Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Ujedinjene Kraljevine za 2014._x000b__x000b_i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu konvergencije Ujedinjene Kraljevine za 2014._x000b_ /* COM/2014/0429 final - 2014/ () */
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Ujedinjene
Kraljevine za 2014.
i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu konvergencije Ujedinjene
Kraljevine za 2014.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148.
stavak 4., uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ)
br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i
nadzora i koordinacije ekonomskih politika[1],
a posebno njezin članak 9. stavak 2., uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ)
br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o
sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža[2], a posebno njezin
članak 6. stavak 1., uzimajući u obzir preporuku Europske
komisije[3], uzimajući u obzir rezolucije Europskog
parlamenta[4], uzimajući u obzir zaključke
Europskog vijeća, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
zapošljavanje, uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog
i financijskog odbora, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
socijalnu zaštitu, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
ekonomsku politiku, budući da: (1)
Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010.
prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa
2020. temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom
će se usredotočiti na glavna područja u kojima je potrebno
djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i
konkurentnosti. (2)
Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju
prijedloga Komisije donijelo preporuku o općim smjernicama za ekonomske
politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010.
donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica,
koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su
da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i
politikama zapošljavanja. (3)
Predsjednici država i vlada donijeli su 29. lipnja
2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za
djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja
koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama.
Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a
posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije „Europa
2020.” i provedbi preporuka po državama članicama. (4)
Vijeće je 9. srpnja 2013. donijelo preporuku o
nacionalnom programu reformi Ujedinjene Kraljevine za 2013. i dostavilo
mišljenje o ažuriranom programu konvergencije Ujedinjene Kraljevine za
razdoblje 2012. – 2013. do 2017. – 2018. (5)
Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji
pregled rasta[5],
čime je označen početak Europskog semestra usklađivanja
ekonomskih politika za 2014. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU)
br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja[6], u kojemu Ujedinjenu
Kraljevinu smatra državom članicom za koju je potrebno provesti detaljno
preispitivanje. (6)
Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013.
prioritete za osiguranje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i
mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom
fiskalnom konsolidacijom kojom se potiče rast, ponovnom uspostavom
uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i
konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica
krize te modernizacijom javne uprave. (7)
Na temelju članka 5. Uredbe (EU)
br. 1176/2011. Komisija je 5. ožujka 2014. objavila rezultate svojeg
detaljnog preispitivanja za Ujedinjenu Kraljevinu[7]. Na temelju analize
Komisije moguće je zaključiti da se Ujedinjena Kraljevina i dalje
suočava s makroekonomskim neravnotežama, što zahtijeva praćenje i
političko djelovanje. Osobito kretanja u područjima zaduženosti
kućanstava, povezana s visokim hipotekarnim dugom i strukturnim značajkama
tržišta nekretnina, kao i nepovoljna kretanja u pogledu udjela na izvoznom
tržištu, i dalje zahtijevaju pozornost. Rizici u sektoru nekretnina odnose se
na stalni strukturni nedostatak ponude nekretnina i na bitna ograničenja
ponude, osobito u Londonu, dok relativno spor odgovor ponude na sve veću
potražnju dovodi do porasta cijena nekretnina, osobito u Londonu i u
jugoistočnom području, i do sve veće hipotekarne zaduženosti
kupaca. Iako nije vjerojatno da će sve manji udjel na izvoznom tržištu predstavljati
kratkoročne rizike, u kombinaciji s deficitom tekućeg računa
ipak ukazuje na strukturne izazove. Oni su povezani s nedostatkom vještina i
infrastruktura. Što se tiče javnih financija, Ujedinjena Kraljevina nije
