EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.7.2014.
COM(2014) 500 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU
Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju za 2015.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.7.2014.
COM(2014) 500 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU
Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju za 2015.
1.Uvod
Cilj je Europe na pametan, održiv i uključiv način potaknuti rast i stvoriti radna mjesta strategijom Europa 2020. 1 i njezinim vodećim inicijativama. Važnost normizacije za radna mjesta, rast i gospodarski oporavak ponovno je istaknuta u Komunikaciji Komisije o industrijskoj politici pod nazivom „Za europsku industrijsku renesansu” 2 , u kojoj je naglašena potreba za europskim sustavom normizacije kako bi se pridonijelo područjima industrijske politike, inovacija i tehnološkog razvoja. U njoj je utvrđeno šest brzorastućih područja za prioritetne mjere: tehnologije za naprednu proizvodnju, ključne razvojne tehnologije, proizvodi na biološkoj osnovi, održiva industrijska politika, gradnja i sirovine, čista vozila te pametne mreže.
Pozitivni učinci normizacije dobro su poznati i priznati. Međutim, kako bi se osiguralo da europski sustav normizacije bude dorastao izazovima današnjice, Komisija je predložila paket reformi u 2011. 3 , uključujući novu Uredbu o europskoj normizaciji, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2013 4 . Tom reformom žele se povećati uključivost, brzina, prilagodljivost, transparentnost, fleksibilnost i područje primjene sustava.
Jedna od inovacija reforme je obveza Komisije da donosi godišnji program rada Unije za europsku normizaciju (dalje u tekstu „UWP”), kojim se utvrđuju strateški prioriteti za europsku normizaciju na temelju ciljeva politike koje je Komisija utvrdila u svojem programu. U toj su Komunikaciji, koja je donesena drugu godinu za redom, utvrđena ona prioritetna područja u kojima Komisija namjerava primijeniti europsku normizaciju kao instrument politike kojime se podupiru novo ili postojeće zakonodavstvo i politike Unije tijekom 2015. U budućnosti, namjere mogu postati službeni zahtjevi za normizaciju (ovlaštenja) upućeni europskim organizacijama za normizaciju (ESO) – CEN, CENELEC i ETSI – istovremeno ostavljajući prostor za prethodne ili pomoćne mjere u pogledu normizacije na koje Komisija poziva ili ih pokreće bez izdavanja ovlaštenja.
Uzimajući u obzir privatni karakter europske normizacije, praktična provedba (odnosno normizacija) svih tih prioriteta i mjera uvijek ovisi o odgovornosti, spremnosti i slobodnoj volji ESO-a. Uloga Komisije i dalje je pokretanje aktivnosti europske normizacije zahtjevima za normizaciju ili drugih mjera te osiguravanje financijskih sredstava Unije za europsku normizaciju ako se njome podržavaju prioriteti Unije.
Smjernice navedene u programu rada ne utječu na proračun izvan onoga što je već predviđeno za 2015. godinu. Pregovori za europski financijski okvir za razdoblje 2014. - 2020. rezultirali su ozbiljnim smanjenjem proračuna Komisije. To utječe na godišnji proračun te je u 2014. proračunska linija za normizaciju smanjena za 25,56 % u odnosu na 2013. Izazov koji je time nastao jest podjela ovog opterećenja među različitim vrstama rashoda i organizacija, imajući na umu strateške ciljeve Unijine politike za normizaciju.
Objavom tog programa rada Unije povećava se učinkovitost i transparentnost te se omogućuje bolje planiranje normizacije.
Krajem 2013. Komisija je pokrenula neovisnu reviziju europskog sustava normizacije. Prva faza izvješća koje se odnosi na utvrđivanje činjenica zaključena je u lipnju. Sljedeća faza odnosi se na analizu činjenica i donošenje zaključaka. Rezultati će biti dostupni prije završetka godine.
Komisija će uzeti u obzir rezultate neovisne revizije u svojim izvješćima u skladu s člancima 24. i 25. Uredbe4 koja će podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću 2015.
Neke stavke iz UWP-a za 2014. preuzete su u ovom dokumentu kojime se utvrđuju prioriteti za 2015. Te stavke utvrđene su tijekom kontinuirane i sporazumne rasprave s europskim organizacijama za normizaciju u kojoj su sudjelovali i drugi dionici. Osim toga, neke norme kojima se podržava zakonodavstvo EU-a i dalje ovise o donošenju akata suzakonodavca na kojima će se temeljiti. Komisija stoga predlaže izmjenu rasporeda za neke stavke koje su već navedene u UWP-u za 2014.
2.Strateški prioriteti za europsku normizaciju
Na sjednici Europskog vijeća u ožujku 2014. 5 naglašena je potreba za snažnim i konkurentnim industrijskim temeljem u pogledu proizvodnje i ulaganja kao ključnim pokretačem gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta. Prema mišljenju Europskog vijeća, svojom Komunikacijom pod nazivom „Za europsku industrijsku renesansu” Komisija je dala važan doprinos u tom pogledu te je utvrdila ključne prioritete za industrijsku politiku.
Ti će se prioriteti postići:
• potpunom integracijom mreža: informacijskih mreža, energije i prometa,
• ostvarivanjem otvorenijeg i integriranijeg unutarnjeg tržišta robe i usluga,
• poboljšanjem poslovnog okruženja, regulatornog okvira i javne uprave u EU-u,
• poticanjem ulaganja u inovacije i nove tehnologije,
• povećanjem produktivnosti i učinkovitijim raspolaganjem resursima te olakšanjem pristupa ekonomičnim sirovinama za proizvodnju,
• unapređenjem vještina i olakšanjem industrijske promjene,
• podupiranjem malih i srednjih poduzeća i poduzetništva,
• podupiranjem internacionalizacije poduzeća EU-a, posebno malih i srednjih poduzeća.
