima.

U 2013., kao i u 2012., stalni zastupnici nacionalnih parlamenata također su se sastali s potpredsjednikom ŠEFČOVIČEM i osobljem u uredima predsjednika BARROSA, potpredsjednika ŠEFČOVIČA i ostalih članova Komisije.

5.           Zaključci i izgledi

U 2013. se nastavila velika količina pisanih političkih dijaloga između Komisije i nacionalnih parlamenata i nacionalni su parlamenti ukupno izdali oko 600 mišljenja. Iako su gotovo svi domovi dali barem jedan doprinos, deset najaktivnijih domova dostavilo je gotovo 80 % zaprimljenih mišljenja. Dokumenti Komisije koji su potaknuli najviše mišljenja bili su oni o kojima su nacionalni parlamenti dostavili najveći broj obrazloženih mišljenja. Uz pisani dijalog, Komisija je i dalje održavala česte kontakte i sastanke s nacionalnim parlamentima, na političkoj i službenoj razini, u Bruxellesu i u državama članicama.

Na početku 2014. nacionalni parlamenti i Europski parlament potvrdili su svoju namjeru daljnjeg sudjelovanja u aktivnostima na razini EU-a, kao što je europski semestar. Demokratska legitimnost još će neko vrijeme ostati glavna tema rasprava između institucija EU-a i nacionalnih parlamenata.

Na plenarnoj sjednici COSAC-a u siječnju 2014. opet se govorilo o ulozi nacionalnih parlamenata i demokratskoj legitimnosti i odgovornosti. Nizozemski Tweede Kamer i danski Folketing predstavili su nove posebne ideje i prijedloge o ulozi i pravima nacionalnih parlamenata.

Odbor Europskog parlamenta za ustavna pitanja donio je u travnju 2014. izvješće Carla CASINIJA (EPP/IT) o nacionalnim parlamentima. U izvješću se, među ostalim, preporučuje nacionalnim parlamentima da „poduzmu korake za poboljšanje postupaka usmjeravanja i nadzora radi postizanja veće dosljednosti”. Također se ističe mehanizam ranog upozorenja kao jedan od alata za osiguranje učinkovite suradnje između europskih i nacionalnih institucija i pozdravlja se činjenica da se mehanizam koristi i kao kanal za savjetovanje i kooperativni dijalog među različitim institucijama u sustavu upravljanja EU-a na više razina.

Na drugom se Europskom parlamentarnom tjednu koji je održan u siječnju 2014. opet pokazalo da Europski parlament i nacionalni parlamenti imaju zajedničke interese. U okviru međuparlamentarnog dijela programa održane su četiri plenarne rasprave o makroekonomskoj neravnoteži, demokratskoj legitimnosti programa gospodarske prilagodbe, promicanju rasta i stvaranja radnih mjesta te o jačanju fiskalnog nadzora u EMU-u.

Prilog 1.

Broj mišljenja koje je Komisija zaprimila u 2013. prema nacionalnom parlamentu/domu (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

Država članica || Dom || Ukupan broj mišljenja[18] || Broj obrazloženih mišljenja (Protokol br.2)[19]

Portugal || Assembleia da República || 192 || 1

Češka Republika || Senát || 64 || 2

Njemačka || Bundesrat || 40 || 3

Francuska || Assemblée nationale || 40[20] || 1

Rumunjska || Camera Deputaţilor || 38 || 2

Italija || Senato della Repubblica || 36 || 2

Rumunjska || Senatul || 26 || 3

Švedska || Riksdag || 24 || 9

Ujedinjena Kraljevina || House of Lords || 18 || 3

Španjolska || Congreso de los Diputados i Senado (oba doma) || 17[21] || 5[22]

Irska || Houses of the Oireachtas (oba doma) || 12[23] || 3[24]

