1.           Uvod

Uredba Vijeća (EZ) br. 723/2009 o pravnom okviru Zajednice za Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura[1] (u daljnjem tekstu: „Uredba o ERIC-u”) donesena je radi lakše uspostave i funkcioniranja velikih europskih istraživačkih infrastruktura na prostoru nekoliko država članica i pridruženih zemalja pružanjem novog pravnog instrumenta, Konzorcija europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC).

Uredbom o ERIC-u riješena je jedna od glavnih utvrđenih poteškoća za osnivanje novih europskih istraživačkih infrastruktura, osim nedostatka sredstava te složenosti tehničkih i organizacijskih pitanja, tj. nedostatka primjerenog pravnog okvira koji su zajedničke dogovorile sve zemlje i kojim se omogućuje stvaranje primjerenog partnerstva s partnerima iz različitih zemalja.

Uredbom o ERIC-u trebalo se omogućiti brže osnivanje istraživačkih infrastruktura, jer nema ponavljanja pregovora za svaki pojedini projekt radi analize i rasprave o najboljem pravnom obliku tih međunarodnih istraživačkih organizacija, i povezanih prednosti i nedostataka, kao i rasprava u svim nacionalnim parlamentima o odobravanju međunarodnog sporazuma koji bi bio potreban da ne postoji okvir predviđen Uredbom o ERIC-u.

Uredbom o ERIC-u trebalo se odgovoriti na europske političke ambicije o stvaranju europskog istraživačkog prostora kako bi se omogućila borba protiv sadašnjih izazova (npr. internacionalizacija istraživanja, postizanje kritične mase, razvoj decentraliziranih objekata, razvoj referentnih modela). Njome se također trebalo pridonijeti izgradnji identiteta EU-a oko vodećih znanstvenih ustanova što bi dovelo do pozitivnije slike Europske unije na međunarodnoj razini jer bi međunarodni partneri mogli postati članovi jednog pravnog subjekta ili s njim dogovoriti suradnju i moguća partnerstva. 

Uredba o ERIC-u izmijenjena je u prosincu 2013.[2] kako bi se bolje odrazili doprinosi pridruženih zemalja ERIC-u stavljanjem tih zemalja na razinu bližu državama članicama u upravljačkim tijelima ERIC-a u smislu glasačkih prava, s obzirom da bi pridružene zemlje mogle postati domaćini ERIC-ova, zbog čega bi i njihovo sudjelovanje bilo veće. Ti su zahtjevi postavljeni i u kontekstu činjenice da bi Norveška mogla biti domaćin triju ERIC-ova uključenih u plan Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI) iz 2010.[3]

Komisija je sastavila ovo izvješće na temelju članka 19. Uredbe o ERIC-u kojim se predviđa da Komisija najkasnije do 27. srpnja 2014. Europskom parlamentu i Vijeću podnese izvješće o primjeni Uredbe te, prema potrebi, prijedloge izmjena.

2.           Pravne značajke ERIC-a

Uredbom o ERIC-u predviđa se zajednički pravni okvir na temelju članka 187. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se dopunjuju nacionalni i međuvladini pravni i regulatorni programi za osnivanje transnacionalnih istraživačkih infrastruktura. Ona je jedan od dosad donesenih pravnih instrumenata za potporu europskom istraživačkom prostoru.

Prema Uredbi o ERIC-u, ERIC je pravna osoba s pravnom osobnošću i punom pravnom sposobnošću koja je priznata u svim državama članicama. Članstvo moraju činiti najmanje tri države: jedna država članica i još dvije zemlje koje su države članice ili pridružene zemlje. Članovi ERIC-a mogu biti države članice, pridružene zemlje, treće zemlje osim pridruženih zemalja i međuvladine organizacije. One zajednički pridonose postizanju ciljeva ERIC-a, prije svega uspostavi i funkcioniranju istraživačke infrastrukture od europskog značaja. Države članice, pridružene zemlje, treće zemlje osim pridruženih zemalja i međuvladine organizacije mogu biti i promatrači bez prava glasa.