ostvarila svoje ciljeve ukupnog deficita i ciljeve strukturne prilagodbe. (8)
Ujedinjena Kraljevina podnijela je 30. travnja
2014. svoj nacionalni program reformi za 2014. i svoj program konvergencije za
2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno
ocijenjena. (9)
U skladu sa stavkom 4. Protokola (br. 15) o
određenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike
Britanije i Sjeverne Irske, na Ujedinjenu Kraljevinu ne primjenjuje se obveza
izbjegavanja prekomjernih deficita opće države iz članka 126. stavka
1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U stavku 5. Protokola predviđa
se da Ujedinjena Kraljevina treba nastojati izbjeći prekomjeran državni
deficit. U skladu s člankom 104. stavkom 6. Ugovora o osnivanju Europske
zajednice Vijeće je 8. srpnja 2008. utvrdilo da Ujedinjena Kraljevina
bilježi prekomjeran deficit. (10)
Cilj je proračunske strategije utvrđene u
programu konvergencije 2014. uravnotežiti ciklički prilagođen
sadašnji proračun do kraja petogodišnjeg razdoblja koje završava
2018./2019. U program konvergencije nije uključen srednjoročni cilj
kako je predviđeno u Paktu o stabilnosti i rastu. Deficit opće države
procjenjuje se na 5,0 % BDP-a u 2014./2015., s obzirom na to da je pao
nakon što je dosegao vrhunac od 11,4 % BDP-a u 2009./2010. To nije u skladu
s rokom za smanjenje prekomjernog deficita koji je utvrdilo Vijeće. Prema
programu, prekomjerni deficit bit će smanjen na 2,4 % BDP-a u
2016./2017., odnosno dvije godine nakon roka koji je odredilo Vijeće. U
programu se predviđa poboljšanje (ponovno izračunanog) strukturnog deficita
opće države za 0,3 postotnih bodova koji će dosegnuti 4,4 %
BDP-a 2014./2015. Proračunski planovi nisu dovoljni za postizanje
godišnjeg prosječnog fiskalnog napora preporučenog za smanjenje
prekomjernog deficita. Stoga se u programu predviđa godišnje poboljšanje
(ponovno izračunanog) strukturnog salda za 0,8 postotnih bodova u
2015./2016. i 1,3 postotna boda u 2016./2017. Općenito
gledajući, program je samo djelomično u skladu sa zahtjevima Pakta o
stabilnosti i rastu. Konsolidacija je dosad bila uglavnom usmjerena na rezanje
troškova, te bi se stoga moglo uzeti u obzir moguće povećanje prihoda
proširenjem porezne osnovice. Ujedinjena Kraljevina ima visoku razinu
izgubljenih poreznih prihoda, osobito u pogledu neizravnog oporezivanja. Prema
programu konvergencije, predviđa se da će udio duga u BDP-u porasti
na 93,1 % u 2015./2016., a zatim ponovno pasti na 86,6 % u
2018./2019. Vjerodostojan je makroekonomski scenarij Ujedinjene Kraljevine na
kojem se temelje proračunska predviđanja u programu. Proračunska
predviđanja mogla bi biti ugrožena rastom nižim od očekivanog zbog
ograničenih plaća kojima se smanjuje i privatna potrošnja te zbog
nesigurnosti kojom se sprečavaju ulaganja. Unatoč tomu
predviđanja su u skladu s Komisijinom proljetnom prognozom 2014. u kojoj
se predviđa da prekomjerni deficit neće biti smanjen do roka koji je
odredilo Vijeće. Nadalje, na temelju Komisijine prognoze (ispravljena)
promjena strukturnog salda u razdoblju 2010. – 2014. manja je za
prosječnih 0,6 % postotnih bodova BDP-a godišnje u odnosu na zahtjev,
a predviđa se da će ostati manja i u 2015. Na temelju ocjene programa
i Komisijine prognoze te u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1466/97
Vijeće smatra da su potrebne dodatne mjere kako bi se osigurala
usklađenost s preporukama u okviru postupka u slučaju prekomjernog
deficita. (11)
Ujedinjena Kraljevina poduzela je mjere povezane s
ponudom i potražnjom u području stanovanja. Iako je porasla, ponuda novih
nekretnina i dalje je niska te znatno zaostaje u ispunjavanju potražnje. Zbog prethodno
navedenoga i uz niske kamatne stope te lakše uvjete za hipotekarno zaduživanje
(poput viših višekratnika omjera kredita i dohotka), povećavaju se cijene
nekretnina u određenim dijelovima Ujedinjene Kraljevine i osobito u
Londonu. Manjak ponude duže je vrijeme strukturna pojava, a vjerojatno će
se takvo kretanje nastaviti i srednjoročno gledano. Potrebno je djelovati
kako bi se i dalje poticala ponuda nekretnina, i to stvaranjem
odgovarajućih poticaja za povećanje ponude na lokalnoj razini.
Nadležna tijela i dalje bi morala pratiti cijene nekretnina i hipotekarnu
zaduženost te biti spremna poduzeti odgovarajuće mjere,
uključujući prilagodbu programa Help 2 Buy (kreditno jamstvo)
ako je to potrebno. Odbor za financijsku politiku trebao bi povećati
transparentnost upotrebe i učinka makrobonitetnog reguliranja sektora
nekretnina kojim bi se mogli riješiti prekomjerni rast cijena nekretnina i
hipotekarne zaduženosti. Potrebno je razmotriti i reforme oporezivanja
zemljišta i nekretnina radi ublažavanja poremećaja na tržištu nekretnina.