Nizozemska || Eerste Kamer || 10 || 3

Austrija || Bundesrat || 9 || 6

Češka Republika || Poslanecká sněmovna || 8 || 2

Francuska ||  Sénat || 8 || 4

Poljska || Senat || 8 || 2

Malta || Kamra tad-Deputati || 7 || 5

Nizozemska || Tweede Kamer || 7 || 5

Italija || Camera dei Deputati || 6 || 0

Litva || Seimas || 6 || 6

Poljska || Sejm || 6 || 2

Luksemburg || Chambre des Députés || 5 || 2

Slovenija || Državni zbor || 5 || 1

Ujedinjena Kraljevina || House of Commons || 5 || 5

Danska || Folketing || 4 || 1

Grčka || Vouli ton Ellinon || 4 || 3

Belgija || Chambre des Représentants || 3 || 1

Austrija || Nationalrat || 2 || 0

Estonija || Riigikogu || 2 || 1

Finska || Eduskunta || 2 || 1

Mađarska || Országgyűlés || 2 || 1

Belgija || Sénat || 1 || 1

Bugarska || Narodno Sabranie || 1 || 0

Cipar || Vouli ton Antiprosopon || 1 || 1

Latvija || Saeima || 1 || 1

Slovačka || Národná Rada || 1 || 0

Hrvatska (od 1.7.2013.) || Hrvatski sabor || 0 || 0

Njemačka || Bundestag || 0 || 0

Slovenija || Državni svet || 0 || 0

UKUPNO || 621 || 88

Prilog 2.

Dokumenti Komisije koji su potaknuli najveći broj mišljenja[25] koje je Komisija zaprimila u 2013. (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

|| Dokument Komisije || Naslov || Ukupan broj mišljenja[26] || Broj obrazloženih mišljenja (Protokol br.2)[27]

1 || COM(2013) 534 || Prijedlog Uredbe o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja || 20[28] || 13[29]

2 || COM(2012) 788 || Prijedlog Direktive o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda || 17 || 7

3 || COM(2013) 133 || Prijedlog Direktive o uspostavi Okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem || 14[30] || 9[31]

4 || COM(2013) 173[32] || Prijedlog Uredbe o Agenciji Europske unije za suradnju i osposobljavanje na području provedbe zakona (Europol) i o stavljanju izvan snage Odluka 2009/371/PUP i 2005/681/PUP. || 10[33] || 3[34]

5 || COM(2013) 296 || Prijedlog Uredbe o uspostavi okvira za pristup tržištu za lučke usluge i za financijsku transparentnost luka || 10[35] || 7[36]

6 || COM(2013) 28[37] || Prijedlog Uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1370/2007 o otvaranju tržišta usluga domaćeg željezničkog prijevoza putnika || 9 || 6

7 || COM(2013) 147 || Prijedlog Uredbe o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine || 9 || 2

8 || COM(2012) 614[38] || Prijedlog Direktive o povećanju rodne ravnoteže među neizvršnim direktorima tvrtki uvrštenih u službenu kotaciju na burzama i povezanim mjerama || 8 || 5

9 || COM(2013) 627 || Prijedlog Uredbe o mjerama koje se odnose na europsko jedinstveno tržište elektroničkih komunikacija i na ostvarivanje Povezanog kontinenta te o izmjenama Direktiva 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ i Uredbi (EZ) br. 1211/2009 i (EU) br. 531/2012 || 8 || 4

10 || COM(2013) 71 || Prijedlog Direktive o provedbi pojačane suradnje u području poreza na financijske transakcije || 8 || 1

11 || COM(2012) 777 || Komunikacija o Planu za duboku i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju – Pokretanje rasprave na europskoj razini || 6 || 0

12 || COM(2013) 166[39] || Komunikacija o Planu za duboku i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju – Ex ante koordinacija planova za velike reforme gospodarske politike || 6 || 0

13 || COM(2013) 228 || Prijedlog Uredbe o promicanju  slobodnog kretanja građana i poduzeća pojednostavljenjem postupka priznavanja određenih javnih dokumenata u Europskoj uniji i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 || 6 || 1

14 || COM(2013) 48[40] || Prijedlog Direktive o mjerama za osiguranje visoke zajedničke razine sigurnosti mreža i podataka diljem Unije || 6 || 1

15 || COM(2013) 535 || Prijedlog Uredbe o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu  (Eurojust) || 6 || 1

Prilog 3.

