Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o nacionalnom programu reformi Slovenije za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Slovenije za 2014.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika[1], a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža[2], a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije[3],

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta[4],

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1) Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010. prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta, Europa 2020., temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom će se usredotočiti na glavna područja u kojima je potrebno djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i konkurentnosti.

(2) Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju prijedloga Komisije donijelo preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010. donijelo odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica, koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3) Predsjednici država i vlada donijeli su 29. lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja, koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. i provedbi preporuka po državama članicama.

(4) Vijeće je 9. srpnja 2013. donijelo preporuku o nacionalnom programu reformi Slovenije za 2013. i dalo mišljenje o slovenskom ažuriranom programu stabilizacije za razdoblje 2012. – 2016. Komisija je 15. studenoga 2013. u skladu s Uredbom (EU) br. 473/2013[5] predstavila svoje mišljenje o slovenskom nacrtu proračunskog plana za 2014.[6]

(5) Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji pregled rasta[7], čime je označen početak Europskog semestra koordinacije ekonomske politike za 2014. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja[8], u kojemu Sloveniju smatra državom članicom za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(6) Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013. prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom fiskalnom konsolidacijom koja potiče rast, ponovnom uspostavom uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacijom javne uprave.

(7) Komisija je 5. ožujka 2014. objavila rezultate detaljnog preispitivanja za Sloveniju[9], u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. Na temelju analize Komisije zaključuje se da u Sloveniji još postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih je potrebno praćenje i kontinuirano djelovanje u okviru politika. Premda su se 2013. neravnoteže rješavale s pomoću makroekonomskih prilagodbi i djelovanja Slovenije u okviru politika, broj potrebnih ispravaka pokazuje da su znatni rizici još prisutni. Konkretnije, rizici koji proizlaze iz gospodarske strukture obilježene slabim korporativnim upravljanjem, visoka razina državnog uplitanja u gospodarstvo, gubici u troškovnoj konkurentnosti, višak korporativnog duga i znatan rast državnog duga zahtijevaju pažljivo praćenje. Premda je ostvaren znatan napredak u pročišćivanju bilanci banaka, još su potrebne odlučne mjere u pogledu potpune provedbe sveobuhvatne strategije za bankarski sektor, uključujući restrukturiranje, privatizaciju i pojačani nadzor.

(8) Slovenija je 15. travnja 2014. podnijela svoj nacionalni program reformi za 2014., a 24. travnja 2014. i program stabilizacije za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(9) Cilj je proračunske strategije iz programa stabilizacije za 2014. smanjiti prekomjerni deficit do 2015. i ostvariti srednjoročni cilj do 2017. U programu se potvrđuje prethodni srednjoročni cilj za uravnotežen proračun, koji je u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Međutim, ne očekuje se da će (ponovno izračunan) strukturni saldo dosegnuti srednjoročni cilj do 2017. U programu se planira smanjenje deficita ispod 3 % BDP-a u 2015., u skladu s ciljem iz preporuke u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita. U programu se predviđa stabilan pad deficita nakon 2015. te ostvarivanje viška od 0,3 % BDP-a 2018. U programu se predviđa da će državni dug narasti do najveće vrijednosti od 81,1 % BDP-a 2015. te pasti na 76 % 2016. Općenito je proračunska strategija iz programa u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske projekcije iz programa, koji je izradilo neovisno tijelo (Institut za makroekonomske analize i razvoj), jest oprezan. Sloveniji je 5. ožujka 2014. upućena neovisna preporuka Komisije. U programu stabilizacije utvrđene su neke dodatne mjere za potporu smanjenju jaza povezanog s fiskalnim naporom. Na temelju toga smatra se da se programom stabilizacije djelomično odgovara na neovisnu preporuku Komisije. Međutim, i dalje postoje rizici jer su mjere na kojima se temelji program nedovoljno precizne, a mnoge tek treba donijeti. Zbog mogućih dodatnih potreba za dokapitalizacijom u Sloveniji, koje proizlaze iz revizije kvalitete imovine i testova otpornosti na stresove iz 2013., mogli bi se povećati udjeli deficita i duga, dok bi prihodi od uspješne privatizacije subjekata u državnom vlasništvu ili banaka koji nisu bili uključeni u programske projekcije mogli smanjiti teret duga. Na temelju prognoza Komisije fiskalni napor 2013./2014. zaostaje za 1,4 % BDP-a u odnosu na (korigiranu) razliku u strukturnom saldu i za 0,5 % BDP-a u odnosu na iznos mjera koje su se smatrale potrebnima u vrijeme preporuke u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita. U programu za 2015. predviđa se deficit u skladu s preporukom u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita, dok se u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2014. predviđa deficit od 3,1 % BDP-a. Štoviše, na temelju prognoza očekuje se da će fiskalni napor mjeren (korigiranom) promjenom u strukturnom saldu i osnovnim iznosom diskrecijskih mjera koje bi trebalo provesti biti nešto manji od razine koju za 2015. preporučuje Vijeće. Na temelju ocjene programa i prognoza Komisije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1466/97, Vijeće smatra da su u 2014., a i kasnije, potrebni dodatni napori kako bi se osigurala potpuna usklađenost s preporukom u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita, uključujući potreban strukturni napor.

