Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o nacionalnom programu reformi Ujedinjene Kraljevine za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu konvergencije Ujedinjene Kraljevine za 2014.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika[1], a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža[2], a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije[3],

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta[4],

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1) Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010. prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020. temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom će se usredotočiti na glavna područja u kojima je potrebno djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i konkurentnosti.

(2) Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju prijedloga Komisije donijelo preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica, koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3) Predsjednici država i vlada donijeli su 29. lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije „Europa 2020.” i provedbi preporuka po državama članicama.

(4) Vijeće je 9. srpnja 2013. donijelo preporuku o nacionalnom programu reformi Ujedinjene Kraljevine za 2013. i dostavilo mišljenje o ažuriranom programu konvergencije Ujedinjene Kraljevine za razdoblje 2012. – 2013. do 2017. – 2018.

(5) Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji pregled rasta[5], čime je označen početak Europskog semestra usklađivanja ekonomskih politika za 2014. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja[6], u kojemu Ujedinjenu Kraljevinu smatra državom članicom za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(6) Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013. prioritete za osiguranje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom fiskalnom konsolidacijom kojom se potiče rast, ponovnom uspostavom uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacijom javne uprave.

(7) Na temelju članka 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. Komisija je 5. ožujka 2014. objavila rezultate svojeg detaljnog preispitivanja za Ujedinjenu Kraljevinu[7]. Na temelju analize Komisije moguće je zaključiti da se Ujedinjena Kraljevina i dalje suočava s makroekonomskim neravnotežama, što zahtijeva praćenje i političko djelovanje. Osobito kretanja u područjima zaduženosti kućanstava, povezana s visokim hipotekarnim dugom i strukturnim značajkama tržišta nekretnina, kao i nepovoljna kretanja u pogledu udjela na izvoznom tržištu, i dalje zahtijevaju pozornost. Rizici u sektoru nekretnina odnose se na stalni strukturni nedostatak ponude nekretnina i na bitna ograničenja ponude, osobito u Londonu, dok relativno spor odgovor ponude na sve veću potražnju dovodi do porasta cijena nekretnina, osobito u Londonu i u jugoistočnom području, i do sve veće hipotekarne zaduženosti kupaca. Iako nije vjerojatno da će sve manji udjel na izvoznom tržištu predstavljati kratkoročne rizike, u kombinaciji s deficitom tekućeg računa ipak ukazuje na strukturne izazove. Oni su povezani s nedostatkom vještina i infrastruktura. Što se tiče javnih financija, Ujedinjena Kraljevina nije ostvarila svoje ciljeve ukupnog deficita i ciljeve strukturne prilagodbe.

(8) Ujedinjena Kraljevina podnijela je 30. travnja 2014. svoj nacionalni program reformi za 2014. i svoj program konvergencije za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(9) U skladu sa stavkom 4. Protokola (br. 15) o određenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske, na Ujedinjenu Kraljevinu ne primjenjuje se obveza izbjegavanja prekomjernih deficita opće države iz članka 126. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U stavku 5. Protokola predviđa se da Ujedinjena Kraljevina treba nastojati izbjeći prekomjeran državni deficit. U skladu s člankom 104. stavkom 6. Ugovora o osnivanju Europske zajednice Vijeće je 8. srpnja 2008. utvrdilo da Ujedinjena Kraljevina bilježi prekomjeran deficit.