Broj mišljenja koje je Komisija zaprimila u 2013. prema nadležnoj službi Komisije (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

Nadležna služba Komisije || Ukupan broj mišljenja[41]

GU Unutarnje tržište i usluge || 68

GU Pravosuđe || 67

GU Mobilnost i promet || 61

GU Unutarnji poslovi || 52

GU Zdravlje i potrošači || 43

GU Komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologija || 38

GU Glavno tajništvo || 32

GU Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost || 25

GU Klimatska politika || 24

GU Pomorstvo i ribarstvo || 24

GU Okoliš || 23

GU Oporezivanje i carinska unija || 21

GU Poduzetništvo i industrija || 18

GU Energija || 18

GU Gospodarska i financijska pitanja || 16

GU Eurostat || 12

GU Regionalna politika || 11

GU Istraživanje i inovacije || 11

GU Poljoprivreda i ruralni razvoj || 8

GU Tržišno natjecanje || 8

GU Obrazovanje i kultura || 7

GU Proširenje || 7

GU Trgovina || 7

GU EuropeAid razvoj i suradnja || 5

GU BUDG || 4

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) || 4

Europska služba za vanjsko djelovanje || 3

GU Komunikacije || 1

GU Humanitarna pomoć i civilna zaštita (ECHO) || 1

GU Ljudski resursi i sigurnost || 1

Pravna služba || 1

UKUPNO || 621

[1]     COM(2013) 534.

[2]     COM(2012) 788.

[3]     COM(2013) 71.

[4]     Uredba (EU) 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju i Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost.

[5]     To uključuje 88 obrazloženih mišljenja zaprimljenih u okviru mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti.

[6]     COM(2013) 534.

[7]     COM(2012) 788.

[8]     COM(2013) 133.

[9]     COM(2013) 296.

[10]    COM(2013) 173.

[11] Komunikacija Komisije o planu za dubinsku i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju – pokretanje europske rasprave (COM(2012) 777) i Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću: Plan za duboku i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju – Ex ante koordinacija planova za velike reforme gospodarske politike (COM(2013) 166)

[12]    COM(2013) 534.

[13]    U skladu s ugovorima EU-a, Danska neće sudjelovati u UEJT-u, a Ujedinjena Kraljevina i Irska odlučile su da neće sudjelovati.

[14]    Dodatna su mišljenja dostavljena u 2014.

[15]    COM(2012) 788.

[16]    Direktiva je donesena u travnju 2014. i stupila je na snagu u svibnju 2014. kao Direktiva 2014/40/EU.

[17]    COM(2013) 133.

[18]    Broj uključuje mišljenja i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.

[19]    Da bi se moglo nazvati obrazloženim mišljenjem u skladu s definicijom iz Protokola 2., u mišljenju mora biti jasno navedena povreda supsidijarnosti i ono mora biti poslano Komisiji u roku od osam tjedana od prenošenja prijedloga nacionalnim parlamentima.

[20]    Od čega je 25 poslano i Assemblée nationale nije tražio odgovor.

[21]    Računala su se kao 17 mišljenja dvaju domova.

[22]    Računala su se kao pet obrazloženih mišljenja dvaju domova.

[23]    Računala su se kao 12 mišljenja dvaju domova.

[24]    Računala su se kao tri obrazložena mišljenja dvaju domova.

[25] U tablici su navedeni svi dokumenti Komisije koji su potakli barem šest mišljenja nacionalnih parlamenata.

[26]    Broj uključuje mišljenja i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.