(10) U pogledu fiskalnih pravila parlament je 2013. potvrdio ustavnu osnovu za utvrđivanje pravila o saldu/višku proračuna opće države u strukturnom smislu. Međutim, potrebno provedbeno zakonodavstvo, odnosno zakon o fiskalnom pravilu, koje je trebalo biti pripremljeno u studenome 2013., tek se treba donijeti. Posebice bi trebalo utvrditi potrebnu pravnu osnovu kako bi se odredili uloga, ovlasti i neovisnost funkcionalnog fiskalnog vijeća. Pravodobnim završetkom sveobuhvatnog pregleda rashoda za sve proračunske korisnike u zdravstvu, jednom od glavnih područja rashoda, mogle bi se utvrditi mjere za podupiranje fiskalne konsolidacije i utvrđivanje mogućnosti za jačanje učinkovitosti i isplativosti.

(11) Sloveniji je 2013. preporučeno da ojača dugoročnu održivost mirovinskog sustava i poboljša učinkovitost, isplativost i kvalitetu sektora dugoročne skrbi. Slovenija je ostvarila ograničen napredak u pogledu poduzimanja mjera iz te preporuke. Ocjena mirovinske reforme za 2012. dovršena je u travnju 2014. i prvi su zaključci pozitivni. Ostvarene su određene fiskalne uštede, dok je razina mirovina ostala nepromijenjena. Slovenija je suočena s visokim srednjoročnim i dugoročnim rizikom za fiskalnu održivost najvećim dijelom zbog porasta potrošnje povezane sa starenjem koji je posljedica demografskih kretanja u Sloveniji. Stoga će biti potrebna srednjoročna reforma mirovinskog sustava i sustava dugoročne skrbi ako se žele stabilizirati cjelokupni rashodi u srednjem i dugom roku te istodobno osigurati dostatnost mirovina i pristup uslugama dugoročne skrbi. Nadležna tijela planiraju pripremiti bijelu knjigu o sveobuhvatnoj mirovinskoj reformi. Nacrt reforme sustava dugoročne skrbi donesen je krajem 2013., a povezano zakonodavstvo očekuje se krajem 2014. Međutim, postoji rizik da će se reforma odgoditi jer se kasni s trenutačnom reorganizacijom zdravstvenog osiguranja.