Unutarnja je struktura ERIC-a fleksibilna, što članovima dopušta da u statutu odrede svoja prava i obveze, tijela i njihove nadležnosti te druge interne dogovore. Uredbom o ERIC-u predviđa se da države članice i pridružene zemlje zajednički imaju većinu glasova u skupštini članova, iako prijedlozi o izmjeni statuta ERIC-a čiji je domaćin država članica zahtijevaju suglasnost većine država članica koje su članovi.  Odgovornost članova za dugove ERIC-a može biti ograničena na njihove pojedinačne doprinose. Ipak, statutom će se dopustiti fleksibilnost radi izmjene tih dogovora. Mjerodavno pravo je pravo Unije, pravo države u kojoj ERIC ima svoje zakonsko sjedište ili, u pogledu određenih administrativnih, sigurnosnih i tehničkih pitanja, pravo države u kojoj ima poslovno sjedište. Statut i njegova provedbena pravila moraju biti u skladu s tim mjerodavnim pravom.

ERIC se smatra međunarodnim tijelom ili organizacijom u smislu direktiva o porezu na dodanu vrijednost i trošarinama, ali ga za izuzeće od PDV-a i trošarina kao takvog mora priznati i država članica domaćin. S obzirom na to da se smatra i međunarodnom organizacijom u smislu direktive o javnoj nabavi, ERIC može biti izuzet od postupaka nabave i umjesto toga donijeti vlastita pravila o nabavi.

ERIC se osniva odlukom Komisije koja djeluje na temelju provedbenih ovlasti koje dodjeljuje Vijeće. Komisija djeluje na temelju zahtjeva koji podnose države članice, zemlje i međuvladine organizacije koje žele postati osnivači ERIC-a. Postupak za donošenje odluke Komisije uključuje procjenu neovisnih stručnjaka, osobito u području predviđenih aktivnosti ERIC-a. Također, Komisija traži mišljenje odbora iz članka 20. Uredbe o ERIC-u (odbor ERIC-a), koji se sastoji od predstavnika svih država članica i pridruženih zemalja.

3.           Provedba Uredbe o ERIC-u

Od donošenja Uredbe o ERIC-u osnovano je sedam ERIC-ova. U ožujku 2011. osnovan je SHARE-ERIC (Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi)[4], čiji je prvi domaćin bila Nizozemska, a od 2014. to je Njemačka. Austrija, Belgija, Češka, Grčka, Izrael, Italija, Slovenija i Nizozemska su članovi, a Švicarska promatrač. U veljači 2012. osnovan je CLARIN ERIC (Zajednička infrastruktura za jezične resurse i tehnologiju)[5], čiji je domaćin Nizozemska, a članovi su Češka, Danska, Njemačka, Estonija i Zajednica nizozemskog jezika. U studenome 2013. osnovana su četiri ERIC-a: EATRIS ERIC ((Europska istraživačka infrastruktura za napredna translacijska istraživanja u medicini)[6], čiji je domaćin Nizozemska, članovi su Češka, Danska, Estonija, Italija i Finska, a promatrači Francuska i Španjolska; ESS ERIC (Europsko društveno istraživanje)[7], čiji je domaćin Ujedinjena Kraljevina, članovi su Belgija, Češka, Njemačka, Estonija, Irska, Litva, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Slovenija i Švedska, a promatrači Norveška i Švicarska; BBMRI-ERIC (Istraživačka infrastruktura za biobanke i biomolekularne resurse)[8], čiji je domaćin Austrija, članovi su Belgija, Češka, Njemačka, Estonija, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Nizozemska, Finska i Švedska, a promatrači Norveška, Poljska, Švicarska i Turska; ECRIN-ERIC (Europska infrastrukturna mreža za klinička istraživanja)[9], čiji je domaćin Francuska, a članovi su Njemačka, Španjolska, Italija i Portugal.

Naposljetku, u svibnju 2014. osnovan je Euro-Argo ERIC[10], čiji je domaćin Francuska, članovi su Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Finska i Ujedinjena Kraljevina, a promatrači Poljska i Norveška.

Svih sedam navedenih ERIC-ova uključeno je u planove dogovorene u okviru Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI). Dva ERIC-a (SHARE-ERIC i ESS ERIC) osnovana su u svrhu oblikovanja, razvoja i provedbe europskih istraživanja. Ostalih pet ERIC-ova osnovano je u svrhu razvoja i provedbe decentraliziranih infrastruktura u području bioloških i medicinskih znanosti, znanosti o okolišu te društvenih i humanističkih znanosti.

Pravna struktura ERIC-a koristi se za uspostavu i funkcioniranje različitih vrsta infrastruktura, koje mogu imati jednu ili više lokacija. Decentralizirane infrastrukture mogu biti od infrastruktura čiji su objekti na različitim lokacijama i kojima upravlja jedna pravna osoba do infrastruktura uspostavljenih kao centralno središte za koordinaciju funkcioniranja decentraliziranih objekata koji mogu zadržati vlastitu pravnu osobnost.