Europskim sustavom normizacije pridonosi se strateškim ciljevima Europe, posebno u području industrijske politike, usluga, inovacija i tehnološkog razvoja.
Komisija je razmotrila koje su od mjera opisanih u Komunikaciji spremne za razvoj normi u 2015.
U tom kontekstu, Komisija je utvrdila svoje strateške prioritete za europsku normizaciju u niže navedenim područjima za koja od europskih organizacija za normizaciju namjerava tražiti razvoj normi.
2.1.Proizvodi na biološkoj osnovi uključujući biogoriva
Kako bi se osigurao dosljedan i koordiniran napredak, u obzir treba uzeti i prethodna i usporedna istraživanja za razvoj metoda ispitivanja primjenjivih na mjerenje sadržaja na biološkoj osnovi, funkcionalnosti, ekološke značajke i profile proizvoda na biološkoj osnovi, primjerice biopolimera, sredstava za podmazivanje, otapala i površinski aktivnih tvari.
Uz normizaciju u području biogoriva koja je trenutačno u tijeku, Komisija razmatra područja povezana s proizvodima na biološkoj osnovi za koje su potrebne nove tehničke specifikacije i metode ispitivanja u području bioenergije.
U okviru programa rada „Sigurna, čista i učinkovita energija” za 2014. - 2015. koji je dio programa Obzor 2020., Komisija namjerava tražiti izradu programa i razvoj normi o algama i proizvoda od algi u prvom tromjesečju 2015.
U okviru istog programa rada Obzora 2020., ali za područje „Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora i pomorstva i kopnenih voda i bioekonomija”, Komisija traži razvoj i promicanje upotrebe zajedničkih ekoloških i funkcionalnih specifikacija temeljenih na uspješnosti te naglašava potrebu za normiranim metodologijama mjerenja i ispitivanja kojima bi se mogle podržati mreže za javnu nabavu povezane s inovativnim proizvodima na biološkoj osnovi.
2.2.Gradnja i proizvodi za gradnju
Razvoj određenih novih normi proizvoda, npr. za inovativne proizvode, i izmjena postojećih normi, koji su potrebni za provedbu Uredbe (EU) br. 305/2011 trebali bi biti završeni. Određena regulirana područja, primjerice, pristup gradilištu i održivo raspolaganje prirodnim resursima, moraju se uključiti u usklađene europske norme proizvoda.
Razvoj metoda za procjenu reguliranih opasnih tvari i emisije zračenja mora se završiti i nove metode procjenjivanja moraju se postupno uvoditi u norme proizvoda.
Kako bi se povećala konkurentnost građevinskih usluga EU-a, Komisija će promicati daljnji razvoj i međunarodno prihvaćanje normi Eurokodova u području projektiranja konstrukcija, u skladu s Akcijskim planom o održivoj konkurentnosti građevinskog sektora 6 .
Komisija razmatra potrebu za normizacijom u pitanjima geotermalne energije.
Normizacija mjerenja radona u stambenim zgradama također se treba uzeti u obzir u pogledu kvalitete zraka u prostorijama 7 .
Cilj je Komisije izdavanje zahtjeva za normizaciju u trećem tromjesečju 2015.
2.3.Ekološki dizajn/proizvodi povezani s energijom
U odnosu na mjere utvrđene u Komunikaciji Komisije „Plan za Europu koja učinkovitije raspolaže resursima” 8 , trebaju se razviti norme u vezi s učinkovitosti resursa poput pokazatelja recikliranja, ponovne uporabe i oporabe, ili trajnosti proizvoda ili njegovih ključnih elemenata te drugi ekološki parametri, kako bi se olakšalo utvrđivanje potencijalnih uvjeta za ekološki dizajn u dodatnim područjima.
Daljnji zahtjevi za normizaciju kojom se podržavaju Uredbe Komisije o provedbi Direktive o ekološkom dizajnu (npr. sustavi za prozračivanje, grijači prostora i vode, umreženo stanje pripravnosti za umreženu opremu te opremu za umreživanje) izdat će se u obliku pojedinačnih ovlaštenja.
Ako Komisija smatra da postoji vjerojatnost da će planom rada za ekološki dizajn za razdoblje 2012. - 2014. biti predložene nove mjere (odnosno Uredbe Komisije ili Delegirane uredbe Komisije) o ekološkom dizajnu i/ili označivanju potrošnje energije za proizvode, mogli bi se izdati novi zahtjevi za normizaciju u tim područjima.
Cilj je Komisije izdavanje zahtjeva za normizaciju u drugom tromjesečju 2015.
2.4.Recikliranje otpada
Provedba mjere iz točke 2.1.4.4. Komunikacije Komisije COM(2013)561 (dalje u tekstu godišnji program rada Komisije za 2014.) i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a, osim upućivanja na opis otpada u pogledu njegovog opasnog svojstva H 12 – oslobađanja akutnog toksičnog plina 1., 2. ili 3. kategorije, ako je ovlaštenje u pripremi.
Cilj je Komisije izdavanje zahtjeva za normizaciju u prvom tromjesečju 2015.