(10) Cilj je proračunske strategije utvrđene u programu konvergencije 2014. uravnotežiti ciklički prilagođen sadašnji proračun do kraja petogodišnjeg razdoblja koje završava 2018./2019. U program konvergencije nije uključen srednjoročni cilj kako je predviđeno u Paktu o stabilnosti i rastu. Deficit opće države procjenjuje se na 5,0 % BDP-a u 2014./2015., s obzirom na to da je pao nakon što je dosegao vrhunac od 11,4 % BDP-a u 2009./2010. To nije u skladu s rokom za smanjenje prekomjernog deficita koji je utvrdilo Vijeće. Prema programu, prekomjerni deficit bit će smanjen na 2,4 % BDP-a u 2016./2017., odnosno dvije godine nakon roka koji je odredilo Vijeće. U programu se predviđa poboljšanje (ponovno izračunanog) strukturnog deficita opće države za 0,3 postotnih bodova koji će dosegnuti 4,4 % BDP-a 2014./2015. Proračunski planovi nisu dovoljni za postizanje godišnjeg prosječnog fiskalnog napora preporučenog za smanjenje prekomjernog deficita. Stoga se u programu predviđa godišnje poboljšanje (ponovno izračunanog) strukturnog salda za 0,8 postotnih bodova u 2015./2016. i 1,3 postotna boda u 2016./2017. Općenito gledajući, program je samo djelomično u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Konsolidacija je dosad bila uglavnom usmjerena na rezanje troškova, te bi se stoga moglo uzeti u obzir moguće povećanje prihoda proširenjem porezne osnovice. Ujedinjena Kraljevina ima visoku razinu izgubljenih poreznih prihoda, osobito u pogledu neizravnog oporezivanja. Prema programu konvergencije, predviđa se da će udio duga u BDP-u porasti na 93,1 % u 2015./2016., a zatim ponovno pasti na 86,6 % u 2018./2019. Vjerodostojan je makroekonomski scenarij Ujedinjene Kraljevine na kojem se temelje proračunska predviđanja u programu. Proračunska predviđanja mogla bi biti ugrožena rastom nižim od očekivanog zbog ograničenih plaća kojima se smanjuje i privatna potrošnja te zbog nesigurnosti kojom se sprečavaju ulaganja. Unatoč tomu predviđanja su u skladu s Komisijinom proljetnom prognozom 2014. u kojoj se predviđa da prekomjerni deficit neće biti smanjen do roka koji je odredilo Vijeće. Nadalje, na temelju Komisijine prognoze (ispravljena) promjena strukturnog salda u razdoblju 2010. – 2014. manja je za prosječnih 0,6 % postotnih bodova BDP-a godišnje u odnosu na zahtjev, a predviđa se da će ostati manja i u 2015. Na temelju ocjene programa i Komisijine prognoze te u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1466/97 Vijeće smatra da su potrebne dodatne mjere kako bi se osigurala usklađenost s preporukama u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita.

(11) Ujedinjena Kraljevina poduzela je mjere povezane s ponudom i potražnjom u području stanovanja. Iako je porasla, ponuda novih nekretnina i dalje je niska te znatno zaostaje u ispunjavanju potražnje. Zbog prethodno navedenoga i uz niske kamatne stope te lakše uvjete za hipotekarno zaduživanje (poput viših višekratnika omjera kredita i dohotka), povećavaju se cijene nekretnina u određenim dijelovima Ujedinjene Kraljevine i osobito u Londonu. Manjak ponude duže je vrijeme strukturna pojava, a vjerojatno će se takvo kretanje nastaviti i srednjoročno gledano. Potrebno je djelovati kako bi se i dalje poticala ponuda nekretnina, i to stvaranjem odgovarajućih poticaja za povećanje ponude na lokalnoj razini. Nadležna tijela i dalje bi morala pratiti cijene nekretnina i hipotekarnu zaduženost te biti spremna poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući prilagodbu programa Help 2 Buy (kreditno jamstvo) ako je to potrebno. Odbor za financijsku politiku trebao bi povećati transparentnost upotrebe i učinka makrobonitetnog reguliranja sektora nekretnina kojim bi se mogli riješiti prekomjerni rast cijena nekretnina i hipotekarne zaduženosti. Potrebno je razmotriti i reforme oporezivanja zemljišta i nekretnina radi ublažavanja poremećaja na tržištu nekretnina. Trenutačno se rast vrijednosti nekretnina ne odražava u rastu poreza na imovinu, s obzirom na to da se razrez poreza na nekretnine nije ažurirao od 1991. i da su porezi na nekretnine više vrijednosti niži od onih na nekretnine niže vrijednosti u relativnim vrijednostima zbog regresivnosti trenutačnih stopa i pojaseva u okviru lokalnog poreznog sustava. 