(12) Situacija na tržištu rada pogoršala se. Godine 2013. nezaposlenost je dosegnula 10,3 %, a nezaposlenost mladih 21,6 %, dok je udio mladih koji su nezaposleni i koji nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja porastao za 2,1 postotni bod u razdoblju od 2011. do 2013. U ocjeni reforme tržišta rada donesenoj 2013. ukazuje se na smanjeno segmentiranje u odnosu na ugovore na neodređeno i određeno vrijeme, no u porastu su drugi oblici nestalnog zapošljavanja, a učinci poticaja za zapošljavanje starijih osoba i mladih još nisu jasni. Segmentiranje tržišta rada rješava se boljim reguliranjem rada studenata. U očekivanju odobrenja novog zakona i dalje postoji zabrinutost hoće li se njime primjereno riješiti nedostaci postojećih propisa. Vlada je ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnje preporuke o minimalnoj plaći, koja je i dalje usklađena s inflacijom, dok se zakonom o minimalnoj plaći predviđa indeksacija na temelju drugih gospodarskih uvjeta. Ostvaren je ograničen napredak u razvoju učinkovitih mjera aktivne politike tržišta rada izrađenih po mjeri i rješavanju neusklađenosti vještina s potrebama na tržištu rada.

(13) Vlada je ostvarila znatan napredak u pogledu preporuke o stabilnosti bankarskog sektora provođenjem vjerodostojne revizije kvalitete imovine i testova otpornosti na stresove, brze dokapitalizacije i prijenosa loših kredita na društvo za upravljanje bankovnom imovinom. Međutim, ostalo je još mnogo posla i potrebne su odlučne mjere kako bi se dovršila i provela sveobuhvatna strategija za bankarski sektor, najavljena u prosincu 2013., uključujući restrukturiranje, privatizaciju i pojačani nadzor. Razina loših kredita u bankarskom sustavu i dalje je visoka. Stoga je potrebno da banke razviju unutarnju sposobnost za rješavanje loših kredita, uključujući jačanje vlastitih odjela za upravljanje imovinom i restrukturiranje, kako bi se ubrzalo rješavanje loših kredita, povećala vrijednost potraživanja i očuvala održiva poduzeća. Budući prijenosi loših kredita na društvo za upravljanje bankovnom imovinom trebali bi biti pozorno osmišljeni kako bi se olakšalo brzo i učinkovito restrukturiranje korporativnih kredita, osobito u slučaju složenih, međusobno povezanih zajedničkih kredita. Očekuje se sveobuhvatna strategija upravljanja i poslovni plan kojima bi se potkrijepili ciljevi društva za upravljanje bankovnom imovinom povezani s isplatom. Na temelju iskustva iz revizije kvalitete imovine i testova otpornosti na stresove, potrebne su daljnje odlučne mjere kako bi se poboljšao nadzor svih banaka i upravljanje njima, a osobito u slučaju onih koje su još u državnom vlasništvu, tako da se poboljšaju upravljanje rizikom, postupci odobravanja kredita i kvaliteta te dostupnost podataka u cilju smanjenja razina loših kredita i sprečavanja budućih rizika.

(14) Vlada je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu koji čine jednu šestinu ukupne dodane vrijednosti, a njima je obuhvaćena složena mreža domaćih banaka, osiguravajućih grupa i nefinancijskih društava čiji su udjeli u znatnoj mjeri u međusobnom vlasništvu. Veliki utjecaj države, koji proizlazi iz obveza na temelju jamstava, znatan je rizik za javne financije, izravno i neizravno. Dosljednom strategijom upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i poboljšanim korporativnim upravljanjem stvorilo bi se povoljnije okruženje za privlačenje izravnog stranog ulaganja. Premda su u svibnju 2013. poduzeti prvi koraci izradom početnog popisa 15 poduzeća za ubrzanu privatizaciju, zasad je napredak neujednačen i postoji znatan rizik da se rokovi neće poštovati. Novo zakonodavstvo na kojem se temelji Slovenski državni holding, sredstvo za konsolidaciju upravljanja državnim vlasništvom, doneseno je sa zakašnjenjem u travnju 2014. Očekuje se sveobuhvatna strategija i jasno razvrstavanje poslovne i izvanposlovne aktive, uključujući one koja je odabrana za privatizaciju. Potrebno je utvrditi i provesti odgovarajuće mjere kako bi se osigurao postupak restrukturiranja i postigli njegovi ciljevi, uključujući inter alia povećavanje vrijednosti potraživanja za vjerovnike, te izraditi popis najhitnijih slučajeva za restrukturiranje.