2.5.Poštanske usluge
Mjerama koje su navedene u „Planu za ostvarenje jedinstvenog tržišta za dostavu paketa” 9 , Komisija nastoji podržati razvoj e-trgovine poboljšanjem dostave paketa, osobito one prekogranične. Jednom skupinom mjera promiče se poboljšana interoperabilnost postupaka dostave paketa. U prvom tromjesečju 2015., Komisija namjerava izdati zahtjev za normizaciju posebnih mogućnosti usluga dostave paketa, a razmotrit će i uključivanje revizije svih postojećih europskih normi za poštanske usluge u taj zahtjev za normizaciju, ako je potrebno.
2.6.Kvaliteta zraka i industrijske emisije
Direktivom o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima 10 zahtijeva se nadzor policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH). Kako bi se osigurala bolja usporedivost podataka, zahtijevaju se provjerene normirane metode za PAH.
Direktivom o industrijskim emisijama 11 Komisiju se ovlašćuje za uvođenje stalnog nadzora emisija polikloriranih dibenzo-dioksina i – furana (PCDD/PCDF) iz postrojenja za spaljivanje otpada čim postanu dostupne prikladne tehnike mjerenja. Komisija očekuje da će organizacijama za normizaciju tijekom 2015. poslati ovlaštenje za završetak provjere postojećih tehničkih specifikacija u tom području.
3.Potrebe za normizacijom u drugim područjima
3.1.Inovacije i nove tehnologije
3.1.1.Napredne proizvodne tehnologije
Komisija će usko surađivati s europskim organizacijama za normizaciju na sustavnom razmatranju rezultata provjera i vježbi predviđanja u području napredne proizvodnje u njihovu programu rada i na daljnjem utvrđivanju i premošćivanju jaza u normizaciji, uzimajući u obzir rad Komisijine radne skupine za napredne tehnologije proizvodnje za čistu proizvodnju.
3.1.2.Ključne razvojne tehnologije (KET-ovi)
Provedba mjere iz točke 2.1.2. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.1.3.Održiva industrijska politika, gradnja i sirovine
3.1.3.1.Čelik
Provedba mjere iz točke 2.1.4.2. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.1.3.2.Neenergetske i nepoljoprivredne sirovine
U svojem strateškom provedbenom planu 12 , Komisija je utvrdila niz područja u kojima je potrebna normizacija.
U okviru Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) za sirovine 13 radit će se na uspostavi zajedničkih normi za recikliranje otpada i izvješćivanje o podacima o istraživanju, proizvodnji minerala, trgovini, rezervama i resursima
3.1.4.Čista vozila i plovila
Provedba mjere iz točke 2.1.5. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.1.5.Pametne mreže i pametno mjerenje
Provedba mjere iz točke 2.1.6. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
Uz prethodno ovlaštenje za normizaciju M/490 kojim se podržava uspostava europske pametne mreže, u okviru Europskog inovacijskog partnerstva za pametne gradove razvit će se zajednički prostorni plan i strateški program za norme pametnih gradova.
3.2.Jačanje unutarnjeg tržišta robe i usluga
3.2.1.Uloga europskih normi u regulatornom okviru
Europske norme donesene na temelju zahtjeva Komisije za primjenu zakonodavstva Unije već su važan dio regulatornog okvira za proizvode. Kako bi se osiguralo da europske norme, posebno one usklađene, mogu zadržati svoj položaj kao priznata referentna točka u osiguravanju sukladnosti sa zakonodavstvom Unije – ne samo za proizvode već i za usluge – potreban je dosljedan i potpuno revidiran pristup u provedbi novih pravnih uvjeta Uredbe o normizaciji iz 2012. Komisija će stoga revidirati svoje smjernice za izradu nacrta, donošenje i provedbu zahtjeva za normizaciju s posebnim naglaskom na njihovu pogodnost za mala i srednja poduzeća, transparentnost, kvalitetu i jasnoću usklađenih normi. Osim toga, Komisija namjerava ažurirati ovlaštenje M/417 u vezi s normama koje se odnose na procjenu sukladnosti kako bi one i dalje bile priznate kao referenca za akreditaciju tijela za procjenu sukladnosti, uključujući ona koja rade u okviru zakonodavstva EU-a za usklađivanje.
3.2.2.Sigurnost djece
Provedba mjere iz točke 2.2.1. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
Komisija može tražiti razvoj europskih normi za dječju odjeću i dodatnu opremu kao i za dječje cipele.
3.2.3.Sigurnost drugih potrošačkih proizvoda
Provedba mjere iz točke 2.2.2. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
Komisija može tražiti razvoj europskih normi za plutajuća pomagala za plivanje, koturaljke (i sličnu opremu) i opremu za padobransko jedrenje.
3.2.4.Kvaliteta i sigurnost hrane i hrane za životinje
Provedba mjere iz točke 2.2.3. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
Nadalje, kako bi se osigurala poštena trgovina i visoka razina sigurnosti pri korištenju alternativnih metoda osim ISO međunarodnih normi, od iznimne je važnosti jasno utvrditi uvjete za tijela za ovjeravanje koja procjenjuju istovrijednost i potvrde koje se izdaju.
3.2.5.Duhanski proizvodi
Na temelju Direktive o duhanskim proizvodima 14 koja je stupila na snagu 19. svibnja 2014., Komisija razmatra razvoj tehničkih normi za elektroničke cigarete, posebno za njihov mehanizam za ponovno punjenje.