Trenutačno se rast vrijednosti nekretnina ne odražava u rastu poreza na
imovinu, s obzirom na to da se razrez poreza na nekretnine nije ažurirao od
1991. i da su porezi na nekretnine više vrijednosti niži od onih na nekretnine
niže vrijednosti u relativnim vrijednostima zbog regresivnosti trenutačnih
stopa i pojaseva u okviru lokalnog poreznog sustava. (12)
Ujedinjena Kraljevina nastoji dalje rješavati
izazove nezaposlenosti i podzaposlenosti kao i posebnih pitanja povezanih s
nezaposlenošću mladih. Postoje bitni izazovi u pogledu podučavanja
mladih vještinama potrebnih na tržištu rada i osiguravanja radnog iskustva, te
povećanja ponude pripravništva. Time se objašnjava zašto je korištenje
subvencija za plaće u ugovorima o radu za mlade i dalje niže od
predviđenog. Na tržište rada nepovoljno se odražava neusklađenost
vještina, stoga nadležna tijela ponovnim osposobljavanjem radne snage
pokušavaju riješiti nezaposlenost i manjak visokokvalitetnih strukovnih i
tehničkih vještina. Potrebni su dodatni napori, uz one dosad uložene, u
poboljšanje kvalitete programa pripravništva. Nadalje, kvalifikacijski sustav i
dalje je složen te je potrebno njegovo pojednostavnjenje radi lakšeg
univerzalnog priznavanja i više razine angažmana poslodavaca. (13)
Nadležna tijela rješavaju problem slabih poticaja za
rad, osobito za primatelje socijalnih naknada, uvođenjem univerzalnog
kredita (Universal Credit) kojim će se pojedincima omogućiti
zadržavanje većeg udjela dohotka od socijalnih naknada dok postupno
prelaze u radni odnos. Dok bi univerzalni kredit mogao povoljno utjecati na
zaposlenost, mnogo će ovisiti o učinkovitoj provedbi i usluzi
podrške, uključujući povezanost s ostalim naknadama. Usmjerenost na
povratak u radni odnos odražava se i u ograničenju godišnje prilagodbe
brojnih naknada za radno sposobno stanovništvo i poreznih olakšica na 1 %
godišnje do 2016. (14)
Izazov sve veće zaposlenosti roditelja
Ujedinjena Kraljevina i dalje rješava boljim pristupom visokokvalitetnoj i
pristupačnoj skrbi za djecu. Nastavlja s uvođenjem programa kojima
dječja skrb postaje pristupačnija roditeljima koji su zaposleni u
punom ili nepunom radnom vremenu, s obzirom na različite visine dohotka.
Troškovi dječje skrbi ipak su među najvišima u EU-u te i dalje
predstavljaju problem osobito primateljima drugog dohotka u kućanstvu i
samohranim roditeljima. (15)
U pogledu pristupa financiranju, iako su se 2013.
uvjeti na kreditnim tržištima poboljšali, kreditni rast i dalje je slab, a
potrebno je i više vremena da uspjeh postojeće politike postane vidljiv.
MSP-ovi se i dalje suočavaju s posebnim izazovima u pogledu pristupa
kreditima. Dok se velika poduzeća mogu sama izravno financirati na
veleprodajnim tržištima i profitirati od ponude dobro razvijenih financijskih
usluga Ujedinjene Kraljevine, MSP-ovi se uvelike oslanjaju na banke kao vanjske
izvore financiranja. Ostvaren je dobar napredak u pogledu prošlogodišnje
preporuke o tržišnom natjecanju u bankarskom sektoru otvaranjem novih banaka,
takozvanih „banaka osporavača” (jedan takav primjer je TSB koja ipak još
nije potpuno neovisna). (16)
Ujedinjena Kraljevina objavila je u prosincu 2013.
ažurirani nacionalni infrastrukturni plan, odnosno dugoročni i strateški
pristup planiranju, financiranju i izgradnji infrastrukture. U planu su
utvrđeni projekti budućih kapitalnih ulaganja za 2020. i nakon nje u
iznosu od ukupno 375 milijardi GBP (oko 460 milijardi EUR). Velik udio
ulaganja u pripremi (340 milijardi EUR, odnosno oko 420 milijardi
EUR) odnosi se na ulaganja u energetski i prometni sektor. Predviđa se da
će se oko tri četvrtine financijskih sredstava financirati iz
privatnih izvora, a preostala četvrtina iz javnih izvora. Iako je plan
prikladna inicijativa, i dalje postoji zabrinutost u pogledu financiranja iz
privatnog sektora, regulatorne sigurnosti i pravovremenog izdavanja lokacijske
dozvole. Potrebni su strogi mehanizmi kako bi se ublažili rizici financiranja i
izvođenja te istovremeno osigurala transparentnost planiranih i stvarnih
izdataka za infrastrukturu. (17)
Komisija je u okviru europskog semestra provela
sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Ujedinjene Kraljevine. Ocijenila je
program konvergencije i nacionalni program reformi. U obzir je uzela njihov
značaj za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Ujedinjenoj
Kraljevini, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja
sveopćeg ekonomskog upravljanja Europskom unijom pružanjem doprinosa na
razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisijine preporuke iz
europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 6. u nastavku. (18)
S obzirom na ovu ocjenu Vijeće je analiziralo
program konvergencije Ujedinjene Kraljevine, a njegovo je mišljenje[8] navedeno u preporuci 1.