(15) Okvir za nesolventnost izmijenjen je 2013. kako bi se olakšalo pravovremeno rješavanje loših kredita, ali novi okvir i dalje je uglavnom neispitan. Zbog visoke razine zaduženosti i financijskih poteškoća ograničene su mogućnosti ulaganja korporativnog sektora u buduće projekte. Prijeko potrebno financijsko i operativno restrukturiranje korporativnog sektora u velikom opsegu tek mora započeti. Potreban je konsolidirani pregled raznih kreditnih izloženosti u bankarskom sustavu kako bi se ubrzalo rješavanje loših kredita i olakšali pregovori o restrukturiranju, osobito u slučaju složenih, međusobno povezanih zajedničkih kredita. Centralizirana radna skupina koju bi činili iskusni predstavnici svih dionika mogla bi preuzeti inicijativu za potporu tom postupku i ubrzati ga. U međuvremenu je neophodno brzo i učinkovito zatvaranje nekoliko postojećih hitnih slučajeva koje vodi Društvo za upravljanje bankovnom imovinom.

(16) Unatoč svojem potencijalu Slovenija ima jednu od najnižih zaliha izravnog stranog ulaganja u EU-u (34,1 % BDP-a u usporedbi s prosjekom EU-a od 47,1 % BDP-a 2012.). Privatizacijom i korporativnim restrukturiranjem nude se mnoge nove mogućnosti privatnim ulagačima, no jasno je da su nedovoljno razvijeno poslovno okruženje i nedovoljno razvijena poslovna kultura prepreka Sloveniji da to u potpunosti iskoristi. Postupak deregulacije reguliranih zanimanja započeo je 2012. i dosad je broj reguliranih zanimanja smanjen sa 323 na 262. Daljnjom deregulacijom reguliranih zanimanja pridonijelo bi se povećanju broja domaćih i stranih pružatelja usluga i time većoj konkurentnosti. Postoji potencijal za jačanje usklađenosti u okviru mjera osmišljenih kako bi se poboljšalo poslovno okruženje i poduzetničke djelatnosti. U tom kontekstu nadolazećom strategijom pametnog specijaliziranja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. pružit će se mogućnost usmjeravanja na ključna područja, npr. osmišljavanje inovativnih proizvoda kojima se može trgovati.

(17) Slovenija je u ranoj fazi pripreme prijedloga za sveobuhvatnu reformu javnog sektora (donošenje predviđeno za siječanj 2015.). U tom kontekstu Slovenija mora ponovno uspostaviti kvalitetu i vjerodostojnost javne uprave. Slovenija je ostvarila određeni napredak u poboljšavanju kvalitete pravosudnog sustava i smanjila broj predmeta u postupku. Reformom upravljanja predmetima u području trgovačkog i građanskog prava poboljšalo se funkcioniranje sustava sudova. I dalje se bilježe pozitivni trendovi u građanskim i trgovačkim parnicama.

(18) Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu slovenske ekonomske politike. Ocijenila je program stabilizacije i nacionalni program reformi. U obzir je uzela njihov značaj za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Sloveniji, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja Europskom unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisijine preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 8. u nastavku.

(19) Vijeće je u okviru ocjenjivanja preispitalo slovenski program stabilizacije, a njegovo je mišljenje[10] navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(20) Vijeće je u okviru Komisijina detaljnog preispitivanja i tog ocjenjivanja preispitalo nacionalni program reformi i program stabilizacije. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1. do 8. u nastavku.