3.2.6.Kozmetički proizvodi
Provedba mjere iz točke 2.2.4. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.2.7.Sastav vlakana tekstilnih proizvoda
Na temelju Uredbe o tekstilu 15 i Uredbe REACH 16 , Komisija može tražiti normizaciju u pogledu gotovih tekstilnih proizvoda, i to u područjima kao što su nerazorno utvrđivanje tekstilnih vlakana, integracija netekstilnih elemenata, određivanje zapaljivosti i utvrđivanje prisutnosti (ili odsutnosti) alergenih tvari.
3.2.8.Gnojiva
Provedba mjere iz točke 2.2.6. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.2.9.Sigurnost pučinskih strojeva
Provedba mjere iz točke 2.2.7. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.2.10.Kopneni promet
U okviru uspostave Europske usluge elektroničke naplate cestarine (EETS) 17 , normizacija bi bila korisna u područjima koja se odnose na: norme za ispitivanje sigurnog nadzora sustava za naplatu cestarine i profila razmjene informacija između radnji pružanja usluge i naplate cestarine te reviziju normi za ispitivanje na kojima se temelje satelitski elektronički sustavi naplate cestarine i norma za elektroničku naplatu cestarine koja se temelji na komunikacijskom sustavu kratkog dometa putem satelita (DSRC).
Radi provedbe novog zakonodavstva o digitalnim tahografima i o masama i dimenzijama 18 , potrebna je dodatna norma u pogledu DSRC-a kako bi se osigurao prijenos podataka između vozila u pokretu i policijskog službenika uz cestu putem sučelja DSRC-a.
Drugo pitanje odnosi se na sustave za vaganje u vozilu za kamione kojima različiti pružatelji usluga mogu opremiti traktor i prikolice koje će vuči. Potrebna je norma za veze između različitih dobavljača kako bi se osiguralo da će računalo za vaganje u traktoru moći izmjeriti mase na osovinama svake prikolice, pohraniti ih i zatim izračunati ukupnu masu vozila. Ova norma može se temeljiti na normi ISO 11992.
3.2.11.E-teret (e-freight) 19
Cilj je Komisije, putem inicijative politike za e-teret (e-freight), elektroničkim putem povezati logističke dionike duž čitavog opskrbnog lanca i olakšati protok, pristup i korištenje informacija. Cilj je unaprijediti učinkovitost i smanjiti troškove prijevoza tereta.
U tom okviru, Komisija može tražiti normizaciju.
3.2.12.Vodni promet
U području vodnog prometa, tehnička rješenja i norme temelje se na europskim i međunarodnim uvjetima. Komisija razmatra izdavanje zahtjeva organizacijama za normizaciju o razvoju normi za razmjenu informacija u pomorskom prometu kojima se podržava inicijativa za e-pomorstvo te uvođenje nacionalnih jedinstvenih šaltera 20 i elektroničkog prijenosa podataka drugim odgovarajućim sustavima, posebno sustavu Unije za pomorske informacije i njihovu razmjenu 21 , SafeSeaNet. Time će se uspostaviti bliska veza s inicijativama e-teret, e-carinu i e-navigaciju.
3.2.13.Zračni promet
Provedba mjere iz točke 2.2.8. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
Međutim, u pogledu modernizacije Europske mreže za upravljanje zračnim prometom, organizacije za normizaciju će se tražiti da revidiraju postojeće norme i nastavak njihove primjene te da razviju, u suradnji s Europskom organizacijom za opremu za civilno zrakoplovstvo (EUROCAE) i Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa (EASA), moguće buduće aktivnosti i odgovarajuće potrebne europske norme utvrđene u Glavnom planu upravljanja europskim zračnim prometom i zajedničkim projektima kojima se podržava provedba Glavnog plana.
U skladu sa svojom Komunikacijom o daljinski upravljanim zrakoplovnim sustavima (RPAS) na siguran i održiv način 22 , Komisija je prepoznala potrebu za razvojem strategije za RPAS na europskoj razini. To uključuje utvrđivanje odgovarajućeg regulatornog okvira kojeg bi se moglo podržati normama koje su razvile organizacije za normizaciju ili međunarodne organizacije za normizaciju, u suradnji s EUROCAE-om and EASA-om.
3.2.14.Željeznički promet
Provedba mjere iz točke 2.2.9. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a uz sljedeća dodatna područja za razvoj europskih normi.
usklađenu komunikacija vozilo/tlo radi zatvaranja otvorenih stavki u tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (TSI),
razvoj opće nadzemne kontaktne mreže (OCL) na temelju rezultata posebnog istraživanja o ovom pitanju koje je naručila Europska agencija za željeznice,
razvoj europskih normi za željezničku opremu, uključujući željeznički sustav sa širinom kolosijeka od 1 520 mm, uzimajući u obzir ruske međudržavne norme (GOST) te usmjeravanje na svrhu i područje primjene Direktive o interoperabilnosti.
3.2.15.Alternativna goriva i povezana infrastruktura
Normizacija će biti potrebna kako bi se proveo Paket za čistu energiju u prometu, uključujući Europsku strategiju za alternativna goriva i prijedlog Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva 23 .
Komisija će podržati i brže uvođenje naprednih ideja na tržište usklađivanjem i razvojem normi za fotonaponsku tehnologiju. Komisija ispituje područja koja se odnose na alternativna goriva u kojima je potrebna dodatna normizacija.