Uredba o ERIC-u izravno je primjenjiva u državama članicama te njezino prenošenje nije potrebno. Ipak, bilo je nužno da države članice donesu odgovarajuće mjere i postupke kako bi mogle postati domaćini ili članice ERIC-a. Osnivanje ERIC-a na temelju Uredbe o ERIC-u među ostalim zahtijeva izjavu države članice domaćina kojom se ERIC priznaje kao međunarodno tijelo u smislu Direktive o PDV-u te kao međunarodna organizacija u smislu Direktive 2008/118/EZ kako bi se moglo primijeniti izuzeće od PDV-a i/ili trošarine. Većini je država članica za to bilo potrebno nekoliko godina, uz iznimku Nizozemske u kojoj su još 2010. postojali odgovarajući interni postupci pa je mogla biti domaćin ERIC-a.  Razlog tome je činjenica da se nova pravna struktura morala uklopiti u nacionalne regulatorne i upravne sustave te da su službe Komisije i uključene države članice morale riješiti mnoga praktična pitanja kako bi se ERIC-ovi mogli osnovati i početi s radom u okviru tih sustava. 

Pridružene zemlje ili treće zemlje na koje Uredba o ERIC-u nije izravno primjenjiva moraju dati obvezujuću izjavu kojom ERIC-u priznaju pravnu osobnost i povlastice kako bi mogle postati domaćini (kada je riječ o pridruženim zemljama) ili članovi ERIC-a.

Pet godina nakon donošenja Uredbe o ERIC-u većina država članica i nekoliko pridruženih zemalja poduzelo je potrebne mjere te stoga mogu postati domaćini ili članovi ERIC-a. Taj se pozitivan razvoj odražava i u činjenici da se u oko 20 od 48 projekata iz plana ESFRI-ja iz 2010. upotrebljava ili namjerava upotrijebiti ERIC za uspostavu istraživačke infrastrukture. Štoviše, Komisija je primila dva zahtjeva za ERIC za osnivanje europskih istraživačkih infrastruktura koje nisu uključene u plan ESFRI-ja: Konzorcij srednjoeuropskih istraživačkih infrastruktura (CERIC-ERIC) s Italijom kao domaćinom te Zajednički institut za dugobazičnu interferometriju (JIV-ERIC) s Nizozemskom kao domaćinom.

Važnu ulogu u olakšavanju provedbe Uredbe o ERIC-u imale su administrativne i postupovne mjere nadležnih tijela država članica i pridruženih zemalja, razmjena informacija na redovitim sjednicama odbora ERIC-a te pojašnjenja koja su pružile različite službe Komisije na pitanja predstavnika država članica i pridruženih zemalja.

Komisija očekuje da će se do kraja 2015. osnovati petnaestak ERIC-ova.

4.           Izazovi u provedbi Uredbe o ERIC-u

Uredba o ERIC-u donesena je i provodi se u vrijeme kada države članice i pridružene zemlje poduzimaju restriktivne proračunske mjere radi smanjenja javnih deficita. Stoga je velik izazov dugoročno udruživanje sredstava potrebno za osnivanje i funkcioniranje prave paneuropske istraživačke infrastrukture, a različiti rokovi za postupke odlučivanja o proračunu u pojedinim državama članicama i pridruženim zemljama dodatno otežavaju stanje. Zbog toga je za postizanje minimalnog financiranja za uspostavu istraživačkih infrastruktura potrebna duga priprema.  Taj se problem ne odnosi isključivo na instrument ERIC-a, nego na sve europske istraživačke infrastrukture. Bolja usklađenost i veća transparentnost među državama članicama, pridruženim zemljama i trećim zemljama uključenima u pripremu za provedbu istraživačke infrastrukture uvelike bi ubrzale postupak provedbe.

Uvjet da jedino države i međuvladine organizacije mogu podnijeti zahtjev za osnivanje ERIC-a dodatna je poteškoća znanstvenim zajednicama koje pripremaju uspostavu i provedbu istraživačke infrastrukture jer ministarstva ili agencije za financiranje koje ministarstvo ovlasti u pravilu nisu od samog početka uključeni u pripremu zahtjeva za ERIC. Time se i otvara rasprava među potencijalnim partnerima u ERIC-u, primjerice o povezanosti doprinosa i glasačkih prava, što se u predmetnim znanstvenim zajednicama ne rješava na isti način. Uključivanjem predstavnika ministarstava i agencija za financiranje od samog početka pripreme za uspostavu europskih istraživačkih infrastruktura mogla bi se izbjeći nepotrebna kašnjenja u kasnijoj fazi pripreme kad lokacija, financijski doprinosi i obveze partnera moraju biti osigurani prije podnošenja službenog zahtjeva za ERIC.