(21) U kontekstu Europskog semestra Komisija je provela i analizu gospodarske politike cjelokupnog europodručja. Na temelju te analize Vijeće je izdalo preporuke po državama članicama čija je valuta euro. Slovenija bi trebala osigurati potpunu i pravovremenu provedbu ovih preporuka,

OVIME PREPORUČUJE Sloveniji da u razdoblju 2014. – 2015. poduzme mjere kako bi:

1.           dovoljno detaljnim strukturnim mjerama ojačala proračunsku strategiju za 2014., a i kasnije, kako bi se do 2015. osiguralo smanjenje prekomjernog deficita na održiv način postizanjem strukturnih prilagodbi utvrđenih u preporuci Vijeća u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita; za trajni ispravak fiskalnih neravnoteža potrebna je vjerodostojna provedba ambicioznih strukturnih reformi kako bi se povećala sposobnost prilagodbe te potaknuo rast i zapošljavanje; kako bi nakon smanjenja prekomjernog deficita postigla strukturnu prilagodbu od barem 0,5 % BDP-a svake godine te i više u dobrim gospodarskim uvjetima ili osigurala da se poštuje pravilo o dugu kako bi se visoki omjer općeg duga države smanjio i time postao održiv; poboljšala vjerodostojnost fiskalne politike, dovršila donošenje pravila o saldu/višku proračuna opće države u strukturnom smislu, utvrdila obvezujući, sveobuhvatni i transparentni srednjoročni proračunski okvir, uspostavila potrebnu pravnu osnovu za funkcionalno fiskalno vijeće određujući njegove ovlasti u proračunskom postupku i uvodeći jasne postupovne mehanizme praćenja rezultata proračuna što je prije moguće; do kraja 2014. započela sveobuhvatan pregled rashoda kojim bi se obuhvatila državna i lokalna tijela, izravni i neizravni korisnici proračuna i pružatelji komunalnih i drugih usluga u općinskom vlasništvu u području zdravstva kako bi se 2015., a i kasnije, ostvarile proračunske uštede;

2.           na temelju javnog savjetovanja donijela mjere za osiguranje održivosti mirovinskog sustava nakon 2020., obuhvaćajući prilagodbe glavnih parametara, poput povezivanja zakonski određene dobi za umirovljenje i budućeg produljenja životnog vijeka te poticanja privatnog doprinosa u drugi stup mirovinskog sustava; zaustavila rashode povezane sa starenjem u području dugoročne skrbi dajući pogodnosti najpotrebitijima i preusmjeravajući pružanje skrbi od ustanova za skrb na kućnu njegu;

3.           nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnom praksom do kraja 2014. razvila sveobuhvatan socijalni sporazum osiguravajući da se kretanjem plaća, uključujući minimalnu plaću, podupiru konkurentnost, domaća potražnja i stvaranje radnih mjesta; redefinirala sastav minimalne plaće i preispitala sustav indeksiranja; poduzela mjere za daljnje smanjenje segmentiranja, osobito u pogledu učinkovitosti poticaja za zapošljavanje mladih i starijih radnika te upotrebe građanskopravnih ugovora; donijela zakon o radu studenata; postavila neregistrirane mlade kao prioritet osiguravajući primjerenu učinkovitost javnih službi za zapošljavanje; povećala zaposlenost niskokvalificiranih i starijih radnika, prilagodila radno okruženje dužem radnom vijeku i usmjerila sredstva na mjere aktivne politike tržišta rada izrađene po mjeri, istovremeno poboljšavajući njihovu učinkovitost; riješila neusklađenost vještina povećanjem privlačnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te daljnjim razvojem suradnje s mjerodavnim dionicima u ocjenjivanju potreba tržišta rada;