3.2.16.Sigurnost infrastrukture 24
Provedba mjere iz točke 2.2.11. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.2.17.Bežične komunikacije
Provedba mjere iz točke 2.2.12. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a uz sljedeća dodana područja:
(1)opremu koja međusobno djeluje s radijskom opremom, posebno zajedničko sučelje za punjenje mobilnih i ostalih prijenosnih elektroničkih uređaja;
(2)pristup mobilnih telefona i ostale prijenosne radijske opreme uslugama sustava Galileo;
(3)uvođenje sustava kojima se jamči da se softver koji podržava određene mogućnosti može učitati samo u onu radijsku opremu za koju je dokazana sukladnost kombinacije softvera i radijske opreme;
(4)usluge mobilne komunikacije uz 700 MHz i u nižem pojasu UHF kako bi se osiguralo njihovo istovremeno korištenje uz druge aplikacije i sljedeću električnu opremu: usluge bežične širokopojasne komunikacije u pojasu UHF (470-790 MHz) kako bi se osiguralo istovremeno korištenje uz druge aplikacije, uključujući neradijsku i električnu opremu.
3.2.18.Svemir u službi građana
Provedba mjere iz točke 2.2.13. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.2.19.Sigurnost
Provedba mjere iz točke 2.2.14. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.2.20.Nuklearna sigurnost i zaštita
Provedba mjere iz točke 2.2.15. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.2.21.Kemikalije
Provedba mjere iz točke 2.2.16. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
U skladu s Okvirnom direktivom o vodama 25 i povezanim zakonodavstvom 26 , Komisija razmatra razvoj normi za analitičke metode za tvari koje onečišćuju vodu i određene biološke i mikrobiološke parametre.
3.2.22.Sigurnost posebnih usluga
Ova radna stavka ovisi o ishodu opsežnog savjetovanja s dionicima koje je zakazano za drugu polovicu 2014. godine. Ako se uz doprinos dionika dođe do zaključka da bi normizacija usluga u području sigurnosti potrošača, primjerice, u zaštiti hotela od požara, bila općeprihvaćena, ta bi mogućnost trebala ostati otvorenom.
3.2.23.Usluge zdravstvene skrbi 27
Pacijentima se trebaju osigurati sigurne i visokokvalitetne usluge kako bi se pouzdali u sustave zdravstvene skrbi diljem Europe. Pri razvoju europskih normi, klinički stručnjaci i predstavnici regulatornih tijela, područja istraživanja i razvoja, kao i organizacije za akreditaciju i normizaciju, trebali bi udružiti svoje znanje i iskustvo. Za dosljedno upravljanje složenim sustavima zdravstvene skrbi, posebna horizontalna pitanja mogla bi biti obuhvaćena zahtjevima za normizaciju upućenima CEN-u u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije i politikama u području zdravstvene skrbi.
3.2.24.Dostupnost
Provedba mjere iz točke 2.2.20. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.2.25.Medicinski proizvodi
Nakon što Europski parlament i Vijeće donesu Uredbu o medicinskim proizvodima 28 i Uredbu o in vitro medicinskim dijagnostičkim proizvodima30 , Europska komisija izdat će ovlaštenje CEN-u i CENELEC-u, pozivajući ih da provjere u kojoj su mjeri osnovni i ostali uvjeti koje te uredbe sadržavaju obuhvaćeni normama.
3.2.26.Mjerni instrumenti
U okviru Direktive o mjernim instrumentima 29 , Komisija može organizacijama za normizaciju dati ovlaštenje za donošenje normi s obzirom na stanje međunarodne normizacije i potreba tržišta. To bi se odnosilo na instrumente obuhvaćene područjem primjene direktive za koje nakon zadnje izmjene Direktive 30 ne postoji potpuna i usklađena norma ili, isključivo zbog tehnoloških inovacija, postoje samo nepotpune i/ili zastarjele usklađene norme.
3.2.27.Tlačna oprema
Radi promicanja prihvaćanja europskih usklađenih normi koje se odnose na sektor tlačne opreme i osiguravanja dugoročne održivosti tih normi, poduzet će se daljnje mjere za promicanje vidljivosti i olakšavanja prihvaćanja glavnih normi za tlačne posude, cjevovode i kotlove.
3.2.28.Električna i elektronička oprema
Za sljedeće bi se stavke mogla tražiti normizacija:
(1)područja koja nisu obuhvaćena i područja s mogućim nedostacima u postojećim usklađenim normama kojima se podupiru sigurnosni ciljevi Direktive o niskom naponu 31 ;
(2)sigurnost električnih proizvoda koji zbog svojih značajki, npr. privlačnosti za dijete, mogu biti opasni za potencijalno ranjive dijelove populacije.
3.2.29.Vodni promet – rekreacijska plovila
Nedavno je revidirana Direktiva o rekreacijskim plovilima 32 te će se stoga izdati ovlaštenje za razvoj i ažuriranje usklađenih normi.
Za sljedeća bi se pitanja mogla tražiti normizacija ili nova ovlaštenja, ako je potrebno:
(3)rekreacijska plovila — mjerenje emisija ispušnih plinova iz klipnih motora s unutarnjim izgaranjem — mjerenje emisija plinova i posebnih ispušnih emisija ispitnim uređajem;
(4)sigurnosni aspekti strujnih krugova s obzirom na sustave električnog ili hibridnog pogona;
(5)područja koja nisu obuhvaćena i područja s mogućim nedostacima u postojećim usklađenim normama kojima se podupiru sigurnosni ciljevi Direktive o rekreacijskim plovilima 33 .
Komisija može tražiti da se razviju postupci ispitivanja i certificiranja sredstava protiv zapaljivosti složenih materijala za uporabu na plovilima u cilju promicanja njihovog prihvaćanja u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji. Za to bi se mogla tražiti normizacija.
3.2.30.Sigurnost na radnom mjestu
Provedbom Direktive o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) 34 stavlja se izvan snage Direktiva 2004/40/EZ.