(12) Ujedinjena Kraljevina nastoji dalje rješavati izazove nezaposlenosti i podzaposlenosti kao i posebnih pitanja povezanih s nezaposlenošću mladih. Postoje bitni izazovi u pogledu podučavanja mladih vještinama potrebnih na tržištu rada i osiguravanja radnog iskustva, te povećanja ponude pripravništva. Time se objašnjava zašto je korištenje subvencija za plaće u ugovorima o radu za mlade i dalje niže od predviđenog. Na tržište rada nepovoljno se odražava neusklađenost vještina, stoga nadležna tijela ponovnim osposobljavanjem radne snage pokušavaju riješiti nezaposlenost i manjak visokokvalitetnih strukovnih i tehničkih vještina. Potrebni su dodatni napori, uz one dosad uložene, u poboljšanje kvalitete programa pripravništva. Nadalje, kvalifikacijski sustav i dalje je složen te je potrebno njegovo pojednostavnjenje radi lakšeg univerzalnog priznavanja i više razine angažmana poslodavaca.

(13) Nadležna tijela rješavaju problem slabih poticaja za rad, osobito za primatelje socijalnih naknada, uvođenjem univerzalnog kredita (Universal Credit) kojim će se pojedincima omogućiti zadržavanje većeg udjela dohotka od socijalnih naknada dok postupno prelaze u radni odnos. Dok bi univerzalni kredit mogao povoljno utjecati na zaposlenost, mnogo će ovisiti o učinkovitoj provedbi i usluzi podrške, uključujući povezanost s ostalim naknadama. Usmjerenost na povratak u radni odnos odražava se i u ograničenju godišnje prilagodbe brojnih naknada za radno sposobno stanovništvo i poreznih olakšica na 1 % godišnje do 2016.

(14) Izazov sve veće zaposlenosti roditelja Ujedinjena Kraljevina i dalje rješava boljim pristupom visokokvalitetnoj i pristupačnoj skrbi za djecu. Nastavlja s uvođenjem programa kojima dječja skrb postaje pristupačnija roditeljima koji su zaposleni u punom ili nepunom radnom vremenu, s obzirom na različite visine dohotka. Troškovi dječje skrbi ipak su među najvišima u EU-u te i dalje predstavljaju problem osobito primateljima drugog dohotka u kućanstvu i samohranim roditeljima.

(15) U pogledu pristupa financiranju, iako su se 2013. uvjeti na kreditnim tržištima poboljšali, kreditni rast i dalje je slab, a potrebno je i više vremena da uspjeh postojeće politike postane vidljiv. MSP-ovi se i dalje suočavaju s posebnim izazovima u pogledu pristupa kreditima. Dok se velika poduzeća mogu sama izravno financirati na veleprodajnim tržištima i profitirati od ponude dobro razvijenih financijskih usluga Ujedinjene Kraljevine, MSP-ovi se uvelike oslanjaju na banke kao vanjske izvore financiranja. Ostvaren je dobar napredak u pogledu prošlogodišnje preporuke o tržišnom natjecanju u bankarskom sektoru otvaranjem novih banaka, takozvanih „banaka osporavača” (jedan takav primjer je TSB koja ipak još nije potpuno neovisna).

(16) Ujedinjena Kraljevina objavila je u prosincu 2013. ažurirani nacionalni infrastrukturni plan, odnosno dugoročni i strateški pristup planiranju, financiranju i izgradnji infrastrukture. U planu su utvrđeni projekti budućih kapitalnih ulaganja za 2020. i nakon nje u iznosu od ukupno 375 milijardi GBP (oko 460 milijardi EUR). Velik udio ulaganja u pripremi (340 milijardi EUR, odnosno oko 420 milijardi EUR) odnosi se na ulaganja u energetski i prometni sektor. Predviđa se da će se oko tri četvrtine financijskih sredstava financirati iz privatnih izvora, a preostala četvrtina iz javnih izvora. Iako je plan prikladna inicijativa, i dalje postoji zabrinutost u pogledu financiranja iz privatnog sektora, regulatorne sigurnosti i pravovremenog izdavanja lokacijske dozvole. Potrebni su strogi mehanizmi kako bi se ublažili rizici financiranja i izvođenja te istovremeno osigurala transparentnost planiranih i stvarnih izdataka za infrastrukturu.