u nastavku. (19)
S obzirom na detaljno preispitivanje Komisije i ovu
ocjenu Vijeće je analiziralo nacionalni program reformi i program
konvergencije. Njegove preporuke na temelju članka 6. Uredbe (EU)
br. 1176/2011 navedene su u preporukama 2., 3., 5. i 6. u nastavku. OVIME PREPORUČUJE Ujedinjenoj
Kraljevini da u razdoblju 2014. – 2015. poduzme mjere kojima je cilj: 1. ojačati
proračunsku strategiju, nastojeći smanjiti prekomjerni deficit na
održiv način u skladu s preporukom Vijeća na temelju postupka u
slučaju prekomjernog deficita. Provoditi diferenciranu restriktivnu
fiskalnu politiku koja potiče rast i usmjerena je na kapitalne rashode.
Podržati fiskalnu konsolidaciju, pri čemu je potrebno razmotriti
mogućnost ubiranja prihoda proširenjem porezne osnovice. Pokušati riješiti
strukturna uska grla povezana s infrastrukturom, neusklađenošću
vještina i pristupom financiranju za MSP-ove u cilju poticanja rasta izvoza robe
i usluga. 2. povećati transparentnost
upotrebe i utjecaja makrobonitetnog reguliranja koje je za sektor nekretnina
donio Odbor za financijsku politiku središnje banke Bank of England.
Upotrijebiti odgovarajuće mjere kako bi se odgovorilo na brz rast cijena
nekretnina u područjima koja predstavljaju znatan udio u gospodarskom
rastu Ujedinjene Kraljevine, osobito Londonu, primjerice prilagodbom programa Help
2 Buy i ublažavanjem rizika povezanih s hipotekarnom zaduženošću.
Ukloniti poremećaje u oporezivanju imovine redovitim ažuriranjem
vrednovanja imovine i smanjiti regresivnost obuhvaćenosti i stopa
općinskog poreznog sustava. Nastaviti ulagati napore u povećanje
stambene ponude. 3. dalje provoditi obvezu
sklapanja ugovora o radu za mlade, osobito poboljšanjem vještina koje
odgovaraju potrebama poslodavaca. Osigurati angažman poslodavca s naglaskom na
rješavanje neusklađenosti vještina osiguranjem naprednijih vještina na
višoj razini i daljnjom ponudom pripravništva. Smanjiti broj mladih s niskom
razinom osnovnih vještina. 4. nastaviti napore u cilju
smanjenja siromaštva djece u kućanstvima s niskim prihodima osiguranjem
odgovarajućih naknada s pomoću univerzalnog kredita i drugih reformi
socijalne skrbi, uz jasne poticaje za rad i usluge podrške. Poboljšati
raspoloživost pristupačne i kvalitetne dječje skrbi. 5. nastaviti napore u cilju
boljeg pristupa bankarskom i nebankarskom financiranju za MSP-ove. Osigurati
učinkovito djelovanje poslovne banke i podržati sve veći broj „banaka
osporavača”. 6. pratiti razvoj nacionalnog
infrastrukturnog plana povećanjem predvidljivosti postupaka planiranja i
jasnom definicijom obveza u pogledu financiranja. Osigurati transparentnost i
odgovornost pružanjem dosljednih i pravovremenih informacija o provedbi plana. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Vijeće Predsjednik [1] SL L 209, 2.8.1997., str. 1. [2] SL L 306, 23.11.2011., str. 25. [3] COM(2014) 429 završna verzija. [4] P7_TA(2014)0128 i P7_TA(2014)0129. [5] COM(2013) 800 završna verzija. [6] COM(2013) 790 završna verzija. [7] SWD(2014) 91 završna verzija. [8] Na temelju članka 9. stavka 2. Uredbe Vijeća
(EZ) br. 1466/97.