Komisija predviđa izmjenu postojećeg ovlaštenja M/351 ili izdavanje novog ovlaštenja europskim organizacijama za normizaciju za razvoj usklađenih normi kojima se podržava Direktiva 2013/35/EU.
3.2.31.Obrana
U nedavno objavljenoj Komunikaciji 35 o sektorima obrane i sigurnosti istaknuto je da bi se uporabom zajedničkih obrambenih normi značajno ojačale suradnja, interoperabilnost i konkurentnost europske industrije, posebno u području novih tehnologija. Taj pristup podržalo je i Europsko vijeće u svojim zaključcima o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 19. prosinca 2013. „Komisija će surađivati s Europskom obrambenom agencijom na ispitivanju načina za promicanje uporabe zajedničkih normi u području obrane i u drugim područjima navedenima u Komunikaciji. Djelovanjem u tom području ne bi se ponavljale aktivnosti NATO-a.
3.2.32.Pomorstvo
Komisija će raditi na ispitivanju načina za promicanje uporabe zajedničkih normi u području pomorstva. Tim će se djelovanjem između ostalog podržati inicijativa Komisije za zajedničko okruženje za razmjenu informacija za nadzor pomorskog područja EU-a (CISE 36 ), a posebno suradnja između sektora obrane i građanstva.
Osobito je važno poboljšanje razmjene informacija među različitim sektorskim funkcijama, posebno među sektorom obrane i drugim sektorima, čineći sustave pomorskoga nadzora interoperabilnim uporabom zajedničkih normi.
3.3.Digitalni plan za Europu 37
Norme su neophodne za interoperabilnost među proizvodima, uslugama, aplikacijama i digitalnim sadržajem iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), koji je od presudne važnosti za izgradnju učinkovitog digitalnog društva. S obzirom na globalnu prirodu tržišta u području ICT-a, potrebna je suradnja među organizacijama za normizaciju i relevantnim forumima i konzorcijima kako bi se mogli nositi sa sve većom potražnjom za normama kojima se podržava interoperabilnost u ovom brzo razvijajućem području.
Kontinuiranim planom normizacije ICT-a 38 podrobnije se utvrđuju područja u kojima bi se normama moglo pridonijeti u postizanju ciljeva politike u području ICT-a, uključujući ispitivanjem komplementarne interoperabilnosti i mjerama za podizanje svijesti kojima bi se osiguralo učinkovito prihvaćanje normi.
3.3.1.e-zdravstvo
Istraživanja su pokazala da europske i međunarodne norme često nisu dovoljno specifične kako bi se njima osigurala interoperabilnost ICT rješenja u e-zdravstvu. U nastojanju stjecanja priznanja mreže pod nazivom „e-zdravstvo” (eHealth Network) te savjetovanjem sa skupinom dionika te mreže odredit će se detaljnije specifikacije, uključujući smjernice za ispitivanje interoperabilnosti i sustave za upravljanje kvalitetom, za prekograničnu razmjenu podataka (odnosno u zdravstvenim kartonima pacijenata ili e-receptima) za uporabu u, primjerice, javnoj nabavi, kojima će se pridonijeti okviru za interoperabilnost u e-zdravstvu.
Komisija predlaže da se interoperabilnost poboljša daljnjim razvojem i potvrđivanjem specifikacija i sastavnica te, po potrebi, ovlaštenjima za normizaciju.
3.3.2.Identifikacija putem radijske frekvencije (RFID)
Provedba mjere iz točke 2.4.2. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.3.3.e-vještine i e-učenje
Provedba mjere iz točke 2.4.3. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.3.4.Rješavanje sporova elektroničkim putem (ODR) za e-trgovinu 39
Provedba mjere iz točke 2.4.6. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.3.5.Internet stvari (IoT)
Provedba mjere iz točke 2.4.7. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.3.6.Elektronička identifikacija i usluge povjerbe, uključujući elektroničke potpise
Očekuje se da će u drugoj polovici 2014. Vijeće donijeti Uredbu o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerbe za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu 40 . Njome će se zamijeniti Direktiva 41 o elektroničkim potpisima te proširiti područje primjene na elektroničku identifikaciju adrese, potpise, pečate, vremenske oznake, dostavu, dokumente ili potvrde o autentičnosti web-mjesta. Za podržavanje njezine provedbe mogla bi se tražiti normizacija.
3.3.7.Kartična, elektronička i mobilna plaćanja
Provedba mjere iz točke 2.4.9. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.3.8.Inteligentni prometni sustavi (ITS) 42
Provedba mjere iz točke 2.4.10. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
Komisija razmatra izdavanje zahtjeva za normizaciju radi razvoja normi za buduću generaciju usluga sustava eCall, uzimajući u obzir razvoj mobilnih komunikacijskih mreža i područja IP-a, kao i širi raspon vrsta vozila i usluga, poput praćenja teških teretnih vozila, vozila s pogonom na dva kotača ili opasnih tvari.
3.3.9.Mapiranje širokopojasne infrastrukture
Europski parlament i Vijeće nedavno su donijeli Direktivu 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. U tom kontekstu, trebale bi biti dostupne informacije o fizičkoj infrastrukturi dostupnoj na području postavljanja.