[27]    Da bi se moglo nazvati obrazloženim mišljenjem u skladu s definicijom iz Protokola 2., u mišljenju mora biti jasno navedena povreda supsidijarnosti i ono mora biti poslano Komisiji u roku od osam tjedana od prenošenja prijedloga nacionalnim parlamentima.

[28]    Od čega su jedno zajednički dostavila dva doma irskog Houses of the Oireachtas i ono se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

[29]    Od čega su jedno zajednički dostavila dva doma irskog Houses of the Oireachtas i ono se računa kao jedno obrazloženo mišljenje dvaju domova. Prema Protokolu br. 2 u slučaju nacrta zakonodavnog akta koji je dostavljen na temelju članka 76. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o području slobode, sigurnosti i pravde, kada obrazložena mišljenja predstavljaju barem jednu četvrtinu svih glasova dodijeljenih nacionalnim parlamentima – dva glasa, ili u slučaju dvodomnog parlamentarnog sustava, jedan glas za barem dva doma – ostvaren je prag žutog kartona, odnosno, nacrt se mora preispitati. Ukupno 13 obrazloženih mišljenja koja se odnose na COM(2013) 534  predstavljaju 18 glasova i tako je ostvaren prag žutog kartona koji, nakon pristupanja Hrvatske 1. srpnja 2013., čini 14 od 56 glasova.

[30]    Od čega su jedno zajednički dostavila dva doma irskog Houses of the Oireachtas i ono se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

[31]    Od čega su jedno zajednički dostavila dva doma irskog Houses of the Oireachtas i ono se računa kao jedno obrazloženo mišljenje dvaju domova.

[32]    Jedno od mišljenja koje se odnosi na ovaj dokument Komisije dostavila je talijanska Camera dei Deputati i odnosilo se i na COM(2013) 172.

[33]    Od čega su jedno zajednički dostavila dva španjolska doma i ono se računa kao jedno mišljenje dvaju domova.

[34]    Od čega su jedno zajednički dostavila dva španjolska doma i ono se računa kao jedno obrazloženo mišljenje dvaju domova.

[35]    Od čega je jedno zajedničko mišljenje dvaju španjolskih domova – računa se kao jedno mišljenje dvaju domova.

[36]    Od čega je jedno zajedničko mišljenje dvaju španjolskih domova – računa se kao jedno obrazloženo mišljenje dvaju domova.

[37]    Jedno od mišljenja koje se odnosi na ovaj dokument Komisije, od češkog Senáta, zajednički se odnosi i na COM(2013) 25, COM(2013) 26, COM(2013) 27, COM(2013) 29, COM(2013) 30, i COM(2013) 31 Jedno od mišljenja koje se odnosi na ovaj dokument Komisije, od portugalskog Assembleia da República, zajednički se odnosi i na COM(2013) 26, COM(2013) 27, COM(2013) 29, COM(2013) 30 i COM(2013) 31 Tri obrazložena mišljenja koja se odnose na ovaj dokument Komisije, od nizozemskog Eerste Kamer, nizozemskog Tweede Kamer, i luksemburškog Chambre des Députés, zajednički se odnose i na COM(2013) 29. Jedno od obrazloženih mišljenja koje se odnosi na ovaj dokument Komisije, od švedskog Riksdaga, zajednički se odnosi i na COM(2013) 27, COM(2013) 29, COM(2013)30 i COM(2013) 31.

[38] Dva obrazložena mišljenja koja se odnose na ovaj dokument Komisije, od češkog Poslanecká sněmovna i House of Lords Ujedinjene Kraljevine, zajednički se odnose i na COM(2012) 615.

[39] Četiri mišljenja koja se odnose na ovaj dokument Komisije, od češkog Senáta, češkog Poslanecká sněmovna, talijanske Camera dei Deputati i portugalskog Assembleia da República zajednički se odnose i na COM(2013) 165.

[40] Dva mišljenja koja se odnose na ovaj dokument Komisije, od češkog Poslanecká sněmovna i češkog Senáta zajednički se odnose i na JOIN(2013) 1.

[41]    Broj uključuje mišljenja i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.