Nadalje, međusektorska priroda mnogih europskih istraživačkih infrastruktura ponekad dovodi do složenijeg postupka odlučivanja među partnerima tih infrastruktura jer je nužno uključeno nekoliko ministarstava i agencija za financiranje, npr. u područjima zdravlja, istraživanja, mora, okoliša i energije.

Odredbama koje se odnose na PDV, trošarine i nabavu, kako je utvrđeno Uredbom o ERIC-u, podrazumijeva se da u predmetnim državama članicama, pridruženim zemljama i trećim zemljama nekoliko ministarstava, među ostalim ministarstvo financija i ministarstvo vanjskih poslova, mora biti uključeno u pripremu i odobrenje zahtjeva za ERIC, što je dovelo do veće složenosti stanja i potrebe za uspostavom odgovarajućih internih postupaka kako bi se olakšao postupak odobrenja. Na temelju iskustva s osnivanjem sedam ERIC-ova čini se da je sve više država članica i pridruženih zemalja svjesno te složenosti te su stoga za organizaciju i ubrzavanje internog postupka odobrenja donijele interne postupke odlučivanja.

Naposljetku, ERIC-ovi će po prvi put imati pravo podnositi prijedloge u okviru Obzora 2020. i sudjelovati u pozivima na njihovo podnošenje.   Također, u programu rada istraživačke infrastrukture ukazuje se na mogućnost potpore ERIC-ovima i istraživačkim infrastrukturama ESFRI-ja. Komisija očekuje da će imati važnu ulogu u upravljanju podacima i klasterima u određenim tematskim područjima, npr. istraživanjem u području zdravlja i okoliša.

5.           Uloga službi Komisije

Službe Komisije olakšale su postupak provedbe Uredbe o ERIC-u time što tri ili četiri puta godišnje organiziraju sjednice odbora ERIC-a te njima predsjedaju. Osim davanja mišljenja o službenim zahtjevima za ERIC u skladu s Uredbom o ERIC-u, svrha je tih sjednica davanje i razmjena informacija o postojećim zahtjevima za ERIC te o internim mjerama koje su države članice i pridružene zemlje uvele s obzirom na odlučivanje o članstvu u ERIC-u. Nadalje, predstavnici budućih europskih istraživačkih infrastruktura koji uskoro počinju pripremati svoje zahtjeve za ERIC održavaju prezentacije kako bi sve države članice i pridružene zemlje bile obaviještene o vremenskim rokovima, očekivanom opsegu financiranja, razvoju usluga i drugih aktivnosti te o mogućnostima sudjelovanja u pripremi i primjeni ERIC-a.

Komisija je 2010. objavila praktične smjernice u kojima se potencijalnim podnositeljima zahtjeva daju praktične informacije o podnošenju zahtjeva za ERIC te komentari o člancima Uredbe o ERIC-u čiji je naglasak na pravnim aspektima. Ažurirana verzija tih smjernica u kojima se razmatra dosadašnje iskustvo objavit će se 2014.

Službe Komisije pojasnile su niz pitanja o odredbama Uredbe o ERIC-u koja su postavile države članice, pridružene zemlje i predstavnici istraživačkih infrastruktura koji su pripremali zahtjev za ERIC. Pitanja su se, među ostalim, odnosila na pravnu prirodu ERIC-a, na to može li glavni cilj ERIC-a biti nuklearno istraživanje, odgovornost članova, pravo koje se primjenjuje prvenstveno na decentralizirane infrastrukture s lokacijama i osobljem u različitim zemljama, likvidaciju ERIC-a i ulogu nacionalnih sudova.

Službe Komisije 2013. su izradile obrasce potrebne za izjavu trećih zemalja i međuvladinih organizacija o priznavanju ERIC-a, čime je zemljama koje će postati domaćini ili članovi ERIC-a objašnjen i pojednostavljen postupak.