Komisija razmatra zahtjev za normizaciju zajedničkog jezika koji bi upotrebljavala regulatorna tijela, ministarstva i subjekti/pružatelji komunalnih usluga, uključujući niz uzastopnih normiranih slojeva odobrenja, pojedinosti, vrste (usluga, infrastruktura, potražnje, karti ulaganja...). U postupku normizacije mapiranja širokopojasnih infrastruktura trebale bi se upotrebljavati što je više moguće tehničke smjernice INSPIRE 43 za Uredbu 1253/2013 44 .
3.3.10.e-nabava 45 /e-katalozi
Interoperabilnost i normizacija tehnologije e-nabave ključna je strategija za uklanjanje tehničkih prepreka ili dodatnih troškova kada dobavljači podnesu ponude za više sustava. Kako bi se ostvarilo istinsko jedinstveno tržište, ponuditelji, uključujući mala i srednja poduzeća, bi trebali moći komunicirati i sudjelovati, na više tržišta u različitim sustavima, putem omiljenog ili zajedničkog sustava. Potrebu za normizacijom u području e-nabave snažno je potvrdila stručna skupina za e-tendering (eTEG) u izvješću iz veljače 2013., u koje su bile uključene brojne mjere za normizaciju koje treba provesti što je prije moguće.
3.3.11.Usluge internetskih igara na sreću
Kao što je najavljeno u Komunikaciji „Prema sveobuhvatnom Europskom okviru za internetske igre na sreću” 46 , Komisija razmatra prednosti uvođenja normi za opremu za igre na sreću. Nadležna tijela država članica obično zahtijevaju certifikaciju opreme za igre na sreću, uključujući pripadajući softver, u okviru prijave za dozvolu za igre na sreću. Cilj uvođenja usporedive razine sigurnosti internetskih igara na sreću u EU-u je i smanjenje nepotrebnih administrativnih opterećenja u vezi s različitim nacionalnim postupcima certifikacije. U tu svrhu, Komisija će surađivati s državama članicama putem skupine stručnjaka za usluge igara na sreću i s dionicima industrije, uključujući organizacije za akreditaciju i normizaciju, kako bi mogla iskoristiti njihovo zajedničko znanje i iskustvo.
3.4.Klimatske promjene i Europa koja učinkovito raspolaže resursima 47
3.4.1.Fluorirani staklenički plinovi
Novom Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima (br. 517/2014) uvode se dalekosežne promjene politike radi smanjenja uporabe fluoriranih stakleničkih plinova u opremi kao što su klimatizacija, hlađenje, pjene, zaštita od požara i aerosoli. Stoga Komisija predviđa sljedeće mjere:
pregledno prikazivanje postojećih normi i njihove važnosti za vrste opreme koje su obuhvaćene novom Uredbom o fluoriranim plinovima,
davanje preporuka za reviziju, ažuriranje i moguće usklađivanje tih normi temeljenih na tehnološkom napretku kako bi se omogućila sigurna upotreba klimatski prihvatljivih alternativa i uklanjanje nepotrebnih prepreka njihovom prihvaćanju,
pokretanje postupka revizije u područjima gdje se to smatra potrebnim.
3.4.2.Zelena infrastruktura
Strategijom o zelenoj infrastrukturi 48 utvrđuju se norme kojima bi se moglo pridonijeti rastu tržišta rješenja za zelenu infrastrukturu. Komisija će procijeniti kako bi se tehničkim normama, osobito u pogledu osnovnih fizičkih preduvjeta i postupaka, mogla olakšati uspostava zelene infrastrukture. Doprinosom dionika i država članica te ugovorom o istraživanju čiji se konačni rezultati očekuju u 2015. trebalo bi se olakšati razmatranje potrebe za ovlaštenjem za daljnje usklađivanje ili razvoj normi povezanih sa zelenom infrastrukturom.
3.4.3.Održiva hrana
Provedba mjere iz točke 2.5.5. godišnjeg programa rada Komisije za 2014. i dalje se smatra dijelom ovog UWP-a.
3.4.4.Održiva uporaba fosfora
Djelujući u skladu s obvezom preuzetom u Planu za Europu koja učinkovitije raspolaže resursima 49 , Komisija je 2013. objavila Savjetodavnu komunikaciju 50 o održivoj uporabi fosfora. Rezultat aktivnosti i mjera politike koje su uslijedile nakon savjetovanja mogla bi biti normizacija.
4.Međunarodna dimenzija europske normizacije
Opći je cilj ojačati globalni doseg i konkurentnost europske industrije smanjenjem tehničkih prepreka u trgovini. Korištenjem zajedničkih ili tehnički usklađenih normi podupire se razmjena robe i usluga povećanjem interoperabilnosti na globalnoj razini. Boljim usklađivanjem normi za mjerenje utjecaja na okoliš omogućuju se ravnopravniji uvjeti za industriju. Sljedećim mjerama nastojat će se postići taj cilj:
nastojanjima za ostvarenje najveće moguće dosljednosti među međunarodnim i europskim normama (prvenstvo međunarodnih normi s jakim europskim vodstvom u mnogim sektorima),
promicanjem tehničkog usklađivanja s međunarodnim ili europskim normama izvan Europe (ili njihovim donošenjem) kad god je to moguće kako bi se smanjile tehničke zapreke trgovini,
iskorištavanjem međunarodne suradnje u područjima istraživanja i inovacija radi poticanja međunarodnog usklađivanja tehničkih specifikacija i uvjeta,
promicanjem i podizanjem svijesti o prednostima europske normizacije kao dosljednog regionalnog sustava koji u potpunosti podržava te je uklopljen u međunarodnu normizaciju i multilateralne propise, posebice prijenosom znanja i iskustava o funkcionalnom europskom modelu dobrovoljnih normi kojima se podržavaju propisi i javne politike, procjenama sukladnosti i nadzorom tržišta,
doprinosom bilateralnim regulatornim/političkim dijalozima između EU-a i trećih zemalja te i pojedinim poglavljima pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini. Sadašnji prioriteti, prema redoslijedu važnosti, odnose se na SAD (izravno sudjelovanje u pregovorima o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja), Kinu (Strateški plan EU-a i Kine za 2020. za suradnju, regulatorni i industrijski politički dijalog, dijalog o suradnji u području inovacija), Rusiju – u bliskoj suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje – podržavajući partnerstvo za modernizaciju, Indiju i Japan. Nadzirat će se i dijalozi s Latinskom Amerikom, posebno Brazilom, Korejom i ASEAN-om,
proširenjem jedinstvenog tržišta, osobito postupkom proširenja Europske unije, Europskom politikom susjedstva i pregovaranjem o sporazumima o procjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s trećim zemljama koje usvajaju europsko zakonodavstvo o sigurnosti proizvoda podržano europskim normama.