(17) Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Ujedinjene Kraljevine. Ocijenila je program konvergencije i nacionalni program reformi. U obzir je uzela njihov značaj za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Ujedinjenoj Kraljevini, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja Europskom unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisijine preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 6. u nastavku.

(18) S obzirom na ovu ocjenu Vijeće je analiziralo program konvergencije Ujedinjene Kraljevine, a njegovo je mišljenje[8] navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(19) S obzirom na detaljno preispitivanje Komisije i ovu ocjenu Vijeće je analiziralo nacionalni program reformi i program konvergencije. Njegove preporuke na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 2., 3., 5. i 6. u nastavku.

OVIME PREPORUČUJE Ujedinjenoj Kraljevini da u razdoblju 2014. – 2015. poduzme mjere kojima je cilj:

1.           ojačati proračunsku strategiju, nastojeći smanjiti prekomjerni deficit na održiv način u skladu s preporukom Vijeća na temelju postupka u slučaju prekomjernog deficita. Provoditi diferenciranu restriktivnu fiskalnu politiku koja potiče rast i usmjerena je na kapitalne rashode. Podržati fiskalnu konsolidaciju, pri čemu je potrebno razmotriti mogućnost ubiranja prihoda proširenjem porezne osnovice. Pokušati riješiti strukturna uska grla povezana s infrastrukturom, neusklađenošću vještina i pristupom financiranju za MSP-ove u cilju poticanja rasta izvoza robe i usluga.

2.           povećati transparentnost upotrebe i utjecaja makrobonitetnog reguliranja koje je za sektor nekretnina donio Odbor za financijsku politiku središnje banke Bank of England. Upotrijebiti odgovarajuće mjere kako bi se odgovorilo na brz rast cijena nekretnina u područjima koja predstavljaju znatan udio u gospodarskom rastu Ujedinjene Kraljevine, osobito Londonu, primjerice prilagodbom programa Help 2 Buy i ublažavanjem rizika povezanih s hipotekarnom zaduženošću. Ukloniti poremećaje u oporezivanju imovine redovitim ažuriranjem vrednovanja imovine i smanjiti regresivnost obuhvaćenosti i stopa općinskog poreznog sustava. Nastaviti ulagati napore u povećanje stambene ponude.

3.           dalje provoditi obvezu sklapanja ugovora o radu za mlade, osobito poboljšanjem vještina koje odgovaraju potrebama poslodavaca. Osigurati angažman poslodavca s naglaskom na rješavanje neusklađenosti vještina osiguranjem naprednijih vještina na višoj razini i daljnjom ponudom pripravništva. Smanjiti broj mladih s niskom razinom osnovnih vještina.

4.           nastaviti napore u cilju smanjenja siromaštva djece u kućanstvima s niskim prihodima osiguranjem odgovarajućih naknada s pomoću univerzalnog kredita i drugih reformi socijalne skrbi, uz jasne poticaje za rad i usluge podrške. Poboljšati raspoloživost pristupačne i kvalitetne dječje skrbi.

5.           nastaviti napore u cilju boljeg pristupa bankarskom i nebankarskom financiranju za MSP-ove. Osigurati učinkovito djelovanje poslovne banke i podržati sve veći broj „banaka osporavača”.

6.           pratiti razvoj nacionalnog infrastrukturnog plana povećanjem predvidljivosti postupaka planiranja i jasnom definicijom obveza u pogledu financiranja. Osigurati transparentnost i odgovornost pružanjem dosljednih i pravovremenih informacija o provedbi plana.

Sastavljeno u Bruxellesu

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik

[1]               SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

[2]               SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

[3]               COM(2014) 429 završna verzija.

[4]               P7_TA(2014)0128 i P7_TA(2014)0129.

[5]               COM(2013) 800 završna verzija.

[6]               COM(2013) 790 završna verzija.

[7]               SWD(2014) 91 završna verzija.

[8]               Na temelju članka 9. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97.