Godine 2013. službe Komisije izradile su i radni dokument s obrascima za odredbe o ERIC-u na temelju iskustva stečenog u postupku podnošenja zahtjeva u prvim ERIC-ovima kako bi se podnositeljima olakšala izrada nacrta odredbi i dobio usklađeniji skup odredbi, ne dovodeći u pitanje fleksibilnost i prilagodbu potrebnu za uvažavanje različitosti raznih ERIC-ova u pogledu strukture (jedna lokacija, decentraliziran, virtualan) te u pogledu područja istraživanja (društvene i humanističke znanosti, znanost o okolišu, energetika, biologija i medicina, materijali i analitička oprema, fizika i inženjerstvo).

Sudjelujući na sjednicama odbora i drugim pripremnim sastancima država članica i pridruženih zemalja te pritom objašnjavajući i utvrđujući moguća rješenja i kompromise za probleme koji su se pojaviliu raspravama među budućim partnerima službe Komisije imale su aktivnu ulogu u pripremi zahtjeva za ERIC. 

Nakon osnivanja ERIC-a ograničava se uloga službi Komisije u aktivnostima ERIC-a kojima upravljaju i koje usmjeravaju članovi ERIC-a u okviru granica utvrđenih Uredbom o ERIC-u, statutom i provedbenim pravilima donesenima za ERIC.  Službe Komisije imaju pravo djelovati samo ako ih članovi to zamole ili ih obavijeste o nastalim problemima te na temelju godišnjih izvješća ERIC-a Komisiji predviđenih Uredbom o ERIC-u.

S obzirom na osnivanje sedam ERIC-ova sa zakonskim sjedištem u pet različitih država članica te u svrhu lakšeg daljnjeg razvoja ERIC-a, Komisija organizira sastanke mreže ERIC-ova na kojima postojeći ERIC-ovi mogu razmijeniti najbolje prakse i raspraviti o zajedničkim problemima. Na te su sastanke pozvani predstavnici odbora ERIC-a i budućih ERIC-ova koji su u završnom postupku podnošenja zahtjeva za ERIC.  Prvi sastanak mreže ERIC-ova održan je u lipnju 2014.

6.           Zaključci

Uz uspješno osnivanje sedam ERIC-ova do svibnja 2014. i moguće osnivanje 15-ak ERIC-ova do kraja 2015., može se zaključiti da je preuzimanje pravnog okvira dobro prihvaćeno i uspješno, tj. porastao je broj novih ili unaprijeđenih europskih istraživačkih infrastruktura koje se koriste ERIC-om. Pokazalo se da je Uredbom o ERIC-u uistinu popunjena praznina između tradicionalnih međunarodnih organizacija zasnovanih na ugovorima i nacionalnih pravnih osoba za uspostavu paneuropskih istraživačkih infrastruktura.  To potvrđuje i činjenica da se u dvadesetak projekata uključenih u plan ESFRI-ja predviđa oslanjanje na ERIC u provedbi istraživačke infrastrukture.

Zbog mnogih zajedničkih značajki odredbi koje se odnose na pristupanje, odlučivanje i rješavanje problema poput odgovornosti, ERIC je državama članicama, pridruženim zemljama i trećim zemljama uvelike olakšao mogućnost razmatranja suradnje s tim europskim istraživačkim infrastrukturama ili pridruživanja njima. Službe Komisije olakšale su postupak provedbe Uredbe o ERIC-u organizirajući i predsjedajući sjednicama odbora ERIC-a.

Potrebno je dodatno optimizirati postupak podnošenja zahtjeva za ERIC te olakšati korištenje njime jer države članice, znanstvena zajednica i službe Komisije još uče kako bolje razumjeti praktične posljedice korištenja tim novim pravnim instrumentom.   Poduzmu li službe Komisije, države članice i pridružene zemlje odgovarajuće mjere, može se očekivati da će korištenje instrumentom zbog stečenog iskustva biti sve lakše te da će se postupak dodatno pojednostaviti i time ubrzati stvaranje europskih istraživačkih infrastruktura. Stoga Komisija u ovom trenutku ne predlaže nikakve izmjene. 

7.           Otvorena pitanja i daljnji koraci

Iskustvo stečeno u postupcima zahtjeva za osnivanje ERIC-a pokazuje da će se članovi ERIC-ova i službe Komisije morati baviti nekim novim problemima. Oni se odnose na prakse u pojedinim državama članicama, npr. kako registrirati ERIC u okviru nacionalnog pravnog sustava u gospodarskoj komori ili drugim registrima da bi se za ERIC mogli otvoriti bankovni računi te prijaviti za povrat poreza i trošarina. Isto tako, budući da je ERIC javno-javno partnerstvo, često je potrebno razjasniti status zaposlenog osoblja jer to utječe na ljestvice plaća, porez na dobit i troškove osoblja.