strateškim mjerama u prioritetnim zemljama koje uključuju:
upućivanje europskih stručnjaka za normizaciju na rad u Indiju i Kinu (ponovno pokretanje projekta), čime se osigurava lokalna prisutnost europske normizacije i tok informacija o pristupu tim ključnim tržištima. Brazil je prepoznat kao novi kandidat, s mogućim proširenjem na regiju Mercosur,
internetske platforme s informacijama o normizaciji, pri čemu Kina 51 , gdje je naglasak na održavanju projekta i širenju pokrivenosti van sadašnjih sektora, a možda ubuduće i SAD, utvrđuje odgovarajuća područja za normizaciju, uključujući aspekte pristupa tržištu koji su izravno povezani s normizacijom,
podršku jačanju sposobnosti u normizaciji u Africi u skladu sa zajedničkom strategijom Afrike i EU-a i pripadajućim planom za razdoblje 2014. - 2017., posebno putem tehničkog i političkog dijaloga s odgovarajućim afričkim organizacijama za normizaciju i regionalnim organizacijama (primjerice, nedavno utemeljenom organizacijom pod nazivom African Union PAQI, panafrička infrastruktura za kvalitetu).
5.Posebne strateške mjere
5.1.Financijska potpora europskim organizacijama dionika
U trećem tromjesečju 2014., Komisija će organizirati pozive na dostavu prijedloga u pogledu europske zastupljenosti malih i srednjih poduzeća, organizacija potrošača i društvenih dionika te ekoloških organizacija u području normizacije. Time će se olakšati sudjelovanje malih i srednjih poduzeća omogućavanjem financiranja, a Komisija će nastaviti podržavati posebne projekte kojima se olakšava pristup i sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u normizaciji.
5.2.Prava intelektualnog vlasništva (PIV) u normama
Komisija će nastaviti s donošenjem mjera usmjerenih prema organizacijama za normizaciju kako bi se razjasnila pravila upotrebe prava intelektualnog vlasništva (PIV) u normama. Očekuje se da će organizacije za normizaciju razviti platformu kojom će se omogućiti i olakšati upotreba patenata i novih tehnologija u razvoju normi.
5.3.Platforma za više dionika o normizaciji u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT)
Komisija će nastaviti svoj rad na normizaciji u području ICT-a putem platforme za više dionika - još jedne od inovacija u paketu normizacije za 2011. godinu. U vrlo kratkom vremenu otkad je uspostavljen, pokazano je da se trajnim dijalogom između tijela javne vlasti, dionika i organizacija za razvoj normi, uključujući globalne forume i konzorcije, može odgovoriti na brzi razvoj u ovome području. U suradnji s platformom za više dionika razvijen je kontinuiran plan za normizaciju u području ICT-a kako bi se utvrdio detaljan regulatorni kontekst i odgovarajuće popratne aktivnosti normizacije.
5.4.Obzor 2020.
Razvoj i provedba istraživačkih i inovacijskih planova, uključujući normizacijom, ključni su u rješavanju pitanja konkurentnosti. Programom Obzor 2020. pružit će se jaka potpora tržišnom prihvaćanju inovacija, posebno podržavanju normizacije kroz istraživanje i uklapanju znanosti u norme. Normizacija predstavlja temeljni kanal za usvajanje rezultata istraživanja na tržištu i širenje inovacija.
5.5.Ovlašteni programi rada prema starim ovlaštenjima
Od kraja 1980-ih, Komisija je izdala brojne zahtjeve za normizaciju tražeći od organizacija za normizaciju da razviju europske norme ili provedu druge aktivnosti povezane s normizacijom. Neka od tih ovlaštenja odnose se na jednokratna djelovanja (kao što su istraživanja), dok se neka odnose na razvoj europskih normi i održavanje tih normi redovitim revizijama.
Uzimajući u obzir da se pravni oblik ovlaštenja promijenio tijekom godina te činjenicu da su, u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012, ovlaštenja sada provedbeni akti, vrlo je važno da postoji dogovor oko sljedećeg: (i) koja su prethodna ovlaštenja i dalje važeća za utemeljenje novih europskih normi kojima se podržavaju zakonodavstvo i politike Unije, i (ii) koja se ovlaštenja smatraju zaključenima ili nevažećima. Komisija će zajedno s organizacijama za normizaciju razjasniti situaciju kako bi imali zajednički temelj za sva ovlaštenja za normizaciju te posebno kako bi se osiguralo da organizacije za normizaciju jednako provode načela za razvoj usklađenih normi.