4.           dovršila privatizaciju NKBM-a 2014. kao što je predviđeno, pripremila privatizaciju Abanke 2015., nastavila brzu provedbu planova za restrukturiranje banaka koje primaju državnu potporu i potrebnu konsolidaciju bankarskog sektora; na temelju iskustva iz revizije kvalitete imovine i testova otpornosti na stresove dovršila sveobuhvatan plan za banke u kolovozu 2014., uključujući posebne mjere za poboljšanje upravljanja, nadzora, upravljanja rizikom, postupaka odobravanja kredita te kvalitete i dostupnosti podataka; ojačala sposobnost banaka da riješe loše kredite jačanjem unutarnjih odjela za upravljanje imovinom i restrukturiranje; razjasnila mandat Društva za upravljanje bankovnom imovinom objavom sveobuhvatne strategije upravljanja i poslovnog plana do rujna 2014. navodeći njegovu ulogu u restrukturiranju aktive, ciljeve povezane s isplatom, sredstva, planove za upravljanje aktivom i očekivane povrate, istovremeno osiguravajući potrebna sredstva;

5.           nastavila provedbu privatizacije najavljene 2013. uz utvrđeni vremenski okvir; donijela strategiju Slovenskog državnog holdinga s jasnim razvrstavanjem imovine u skladu s vremenskim okvirom i definicijama utvrđenima u Zakonu o Slovenskom državnom holdingu iz 2014.; do studenoga 2014. izradila kratkoročni (u roku od jedne do dvije godine) plan prodaje pomno odabrane imovine u jasno određenom razdoblju; uspostavila potpunu operativnost plana kao sredstva za upravljanje preostalom imovinom u državnom vlasništvu i za prodaju prethodno utvrđene imovine u skladu s propisima o upravljanju te unutar vremenskog okvira utvrđenog zakonom; do rujna 2014. donijela i provela pravilnik o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu kako bi se osiguralo profesionalno, transparentno i neovisno upravljanje;

6.           dovršila glavni plan korporativnog restrukturiranja do kraja 2014. s jasnim prioritetima i učinkovitim postupkom provedbe; osnovala centraliziranu radnu skupinu za korporativno restrukturiranje koja bi pratila i usklađivala cjelokupan postupak restrukturiranja, pružajući potrebna stručna znanja, smjernice i savjete te olakšavajući postupak pregovora među svim uključenim dionicima; izradila popis najhitnijih slučajeva za restrukturiranje povećavajući vrijednosti potraživanja za vjerovnike; promicala upotrebu postojećih pravnih mehanizama i međunarodnu najbolju praksu među svim dionicima u postupku restrukturiranja; do rujna 2014. ocijenila nedavne promjene zakonodavstva o nesolventnosti uz spremnost da uvede dodatne mjere prema potrebi; dodatno skratila prvostupanjske sudske postupke za građanske i trgovačke parnice, uključujući predmete u okviru zakonodavstva o nesolventnosti, i smanjila broj predmeta u postupku, osobito predmeta povezanih s ovrhom i nesolventnošću;

7.           smanjila prepreke poslovanju u Sloveniji u područjima ključnima za gospodarski razvoj, čime bi država postala privlačnija za izravna strana ulaganja, osobito ubrzanom liberalizacijom reguliranih zanimanja, smanjenjem administrativnog opterećenja, uključujući pojednostavljenje sustava za izdavanje odobrenja; osigurala dovoljnu razinu proračunske autonomije za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i povećala njezinu institucionalnu neovisnost; odredila prioritete i osigurala usklađenost strategije za istraživanje i inovacije iz 2011., strategije za industrijsku politiku iz 2013. te nadolazećih strategija za pametnu specijalizaciju i promet te osigurala njihovu brzu provedbu i ocjenu učinkovitosti;

8.           poduzela učinkovite mjere za borbu protiv korupcije jačanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem postupka vanjske ocjene uspješnosti i kontrole kvalitete.

Sastavljeno u Bruxellesu

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik

[1]               SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

[2]               SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

[3]               COM(2014) 425 završna verzija.

[4]               P7_TA(2014)0128 i P7_TA(2014)0129.

[5]               SL L 140, 27.5.2013., str. 1.

[6]               C(2013) 8010 završna verzija

[7]               COM(2013) 800 završna verzija.

[8]               COM(2013) 790 završna verzija.

[9]               SWD(2014) 88 završna verzija.

[10]             U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97.