Također je potrebno razjasniti pitanje nenovčanih doprinosa članova ERIC-u, osobito pitanje može li se na te doprinose primijeniti izuzeće od PDV-a i trošarina te pod kojim uvjetima. To je pitanje važno jer članovi u mnogim slučajevima radije daju dio doprinosa ERIC-u u nenovčanim obliku.

Službe Komisije trebaju dodatno razjasniti i pitanje gospodarskih aktivnosti naspram neprofitnih aktivnosti jer postoji sve veća potražnja za „inovativnim” i „socioekonomskim” učincima istraživačke infrastrukture, što opravdava ulaganja članova. Tim bi se pitanjem trebalo baviti i u kontekstu „pametne specijalizacije” s obzirom na moguće korištenje regionalnih fondova i državnih potpora (za izgradnju dijelova objekata ERIC-a). To uključuje i druge teme, npr. način na koji ERIC-ovi mogu osnivati podružnice, razvijati prijenose tehnologije i primati prihode od usluga razvijenih u skladu sa zahtjevom obavljanja samo ograničenih gospodarskih aktivnosti, čime ne ugrožavaju svoj status ERIC-a. 

ERIC-ovi imaju važnu ulogu u smanjivanju rascjepkanosti europskog istraživačkog prostora. Usklađenost i strukturiranost usluga za znanstvene zajednice u Uniji rezultat je transparentnosti uvedene u prikupljanje podataka, pristup podacima i instrumentima te održavanje podataka i usluga za korisnike. Svrha je pružanje potpore znanstvenim zajednicama, ali i donošenje politika temeljenih na činjenicama u područjima kao što su zdravlje, okoliš, društvo i kultura.  Komisija će s državama članicama istražiti moguće načine na koje ERIC-ovi mogu podržati druge istraživačke infrastrukture pružanjem takvih usluga.

Premda je u osnivanju ERIC-ova dosad sudjelovalo 20 država članica, zakonska su sjedišta u nekoliko država članica. U pripremi provedbe novih europskih istraživačkih infrastruktura države članice i pridružene zemlje trebale bi obratiti veću pažnju na postizanje dugoročne ravnomjernije zastupljenosti diljem Europske unije.

ERIC-ovi mogu imati važnu ulogu u međunarodnoj suradnji, npr. s Afričkom unijom, Australijom, Rusijom, SAD-om, Kanadom i u suradnjama na inicijativu UN-a. Vrijedi napomenuti da se u okviru Svjetskog znanstvenog foruma OECD-a ERIC razmatra kao mogući model za uspostavu međunarodnih decentraliziranih istraživačkih infrastruktura. Za te bi infrastrukture osobito trebalo razmotriti pitanja upravljanja, pravne osobnosti i rješavanja sporova.  Komisija će, prema potrebi, podržati napore u okviru Svjetskog znanstvenog foruma ili drugih međunarodnih foruma radi daljnjeg istraživanja mogućnosti dogovora o regulatornom okviru za međunarodne istraživačke infrastrukture koje bi, poput ERIC-a u Europskoj uniji, popunile prazninu između organizacija zasnovanih na ugovorima i nacionalnih organizacija.

Naposljetku, kako je već spomenuto, Uredba o ERIC-u izmijenjena je 2013. radi udovoljavanja zahtjevima pridruženih zemalja i osobito Norveške da njihovi doprinosi ERIC-u dobiju puno priznanje u smislu glasačkih prava. Komisija će pomno pratiti hoće li zbog izmjene pridružene zemlje više sudjelovati kao domaćini ili članovi ERIC-ova.   

[1]               SL L 206, 8.8.2009., str. 1.

[2]               SL L 326, 6.12.2013., str. 1.

[3]               To su: Konzorcij europskih arhiva podataka iz područja društvenih znanosti (CESSDA), Svalbardski integrirani sustav za promatranje Zemlje na Arktiku (SIOS) te Europska laboratorijska infrastruktura za hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida (ECCSEL)

[4]               SL L 71, 18.3.2011., str. 20.

[5]               SL L 64, 3.3.2012., str. 13.

[6]               SL L 298, 8.11.2013., str. 38.

[7]               SL L 320, 30.11.2013., str. 44.

[8]               SL L 320, 30.11.2013., str. 63.

[9]               SL L 324, 5.12.2013., str. 8.

[10]             SL L 136, 9.6.2014., str. 35.